1. intervju dijalog
Za i protiv prodaje 'porodične srebrnine' // vladimir Gligorov i mahmud Bušatlija
Novi
poslovni
mesečnik
Intervjui, komentari,
istraživanja,
stavovi...
Business magazine
broj 3 // jul/avgust 2013. // www.bizlife.rs // cena 149 RSD
poslovni stav
Patrik Kolan
regionalni predstavnik BNP Paribas
Grupe, Findomestic banka, Srbija
Uspeh proizlazi iz posla
koji iskreno volite
intervju
Slavica Đukić Dejanović
ministar zdravlja
Republike Srbije
Nova formula
zdravstva
intervju
Prof. dr Momčilo Babić
direktor Republičkog fonda
za zdravstveno osiguranje
U planu
ozdravljenje
zdravstva
TEMA BROJA
Konkursi u javnim preduzećima
Obećanje ludom
radovanje
Javne finansije
nerealan budžet Tesna državna kasa
BIZLife Conferences&Events // Zelena Energija
Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost
BIZLIFE
xxx
1
2.
3. Konferencija BIZLife
Obnovljivi izvori energije
i energetska efikasnost
Hyatt Regency // Milentija Popovića 5
// Beograd 15. jul 2013. u 10 sati
Treća konferencija BIZLife-a sa temom "Zelena energija Srbije - Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost", u hotelu Hyatt
Regency Beograd, 15. jula 2013. Skup okuplja predstavnike nadležnih državnih organa, državnih institucija, organizacija, privrede i
ekonomista koji se bave ovom problematikom, kao i predstavnike medijskih kuća.
Prvi panel
Drugi panel
"Obnovljivi izvori energije"
"Energetska efikasnost"
Teme prvog panela BIZLife konferencije
Teme drugog panela BIZLife konferencije
• acionalni akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije
N
• sklađivanje sa regulativom EU
U
• slovi sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne i
U
toplotne energije
• odsticajne mere za korišćenje obnovljivih izvora za proizvodnju
P
električne energije - feed in -tarifa
• zdavanje energetskih dozvola za izgradnju objekta i proizvodnju
I
električne energije
• nergija vetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i sunčeva
E
energija
• akon o energetskoj efikasnosti
Z
• nergetska efikasnost i regionalna konkurentnost
E
• nergetski efikasna gradnja
E
• nergetski pasoši
E
• ako se finansiraju projekti iz oblasti
K
energetske efikasnosti, koliko je raspoloživih
kredita za te projekte, a kolika je tražnja? Kakvi
su uslovi dobijanja takvih kredita?
• rendovi u regionu
T
INSTITUCIONALNI
PARTNER:
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite
životne sredine Republika Srbija
PROMOTIVNI
PARTNER:
partneri
publikacije:
BIZLIFE
xxx
3
4. Sadržaj
12 psurdi domaće
A
privrede
36 Zelena
energija
istraživanje
15 Privredna
agonija
–završni čin
Milan Knežević,
vlasnik modne kuće
Modus i predsednik
Asocijacije malih i
srednjih preduzeća
16 a i protiv
Z
prodaje
'porodične
srebrnine'
Vladimir Gligorov,
ekonomistom Instituta
za međunarodne
ekonomske studije
u Beču i Mahmud
Bušatlija, stručnjak za
investicije
19 DRAvSTVO I
Z
FARMACEUTSKA
INDUSTRIJA
Bizlife
ConferencesEvents
43 speh proizlazi
U
iz posla koji
iskreno volite
Patrik Kolan,
regionalni predstavnik
BNP Paribas Grupe
u Findomestic banci
u Srbiji i predsednik
Francusko-srpske
privredne komore
Strana
08
Konkursi u javnim preduzećima
Obećanje ludom
radovanje
46 FOKUSU
U
STRANIH MEDIJA
The New York Times,
Wall Street Journal,
CNN Money
50 Spakujte
aplikacije i
krenite na put
gedžeti
54 Porodice
koje vladaju
svetom
bogastvo koje diktira
trendove
56 Mala žena,
veliki IQ
Janet Yellen, buduća
prva žena na čelu
Federalnih rezervi
52 rana kao lek
H
BIZLife specijal
istraživanje
58 Otključati
potencijal
svakog
pojedinca
68 Vrelo leto
- od salse
do Guče
poslovna komunikacija
Strana
10
Javne finansije
Tesna državna
kasa
Impresum
Direktor, glavni i odgovorni
urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
Art direktor
Maja Jovanović
maja.jovanovic@bizlife.rs
66 Ninovac sa bus
plus karticom
70 Pametno,
mudro i sa
zadovoljstvom
Saradnici
Sales Representative
Redakcija
redakcija @bizlife.rs
Ivana Mihajlović
ivana.mihajlovic@bizlife.rs
04
BIZLIFE
sadržaj
Foto:
Asistent redakcije
Jelena Dević
jelena.devic@bizlife.rs
Key Account
Uroš Kečić
uros.kecic@bizlife.rs
Milica Predojević
milica.predojevic@bizlife.rs
asistent
Ivana Mladenović
ivana.mladenovic@bizlife.rs
Etiopija
81 aša puna
Č
zadovoljstva
82 Svaki dan
je savršen
dan
Nemanja
Brković,
menadžer za
odnose sa javnošću,
Bambi-Banat
Dragana
Ognjenović,
modna
kreatorka
broj 03 // jul/avgust
Nataša Popović
natasa.popovic@bizlife.rs
78 Neki
sasvim
drugi svet
hrana piće
72 kus i
U
miris leta
Dijana Đurović
dijana.djurovic@bizlife.rs
Jelena Vučetić, Aleksandar
Levajković, foto servis Beta
Mirjana Pašćan
mirjana.pascan@bizlife.rs
Emmanuel
Koenig,
glavni partner
PwC za Srbiju
Marketing/Advertajzing
Urednik Lifestyle
slana soba
Sorelax
Miomir
Petrović,
književnik
Milovan Miličković
milovan.milickovic@bizlife.rs
Danica Stević, Marija Damjanović,
Ana Petrović, Radmilo Marković,
Jelena Rodić, Nikola Pavlović
76 U slanu
sobu po
zdravlje
69 Nikada
miran i na
jednom
mestu
Vladimir
Arsenijević, pisac
Business Magazine
party time
hrana za dušu
Coaching u Srbiji
60 M zahtevaju
D
lidere novog
kova
74 vuk svetskih
Z
metropola
ISSN 2334-8011 COBISS SR-ID 198317324
Štampa
Rotografika
Segedinski put 72, Subotica
distribucija
Centrosinergija
Izdavač
DIGITAL Life
Kosovska 30, 11000 Beograd
+381 11 303 52 74
+381 11 303 52 75
www.bizlife.rs
Ovo izdanje je
prijavljeno za odit
kod ABC Srbija
Saznajte više skeniranjem
QR koda. Neophodna
vam je aplikacija (QR
code reader) koja će
aktivirati kameru telefona
i skeniranjem koda odvesti
vas do dodatnog sadržaja.
5. uvodnik
3R - Reindustrijalizacija,
rebalans, reforma
Ako postoje četiri stuba spoljne politike Srbije: Evropska unija, Rusija, SAD
i Kina, onda je ekonomiju Srbije od početka godine do danas obeležilo 3R –
reindustrijalizacija, rebalans i reforma Vlade
R
eindustrijalizacija - Glavni predizborni
adut SNS bio je proces ponovne reindustrijalizacije, rekao je početkom aprila ove godine
Milenko Dželetović, koordinator Ekonomskog
saveta SNS-a. I iz Ministarstva privrede su negde u
isto vreme poručili da je pri kraju izrada akcionog
plana reindustrijalizacije Srbije, kojim će detaljno biti
razrađene konkretne mere za podsticanje privrede,
izvoza i zapošljavanja. Ideja reindustrijalizacije se
pojavila još 2009. godine na skupu na Kopaoniku kada
je rečeno da postoje šanse za to u energetici, poljoprivredi, građevinarstvu i infrastrukturi, ali problem je
što nijedna od tih grana nije industrija. I ove godine
na Kopaoniku se insistiralo na reindustrijalizaciji. A
stvarnost je surova i brojke su neumoljive - od 2000.
do 2010. godine smanjen je udeo industrije u BDP
Srbije za četvrtinu, a u poslednjih 20 godina 700.000
ljudi u industriji ostalo je bez posla. Postavlja se pitanje – nije li reindustrijalizacija nova magična reč oko
koje se svi grabe u Srbiji?
Rebalans – Vlada je usvojila rebalans budžeta
Srbije. Rebalans ko rebalans, samo potvrđuje mračnu
sliku, a to je da država troši više nego što prihoduje,
i da tu potrošnju mora da svede u iole prihvatljive
okvire. Ali stručnjaci upozoravaju da bi i ovakav
deficit umesto planiranih 5,2 odsto BDP-a, mogao
da iznosi oko šest odsto BDP-a do kraja godine. Bez
sumnje da je Vlada rebalansom htela da utegne stanje
javnih finansija, muka je samo da li će to i za međunarodne finansijske institucije biti dovoljno. Pre bi se
reklo da neće.
Reforma – Nedavni sastanak čelnih ljudi u Vladi
– Vučića, Dačića i Dinkića otvorio je proces reforme
Svi su saglasni, kozmetičke promene
Vlade neće doneti rezultat, samo istinska
reforma Vlade, a i države može da donese
ekonomski napredak Srbije
Vlade Srbije. Potpredsednik
Vlade Aleksandar Vučić insistira
da pojedini ljudi u Vladi, bilo da
su ministri, državni sekretari,
pomoćnici, ako nisu valjano radili, odu do kraja jula. Međutim,
građani Srbije su se personalnih
promena u Vladi već nagledali.
Pa, i u ovoj vladi sede ministri
prethodnih vlada, čiji rad se
poslednjih godinu dana intenzivno kritikuje. Svi su saglasni,
kozmetičke promene Vlade neće doneti rezultat, samo
istinska reforma Vlade, a i države, može da donese
ekonomski napredak Srbije. ●
Direktor, glavni i odgovorni urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
BIZLIFE
uvodnik
05
6. BIZNIS PANORAMA
’VRATA BEZ POVRATKA’ - Barack Obama, predsednik SAD, posetio
je senegalska Goree ostrva sa kojih su Afrikanci slati na američki
kontinent kao robovi. Obama je uslikan na ispred takozvanih ’Vrata
bez povratka’.
„SAMO VAS GLEDAM“
– Tomislav Nikolić, predsednik
Srbije sa Ivom Josipovićem,
predsednikom Hrvatske
i Zoranom Milanovićem,
premijerom Hrvatske, na
dan kada je Hrvatska ušla u
Evropsku uniju.
’KO JE REKAO DATUM?’
- Catherine Ashton,
visoka predstavnica EU,
Angela Merkel, nemačka
kancelarka i Herman
Van Rompuy, predsednik
Evropskog saveta na samitu
EU u Briselu. Evropski
lideri odlučili su da otvore
pristupne pregovore sa
Srbijom. „Prva pristupna
konferencija za Srbijom
biće održana najkasnije u
januaru“, rekao je Herman
Van Rompuy, predsednik
Evropskog saveta..
’MALA MATURA? NI IZ DRUGOG POKUŠAJA’ - Žarko Obradović, ministar prosvete,
obratio se na svečanosti povodom objavljivanja rezultata javnih poziva za finansiranje
kompanija u okviru Programa ranog razvoja i Programa sufinansiranja inovacija. U
društvu Vincanta Degerta, šefa Delegacije EU u Srbiji i Loupa Breforta, šefa Kancelarije Svetske banke u Srbiji.
06
BIZLIFE
biznis panorama
’PET MINUTA DO 12 ZA POLJOPRIVREDU’ - Goran Ješić, potpredsednik vojvođanske vlade u Vladi Vojvodine je zajedno sa Bojanom Pajtićem, predsednikom,
potpisao ugovore o dodeli sredstava za navodnjavanje i nabavku opreme za preradu
poljoprivrednih proizvoda.
7. ’KALIMERO SINDROM - OVO JE NEPRAVDA’ - Chip Starnes, američki
biznismen, držan je nedelju dana kao talac od strane kineskih radnika
u jednoj pekinškoj fabrici medicinske opreme. Dve strane došle su do
dogovora u vezi sa otpremninama za radnike koji će biti otpušteni.
’NE ČUJEM, NE VIDIM, NE GOVORIM’ - Čovek
nosi naočare za sunce dok pokušava da čita
novine okružen smogom u centralnom poslovnom delu Singapura. Ovaj grad suočava se sa
najvećom koncetracijom smoga u svojoj istoriji.
’PRAVO U SVETLU BUDUĆNOST’ - Milutin Mrkonjić,
ministar saobraćaja u Vladi
Srbije je primio delegaciju
Saveta direktora preduzeća
Francuske, koju je predvodio
Charles Paradis. Sastanku su
prisustvovali i Francois-Xavier Deniau, ambasador
Francuske u Srbiji i Olivier
Remond, šef ekonomskog
odeljenja Ambasade. Na tom
sastanku ministar Mrkonjić
je rekao da mu je ’san da
francuski TGV juri srpskim
prugama’.
’POMOZ' BOG JUNACI!’ - Tomislav Nikolić, predsednik Srbije, prisustvovao vežbi
Vojske Srbije ’Resava 2013’ na poligonu ’Pasuljanske livade’, kod Ćuprije, u kojoj je
učestvovalo oko hiljadu vojnika i starešina Kopnene vojske i Vazduhoplovstva i PVO.
’THE GUYS IN WHITE’ - Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar
odbrane je otvorio 6. međunarodni sajam oružja i vojne opreme 'Partner 2013' u
Beogradu, 25. juna 2013.
BIZLIFE
biznis panorama
07
8. tema broja Konkursi u javnim preduzećima
Obećanje ludom
radovanje
Iako je departizacija u
javnim preduzećima
obećavana u predizbornoj
kampanji kao ’eureka’,
a onda usvojen i zakon
kojim je predviđeno
raspisivanje konkursa
za direktore, realizacija
se svela na potragu za
nekoliko direktora, pažljivo
biranih firmi i proizvoljna
tumačenja zakona - po
uzoru na prethodnu vladu
koja je u svom mandatu
nekoliko meseci posvetila
’depolitizaciji državne
uprave’
tekst:
Marija
Damjanović
„N
amera da se izvrši
profesionalizacija
i departizacija
javnog sektora
sigurno neće ostati mrtvo slovo na
papiru. Odluka Vlade da se direktori biraju na konkursu neće biti
poslednja mera koja će biti doneta
kako bi se postigao ovaj cilj.“
Pitate se samo da li da verujete
ovom državnom posleniku, ali ne
i ko je on, jer upućeni čitalac zna
da će vruća tema ovog leta biti
upravo to, izbor direktora preko
konkursa u javnim preduzećima.
