Glagolski oblici za učenike predmetne nastave i srednje škole

1. Glagolski oblici

2. U hrvatskom jeziku postoje sljedeći
glagolski oblici:
 vremena: prezent, perfekt, imperfekt, aorist,
pluskvamperfekt, futur prvi i futur drugi
 načini (koji izriču odnos izricatelja rečenice
prema vršitelju glagolske radnje): imperativ,
kondicional prvi i kondicional drugi
 pridjevi (kojima se najčeše tvore složeni glagolski
oblici): glagolski pridjev radni i glagolski pridjev
trpni
 prilozi: glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog
prošli
 neodređeni oblik: infinitiv
G.I.

3. Prema načinu tvorbe glagolski oblici su
jednostavni i složeni.
Jednostavni se tvore nastavcima.
Složeni se sastoje od dvije ili tri riječi.
G.I.

4. Jednostavni glagolski oblici
INFINITIV
 neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje
nikakav podatak o osbi, broju, vremenu ili
načinu
završava na:
a) – ti: biti, cvasti, plivati;
b) – ći: ići, peći, reći.
G.I.

5. PREZENT
jednostavan glagolski oblik kojim izričemo
sadašnjost
tvorba:
od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima
- em - jem - im - am
tresem pijem radim čitam
G.I.

6. prezent pomoćnog glagola biti
svršeni nesvršeni
budem jesam sam
budeš jesi si
bude jest je
budemo jesmo smo
budete jeste ste
budu jesu su
naglašeni nenaglašeni
G.I.

7. prezent pomoćnog glagola htjeti
naglašeni nenaglašeni
hoću ću
hoćeš ćeš
hoće će
hoćemo ćemo
hoćete ćete
hoće će
G.I.

8. AORIST
 prošlo svršeno vrijeme koje izriče brze, dinamične
radnje u prošlosti, ili radnje koje su se dogodile
neposredno prije trenutka u kojem se o njima govori
 tvorba:
od svršenih glagola nastavcima
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
(dođoh, dođe, dođe, dođosmo, dođoste, dođoše)
- h, -Ø, -Ø, -smo, -ste, -še
(vidjeh, vidje, vidje, vidjesmo, vidjeste, vidješe)
G.I.

9. aorist pomoćnih glagola
BITI
bih
bi
bi
bismo
biste
biše
HTJETI
htjedoh
htjede
htjede
htjedosmo
htjedoste
htjedoše
G.I.

10. IMPERFEKT
prošlo nesvršeno vrijeme koje izriče radnje
koje su trajale u prošlosti
tvorba:
od nesvršenih glagola dodavanjem nastavaka
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
G.I.

11. vikah vikasmo
vikaše vikaste
vikaše vikahu
čujah čujasmo
čujaše čujaste
čujaše čujahu
tresijah tresijasmo
tresijaše tresijaste
tresijaše tresijahu
 imperfekt pomoćnih glagola:
bijah/bjeh bijasmo/bjesmo
bijaše/bješe bijaste/bjeste
bijaše/bješe bijahu/bjehu
hoćah/htijah hoćasmo/htijasmo
hoćaše/htijaše hoćaste/htijaste
hoćaše/htijaše hoćahu/htijahu
G.I.

12. IMPERATIV
zapovjedni način
i jednostavni i složeni glagolski oblik
( u 3. osobi jednine koriste se složeni oblici)
 nema oblik za 1. osobu jednine
tvorba: osnova + nastavci - Ø, -mo, -te;
-j, -jmo, -jte;
-i, -imo, -ite;
-ji, -jimo- jite
G.I.

13. 1. - - - -
2. broj daj nosi piši
3. neka broji neka daju neka nose neka piše
1. brojimo dajmo nosimo pišimo
2. brojite dajte nosite pišite
3. neka broje neka daju neka nose neka pišu
(jotacija!)
pis+ji
G.I.