Međutim, varate se. Autor pome-
Preduzeća
pod državnom
kontrolom
08
BIZLIFE
tema broja
nutog obećanja koje je ipak ostalo
mrtvo slovo na papiru, pripadnik
je bivše vlade, Slobodan Homen,
koji črvstu nameru Vlade prenosi
javnosti novembra 2011. godine.
Preuzimanjem državnih fotelja,
a naročito pred kraj godine, novi
vlastodršci ne kriju razočaranje
sistemom politizacije funkcija u
javnim preduzećima najavljujući
istu stvar kao i Homen. Istina, odlaze korak dalje i pred kraj godine
stupa na snagu Zakon o javnim
preduzećima kojim se propisuje da
do 30. juna moraju biti raspisani
konkursi za direktorska mesta.
1.300 firmi
280.000 zaposlenih
600 u nadležnosti Agencije za privatizaciju
100.000 zaposlenih
50 velikih javnih i državnih firmi
115.000 zaposlenih
650 lokalnih javnih preduzeća
70.000 zaposlenih
Rok je istekao, a slobodna tumačenja zakona od onih da se propis
odnosi samo na direktore u v.d,
stanju, pa do onih da se pak odnosi
samo na direktore imenovane pre
stupanja zakona na snagu, daju
prilično realan uvid u to šta će se i
da li će se nešto zaista i promeniti
u rukovođenju javnim preduzećima. Do sredine jula, raspisano
je dvadesetak konkursa za čelne
ljude u Elektroprivredi Srbije, Skijalištima Srbije, Resavici, Tanjugu,
od ukupno 700 javnih i lokalnih
preduzeća. Od nadležnih se malo
toga moglo čuti zašto se ne poštuje
Zakon, a objašnjenje premijera je,
kao i obično, bilo najinteresantnije.
„Zakon će se ispoštovati onako
kako je i predviđeno. U svakom
slučaju, tamo postoje određene
formulacije na koga se odnosi na
9. dok preduzeće ostvaruje godišnje
koga ne. Oni koji su pisali zakon
gubitke od oko 120 miliona evra u
i koji treba da ga sprovode pretproseku, a kumulirani gubitak je
postavljam da to imaju u vidu“,
već pojeo polovinu kapitala. Zato
rekao je Ivica Dačić ostavljajući
što su godišnji gubici svih predu’onima tamo’ svu slobodu tumazeća pod državnom kontrolom
čenja Zakona, na šta su upućeni s
milijardu evra godišnje, a dotacije
pravom upozoravali mnogo ranije.
države još toliko, a što su iste te
Sugestivna je i izjava ministarke
Železnice Srbije u prethodne tri
energetike, Zorane Mihajlović:
godine platile Evropskoj banci za
„Nemam ništa protiv da se raspišu
obnovu i razvoj kaznene kamate i
konkursi za sve direktore javnih
provizije od oko 3,5 miliona evra.
preduzeća.“
„Svuda se železnice dotiraju, jer
Nemanja Nenadić, programski
nisu konkurentne zbog drumskog
direktor Transparentnosti Srbija,
saobraćaja. Međutim, u evropskim
podseća da je Zakon precizan i
zemljama državna pomoć odlazi u
odnosi se baš na sve direktore
unapređenje infrastrukture, a kod
javnih preduzeća, ma kada oni bili
nas na plate partijskih kadrova,
postavljeni (pre ili po stupanju
uhlebljenih u firmi koju država
Zakona na snagu). Ipak, nije optinosi na grbači“, objašnjava Milojko
mista kada je sprovođenje čitavog
Arsić, ekonomista.
procesa u pitanju.
Ako Železnice ne mogu da budu
„Verujem da će se ova tema još
konkurentne, preduzeća iz enerdugo povlačiti po novinama sve
getskog sektora, a koja su prirodni
dok se ne postigne saglasnost da
monopoli, svakako bi morala biti.
se primene sve odredbe zakona,
„Pod uslovom da nema upliva
ne samo konkursi. Tu je i obaveza
politike u upravljanje. Ne može
preduzeća da objavljuju izveštaje
niko da bude konkurentan
o radu jer sada na primer
ako nešto kupi za dinar,
mnoga rade bez usvojePreuzimanjem
a proda ga za pola. Čak
nog plana rada za ovu
državnih fotelja,
i da sve ostale troškogodinu, a prošlo je
novi
ve svede na minimum,
više od šest meseci“,
vlastodršci ne kriju
to nije rentabilno
podseća Nenadić.
razočaranje
poslovanje, a tako godiProšle godine javna
nama posluju i Srbijagas i
preduzeća su imala sedam
EPS. Država sprovodi socijalni
puta veći gubitak nego 2011. uz
mir preko ovih firmi koje služe i
povećanje broja zaposlenih. Dakle,
za uhlebljenje partijskih kadrova,
zašto je važno da se partije ’manu’
jer oni očekuju neku nagradu za
javnih preduzeća? Zato što je
svoj angažman“, podseća Arsić.
produktivnost rada u ŽeleznicaNenadić i Arsić su jednoglasni u
ma Srbije 29 odsto proseka EU
oceni da je najvažnije ne kada će,
(naspram 58 odsto u Hrvatskoj),
već kako će biti sprovedena depozato što je samo 54 odsto teretnih
litizacija javnih preduzeća.
vagona i 28 odsto putničkih
„Ako postavite direktora koji
vagona bilo operativno u 2008.
je nestranačka ličnost, ali ubacite
godini. Zato što naši vozovi ’jure’
partijske pomoćnike koji će biti
brzinom od 40 kilometara na sat,
Ko može
da bude
direktor?
Kolike su
državne
jasle?
64.000
administracija na svim nivoima
120.000
obrazovanje i kultura
preko 140.000 zdravstvena i socijalna zaštita
140.000
javna preduzeća
80.000
vojska i policija
snažniji od direktora, ništa nije
urađeno. Profesionalcima, bili oni
partijski kadrovi ili ne treba dati
slobodu da biraju svoje saradnike i
upravljaju firmom ali uz kontrolu
države kroz Nadzorni odbor“,
smatra Arsić upozoravajući da
profesionalizacija suštinski nikome ne odgovara. Ni građanima
koji će u tom slučaju plaćati
tržišne cene državnih usluga,
ni partijama koje neće moći da
nagrađuju kadrove, ni državi koja
gubi socijalne cene kao politički
adut broj jedan.
Ipak, ka Evropi nema drugog
puta. Depolitizacija javnih preduzeća je zahtev i Međunarodnog
monetarnog fonda i Svetske
banke, a Evropska komisija je u
izveštaju o napretku prošle godine stavila primedbu na izbor državnih službenika mimo konkursa
i, naravno, mimo zakona. Gotovo
je izvesno da će i ove godine ’šiljiti plajvaz’. ●
Gde je
najviše
zaposlenih?
29.000
Elektroprivreda Srbije
plus 4.000 na Kosovu i
Metohiji
18.500 Železnice Srbije
15.000 PTT Srbija
10.000 Kolubara
6.166 Saobraćajno
preduzeće Beograd
5.225 Železara
Smederevo
4.000 Resavica
3.637 Lasta
3.300 Termoelektrane
i kopovi Kostolac
3.200 Srbijašume
Direktori javnih preduzeća moraju da budu stručnjaci u jednoj ili više
oblasti iz koje je delatnost od opšteg interesa za čije obavljanje je
osnovano javno preduzeće, da imaju najmanje sedam godina radnog
iskustva iz te oblasti, da nisu osuđivani za krivično delo protiv privrede
i pravnog saobraćaja, da im nije izrečena mera zabrane obavljanja
delatnosti koja je pretežna delatnost javnog preduzeća. Konkurse treba
da sprovodi nezavisna stručna komisija po jasnoj proceduri, uz punu
kontrolu javnosti. Od tri kandidata, Vlada bira jednog.
BIZLIFE
tema broja
09
10. javne finansije
Tesna
državna
kasa
Stručna javnost još jednom upozorava na
nerealan budžet, drugi po redu u ovoj godini: deficit
neće biti onoliki koliki je planiran rebalansom, dok
troškovi za kamate munjevito rastu
tekst:
Nikola
Pavlović
N
Sledi
reforma
penzionog
sistema?
10
BIZLIFE
javne finansije
akon što su prihodi
od početka godine
podbacili, a deficit
budžeta za pet meseci
stigao do 94 milijarde dinara od
planirane 122 milijarde za celu
godinu, nužnost rebalansa niko
nije sporio, te je državna kasa i
zvanično prekrojena početkom
jula. No, pitanje je da li je novo
odelo komotno da izdrži sve
državne apetite, uglavnom za
podmirivanje socijalnog mira
ili je i novi budžet jednostavno
pretesan za planirano troškarenje.
Istina, državna kasa je uglavnom
prepravljana na rashodnoj strani
pa su izdaci smanjeni za oko 37
milijardi dinara, budući da se na
veće ili neočekivane prihode ne
može računati. Ipak, stručnjaci,
koji su i decembra prošle godine
rekli da je budžet nerealan,
procenjuju da ni rebalans nije
sa koju je uradio Fiskalni savet.
najrealniji. Evo kako je osmišljen
Stručnjaci ove institucije upozonovi budžet: prihodi 873,4 milijarravaju da izvršna vlast nije predde, rashodi 1051,7 milijardi, deficit
stavila nikakav plan za smanjenje
178 milijardi dinara, odnosno 4,7
deficita u sledećoj godini ističući
odsto BDP.
da je jedina značajnija mera to
„Predviđeni deficit je visok, ali
što će plate i penzije rasti daleko
je to maksimum koji smo mogli da
sporije nego do sada (jedan odsto
uradimo u ovoj godini“, priznao
u proseku).
je čak i Mlađan Dinkić, ministar
Istovremeno, zbog sve većeg
finansija i privrede, obraćajući se
javnog duga, samo za plaćanje
poslanicima u Skupštini.
kamata odlazi u poslednjih
Članovi Fiskalnog saveta
Izvršna
pet godina po 0,4 odsto
pak smatraju da će Dinvlast nije
BDP-a više svake gokićev visok deficit biti
predstavila
dine.
viši no što ga ministar
nikakav
„Postoji rizik da ovaj
predstavlja.
plan za smanjenje
rast bude čak i veći,
„Umesto 178 mideficita u sledećoj
jer se pogoršavaju opšti
lijardi, biće oko 200
godini
uslovi zaduživanja na
milijardi dinara. Projekcije
svetskom tržištu, a kamatne
prihoda su optimistične, a ni
stope na zaduživanje Srbije u
sve predviđene uštede se najveprethodnom mesecu rastu još i
rovatnije neće ostvariti. Na nivou
brže nego u drugim zemljama“,
ukupne države, deficit bi, umesto
veruje Pavle Petrović, predsednik
planiranih 5,2 odsto BDP-a, mogao
Fiskalnog saveta, koji zbog svega
da iznosi oko šest odsto BDP-a i sa
toga savetuje hitne i oštre mere
tim visokim deficitom bi se ušlo u
štednje koje bi deficit u sledećoj
2014“, navodi se u analizi rebalan-
Brojke nedvosmisleno pokazuju da je Srbiji neophodna reforma penzionog
sistema. Ipak, Vlada je ove godine u zvaničnim dokumentima nije predvidela,
mada je prvi potpredsednik Vlade, Aleksandar Vučić, nedavno izjavio da će
ona otpočeti do kraja godine?! Tek, činjenice su sledeće: učešće starijih od 65
godina u ukupnoj populaciji Srbije približilo se granici od 20 odsto. Broj radnika i
penzionera je skoro izjednačen. Do kraja decenije ovim tempom nećemo moći
da smanjimo rashode za penzije na prihvatljivih deset odsto BDP-a. Čak 70
odsto muškaraca i 50 odsto žena penzioniše se pre vremena, a razlika od pet
godina za odlazak u penziju između dama i džentlmena je najveća u Evropi.
11. godini smanjile na maksimalnih 2,7
odsto, a Srbija izbegla krizu javnog
duga (o čemu je BIZLife već pisao).
U tom kontekstu, Fiskalni
savet je predložio, a Vlada odbila,
uvođenje solidarnog poreza, koji
je i Cvetkovićeva vlada pokušala
da uvede, pa se posle dva dana
oštre reakcije javnosti predomislila. Predlog, inače blizak MMF-u
koji sa Srbijom neće potpisati
aranžman dok se ne sprovedu veće
uštede, podrazumeva oporezivanje
penzija većih od 25.000 dinara i
plata u javnom sektoru većih od
40.000 dinara sa po deset odsto
(ova mera obezbedila bi polovinu
potrebnih ušteda u 2014. godini).
„Najveći deo neophodnog prilagođavanja bio bi tako prevaljen
na one sa najvišim primanjima“,
smatra Fiskalni savet, dok Dinkić
veruje da bi tako dodatno opala
tražnja, a privreda upala u recesiju.
Ono oko čega postoji konsenzus jeste neophodnost reformi
koje je predložila izvršna vlast:
kraj procesa restrukturiranja
600
Koliko plaćamo kamate godišnje?
500
400
300
200
200
mil. €
230
mil. €
600
mil. €
420
mil. €
320
mil. €
100
0
2008.
2009.
2010.
društvenih preduzeća koja državu
godišnje koštaju 750 miliona evra
i zapošljavaju 60.000 ljudi. Vlada
planira smanjivanje subvencija gubitašima i reformu javnog sektora,
ali detaljniji plan javnost još nije
čula. Vlast najavljuje da će do kraja
godine biti usvojene izmene Zakona o radu, a naveliko se obećava i
2011.
2012.
konačan obračun sa birokratijom o
kojoj se slikovito izrazio Luj Brefor,
šef Svetske banke u Srbiji, rekavši
da je lakše postati marinac specijalac u Americi nego dobiti građevinsku dozvolu u Srbiji. Većina
najavljenih reformi trebalo bi da
počne pre kraja godine, a kada će i
da li biti okončana, videćemo. ●
Ono oko čega postoji konsenzus jeste neophodnost
reformi koje je predložila izvršna vlast: kraj
procesa restrukturiranja društvenih preduzeća
koja državu godišnje koštaju 750 miliona evra i
zapošljavaju 60.000 ljudi
touchscreen
BIZLIFE
xxx
11
12. ISTRAŽIVANJE
Apsurdi domaće privrede
Poznato je da je privreda
lani poslovala sa gubitkom,
ali se malo govorilo o
svojevrsnim apsurdima
kao što je recimo to da
među najvećim profiterima
ima onih koji su lani imali
nula dinara prihoda, da
u četvrtini firmi nema
nijednog zaposlenog,da
je broj privatizovanih
sve manji, a spisak onih u
stečaju i likvidaciji sve duži
tekst:
Marija
Damjanović
U
godini posle hiperinflacije, koja se i dan-danas
pominje u literaturi (uz
Nemačku, Argentinu i
Brazil) kao najveća u istoriji čovečanstva, privreda Srbije, a tadašnje
Jugoslavije, cvetala je u odnosu na
trenutno stanje. Tako se s pravom
može zaključiti ako se pogledaju
podaci o kumuliranim gubicima,
koji su te 1994. godine bili 3,8
milijardi dinara, a na kraju prošle
godine 2.462 milijarde dinara, što
je 650 puta više.
Top 5: Dobitaši - Kapitalci
Kompanija
Profit
(u milijardama dinara)
Kompanija
Kapital
(u milijardama dinara)
NIS
49,4
Putevi Srbije
347
Telekom Srbija
11
EPS
270,5
Telenor
10,5
Železnice Srbije
210,5
Tarket
9,7
TS-Imperial Clearing
184
Sunoko
6
HE Đerdap
167
12
BIZLIFE
istraživanje
Samo lani, privreda je ostala
u neto gubitku od 63 milijarde
dinara, što je veliki manjak ako se
zna da je godinu ranije ostvarila
gotovo identičnu dobit od 64 milijarde dinara. Pritom, broj firmi u
2012. smanjen je u odnosu na 2011.
godinu, baš kao i broj zaposlenih,
što bi trebalo da vodi smanjenju
troškova i povećanju profita.
Nažalost, to nije jedina neekonomska karakteristika niti apsurd koji
prati domaće poslodavce, što se
jasno čita iz analize o poslovanju
privrede u 2012. godini, koju je
objavila Agencija za privredne
registre (APR). (www.apr.gov.rs)
Ali, krenimo redom. Kako su i
zašto domaće firme od profitera
za godinu dana stigle do gubitaša?
Tako što su im samo za održavanje postojećeg nivoa aktivnosti
nedostajale 1.653 milijarde dinara,
kako piše u analizi APR. Logično,
da bi nadoknadili ovaj manjak,
preduzeća su se zaduživala, ali po
nelogično visokim kamatama.
„Cena kredita ne opravdava
njihovo korišćenje. Rizici za poslo-
13. S kim
ne treba
poslovati?
Ocena boniteta
Sport u
ogromnim
gubicima
Nakon dve godine rada
sa dobicima, neprofitne
organizacije u Srbiji
iskazale su ukupan
gubitak od 600 miliona
dinara. Uprkos uverenju
da se u ’sportu vrte
velike pare’, sportske
organizacije i udruženja
ostali su u gubicima
(2,4 milijarde dinara)
četiri puta većim no
što su ostvarile sve
neprofitne organizacije
zajedno. Sa druge
strane, sindikati su, kao
i lani, radili sa dobitkom
od 580 miliona dinara.
Kumulirani gubici iznose
22 milijarde dinara i za
polovinu su veći nego
2011. godine, a samo
na društva, saveze i
udruženja iz sporta
odnosi se 43 odsto.
Broj firmi
A - odličan
802
B - veoma dobar
17.839
C - dobar
16.389
D - prihvatljiv
5.763
E - veoma slab
474
*50.155 preduzeća, odnosno 55
odsto, nije ocenjeno (stečaj, novoosnovano preduzeće, trajna nelikvidnost) a spadaju u kategoriju rizičnih,
kako za poslovnu saradnju tako i za
davanje kredita
nema nijednog zaposlenog. Još
stvo budući da su ova dva sektora
vanje jačaju upravo zbog rashoda,
jedna je i činjenica da 75 odsto
imala godišnje neto gubitke za
kamata i sve slabijih mogućnosti
preduzeća posluje na teritoriji
skoro polovinu veće od gubitaka
plaćanja tih kamata, što implicira
centralne Srbije, a od toga 60
cele privrede. Tako, saobraćaj
dalju zaduženost. Zbog toga
odsto u Beogradu (zapošljavaju 56
nakon profita iz 2011. od 14,8
privredu ozbiljno opterećuje
odsto radnika).
milijardi dinara, završava
nelikvidnost“, navodi se u
Kakva je bila klima za poslovaCena kredita
2012. sa minusom od
analizi APR-a .
nje lani, otkrivaju oni koji su se
54,5 milijardi dinara, a
O kolikoj je besparici
ne
usudili da uđu u posao - njih je
građevinarstvo osam
reč svedoči i to što je
opravdava puta povećava gubitak bilo za pet odsto manje nego godijedan dinar pozajmljenjihovo
nu ranije, a ostvarili su tek trećinu
u odnosu na 2011. i to
nog kapitala pokrikorišćenje
prihoda novopečenih kolega u
na 36,8 milijardi dinara.
ven sa svega 60 para
2011. godini. Konačno, ulazak u
Svojevrsna specifičnost dosopstvenog. Kad se zna koliki
su kumulirani dugovi, ne treba
biti matematičar pa izračunati da
Rizici za poslovanje jačaju upravo zbog
je nerentabilno poslovanje gotovo
rashoda, kamata i sve slabijih mogućnosti
izvesno.
„Pod teretom stalnog uvećanja
plaćanja tih kamata, što implicira dalju
kumuliranih gubitaka neminovno
zaduženost
je topljenje sopstvenog kapitala,
koji čini garant poslovanja, pa
posao im se nije isplatio pa su
maće privrede, kako ovu situaciju
stopa izgubljenog kapitala od više
novoosnovana preduzeća godinu
kvalifikuju u APR, jeste i činjenica
od 35 odsto posebno zabrinjava“,
završili u minusu od 4,1 milijardu
da u četvrtini preduzeća u Srbiji
smatraju stručnjaci APR-a.
Samo su Železnice Srbije (www.
zeleznicesrbije.com), apsolutni
suveren na listi dugogodišnjih
gubitaša, sa 138 milijardi dinara
kumuliranog gubitka, ’pojele’
Gubitak
Kompanija
Kompanija
(u milijardama dinara)
polovinu sopstvenog kapitala
Srbijagas
35
Železnice Srbije
od 210 milijardi dinara. Prošle
Železnice Srbije
16,6
Srbijagas
godine, međutim, ni kolegama
Petrohemija
12,3
EPS
mimo železničkog saobraćaja nisu
VIP mobile
8,3
VIP mobile
cvetale ruže. Čitava delatnost je
Putevi Srbije
7,8
Zastava Automobili
bačena na kolena uz građevinar-
Top 5: Gubitaši - Teški gubitaši
Kumulirani gubitak
(u milijardama dinara)
138,5
55,7
55,2
52
50,3
BIZLIFE
istraživanje
13
14. poslovanje u vreme krize
-50
-100
-150
20
12
.
20
11
.
20
10
.
0
20
09
.
50
20
08
.
100
poslovanja, pretpostavka je da je
kapitala od 799,5 miliona dinara i
profit iskazan kroz prodaju imovineto profit od 689 miliona dinara.
ne, a u cilju namirenja poverilaca.
U stečaju je Aeroinženjering iz
Ostale male firme zapravo
Beograda u kome, takođe,
64
su privatizovane lane,
niko ne radi, a poslovni
U stečaj
pa je po tom osnovu
prihodi su bili 1,8 milioili likvidaciju
iskazana visoka dobit
na dinara, a profit 333
uletelo je
44
(detaljnije o sto naj
puta veći - 600 miliona
65 odsto
63
privrednih društava na
dinara. Slična je situviše firmi nego
www.apr.gov.rs).
acija i u firmi Hemovet
102
101
2011.
Sumornu sliku o posločiji je poslovni prihod
vanju privrednih društava u
bio svega 360.000 dinara, a
Srbiji, znatno vedrijom čine podaci
dobit 507 miliona dinara, a sve to,
Neto dobit/gubitak (u milijardama dinara)
o poslovanju preduzetnika koji se
pretpostavljate, bez ijednog zapoi dalje uspešno bore sa krizom.
slenog. U stečaju je Fripak sa nula
Nakon 2,8 milijardi dinara neto
dinara kapitala, nula zaposlenih i
profita u 2011. godini, prošle godidinara, za razliku od kolega koji su nula poslovnih prihoda, ali sa dobiti od 488 miliona dinara. Kako su ne preduzetnici su ostvarili dobit
u 2011. radili pozitivno (dobit od
od 3,2 milijarde dinara. Nažalost,
ove firme imale nula ili minimalan
19,7 milijardi dinara).
baš kao i preduzeća, i preduzetnici
poslovni prihod, što se može čitati
U stečaj ili likvidaciju uletelo je
poslovanje uglavnom finansiraju
65 odsto više firmi nego 2011. godi- i kao nula prihoda iz redovnog
kreditima, a pozicija u kojoj se
Sumornu sliku o poslovanju privrednih društava u nalaze nije nimalo komotna - jedan
dinar pozajmljenog kapitala pokriSrbiji, znatno vedrijom čine podaci o poslovanju ven je sa svega 28 para sopstvepreduzetnika koji se i dalje uspešno bore nog, pa je budućnost poslovanja
sa krizom poprilično (ne)izvesna. ●
ne, dok je broj privatizovanih smanjen, a to znači da je prošle godine
prevashodna aktivnost Agencije za
privatizaciju bila raskidanje ugovora, a ne sastavljanje novih (detaljan
izveštaj o poslovanju privrede na
www.apr.gov.rs).
Ako bi se išlo za pozitivnim
primerima, reklo bi se da ih je lani
bilo osam - to su mala preduzeća
koja su se našla na spisku 100
najvećih po profitu, ali... Od njih
osam, tri su u stečaju, a jedno u
likvidaciji. U likvidaciji je firma
Italiana Salotti koja je imala nula
dinara poslovnog prihoda i nijednog zaposlenog, gubitak do visine
Uslovi
rada
u 2012.
Rast BDP-a
-1,7
Inflacija
12,2
Izvoz (u milionima evra)
14.782
1.727.000
Bruto zarade
57.430
41.377
Vrednost evra u odnosu na dinar (31. decembar)
BIZLIFE
istraživanje
5.945
Broj zaposlenih
Neto zarade
14
Spoljnotrgovinski deficit (u milionima evra)
113,7
15. biznis komentar
Privredna agonija
–završni čin
Milan Knežević
vlasnik modne kuće Modus i predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća
S
blokadi jke više od 50.000 preduzeća i preduzetničkih radnji. Broj
kredita u docnji konstantno raste. Likvidnost velikog broja firmi
je na ivici kolapsa. Ugroženi su kapital i imovina firmi, ali i lična
imovina koja je kao obezbeđenje založena bankama. Čak 97.000
firmi isplaćuje poreze i doprinose, ali ne i plate zaposlenima, što
dramatično umanjuje kupovnu moć. Novi Zakon o redovnosti
plaćanja ugroziće firme koje posluju na ivici likvidnosti. Samo u
prva dva meseca zatvoreno je 1.800 trgovinskih radnji više nego
što je otvoreno. Bujanje crnog tržišta poprima razmere ekonomske ’antimaterije’ koja ugrožava sve legalne
Za stanje u privredi Srbije bila bi celishodna načine poslovanja.
Zaduživanjem se servisiraju sve dubiomisao Martina Hajdergera: „Samo nas još
ze: podsticaji i subvencije, čime se dodatno
jedan Bog može spasiti“. Za ono što smo do
produbljuje ekonomska agonija. Ogromnim
sad zabrljali malo je jedan Bog
budžetskim sredstvima upravlja se diskreciono
bez ijedne ekonomske analize o opravdanosti
ovakvih budžetskih troškova. Šta sa firmama u restrukturiranju,
rashodi rasli su za enormnih 31odsto. Kumulirani gubici privrede
neprivatizovanim firmama i javnim sektorom? O strukturnim
iznose 2.462.814 miliona dinara. Privreda je imala i negativan
reformama poreskog, penzionog i zravstvenog sistema ni reči
neto obrtni kapital.
(barem smislene).
Ako se zvaničnoj statistici doda broj radno neaktivnog
Korupcija je rak- rana ekonomije.Trguje se stranačkim, polistanovnoštva koje se ne prijavljuje na Zavod za zapošljavanje,
tičkim i institucionalnim funkcijama. Sistem je postao idealno
stopa nezaposlenosti prelazi 30 odsto ili brojku od oko 1.100.000
koruptivan. Za sve imamo jednog čoveka koji će nam to srediti,
građana. Veliki broj radnika prima neredovno plate ili ih ne prine misleći da improvizacije imaju kratak rok trajanja bez obzira
ma nikako. Samo u aprilu promet u maloprodajama je pao za 16
na to što su trenutno politički profitabilne. ●
odsto. Raste dug privrede koja duguje preko 24 milijarde evra. U
tanje u privredi
Srbije je dramatično. Svi agregati
imaju dugoročno
negativne trendove. Inostrane i domaće investicije su nedovoljne
i ne odražavaju dugoročni interes društva. U prošloj godini u Srbiji su poslovala 107.363 privredna društva; 53.396 sa dobitkom,
a 31.498 sa gubitkom,7.263 društva nisu ni predala finansijski
izveštaj. Ukupan finansijski gubitak veći je za 77 odsto. Finansijski
Urgentne mere
(detaljno spremanje zemlje)
Ove mere je moguće provesti u kratkom
roku jer za njih postoji zakonska utemeljenost u
institucijama.
1. Popis i klasifikacija MSP i preduzetničkih radnji i
analiza njihovog pravno-statusnog i finansijskog
stanja
2. Departizacija i depolitizacija kadrova. Reforma
javnog sektora
3. Svođenje crnog tržišta i sive ekonomije u
optimalne mere
4. Urgentno poboljšanje efikasnosti rada pravosudnih
organa. Sprovođenje stečaja u svim preduzećima
u kojim su se stekle zakonske pretpostavke
5. Rigidna kontrola javnih nabavki, kontrola trošenja
budžetskih sredstava, razvojnih i podsticajnih
fondova. Partnerstvo javnog i privatnog sektora
6. Smanjenje birokratske i administrativnih
procedura; poboljšanje konkurentnosti poslovanja
7. Plaćanje PDV-a po izvršenoj naplati, razduživanje
države i lokalnih zajednica za obaveze koje imaju
prema MSP I preduzetnicima
8. Formiranje Razvojne banke
9. Poreska reforma koja bi izvršila rasterećenje u
radno-propulzivnim granama tako što bi se na
plate od 30.000 dinara porezi i doprinosi smanjili za
30 odsto, preko tog iznosa za deset odsto.