14. GLAGOLSKI PRIDJEVI
RADNI -glagolski oblik koji
izriče vršitelja radnje;
 tvorba: osnova + nastavci
-o, -la, -lo, -li, -le, -la
 jednina:
radio radila radillo
bio bila bilo
htio htjela htjelo
 množina:
radili radile radila
bili bile bila
htjeli htjele htjela
TRPNI - glagolski oblik koji izriče
trpitelja radnje;
 tvorba: osnova + nastavci
-n, -en, -jen, -t
 jednina:
bacan bacana bacano
donesen donesena doneseno
ovijen ovijena ovijeno
ganut ganuta ganuto
 množina:
bacani bacane bacana
doneseni donesene donesena
ovijeni ovijene ovijena
ganuti ganute ganuta
G.I.

15. GLAGOLSKI PRILOZI
SADAŠNJI – izriče radnju
istovremenu radnji
predikata
 tvorba: 3. osoba
množine prezenta
nesvršenog glagola
+ nastavak -ći
(ići – idu+ći = idući)
PROŠLI – izriče radnju koja
se dogodila prije radnje
predikata
 tvorba: infinitivna
osnova svršenog glagola
+ nastavak
-vši ili –avši
(baciti – baci+vši = bacivši)
G.I.

16. Složeni glagolski oblici
PERFEKT
 prošlo složeno vrijeme
 tvorba: glagolski pridjev radni i nesvršeni prezent
pomoćnog glagola biti
rekao sam bio sam htio sam
rekao si bio si htio si
rekao je bio je htio je
rekli smo bili smo htjeli smo
rekli ste bili ste htjeli ste
rekli su bili su htjeli su
G.I.

17. PLUSKVAMPERFEKT
 pretprošlo vrijeme složeno
od glagolskog pridjeva radnog i
perfekta ili imperfekta
pomoćnog glagola biti:
bio sam doveo bijah doveo
bio si doveo bijaše doveo
bili smo doveli bijasmo doveli
bili ste doveli bijaste doveli
bili su doveli bijahu doveli
bio sam bio bijah bio
bio si bio bijaše bio
bio je bio bijaše bio
bili smo bili bijasmo bili
bili ste bili bijaste bili
bili su bili bijahu bili
bio sam htio bijah htio
bio si htio bijaše htio
bio je htio bijaše htio
bili smo htjeli bijasmo htjeli
bili ste htjeli bijaste htjeli
bili su htjeli bijahu htjeli
G.I.

18. FUTUR PRVI
 buduće vrijeme složeno od infinitiva i nenaglašenog
prezenta pomoćnog glagola htjeti
osjetit ću ja ću osjetiti
osjetit ćeš ti ćeš osjetiti
osjetit će on će osjetiti
osjetit ćemo mi ćemo osjetiti
osjetit ćete vi ćete osjetiti
osjetit će oni će osjetiti
zaći ću ja ću zaći
zaći ćeš ti ćeš zaći
zaći će on će zaći
zaći ćemo mi ćemo zaći
zaći ćete vi ćete zaći
zaći će oni će zaći
G.I.

19. FUTUR DRUGI
 predbuduće vrijeme složeno od glagolskog
pridjeva radnog i dvovidnog prezenta
pomoćnog glagola biti
budem dolazio budemo dolazili
budeš dolazio budete dolazili
bude dolazio budu dolazili
G.I.

20. KONDICIONAL – glagolski način kojim se izriče pogodba,
mogućnost ili želja
 KONDICIONAL PRVI – tvori se od
glagolskog pridjeva radnog i
nenaglašenog aorista pomoćnog glagola
biti:
znao bih znali bismo
znao bi znali biste
znao bi znali bi
bio bih bili bismo
bio bi bili biste
bio bi bili bi
htio bih htjeli bismo
htio bi htjeli biste
htio bi htjeli bi
 KONDICIONAL DRUGI – tvori se od
glagolskog pridjeva radnog i kondicionala
prvog pomoćnog glagola biti:
bio bih ostao bili bismo ostali
bio bi ostao bili biste ostali
bio bi ostao bili bi ostali
bio bih bio bili bismo bili
bio bi bio bili biste bili
bio bi bio bili bi bili
bio bih htio bili bismo htjeli
bio bi htio bili biste htjeli
bio bi htio bili bi htjeli
G.I.