10. Donošenje Zakona o zanatstvu
Realizacijom ovih zadataka stvorile bi se realne
pretpostavke za primenu kratkoročnih i dugoročnih
strategija privrednog razvoja zemlje.
Privreda Srbije postala je ’protočni bojler’
interesa banaka i države. Za stanje u privredi
Srbije bila bi celishodna misao Martina
Hajdergera: „Samo nas još jedan Bog može spasiti“.
Za ono što smo do sad zabrljali malo je jedan Bog.
U tim višegodišnjim začaranim krugovima privreda
trči svoj poslednji krug.
Šta EU
preporučuje
vladama:
1. Razmišljate izvan okvira
2. Ne radite stvari sami
3. Prvo razmišljajte o malima
4. Jedno tržište, jedna planeta
BIZLIFE
biznis komentar
15
16. Intervju dijalog
Za i protiv prodaje
'porodične srebrnine'
tekst:
Marija
Damjanović
I
mala je država te 2010. detaljan plan kako će da
potroši novac od prodaje 51 odsto deonica Telekoma
Srbija. Sa 900 miliona evra planirana je gradnja
auto-puteva i popravljanje železnice, a za ostatak je
trebalo da se osnuje poseban budžetski fond kako bi se
tačno znalo na koji način se novac troši. Dakle, samo
se čekao stranac koji će da plati 1,4 milijarde evra za
većinski paket akcija nacionalnog telekomunikacionog
operatera. Međutim, ama baš niko nije hteo da iskešira
toliki novac, planovi o putevima su stavljeni ad akta, a
nadležni su pobednički objavili da nisu hteli Telekom
da daju 'pošto-poto' i da porodično srebro nije moglo
da se proda ispod cene. Danas je prodaja Telekoma po-
novo na dnevnom redu, ali među koalicionim partnerima nema dogovora da li ga i za koliki novac prodati,
pa je zvanično rečeno da je čitava priča odložena - do
daljeg. Stručna javnost danima debatuje da li ogorčena
Vlada i ispražnjena državna kasa imaju alternativnu
finansijsku injekciju sem prodaje Telekoma, da li je (ne)
vreme za odricanje od jedne, retko profitabilne državne kompanije ili ono svakim danom ističe dok snaga
konkurencije jača? Međutim, razgovor o ovim temama
sa Vladimirom Gligorovim, ekonomistom Instituta za
međunarodne ekonomske studije u Beču i Mahmudom
Bušatlijom, stručnjakom za investicije, proširio se i na
teme privatizacije uopšte i prodaju državnog zemljišta?
vladimir Gligorov:
Ne postoji valjan razlog da Telekom
ostane u vlasništvu - više se isplati
privatizacija profitabilnih preduzeća
mahmud Bušatlija:
Nema opravdanja za prodaju Telekoma
jer nemamo profitabilniju privrednu
granu od telekomunikacija
16
BIZLIFE
intervju dijalog
xxx
17. Da li bi trebalo da država prodaje Telekom Srbije u ovoj godini i koji su vaši argumenti za,
odnosno, protiv toga?
GLIGOROV: To su zapravo dva pitanja. Da li je potrebno privatizovati Telekom i, ako jeste, kada? Kod odluke o tome da li neko
preduzeće treba privatizovati važno je da li je reč o sektoru u
kojem postoji konkurencija ili ne. Ukoliko postoji, to znači da bi
za kupovinu državnog preduzeća mogli da se nađu zainteresovani privatni investitori. Ukoliko nije reč o sektoru u kome postoji
konkurencija, postavlja se pitanje o tome kako bi se regulisalo
poslovanje privatnog preduzeća koje bi preuzimanjem postalo
monopolista. Svakako, prirodni monopol ne bi trebalo prepustiti
Bušatlija: Smatram da Telekom Srbije ne bi trebalo prodavati iz više
razloga. Prvi i najozbiljniji razlog je potpuna izvesnost da će se pare od
prodaje uludo potrošiti, bilo za privid poboljšanja standarda, ili za sledeće izbore. To je jasno iz činjenice da u ovom momentu ne postoji nijedan pametan predlog projekta koji bi se finansirao od prodaje Telekoma. Ako država prodaje svoju imovinu, razlog tome je da finansira neki
lukrativniji projekat, ili bitno popravi uslove života i životnu sredinu.
Ako tako gledamo na stvar, onda nema opravdanja za prodaju Telekoma, jer mi nemamo profitabilniju privrednu granu od telekomunikacija.
Kod odluke o tome da
li neko preduzeće treba
privatizovati važno je
da li je reč o sektoru
u kojem postoji
konkurencija ili ne
privatnom investitoru. Ako je, opet, reč o preduzeću u sektoru
za koji privatni investitori nisu zainteresovani, tada bi to trebalo
da ostane u vlasništvu države. Po tim kriterijumima, ne postoji
valjan razlog da Telekom bude u državnom vlasništvu. Drugo je
pitanje kada se privatizacija najviše isplati? Pretpostavljam da bi
bilo potrebno sračunati da li će efekti prodaje, ako se novac iskoristio da se vrate dugovi, biti takvi da zemlja može da se zaduži
po znatno nižoj kamatnoj stopi. U tom slučaju se obezbeđuje
finansijska održivost i prodaja može da bude opravdana čak i
ako se ne zna odmah u šta će se novac uložiti.
Agresivnija
privatizacija bi samo
dovela do većeg
broja neuspelih
privatizacija i još
veće nezaposlenosti
Prodaja Telekoma bez ozbiljne investicije, dovodi do daljeg smanjenja
državne imovine, što nas primiče komunističkom idealu države koja
izumire. Naime, država bez imovine koju mora pravilno da upotrebljava,
gubi budžetske prihode i poluge kontrole tržišnih mehanizama. Ako se
pogledaju uporedni rezultati Telekoma, koji pokriva 56 odsto mobilne i
98 odsto fiksne telefonije, a ima dobit od 11 milijardi dinara i Telenora koji pokriva samo 26 odsto mobilne telefonije i ima dobit od deset
milijardi dinara, jasno je da se Telekom može i mora bolje koristiti, a to
se može postići jedino razdvajanjem vlasništva i upravljanja, odnosno
uvođenjem depolitizovanog profesionalnog menadžmenta.
Šta bi država trebalo da proda u ovoj, odnosno, narednoj godini i kako ocenjujete ukupan
privatizacioni potencijal u Srbiji?
GLIGOROV: Ima relativno malo preduzeća koja su profitabilna. Ako su kriterijumi koje sam malopre izneo zadovoljeni,
onda se više isplati prodati profitabilnu, a ne propalu firmu.
Što se prodaje ove godine tiče, nisam siguran da je preostalo
dovoljno vremena da se privatizacije valjano pripreme. Nikako to nije dobro činiti direktnom pogodbom, jer nema konkurencije, pa ne samo da će zarada biti mala, nego nije uopšte
izvesno da će imovina biti efikasno iskorišćena. Država kao
prodavac ne bi trebalo da brine ko je kupac, ako nudi najbolju
cenu u ozbiljnoj tržišnoj utakmici. Ako se prodaje poznatom
kupcu, to može da stvara fiskalne troškove, odmah ili kasnije,
ako je reč o kupcu koji će rđavo poslovati. A da bi se organizovala valjana prodaja, potrebno je vreme. Za godinu ili više
dana je naravno moguće da se organizuju valjane aukcije, a
trebalo bi privatizovati sve ono što nije privatni monopol ili
aktivnost za koju privatni investitori nisu zainteresovani, a
imaju zapravo visoke prinose. Valjana strategija privatizacije
bi mogla da zahteva da sve to traje nekoliko godina.
Bušatlija: Bojim se da mi nemamo nikakav privatizacioni potencijal,
ukoliko izuzmemo javna preduzeća, koja posluju na monopolskoj osnovi.
Prodajući ova preduzeća menjamo državni za još gori, privatni monopol.
Kada su u pitanju javna preduzeća, neophodno je dovesti ih, kroz restrukturiranje i finansijsku konsolidaciju, u stanje u kome mogu normalno poslovati i boriti se sa zdravom tržišnom konkurencijom. U slučaju najčešće
pominjane prodaje Jata i Galenike, neverovatno je očekivati da se nađe
kupac koji bi preuzeo ta preduzeća sa svim njihovim obavezama, pa čak i
pod uslovom da država na sebe preuzme akomulirane dugove i prevali ih
na pleća građana, kroz povećani javni dug. Ukoliko bi se ozbiljno razmišljalo o privatizaciji Jata, ne bi bilo dovoljno samo naći nekoga ko je voljan da
uz relativno mali ulog u dokapitalizaciju preuzme upravljanje, nego bi se
moralo pokušati u taj aranžman uvući i dokapitalizacija aerodroma Nikola
Tesla, pa i dela aerodroma Batajnica, koji bi se bavio uslugama za civilno
vazduhoplovstvo (Low Cost i Charter) i transport robe. Na ovaj način bi se
stvorila kompleksna poslovna struktura koja bi ostvarivala dobit na aerodromskim uslugama i jeftinom transportu, a pokrivala neminovne gubitke
u poslovanju nacionalne avio-kompanije.
BIZLIFE
intervju dijalog
xxx
17
18. Prošle godine opao je broj privatizovanih preduzeća, a to znači samo jedno - da je sve više poništenih
privatizacija. Da li je čitav proces u Srbiji bio uspešan i šta je trebalo raditi drugačije?
GLIGOROV: Proces je bio neuspešan najviše zbog načina privatizacije. Kao što sam već rekao, država bi trebalo da obezbedi značajnu konkurenciju ulagača i da prihvati ponudu onoga koji nudi
najvišu cenu - kako bi ne samo obezbedila najbolju moguću cenu,
već i zato što se tako smanjuju rizici da će poreski obveznik morati
da snosi troškove rđavih poslovnih odluka. Privatizacije su u Srbiji
uglavnom sprovedene pod motom da cena nije važna i da je važno
ko je kupac, i to veoma retko daje valjane rezultate. Sada se uglavnom prodaju preduzeća koja su verovatno zrela za likvidaciju.
Država kao prodavac
ne bi trebalo da
brine ko je kupac,
ako nudi najbolju
cenu u ozbiljnoj
tržišnoj utakmici
Bušatlija: Bilo koji posao koji se završi sa 25 do 30 odsto škarta ne
može se smatrati uspešnim. U slučaju privatizacije, moramo voditi računa da poništene privatizacije nisu vratile privatizacioni subjekat u stanje koje je prethodilo privatizaciji, dakle šteta načinjena zloupotrebom
nije nadoknađena. Da je postojala dugoročna strategija razvoja, onda bi
se privatizacija vršila na bazi daljeg razvoja delatnosti i zapošljavanja, a
ne na rasprodaji obezvređene privatizovane imovine, zloupotrebi građevinskog zemljišta, zaduživanju i isisavanju kapitala iz privatizovanih
subjekata, uz obilato gubljenje radnih mesta.
Nisam apriori protiv privatizacije, ali sam apsolutno protiv modela
privatizacije koje smo do sada iskusili. U privatizaciju se ušlo bez bilo
kakvog dugoročnog planiranja i strategije razvoja, koja je trebalo da
odredi prioritete. Tako je naša privatizacija umesto razvojnog impulsa
dovela do podindustrijalizacije, uništavajući privrednu imovinu i zloupotrebljavajući građevinsko zemljište. Najteža posledica ovakog pristupa
privatizaciji je propuštena prilika da se prvo uredi privredni ambijent,
koji bi podržavao privredni razvoj i ulazak inostrane privatne štednje.
U Srbiji je još uvek čak 250 preduzeća sa društvenim kapitalom, svojinskim oblikom koji je
suspendovan Ustavom još 2006. godine. Da li bi sudbina ovih firmi bila drugačija da je država bila
agresivnija u privatizaciji, odnosno, uvođenju stečaja?
GLIGOROV: Ako nisu formalno državna imovina i ako
država prema njima nema nikakve vlasničke obaveze,
ta bi preduzeća trebalo da se tretiraju kao svaka druga.
To su u osnovi preduzeća u kolektivnom vlasništvu i
imaju iste obaveze kao i privatna preduzeća. Ako su neuspešna, trebalo bi da idu u stečaj, ako imaju dobit trebalo bi da je dele. Isto bi trebalo da važi i za preduzeća
u državnom vlasništvu. Ako ne posluju sa uspehom,
potpadaju pod ista pravila kao i privatna preduzeća.
Nedoumice oko svega toga su samo haos koji se održava iz, da se tako izrazim, nekomercijalnih interesa.
Bušatlija: Agresivnija privatizacija bi samo dovela do većeg broja neuspelih privatizacija i još veće nezaposlenosti. Neprihvatljiva je bilo kakva privatizacija koja samo
povećava nezaposlenost, a ne pomaže uređenju privrednog ambijenta, što bi dovelo do
ozbiljnih investicija, posebno u grinfild koje praktično jedine povećavaju zaposlenost.
Bojim se da mi nemamo nikakav
privatizacioni potencijal,
ukoliko izuzmemo javna
preduzeća, koja posluju na
monopolskoj osnovi
Kako ocenjujete zemljišni kapacitet u Srbiji i da li bi trebalo ući u aktivniju prodaju zemljišta, koja je
omogućena Zakonom o planiranju i izgradnji, ali se gotovo ne primenjuje?
GLIGOROV: Kao i u drugim slučajevima, nema razloga da država bude vlasnik
zemljišta, osim kada je reč o nekom posebnom javnom interesu. Nije reč samo
o prodaji nego i svemu ostalom čemu zemlja može da služi, ne samo kao proizvodni već i kao finansijski faktor. Komercijalizacija zemlje bi imala značajne
posledice i po dostupnost kredita i, naravno, po proizvodnju, kao i kada je reč o
građevinarstvu. To je sve dobro poznato, tu nema mnogo toga novog da se kaže.
Komercijalizacija zemlje bi
imala značajne posledice i po
dostupnost kredita i, naravno,
po proizvodnju, kao i kada je
reč o građevinarstvu
18
BIZLIFE
intervju dijalog
Bušatlija: Gradsko i građevinsko zemljište je najveći
državni resurs. Pravilna upotreba tog zemljišta je jedan od
najvažnijih elemenata održivog dugoročnog razvoja. Taj
razvoj nije uslovljen privatizacijom građevinskog zemljišta.
Privatizacija građevinskog zemljišta će bitno povećati iznos
investicija i time smanjiti interes investitora, a s obzirom
na skolonost naših privrednika, trebalo bi očekivati da se
zemljište privatizuje prvenstveno iz špekulativnih razloga, te
kasnije preprodaje zajedno sa pravima izgradnje. Predlogom
reforme javnog sektora, naše grupe okupljene oko MAT-a,
predviđena je i reforma upravljanja građevinskim zemljištem
u vlasništvu države, koje bi se koncentrisalo u posebnim
fondovima, koji bi sticali prihod po osnovu naplate gradske
rente, iz koje bi se razvijala i održavala infrastruktura. ●
19. s p e c i j a l n o
i Z d a n j e
Budućnost zdravstva i
farmaceutske industrije
20.
21. I N T E R VJ U
Slavica Đukić Dejanović, ministar zdravlja Republike Srbije
21
Nova formula
zdravstva
Dugoročno rešenje zdravstva Srbije će sigurno biti uključivanje privatnog sektora.
Onog momenta kada država nema mogućnosti da finansira nove stručnjake, otvara nove
prostorne kapacitete i nabavlja opremu, a potrebe građana rastu, nemamo drugu mogućnost
osim da vidimo da li ima privatnika koji bi hteli da uđu u partnerstvo
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
22. Piše: Tatjana Ostojić
Foto: Jelena Vučetić
S
tanje u zdravstvu je, nažalost,
takvo da nisu zadovoljni ni pacijenti ni uposleni u zdravstvu,
kaže za BIZLife Slavica Đukić
Dejanović, ministar zdravlja u Republici
Srbiji. Međutim, onog momenta kada se
opredelila da prihvati poziciju ministra,
procenila je da to može da se promeni.
Kao ključni problem je uočila da je veliki deo zdravstvenog sistema izopšten iz
funkcije, misleći na institucije javnog
je izuzetno visoka, uslovi u bolnicama
loši, liste čekanja duge, a nestašice lekova
česte. Kako planirate rešavanje ovih problema i u kom roku?
- Liste čekanja su zaista mogućnost za korupciju, ali intenzivno se bavimo tim pitanjem i ustanovili smo razloge za liste čekanja. Na primer, u oftalmologiji razlog je što
su u ranijem periodu, iako imamo fantastičan kadar i prostor za operacije, pacijenti
za operaciju katarakte čekali po više od godinu dana, jer su se svi odlučivali za operaciju u Beogradu. Sledeći razlog je što neki dodatni segmenti uz sočiva nisu bili nabavljeni. Zbog toga smo
sada obratili posebnu
pažnju kod sastavljanja
uslova za nabavljanje
tih segmenata kako se
to ne bi ponovilo i eventualno otvorilo mogućnost da neko namerno
dan broj pacijenata prebaciti u Novi Sad,
tačnije u Institut za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici i u Klinički centar u Beogradu.
• Da li bi to bila neka vrsta dugoročnog
rešenja ili u tom pravcu razmišljate još
dalje?
- Dugoročno rešenje će sigurno biti uključivanje privatnog sektora. Onog momenta kada država nema mogućnosti da finansira nove stručnjake, da otvara nove prostorne kapacitete i nabavlja opremu, a potrebe građana rastu, kao na primer u kardiovaskularnim bolestima, nemamo drugu mogućnost osim da vidimo da li ima
privatnika koji bi hteli da uđu u partnerstvo sa zdravstvom pod sličnim uslovima
kako bi to bilo i u državnom zdravstvu. To
je jedan od resursa na koje moramo računati u perspektivi.
Onaj ko nije kadar da vodi jednu apoteku ili
prosto da učestvuje u utakmici koja znači
bolju snabdevenost lekovima za istu sumu
novca, mora da ustupi mesto sposobnijima
22
zdravlja i domove zdravlja. „Naši pacijenti su poslednju deceniju, a možda i duže, stekli naviku da odlaze u dom zdravlja
kako bi uzeli uput za bolnicu, a 80 odsto
zdravstvenih usluga bi trebalo da se obavi u domu zdravlja. Smatram da je ovakva
organizacija u radu zdravstvenih službi veliki problem i to je razlog što nemamo onakvo zdravstvo kako bismo mogli
da imamo u sklopu stručnog kadra, koji je
sjajan, i finansijskih mogućnosti, koje su
skromne“, ističe ministar zdravlja u intervjuu za BIZLife.
• Iz ugla pacijenata korupcija u zdravstvu
Nova oprema
koristi tu situaciju kako bi prebacivao pacijente u privatnu praksu. Od iduće godine
neće biti listi čekanja za operaciju katarakte, samo će se operacije zakazivati.
Zatim, uveli smo treću smenu u nekim
institucijama, kao što je, na primer, onkologija u Beogradu, i više nemamo liste čekanja, nego zakazivanje do mesec dana. Na
operaciju kuka se čekalo nekoliko meseci,
sada je to najduže do dva meseca, što je u
rangu sa razvijenim zemljama Evrope. Još
uvek imamo problema na Dedinju kod kardiovaskularnih intervencija i ovaj problem
upravo rešavamo. Najverovatnije ćemo je-
• Da li postoji neki vremenski rok kada bi
to trebalo da se desi?
- Mislim da bi 2014. mogla da bude period
za testiranje takvih mogućnosti. U 2013.
stičemo uvid u to šta je osnovni problem i
kako treba početi sa rešavanjem, ali 2014.
je godina aktivne obaveze onih koji su najodgovorniji za zdravstvenu politiku, da iznađu sve resurse, uključujući i privatnu praksu i privatne bolnice i opremu, koja može
da bude u okviru državno-javnog partnerstva angažovana i na druge načine.
• Nedavno smo bili suočeni sa još jednom
nestašicom lekova. Tom prilikom pozvali
„Oprema je dotrajala, godinama nije uredno servisirana, negde nedostaju elementarna dijagnostička
sredstva, terapijska sredstva, dakle oprema nam nije u sjajnom stanju. S druge strane, problem je i u
distribuciji. Ne možemo da dozvolimo da velike sredine imaju sve, a male ništa. Distribucija opreme
mora da bude pravičnija. Hoćemo da jačamo domove zdravlja i zato nam je neophodan i stručni kadar i oprema, pa kad to podignemo do jednog pristojnog nivoa, da pokušamo da sekundarni i tercijalni
nivo zaista idu ujednačeno po celoj Srbiji. Ove godine smo osposobili pet centara za zračnu terapiju:
Kladovo, Kragujevac, Niš, Beograd, Novi Sad. Magnetne rezonance i skeneri se nabavljaju za institucije
koje su sekundarnog i tercijalnog nivoa, a ide se i sa opremom za skrining za sve domove zdravlja.“
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
23. ste Upravu za javne nabavke da izuzme
apoteke iz primene Zakona o javnim
nabavkama, ali ste istovremeno tražili od
apoteka da se pridržavaju Zakona.
- Zakon o javnim nabavkama je obavezivao
državne apoteke da ga već godinama po-
ca, mora da ustupi mesto sposobnijima.
• Neposredno nakon stupanja na dužnost, odlučeno je da država preuzme
dugove u zdravstvu, ali nije bilo tačnih podataka o kolikim dugovima je reč. Ujedno
Ako su u nekoj organizacionoj jedinici liste čekanja velike,
ako pacijent ne može dugo da dođe, u svojoj sredini, do
određene dijagnostičke procedure, pod istim uslovima,
država mora da obezbedi mogućnosti kod privatnika
štuju, a to znači da idu na javne nabavke.
Međutim, apoteke su tvrdile da nisu sposobne. Uprava je imala razumevanja. Dala
im je mogućnost nabavljanja u ovoj godini po skraćenom postupku. Od 2014. su u
obavezi da idu na javne nabavke. Smatrala
sam da Uprava za javne nabavke treba da
pokaže razumevanje zato što lek nije obična
roba, a u interesu pacijenata. Istovremeno
sam tražila da se poštuje Zakon, a kako je u
okviru Zakona o javnim nabavkama postojala mogućnost skraćenog postupka, dobile
su ga sve apoteke u trajanju od četiri meseca i za to vreme moraju da nauče da rade u
skladu sa Zakonom.
• Očekujete da će to sada funkcionisati?
- Vidite, najveći broj apoteka funkcioniše.
Da li ima pojedinačnih problema? Da.
Dan pre našeg razgovora čula sam za jedan problem, oko nabavke pomagala u nekim apotekama. Kako je reč o maloj apoteci, niko nije zainteresovan da se javi na tender. Tu postoji mogućnost da se veći broj
apoteka udruži, pa da jedna nastupi kao neko ko vodi posao za sve ostale. I dosta je vremena prošlo od kad o tome govorimo i onaj
ko nije kadar da vodi jednu apoteku ili prosto da učestvuje u utakmici koja znači bolju
snabdevenost lekovima za istu sumu nov-
je bilo reči i o 13.000
zaposlenih mimo
ugovora?
- Republički fond za
zdravstveno osiguranje je izašao sa podatkom da su naši dugovi koje Fond ne može da prizna, jer nisu
uklopljeni u ugovorene obaveze, negde
oko 13 milijardi dinara. Kada smo tražili da
zdravstvene ustanove i oni kojima se duguje to sravne, to je bilo ispod pet milijardi. S druge strane, doneli smo kadrovski plan i centralizovanu nabavku ćemo realizovati za lekove domova
zdravlja i bolnica preko RFZO, a za opremu
preko Ministarstva. Verujem da će najveći
broj, barem najskupljih potreba na taj način biti korektno rešen. Zdravstvenim ustanovama će ostati da svoje specifičnosti i dalje same rešavaju i ne očekujemo da se neko
usudi da bude finansijski nedisciplinovan i
da ne poštuje kadrovski plan. Dakle, ne može se ugovarati preko normativa. Dali smo
zakonsku mogućnost opštinama da mogu u domu zdravlja zaposliti doktora iznad
Godina skrininga
Veliku smo pažnju posvetili činjenici da u Finskoj
na 100.000 žena, 0,9 odsto umre od karcinoma
grlića materice, a kod nas je taj broj 7,5 odsto.
Dakle, to je samo jedan od parametara koji nas
tera da radimo organizovani skrining i u ovoj
godini smo zaista krenuli sa sjajnim rezultatima.
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
normativa, ali moraju da obezbede sopstvene finansije. To ne može da ide iz sredstava Fonda.
• Otkako je krenula kriza, zatvorene su
brojne veledrogerije, a o propasti farmaceutskih kompanija da i ne govorimo: Galenika, Jugoremedija, Srbolek. Kako vidite
stanje u farmaceutskoj industriji?
- Ovo jeste teško vreme i oni koji ne budu
umeli da uhvate korak u pravom sistemu
vrednosti, a to znači da zaista ocene trenutak u kom će svoj proizvodni program i
svoje standarde uskladiti sa onim što mo-
23
gu, nažalost, u toj utakmici mogu da izgube. Zaista bih volela da Galenika u bilo kom
obliku ostane izvor farmeceutskog života
Srbije, i radovalo bi me delimično partnerstvo neke kompanije sa Galenikom. Mislim
da uvek ima šansi da se to dogodi, ali moram priznati da se ja manje bavim industrijskim planovima, više se bavim planovima
unapređenja zdravlja.
• Lekova u Srbiji nema zato što se ugovori
ne potpisuju na vreme, kao što je slučaj sa
nestašicom vakcina, novac ne stiže na račune, na primer, lekovi za obolele od retkih
bolesti, nema maksimalne cene leka...
Suštinski, sve se svodi na to da nadležne
službe ne rade svoj posao. Da li se slažete?
- Nije tačno. Tačno je da je 531 lek bio blokiran kad sam došla, jer nije imao cenu i u prva dva, tri meseca to smo sa Ministarstvom
trgovine razrešili. A mesecima pre toga to
je bilo tačno. S druge strane, rokovi plaćanja su sada definisani Zakonom. U ovoj go-
24. dini svako u zdravstvu mora da plati u roku do 150 dana, 2014. do 120 dana, a onda 90 dana, što je sasvim dobro za finansijske transakcije u zdravstvu.
I treće, prihvatam da nema onih lekova
kojih nema u proizvodnji ili u zemlji. Ako
ima lekova u zemlji, i ako se proizvode, a lekova nema samo zato što neko nije planirao svoje potrebe i nema lekova u rezervi,
govori o nedomaćinskom poslovanju pojedinaca. Od njih očekujem da se povuku.
Ovo nije vreme za takve ljude. Ništa neće
pasti s neba, i onaj ko rukovodi apotekom
ili zdravstvenom ustanovom, mora da planira kontinuiranu snabdevenost.
• Zašto građani Srbije ne mogu da se
24
leče u privatnim bolnicama o trošku
osiguranja?
- Prvo smo krenuli sa apotekama. Naš
Ustav daje mogućnost da svi oblici svojine
ravnopravno budu zastupljeni, pa i u zdravstvu. Na velike otpore sam naišla kada sam
razmišljala da je vrlo komforno za građane
da svoj recept, pod istim uslovima, mogu da
koriste i u najbližoj apoteci, bilo da li je ona
privatna ili državna. Istina, ta apoteka mora da ima iste kadrovske, prostorne i stručne uslove kao i državna apoteka. Ali je otpor veliki kada pokušate nešto da menjate, pa makar i nabolje. Što se tiče vašeg pitanja, mislimo da ako su u nekoj organizacionoj jedinici liste čekanja velike, ako pacijent ne može dugo da dođe, u svojoj sredini, do određene dijagnostičke procedure,
pod istim uslovima, država mora da obezbedi mogućnosti kod privatnika. Time privatnici, koji zapravo komplementarno funkcio-
nišu i sa našim sistemom, nadopunjuju ono
čega nema. Potrebni su nam koliko i sama
mreža zdravstvenih ustanova. Na primer,
imamo oko 5.000 osoba koje su na hemodijalizi. Državni kapaciteti nisu dovoljni da
podmire sve te potrebe i već imamo oblik saradnje sa privatnicima. To je model, i moraćemo i u drugim segmentima to da činimo.
• Svakodnevno se susrećemo sa uputima
lekara iz državnih bolnica na dodatne preglede u privatne ordinacije. Najavljivali ste
ukidanje ove prakse, što nije jednostavno.
Kako je planirano da se reši ovaj problem?
- Svuda u svetu najrenomiraniji stručnjaci imaju pravo i treba da budu konsultanti
i privatnih i državnih institucija, i to
zakoni vrlo uređenih zemalja poznaju. Gde je kod nas
problem? Prosto nije prirodno da neko
bude direktor organizacione jedinice u zdravstvu, i da
tu nema određenih
materijala, a da on
ima privatnu praksu ili radi u privatnoj praksi gde svega toga ima. Istina,
• U kojoj meri je rebalans budžeta uticao
na vaše ministarstvo?
- U budžetu je 570 miliona manje nego što
je planirano, a budžet za 2013. je već bio
manji u odnosu na 2012. Gledaćemo da
sva naša timska i terenska putovanja i aktivnosti svedemo na minimum. Štedećemo
na najelementarnijim stvarima. Ako nešto
od opreme ne budemo uspeli da nabavimo,
zbog smanjenja, biće prioritet u prvim mesecima naredne godine.
• Aktuelno je pitanje transplantacije.
U Srbiji važi pretpostavka da preminuli
nije donor dok se porodica ne izjasni
suprotno?
- Kada je reč o transplantaciji, mislim da
je tu do poslednjih godinu dana napravljen jedan veliki prekid u aktivnostima.
Bili smo zemlja koja je u ovom regionu započinjala transplantacije. Smatram da je
problem u tome što nemamo donatorstva
na dovoljnom nivou da bismo bili atraktivni za Eurotransplant i priključili mu se.
Moramo da obezbedimo da godišnje, na
milion stanovnika, imamo bar osam donatorstava organa i to kadaveričnih, a to
znači da moramo podizati svest u jedinicama intenzivne nege, kod srodnika, da će
se život njihovih najbližih produžiti i kada njih više nema, kroz drugi organizam.
Ima ljudi koji zaista rade prekovremeno, pa i u zdravstvu,
da bi popravili finansijski status svojih porodica, koji je jako
skroman i vi njima ništa ne možete da zamerite. S druge
strane, zloupotrebe moraju da se eliminišu
ima ljudi koji zaista rade prekovremeno, pa
i u zdravstvu, da bi popravili finansijski status svojih porodica, koji je jako skroman i
vi njima ništa ne možete da zamerite. S druge strane, zloupotrebe moraju da se eliminišu. Zakon o radu je dao mogućnost prekovremenog rada i zdravstvenim radnicima i ta pitanja moraju da budu analizirana zajedno sa predstavnicima Ministarstva,
predstavnicima sindikata i na kraju, sa lekarima, zdravstvenim radnicima i profesorima, koji dopunski rade ili imaju privatnu
praksu. Planiramo da se uhvatimo ukoštac
sa tim tokom 2014.
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
Tu smo krenuli sa određenim metodama
i očekujemo da daju rezultate. U svakom
slučaju, ta takozvana prećutna saglasnost
za davanje organa u donatorske svrhe za
transplantaciju je jedna zakonska mogućnost koju Hrvati imaju, a mi je nemamo i
moramo raditi na svesti građana oko toga.
• Na evidenciji Nacionalne službe za
zapošljavanje je oko 2.300 lekara i skoro
13.000 tehničara. Istovremeno, vlada
uverenje da se naši lekari sa lakoćom
zapošljavaju u inostranstvu gde su među
vrhunskim stručnjacima. Da li je baš tako?
25. - Tačno i jedno i drugo. Najveća istina je da je odnos nezdravstvenih i zdravstvenih radnika u našim ustanovama katastrofalno loš
po zdravstvene radnike. Napravili smo plan za 2013. da u mreži
zdravstvenih ustanova treba da bude negde oko 104.000 uposlenih. Da svi koji odlaze ili u penziju ili napuštaju zdravstvo, a pripadaju nemedicinskom kadru, mogu do tog broja biti zamenjeni sestrama i lekarima. To je naša mogućnost da oko 400 lekara,
800 sestara, i značajan broj farmaceuta i stomatologa zaposlimo.
Zakon o javnim
nabavkama
Zastupljenost u medijima u periodu Maj-Jun 2013.
Zakon o javnim nabavkama je dobio medijski publicitet od 79 objava
• S druge strane, imamo manjak radiologa, anesteziologa,
patologa...
- Preduslov da neko dobije specijalizaciju je da dve godine radi kao lekar. Za te specijalizacije taj uslov uopšte nije potreban.
Potrebno je da neko izrazi želju da bude anesteziolog, dobiće specijalizaciju, naravno mora ispunjavati zakonom predviđene uslove. Mislim da ćemo na ovaj način malo popraviti situaciju.
• Psihijatar ste po struci i žena koja godinama zauzima visoke
Naše zdravlje kao i zdravlje ljudi u
zemljama regiona i u Evropi, dakle svi naši
parametri, izuzev smrtnosti od hroničnih
bolesti, jer se naši ljudi kasno javljaju, pa
su uslovi za izlečenje manji, slični su
državne funkcije. Kako biste opisali mentalno stanje nacije i
vidite li promene kolektivne psihologije u poslednjih pet godina
otkako je krenula kriza?
- Mislim da smo malo desenzibilisani. A šta to znači? To prosto
znači da nas je toliko duga kriza čak pomalo i ojačala. Međutim,
onog momenta kad se u delovima naše populacije primeti rezigniranost, da ne kažemo ni volim ni ne volim, ni hoću ni neću, dakle jedna blaga ravnodušnost, to je loš znak. Ukazuje da je nezadovoljstvo pre svega ekonomskom situacijom veliko. Naše zdravlje kao i zdravlje ljudi u zemljama regiona i u Evropi, dakle svi
naši parametri, izuzev smrtnosti od hroničnih bolesti, jer se naši ljudi kasno javljaju, pa su uslovi za izlečenje manji, slični su.
Razbolevamo se od depresije, malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, skoro koliko i drugi. Imamo imunitet, da tako kažem,
otpornost organizama, koji je sasvim na nivou onih koji više vode
računa o svom zdravlju.
• Da li je neki od planova, za budućnost zdravstva u Srbiji, upravo preventiva?
- Jeste. Ocenili smo da pored prevencije malignih i kardiovaskularnih, dakle masovnih nezaraznih bolesti, zaraznih bolesti sa posebnim osvrtom na decu i stare, posebnu pažnju moramo da posvetimo i depresiji koja pripada mentalnom zdravlju. Depresija će biti
drugi element onesposobljenosti građana krajem 20. godine ovog
milenijuma. Zaista planiramo da radimo skrininge i na depresiju, i
rano otkrivanje bolesti, jer to znači rano lečenje bez posledica. •
Objave su se najvećim delom
odnosile na međusobne optužbe
između Ministarstva zdravlja i
apotekarskih ustanova o tome ko
je kriv za nestašicu insulina i drugih
lekova koja je zavladala u zdravstvu
proteklih meseci.
Kako je preneo dnevni list „Pregled”, ministarka
zdravlja Slavica Đukić Dejanović izjavila je da
nestašice insulina i drugih lekova nema s obzirom
na to da se ništa nije promenilo u sistemu nabavke
farmaceutskih proizvoda u
odnosu na 2012. godinu
Direktor RFZO-a Momčilo Babić pozvao je
nadležne organe i tužilaštvo da preuzmu
mere protiv onih koji dezinformišu javnost
i ugrožavaju normalno funkcionisanje
srpskog tržišta lekovima.
Primetno je da su mediji o pomenutom Zakonu
izveštavali najvećim delom u informativnom
kontekstu sa čak 59 objava, dok je zabeleženo
i 15 negativno konotiranih objava. Pozitivna
percepcija primetna je u svega 5 objava.
Dnevne
novine
Televizija
Nedeljne
novine
Mesečne
novine
neutralno
negativno
pozitivno
Aktivniji su u izveštavanju
bili štampani mediji koji su
plasirali čak 6 tekstova, dok su
elektronski mediji emitovali 19 TV
priloga o nestačici i nabavkama
lekova. Od štampanih medija u
izveštavanju su se istakle dnevne
novine koje su plasirale 46
tekstova, dok su nedeljnici objavili
12, a mesečnici 2 izveštaja.
Večernje novosti
Pregled
Politika
Danas
Blic
TV B92
TV RTS 1
Svi ostali 37
Infografika je urađena prema podacima sektora analitike
agencije Real Time Clipping Beograd. www.realtime.co.rs
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
59
15
5
Pojedinačno
posmatrano,
najveći broj objava
plasirao je dnevni
list Večernje novosti
(devet tekstova). Najveći
publicitet Zakon o javnim
nabavkama dobio je 18. i 31.
maja (po sedam izveštaja).
25
26. BIZ L IFE
ConferencesEvents
Zdravstvu neophodna
reformska terapija
26
Za sedam do deset godina suočićemo se sa ozbiljnim manjkom kadrova. Više od polovine
lekara je starije od 50 godina i pred penzijom, a u čitavom sistemu imamo najmanje doktora
mlađih od 30 godina, čulo se između ostalog na BIZLife konferenciji „Budućnost zdravstva
i farmaceutske industrije“
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
27. Piše: Nikola Pavlović
Foto: Jelena Vučetić
Š
ta je mala, a šta velika korupcija u
zdravstvu i da li društvo treba da toleriše sitna podmićivanja lekara i konsultacije koje se obavljaju u privatnim
ordinacijama nakon obavljenog posla u državnoj ustanovi? Zašto se ne govori o tome da u pojedinim apotekama koje u Srbiji 'niču ko pečurke’, ne rade farmaceuti iako su oni prvi zdravstveni radnici kojima se obraćamo kad nam
dustrije“. Kompetentni učesnici prvog panela „Zdravstvo Srbije - u rukama politike ili struke“ suočili su mišljenja ne ostavljajući gotovo
nijedan problem današnjeg zdravstvenog sistema netaknutim.
Temu lista čekanja kao potencijalnog izvora
korupcije otvorio je Dušan Milisavljević, predsednik skupštinskog Odbora za zdravlje i porodicu, navodeći primer da 20.000 ljudi čeka na
operaciju katarakte.
„Zašto? Zato što se ljudi upućuju u privatne ordinacije. Pošto kod države treba da čekaju, prirodno je da odlaze kod privatnika kod ko-
prim. dr Periša
Simonović
državni sekretar Ministarstva
zdravlja Republike Srbije
„Potrebna je profesionalizacija
svih aktera koji učestvuju u kreiranju zdravstvene politike u oblasti lekova i medicinskih sredstava
u Srbiji, jer ne postoji nijedan
faktor koji je u takvom stanju da
bismo mogli da kažemo da smo njime
zadovoljni.“
27
Kompetentni učesnici prvog panela „Zdravstvo Srbije - u rukama
politike ili struke“ suočili su mišljenja ne ostavljajući gotovo
nijedan problem današnjeg zdravstvenog sistema netaknutim
prof. dr Dušan
Milisavljević
predsednik, Odbor za zdravlje
i porodicu Skupštine
Srbije
ustreba pomoć? Da li država diskriminiše domaće proizvođače lekova, kako su liste čekanja potencijalni izvor korupcije i hoće li Srbija za deset
godina ostati bez lekara?
O svim pobrojanim temama živo se diskutovalo na drugoj po redu BIZLife konferenciji koja je 21. juna održana u hotelu Hyatt pod nazivom „Budućnost zdravstva i farmaceutske in-
jih su ih uputili lekari koji bi to trebalo besplatno da im urade u državnoj instituciji“, rekao je
Milisavljević. Za njega, to nije jedini izvor korupcije u zdravstvu. Tu je i, kako kaže, ’štelovanje’
tendera za nabavku lekova kroz ’tesnu saradnju’ direktora i farmaceutskih kompanija.
Za razliku od njega, Tatjana Radosavljević, direktorka Lekarske komore Srbije, smatra da leZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
„Skrećem pažnju na zloupotrebu
nepreciznog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i osiguranju, koji je omogućio lekarima da rade prekovremeno u privatnim institucijama,
što je nakaradni odnos zloupotrebe položaja lekara koji krše Hipokratovu zakletvu i ja ih
zovem lekarima koji
ne nose bele mantile,
već crne.“
28. dr Tatjana
Radosavljević
direktor, Lekarska komora
Srbije
„Ova država će se
za sedam do deset
godina suočiti sa
manjkom lekara.“
kari imaju pravo da rade dopunski i kod privatnika, ali ova praksa mora dodatno da se uredi.
Evo njenih argumenata: „Nije tačno da ta praksa postoji samo kod nas. Ne treba je ukidati već
regulisati ko upućuje pacijenta kod privatnika,
a onda ostaviti lekare da za dodatni rad primaju honorare, plaćaju poreze državi i budu dostupni pacijentima koji hoće baš njih“, istakla je
Radosavljevićeva skrećući pažnju na još jedan
problem – nedostatak lekara.
„Za sedam do deset godina suočićemo se sa
ozbiljnim manjkom kadrova. Više od polovine
lekara je starije od 50 godina i uskoro će u penziju“, poručila je Radosavljevićeva ostavljajući
skog smeća koje treba da se izveze iz Srbije jer
mi nemamo spalionicu“, rekao je Simonović
nadovezujući se i na konstatacije doktorke
Radosavljević o manjku lekara.
„Imamo 104.000 zaposlenih u zdravstvu koji ne odgovaraju stvarnim potrebama sistema.
Imamo viškove od oko 10.000 zbog kojih ne
možemo da zaposlimo medicinske sestre koje su
nam preko potrebne“, rekao je Simonović.
U međuvremenu, otvorene su i teme profesionalizacije menadžmenta državnih zdravstvenih institucija koji bi, po uverenju većine učesnika, trebalo da vode profesionalni ekonomisti
i menadžeri. Govornici su se dotakli i teme mo-
Rad u privatnim i istovremeno zdravstvenim ordinacijama ne
treba inkriminisati „ako lekar odradi pošteno svojih osam sati u
državnoj ustanovi“ - dr Periša Simonović
dr Draško
Karađinović
koordinator, NVO “Doktori
protiv korupcije“
28
„Samo kroz sistem regulisanog
tržišta i osiguranja i zdravstevenih usluga mi možemo sa jedne
strane iskoreniti korupciju, a sa
druge strane kroz
konkurenciju možemo podići kvalitet
usluga.“
Miroslav Petrović
predsednik, Udruženje za
zaštitu prava pacijenata
Pravo na zdravlje
„U srpskom zdravstvu vladaju
sistemski zakoni koji legalizuju
korupciju, diskriminaciju,
uzurpaciju, koji su doveli do
formiranja crnog
tržišta medicinskih
usluga regionalnog
karaktera.“
ipak ’tračak nade’.
„Iako masovno odlaze u inostranstvo i nezadovoljni su uslovima u Srbiji, čak 60 odsto doktora je reklo da bi ponovo izabralo ovaj poziv“,
navela je direktorka Lekarske komore uz apel
državi da se ozbiljno pozabavi problemom kadrovkse politike.
Dr Periša Simonović, državni sekretar u
Ministarstvu zdravlja, smatra da rad u privatnim i istovremeno zdravstvenim ordinacijama
ne treba inkriminisati „ako lekar odradi pošteno svojih osam sati u državnoj ustanovi“. On je
upitan i šta je sa 608.000 doza vakcina protiv
čuvenog svinjskog gripa i zašto one još uvek nisu uništene?
„Tragamo za tim odgovorom jer nisu samo
te vakcine u pitanju, već 300 tona medicin-
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
nopola u zdravstvenom sistemu koji država ljubomorno čuva.
„Zašto za svoj novac ne mogu da se lečim i
kod privatnika? Zašto pacijenti nemaju mogućnost izbora i ustanove i lekara?“, upitao je dr
Draško Karađinović, koordinator NVO ’Doktori
protiv korupcije’ insistirajući na izjednačavanju
privatnog i zdravstvenog osiguranja.
Konačno, i predstavnik države se složio oko
potrebe reforme zdravstva koja bi, najprostije
rečeno, trebalo da podrazumeva uvođenje konkurencije u sistem osiguranja, profesionalizacije
i transparentnosti, konstatujući da trenutnim
stanjem gotovo niko nije zadovoljan.
Nakon aktivne razmene mišljenja koja je obeležila prvi panel, reč su uzeli učesnici drugog panela „Farmaceutska industrija na kolenima“,
29. koji nije bio ništa manje interesantan i nadasve
angažovan u traganju za odgovorima kako nabolje promeniti opštu klimu u farmaceutskoj industriji i struci.
Prvi se slušaocima obratio Vekoslav Šošević,
sekretar Udruženja za hemijsku i farmaceutsku industriju u Privrednoj komori Srbije (PKS),
iznoseći podatke o poslovanju ovog sektora. Od
njega smo čuli da je ukupna potrošnja lekova lani bila 740 miliona evra, da industrija godišnje
raste oko deset odsto, a da domaće lekove najviše kupuju Rusi, Nemci i Crnogorci, dok se najviše uvozi iz zemalja Evropske unije.
„Podsećam da je prošle godine dug države bio
i probleme sa proizvođačima koji vrlo često ne
dostave potrebnu dokumentaciju bez koje mi ne
možemo da pustimo lek u promet, jer uvek vodimo računa da on bude bezbedan, efikasan i siguran za potrošača.“
Reč je uzeo Dragutin Rajevac, predsednik
Skupštine saveza privatnih apotekara, koji se
požalio na diskriminaciju koju trpe privatne
apoteke.
„Republički fond za zdravstveno osiguranje ima ugovore sa državnim apotekama na
rok plaćanja od 40 do 60 dana, a sa privatnim
apotekama na 150 dana. Pa, kada ja ne platim veledrogeriji u roku od 150 dana, ona će
Vekoslav Šošević
sekretar, Udruženje za
hemijsku i farmaceutsku
industriju PKS
„Država ne prati inodimicilne
cene koje je sama Vlada usvojila.
Mi smo sada na 55 do 60 odsto
inodimicilnog leka,
što je nedopustivo ako želimo da
oporavimo domaću
proizvodnju.“
Marija Jovanović
rukovodilac, Centar za
humane lekove, Agencija za
lekove
„Nije retkost da apoteke ispunjavaju uslove samo prilikom
otvaranja, a da onda u njima rade ljudi koji nisu farmaceuti
po struci“ - Dragana Jovanović
oko 250 miliona evra, a da je država htela da
joj se pola duga oprosti, što zaista nije bilo moguće jer su pojedine firme bile spremne da napuste Srbiju“, rekao je Šošević tvrdeći da država
diskriminiše domaće proizvođače lekova u korist uvoznika.
„PDV na uvoz repromaterijala je 20 odsto,
a na gotov lek osam odsto“, naveo je Šošević
konstatujući da nadležni moraju ozbiljnije da
se pozabave održanjem domaće proizvodnje.
Smatra i da je administracija spora aludirajući na Agenciju za lekove i čekanje na dobijanje dozvola, saglasnosti za uvoz repromaterijala i slično, što Marija Jovanović, rukovodilac
Centra za humane lekove u Agenciji za lekove,
nije sporila.
„Otkako je smanjen broj zaposlenih za oko
60 ljudi, tačno je da probijamo rokove. Imamo
me blokirati. Apsurdno je i to što istim tim veledrogerijama državne mogu da plaćaju u roku od 150 dana, a mi moramo u roku od dva
meseca. Ova praksa mora pod hitno da se ukine“, poručio je Rajevac dodajući kao paradoks
i činjenicu da se lekovi prodaju na tržištu po
različitim cenama u apotekama koje se otvaraju bez ikakvog reda i pravila na ’metar jedna od druge’.
S ovim se složila i Dragana Jovanović, direktorka Farmaceutske komore.
„Nije retkost da apoteke ispunjavaju uslove
samo prilikom otvaranja, a da onda u njima rade ljudi koji nisu farmaceuti po struci, što ne bi
smelo da se događa“, zaključila je Jovanovićeva.
Učesnici drugog panela zaključili su da bi cene lekova trebalo da budu fiksne, a da sa centralizacijom javnih nabavki treba krenuti što pre. •
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
„Jeste da se mi približavamo
Evropskoj uniji u smislu harmonizacije zakona, ali
nam je težina to
što su kod nas sve
procedure izdavanja
dozvola nacionalne.“
Dragutin Rajevac
predsednik, Skupština Saveza
privatnih apoteka
„Imamo još jedan apsurd a to
je da državne apoteke mogu da
plaćaju veledrogerijama na 150
dana, a privatne na
60.Te nejednakosti
treba pod hitno da
se ukinu.“
29
30. I N T E R VJ U
Prof. dr Momčilo Babić, direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje
U planu
ozdravljenje
zdravstva
„Država je preuzela deo duga za
farmaceutske kompanije koje imaju
finansijske probleme ili su u stečaju,
a Fond redovno izmiruje plaćanja za
lekove na recept prema apotekarskim
ustanovama“
30
Piše: Tatjana Ostojić
S
uočeni sa brojnim problemima u
zdravstvu i farmaceutskoj industriji, od broja zaposlenih za koje
se uplaćuje zdravstveno osiguranje, preko dugovanja države prema apotekama i farmaceutskoj industriji, pitanje nabavki lekova, liste čekanja... odgovore smo
potražili i kod prof. dr Momčila Babića, direktora Republičkog fonda za zdravstveno
osiguranje.
• Na mestu direktora ste od marta. Kako
ocenjujete zdravstveni sistem u Srbiji i šta
su, po vašem mišljenju, najveći problemi?
- Za bilo koje promene treba vremena i
mnogo kreativnog rada. Kao što znate,
RFZO se finansira od doprinosa koje mi
kao osiguranici sami uplatimo. Činjenica
je i da je 2008. godine 2,1 milion ljudi u
Srbiji bio prijavljen na zdravstveno osiguranje kao zaposleni i da su poslodavci
za većinu plaćali zdravstveno osiguranje,
a da ih je danas 1,6 miliona i da za veliki
broj tih zaposlenih poslodavci ne uplaćuju zdravstveno osiguranje. Neuplaćivanje
doprinosa je u nadležnosti Ministarstva
finansija, koje jedino ima instrumente da
poboljša naplatu. E upravo to neuplaćivanje doprinosa je naš osnovni problem. Mi
ćemo na našem sajtu ažurno obaveštava-
• Koliko fond i kome u ovom trenutku duguje novca, a koliko i ko vama duguje?
- Fond u ovom trenutku duguje za lekove na recept apotekarskim ustanovama
5,2 milijarde dinara, a docnju u plaćanju
sa 150, sveli smo na 70 dana! Za pomagala koja se izdaju na recept u apotekarskim
ustanovama, plaćamo mesec za mesec.
RFZO je početkom godine na listu lekova stavio 267 novih
lekova. Stavljanjem lekova čiji se INN-ovi do sada nisu
nalazili na listi lekova omogućeno je proširenje terapijskih
opcija za osigurana lica obolela od nekih bolesti
ti javnost o svima koji ne isplaćuju svoje
obaveze. Pitanje mehanizama bolje naplate jeste veoma bitno, i nadamo se da će se
u budućem periodu povećati kontrola od
strane Poreske uprave da li su doprinosi
plaćeni, ali i disciplina samih poslodavaca
da izmiruju svoje zakonske obaveze.
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
RFZO-u se, prema podacima Poreske uprave, koja je nadležna za kontrolu, prikupljanje i naplatu poreza i doprinosa, duguje 85
milijardi dinara po osnovu neplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje. To su
veoma velika sredstva, budući da je, primera radi, budžet za plate svih zaposlenih
31. u zdravstvu 98.800.000.000,00 dinara.
Ukupni usaglašeni javni dug do 1. oktobra
2012 godine je iznosio 5.013.684.452,68
dinara.
• Proizvođači lekova se često žale da je
farmaceutska industrija ugrožena zbog
dugovanja države. Koji je vaš odgovor?
- Država je preuzela deo duga za farmaceutske kompanije koje imaju finansijske probleme ili su u stečaju, a Fond redovno izmiruje plaćanja za lekove na recept prema apotekarskim ustanovama. Pritom ne
• Najavili ste izradu softvera kojim će biti
rešeni problemi lista čekanja. Da li ste
mišljenja da su pojedine liste veštačke?
- Za sve preglede i intervencije na koje se u
nekoj zdravstvenoj ustanovi čeka duže od
15, a najviše 30 dana, videćemo šta je održivo, biće formirane liste čekanja. Za postojeće liste čekanja za ortopedske, kardiohirurške ili oftalmološke operacije, koje se
sada u pojedinim ustanovama zakazuju i za
2016. godinu, u toku je izrada novog softvera, koji će u ovu oblast konačno uvesti
red. Naravno da je i to nemali posao, za šta
Za postojeće liste čekanja za ortopedske, kardiohirurške
ili oftalmološke operacije, koje se sada u pojedinim
ustanovama zakazuju i za 2016. godinu, u toku je izrada
novog softvera, koji će u ovu oblast konačno uvesti red
sti lekova omogućeno je proširenje terapijskih opcija za osigurana lica obolela od sledećih bolesti: akutnog infarkta miokarda,
angine pektoris, hipertenzije, genito-urinarnih oboljenja, Parkinsonove bolesti, šizofrenije, bipolarnog poremećaja, depresije, bolesti zavisnosti, hronične opstruktivne bolesti pluća, glaukoma, venske tromboembolije, za prevenciju akutne i odložene mučnine i povraćanja, psorijazni artritis, reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis. Na
listi je takođe, prvi put, omogućena i primena enteralne ishrane kod bolesnika koji su
zbog progresije bolesti izgubili reflkels gutanja i neophodna im je enteralna ishrana,
kao kod obolelih od Batenove bolesti.
• Demantovali ste da lobirate za kupovinu
privatnog beogradskog KBC-a, ali ne krijete da smatrate da bi to bio dobar potez.
Koji su vaši argumenti?
treba zaboraviti činjenicu da je rebalansom budžeta Fondu umanjeno pet milijardi dinara. Smatram korisnim da znate da
mesečna faktura za lekove na recept, koju
RFZO plaća, iznosi više od dve milijarde dinara, da se uvode inovativni lekovi i da je,
shodnu velikom manjku u budžetu Fonda,
našim osiguranicima omogućena kvalitena
zdravstvena zaštita.
31
• Nestašice lekova nisu novost u Srbiji, ali
često se čuje da je Fond neretko jedan od
uzročnika zbog neraspisivanja tendera
na vreme ili nepotpisivanja ugovora. Da
li je to tačno i da li ima ’leka’ za nestašicu
lekova?
- U narednim godinama će biti centralizovane nabavke. Ali, zdravstvene ustanove
moraju racionalno da troše ugradni materijal, lekove…, i da na vreme traže ono što
im je neophodno. Mnogo bolje mora da se
planira potrošnja. Što se nestašica lekova tiče, one su sporadične. Bilo je problema sa kompanijama koje su u stečaju, ali
srećnom, većina lekova ima adekvatnu zamenu.
je svakako neophodan timski rad. Dakle,
o toj temi možemo konkretnije da pričamo kroz nekoliko meseci, a sasvim realno
od početka naredne godine. Liste čekanja
su svakako nerealne i naduvane, ali za njihovo ažuriranje odgovorne su same zdravstvene ustanove.
• Privatni apotekari zahtevaju da im se novac isplaćuje u istom roku kao i državnim.
- Rok za plaćanje lekova na recept se plaća
svima pod jednakim uslovima, i on je maksimalno skraćen sa 150 na 70 dana.
• Možemo li očekivati proširenje pozitivne
liste u skorije vreme?
- RFZO je početkom godine na listu lekova
stavio 267 novih lekova. Stavljanjem lekova čiji se INN-ovi do sada nisu nalazili na liZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
- Ne lobiram, iako lobiranje nije zabranjeno, ali mislim da bi to trebalo uraditi. Ja nemam nikakve veze sa tim. Niti donosim odluku o tome, niti sam član Vlade. Kupovina
može da se uradi samo u stečaju. Možda država ima neke druge opcije i hoće da gradi
bolnice, ali to će trajati više godina, a ova
ustanova može odmah da se kupi ukoliko
je proglašen stečaj. Potpuno sam siguran
da bi u takvoj bolnici mogao da se napravi
centar za transplantaciju, da se u istom danu počne šest presađivanja organa, i da ne
dolazi do bacanja organa. •
32. INTER VJU
Milena Zečević, direktor za podršku prodaji dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, Uniqa osiguranje
U korak sa
potrebama građana
„Naši rezultati pokazuju da se sve veći broj građana
opredeljuje za korišćenje privatnog zdravstvenog
osiguranja, jer nemaju vremena da čekaju preglede i
dijagnostiku u državnoj praksi“
N
a nedavno održanoj konferenciji BIZLIfe „Budućnost zdravstva i farmaceutske industrije u
Srbiji“ među temama našla se i
tema reforme zdravstva i zdravstvenog osiguranja i neophodnost privatnog zdravstvenog osiguranja. Ova pitanja bila su povod
za razgovor sa Milenom Zečević, direktorom
za podršku prodaji dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, Uniqa osiguranja.
32
• Građani su vrlo nezadovoljni sistemom
državnog zdravstvenog osiguranja, suočeni sa situacijom da je sve manje lekova i
usluga obuhvaćeno obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Da li je alternativa
privatno zdravstveno osiguranje?
- Privatno zdravstveno osiguranje omogućava korisniku da lečenje sprovede lekar
koga on sam odabere, u odabranoj ustanovi i u željenom terminu. Kupovinom privatnog zdravstvenog osiguranja, našim korisnicima su na raspolaganju usluge lekara
opšte prakse, svih specijalista, dijagnostika, laboratorija, bolničko lečenje, sistematski pregledi, oftalmološke, stomatološke usluge, fizikalna terapija, lekovi propisani od
strane lekara. U zavisnosti od odabranog
paketa osiguranja, klijent sam opredeljuje
paletu usluga koje želi da koristi. Želim da
istaknem da smo mi jedina osiguravajuća
kuća na našem tržištu koja klijentima nudi
uslugu bolničkog lečenja u Evropi. Ovu vrstu osiguranja može poslodavac ugovoriti
za zaposlene, ali i pojedinci mogu individualno sami da sklope ugovor.
• Nedavno je u Srbiji po drugi put organizovan ’MedUNIQA - Mobilni centar za brigu
o zdravlju’. Kome je on namenjen, kakve
preglede je moguće obaviti i da li je u planu
ponovni dolazak iz Austrije?
- Specijalni kamion opremljen najsavremenijom opremom bio je na raspolaganju
svim građanima Srbije koji su se telefonski
prijavili za preventivne preglede. U nekoliko ordinacija smeštenih u samom kamionu, bilo je moguće besplatno proveriti celokupno stanje organizma. S obzirom na
ogromno interesovanje, razmišljamo o tome da ovo ponovimo sledeće godine.
• Korisnici vašeg osiguranja imaju dostupnu telefonsku liniju 24 sata dnevno.
Šta im ona omogućava i da li recimo neko
iz Kragujevca može da računa na iste
uslove lečenja kao i neko iz Beograda, u
trenutku kada mu je ono zaista potrebno?
- MedUNIQA kontakt centar je našim osiguranicima na raspolaganju 24 sata 365
dana u godini. Naši lekari sa višegodišnjim
ranik iz Kragujevca ima pravo da se leči u
Beogradu i obrnuto.
• Da li ste zadovoljni poslovanjem i uopšte
svešću građana o prednostima ove vrste
osiguranja kod nas i kakvi su planovi za
ovu godinu?
- Naši rezultati pokazuju da se sve veći broj
građana opredeljuje za korišćenje privatnog zdravstvenog osiguranja, jer nemaju
vremena da čekaju preglede i dijagnostiku u državnoj praksi. Iako smo mi na tržištu tek godinu i po dana, više od 6.500 osiguranika koristi naše usluge. Povratne informacije o zadovoljstvu klijenata našom
uslugom dodatno nas ohrabruju da još više radimo na razvoju ove vrste osiguranja.
• Ocena je da se još uvek mali broj građana
Srbije odlučuje na dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Koji su razlozi za takvu
odluku?
Privatno zdravstveno osiguranje omogućava korisniku da
lečenje sprovede lekar koga on sam odabere, u odabranoj
ustanovi i u željenom terminu
iskustvom daju klijentima savete, pomažu
im u odabiru lekara koji im je potreban u
rešavanju njihovog problema i u ime klijenta zakazuju pregled u izabranoj ustanovi u mreži od preko 350 ustanova iz privatne i državne prakse. Svim osiguranicima je na raspolaganju kompletna mreža
zdravstvenih ustanova u svim gradovima
Srbije, što obezbeđuje da, na primer, osigu-
ZDRAvSTVO I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA
- Ljudi nisu dovoljno informisani da je ova
usluga postala dostupna široj populaciji.
Navešću primer: mlađa muška osoba starosti 30 godina paket Vital start 1000 može da kupi za osam evra mesečno. Njemu
je na raspolaganju godišnji budžet od
1.000 evra za preglede lekara opšte prakse, specijalista, laboratoriju i kompletnu
dijagnostiku. •
33.
34.
35. Conferences
Events
događaji // konferencije // ekonomija // vesti...
S36
S43
S46
// zelena
energija
// Uspeh proizlazi iz
posla koji iskreno volite
// U FOKUSU
STRANIH MEDIJA
Najava
BIZLife
ConferencesEvents
Moj poslovni stav
Patrik Kolan, regionalni predstavnik BNP Paribas Grupe u Findomestic
banci u Srbiji i predsednik Francusko-srpske privredne komore
The New York Times, Wall Street Journal,
CNN Money
BIZLIFE
conferencesevents
35
36. BIZLIFE CONFERENCEsEVENTS
Zelena
energija
Šta Srbija čini kako bi sustigla Evropljane
i smanjila korišćenje fosilnih goriva uz
povećanje energetske efikasnosti?
Kakve su joj obaveze a kakve namere,
gde su potencijali i da li će prihvatanje
zelenih standarda Starog kontinenta da
nas košta i koliko?
tekst:
Nikola
Pavlović
Solarna energija 14%
Hidropotencijal 14%
P
21,2 na 27 odsto. Direktiva EU takođe predviđa da do
otreba za korišćenjem obnovljivih izvora
2020. godine korišćenje obnovljive energije u tranenergije javila se proteklih nekoliko decenija
sportu iznosi najmanje deset odsto ukupne potrošnje
nakon obelodanjivanja alarmantnih podatagoriva u Evropskoj uniji. Kako Srbija planira da ispuni
ka o posledicama emisije gasova sa efektom
sve preuzete obaveze?
staklene bašte, koji nastaju sagorevanjem
Prema Nacionalnom akcionom planu za
fosilnih goriva. Kao jedan od odgovora na ove
tri puta
obnovljive izvore energije, da bismo stigli
izazove, Evropska unija prihvata obavezu
više
do potrebnih 27 odsto udela obnovljivih
da do 2020. zarad borbe protiv klimatskih
energije koristi se
izvora energije, potrebno je izgraditi 1.092
promena smanji emisije gasova sa efektom
u Srbiji nego u
megavata novih kapaciteta za proizvodnju
staklene bašte, među kojima je ugljen-dizemljama EU
struje. Za to će biti potrebno ulaganje od
oksid, za 20 odsto u odnosu na 1990. godinu,
dve milijarde evra u narednih sedam godina.
da udeo obnovljivih izvora energije poveća na
Akcioni plan, koji je predstavljen u februaru 2013,
20 odsto i da merama energetske efikasnosti ostvari
predviđa da do 2020. u pogonu budu objekti snage 500
uštede od 20 odsto. Srbija istovremeno preuzima
megavata za proizvodnju struje iz vetra, 438 megavata
obavezu da do 2020. godine poveća udeo energije iz
mini-hidroelektrana, 100 megavata elektrana na
obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji sa sadašnjih
biomasu, 30 megavata na biogas, po deset megavata
na deponijski gas i sunčevu energiju, tri megavata za
Energija vetra 5%
elektrane na otpad i jedan megavat na geotermalnu
Geotermalna energija 4%
energiju. Učešće obnovljivih izvora u sektoru elekBiomasa 63%
trične energije trebalo bi da se poveća sa sadašnjih 29
na 37 odsto do 2020. godine, u energiji za grejanje i
hlađenje sa 26 na 30 odsto, i u sektoru saobraćaja kroz
upotrebu biogoriva sa sadašnjih nula na deset odsto.
Potencijali
obnovljivi izvori
energije
36
BIZLIFE
conferencesevents
Potencijal biomase u Srbiji
se procenjuje na oko 2,7
miliona tona ekvivalenta
nafte ili 66 odsto
ukupnog potencijala
37. Direktiva EU takođe
predviđa da do 2020. godine
korišćenje obnovljive
energije u transportu iznosi
najmanje deset odsto
ukupne potrošnje goriva u
Evropskoj uniji
Podaci iz novembra prošle godine pokazuju da je
do sada izdato 128 energetskih saglasnosti za objekte
do jednog megavata snage i 81 energetska dozvola za
elektrane iznad jednog megavata.U prva tri meseca
2013. podneto je 200 zahteva za energetske dozvole
i saglasnost u oblasti obnovljivih izvora, koliko i za
prethodne tri godine. Elektroprivreda Srbije planira
izgradnju i revitalizaciju 35 malih hidroelektrana,
ulaganje u vetroparkove i solarne elektrane, izgradnja
novih hidrocentrala, a najznačajnije - pet hidroelektrana na Velikoj Moravi ukupne snage 150 megavata.
Partner je nemačka kompanija RWE Innogy (www.
rwe.com). Za realizaciju ovih, ali i drugih projekata
potrebne su četiri milijarde evra.
Da li će i koliko biti ulagača zainteresovanih da
podrže sve ove projekte, ostaje da se vidi. Potencijala
ima, a procenjuju se na četiri miliona tona ekvivalenta
nafte godišnje, što odgovara gotovo polovini godišnje
potrebe zemlje za energijom. U nekim vrstama obnovljivih izvora, međutim, Srbija po potencijalu zaostaje
za nekim članicama EU, poput Danske i Španije, u
oblasti vetra. Najvećim potencijalom u Srbiji se smatra
biomasa. Potencijal biomase se procenjuje na oko 2,7
miliona tona ekvivalenta nafte ili 66 odsto ukupnog
potencijala.
Istovremeno, zakoni zaista podržavaju namere države da ispuni preuzete obaveze. Naime, Strategijom
razvoja energetike Srbije do 2015. (www.parlament.
gov.rs) za jedan od prioriteta u srpskoj energetici
je postavljeno i veće korišćenje obnovljivih izvora
energije, a to je i prioritet Strategije za održivi razvoj
u kontekstu unapređenja zaštite životne sredine i racionalnog korišćenja prirodnih resursa. Posebno važan
korak je bilo usvajanje uredbi kojima su uvedene podsticajne mere za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora energije.
Međutim, na putu većeg korišćenja energije iz
obnovljivih izvora više je prepreka - procedure za
investiranje su duge i složene, propisi nedovoljni, a
standardi tek delimično definisani. Posebnu
Hidroelektrična energija 10 %
planovi
Elektroprivreda Srbije
planira izgradnju
i revitalizaciju 35
malih hidroelektrana,
ulaganje u
vetroparkove i solarne
elektrane, izgradnja
novih hidrocentrala,
a najznačajnije - pet
hidroelektrana na
Velikoj Moravi ukupne
snage 150 megavata.
Nafta 9%
Prirodni gas 3%
Ugalj 68%
Ogrevno drvo 10%
Struktura proizvodnje
primarne energije u Srbiji
BIZLIFE
conferencesevents
37
38. prepreku predstavlja cena električne energije, koja nije
ekonomska, odnosno energija iz obnovljivih izvora ne
bi bila konkurentna zbog niske regulisane cene struje.
Otvoreno je i pitanje koliko bi distributivna mreža mogla
da podrži priključivanje kapaciteta iz obnovljivih izvora
energije bez ulaganja i kako bi se to odrazilo na cenu
struje. Kada se govori o obnovljivim izvorima energije,
uvek se postavlja i pitanje stabilnosti snabdevanja iz
takvih izvora energije, koji, kao što je slučaj sa vetrom i
suncem, ne mogu obezbediti ravnomerno snabdevanje
tokom cele godine. Proizvodnja električne energije iz
obnovljivih izvora energije je skuplja od proizvodnje
energije iz fosilnih goriva i zbog toga se uvode mere
ukupna primarna energija u svetu
Gas 20,9%
Nuk. en. 6,5%
Ostali izvori
0,5 %
Hidro en.
22%
Plima 0,0004%
Vetar 0,064%
Sunce 0,039%
OIE za
sagorevanje
i obnovljivi
otpad
10,6%
Geotermalna 0,414%
OIE 13,1
Nafta 34,3%
Ugalj 25,1%
podsticaja za investiranje u postrojenja. U Srbiji ima i
malo objekata za eksploataciju obnovljivih izvora energije, osim hidroelektrana, gotovo da ne postoje deklarisani
proizvođači opreme, nema domaće proizvodnje opreme...
Uskoro će, međutim, početi i izrada nove strategije
razvoja energetike od 2015. do 2025. godine, sa projekcijama do 2050.
Što se energetske efikasnosti tiče, dovoljno je reći
da Srbija godišnje troši dve milijarde evra na uvoz
energenata, koje troši krajnje neracionalno (čak tri puta
više energije koristi se u Srbiji nego u zemljama EU).
Akcionim planom o energetskoj efikasnosti predviđeno
je da se u Srbiji do 2019. uštedi devet odsto energije od
finalne potrošnje, a Zakonom o energetskoj efikasnosti predviđeno je od 2014. godine formiranje Fonda za
energetsku efikasnost, stručnog tela koje će podržavati
projekte energetske efikasnosti, a to znači i subvencionisane zajmove za građane.
Inače, slikovit je podatak da od tri miliona zgrada
u Srbiji, 70 odsto nema izolaciju, ne samo po evropskim standardima, već ni po našim važećim domaćim
propisima. A kada bi se na kući od 200 kvadrata, što je
prosečna površina kuće u Srbiji, izolovala samo fasada,
domaćinstvo bi godišnje uštedelo 100.000 dinara za
grejanje i hlađenje, a investiciju isplatilo za dve-tri godine. Hteli - ne hteli, investitori već neko vreme moraju
da vode računa o energetskoj efikasnosti budući da od
prošle godine svaka novoizgrađena zgrada mora da ima
energetski pasoš, a to između ostalog znači i izolaciju
Proizvodnja električne
energije iz obnovljivih
izvora energije je skuplja
od proizvodnje energije iz
fosilnih goriva
od 12 centimetara stiropora, čime se troši tri puta manje
energije. Trenutno, prosečna potrošnja za zagrevanje i
hlađenje stanova u Srbiji je od 150 do 200 kilovat-časova
po kvadratnom metru godišnje, dok je potrošnja u EU
između 50 i 70 kilovat-sati. ●
potrošnja energije u svetu
Nuklearna en. 15,1%
Prirodni gas 22,8%
OIE 6,4%
Energija
vetra
1,3%
Boigorivo 3,3%
Gradski otpad 8,7%
Biomasa
i otpad
54,0%
Čvrsta biomasa 82,7%
Hidro en.
33,6%
Biogas 6,1%
Sirova nafta 34,7%
Ugalj 14,4%
38
BIZLIFE
conferencesevents
Solarna en.
4,6%