Predstavljanje kurikuluma nastavnog predmeta Povijest

2. Sadržaj prezentacije:
1. Općenito o provedbi i sadržaju CKR
2. O sadržaju i procesu nastanka kurikuluma Povijesti
3. Opis predmeta
4. Ciljevi predmeta
5. Koncepti
6. Odgojno-obrazovni ishodi
7. Povezanost
8. Učenje i poučavanje
9. Vrednovanje
10. Često postavljana pitanja

4. Postepeno uvođenje tijekom 5 godina >>
Vrijeme za usavršavanje učitelja i oblikovanje
materijala

5. I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA

6. II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
KURIKULUM
PREDMETAPODRUČJE KURIKULUMA
MEĐUPREDMETNETEME
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA
OKVIR ZA
VREDNOVANJENACIONALNI
KURIKULUM
RIPOO, OŠ, GIM, SO, UO
OKVIR ZA
POUČAVANJE
UČENIKA S
TEŠKOĆAMA
OKVIR ZA
POUČAVANJE
DAROVITIH UČENIKA

8. Okvir nacionalnog kurikuluma
(ONK)
• predstavlja izvorište za
izradu nacionalnih
kurikuluma za pojedine
razine i vrste odgoja i
obrazovanja, a njegove
postavke utječu i na
izradu ostalih kurikularnih
dokumenata
• svi kurikularni dokumenti
slijede vrijednosti, ciljeve
i načela ONK-a

9. Nacionalni kurikulumi
Nacionalnim kurikulumima za
pojedine razine i vrste odgoja i
obrazovanja određuju se
vrijednosti, ciljevi i načela
određenih dijelova sustava. U
njima se navode struktura
područja i međupredmetnih
tema; načela organizacije,
učenja i poučavanja te
vrednovanja, ocjenjivanja i
izvješćivanja na određenoj
razini, odnosno vrsti odgoja i
obrazovanja.

10. Područja kurikuluma
Dokumentima područja
kurikuluma određuju se
svrha, ciljevi i odgojno-
obrazovna očekivanja
vezana uz učenje i
poučavanje u širim
područjima učenja. Ovi
dokumenti izravno utječu
na izradu predmetnih i
modularnih kurikuluma.

11. Međupredmetne teme
Kurikulumima
međupredmetnih tema
određuju se svrha, ciljevi i
odgojno-obrazovna
očekivanja vezana uz
učenje i poučavanje
određene međupredmetne
teme u cijeloj odgojno-
obrazovnoj vertikali. Ciljevi
i odgojno-obrazovna
očekivanja
međupredmetnih tema
različito se ostvaruju, a neki
se od njih izravno ugrađuju
u predmetne kurikulume.

13. Okviri
Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.

14. Načela učenja i poučavanja
• Cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i mlade osobe
• Povezanost s životnim iskustvima, očekivanjima i
usvojenim znanjima
• Aktivna uloga djece i mladih osoba u učenju
• Poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene
naučenog
• Otvoreni didaktičko-metodički pristupi
• U strukovnom obrazovanju učenje temeljeno na
radu

15. Odgojno-obrazovni ciklusi
Povijest

18. Model kasnije orijentacije – opća
gimnazija (šk.god. 2020./2021.)
*Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje
(link: http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)

22. Prijedlog kurikuluma
Nastavni predmet Povijest
Članovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivu
Sonja Bančić, Osnovna škola Stoja, Pula
Neven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest
Rona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnika
Mirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
Martina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija Metković
Miljenko Hajdarović, Srednja škola Čakovec
Daniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, Rijeka
Snježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica)
Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i
prehrambena škola u Bjelovaru
Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podršku
Ivan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Loranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje

24. Kako je nastao kurikulum?
Lipanj
2015
Natječaj za
članove stručne
radne skupine
Rujan
2015
Početak rada
stručne radne
skupine
Siječanj
2016
Objava radne
verzije
kurikuluma
Veljača
2016
Objava
prijedloga
kurikuluma i
stručna rasprava
1
Povezivanje
hrvatskog
iskustva i novih
kurikulumskih
trendova u
svijetu
2
Definiranje
opisa predmeta,
odgojno-
obrazovnih
ciljeva i
koncepata
predmeta
3
Definiranje i
razrada
odgojno-
obrazovih
ishoda
4
Opisivanje
povezanosti s
drugim
područjima i
temama; kako
učiti i poučavati;
vrednovanje
ishoda učenja
5
Konzultiranje
kritičkih
prijatelja i
dorada
dokumenta

25. 100 stranica
31805 riječi
208564 znakova bez razmaka
16 grafika

26. Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)

27. Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (uključujući ishode i njihovu razradu)

28. "Definirani ishodi novog kurikuluma od
učenika žele stvarati ljude koji će znati
samostalno razmišljati, pisati, debatirati,
analizirati i zaključivati."

29. Sadržaj kurikuluma
Opis nastavnog predmeta
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti
Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest
Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima
Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama
Učenje i poučavanje predmeta
Vrednovanje ishoda učenja u predmetu
A.
B.
C.
D.
E.
F.
G.

30. Povijest
Nastava povijesti pridonosi
razvoju kritičkog i
kreativnog mišljenja,
omogućava aktivno i
suradničko učenje te daje
temelje za cjeloživotni
razvoj i napredovanje.
Znanje o
prošlosti ključno
za
razumijevanje
sadašnjosti i
promišljanje
budućnosti.
Proučavanje prošlosti
temelji se na dokazima
prikupljenima iz
povijesnih izvora,
prosudbama o važnosti
i značaju dokaza i
događaja te
konstruiranju
koherentnih prikaza u
kojima se dosljedno
koriste argumenti i
dokazi.

31. Svrha učenja povijesti je poticanje učeničkog
interesa za proučavanje prošlosti, razvijanje učeničke
radoznalosti, imaginacije i analitičkog mišljenja,
razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i
vještina neophodnih za upućenu i aktivnu
participaciju učenika u društvu kao građana Hrvatske,
Europe i svijeta.

32. Vrijeme i
prostor
Koncepti
predmeta

33. 4. r.
U predmetu Priroda i društvo:
- naglasak na konceptima vremena i
prostora, uzroka i posljedica te
kontinuiteta i promjena
- učenici razvijaju osnovno
razumijevanje uloge izvora u
proučavanju prošlosti te provode
vlastita mala istraživanja u kontekstu
osobnih, obiteljskih i lokalnih historija
5.-8.r.
Fokus se širi na
objašnjavanje
interpretativne prirode
različitih prikaza prošlosti,
perspektiva i značenja.
Učenici provode vlastita
istraživanja o sadržajima
koje proučavaju te
odabiru prikladne načine
prezentacije rezultata
istraživanja.
1.-4.r.
Usredotočeno na
istraživanje i izvore, te
produbljuje učeničko
razumijevanje prirode
interpretacija, dokaza i
argumenata, kao i
vještina povezanih s
komunikacijom znanja
o prošlosti.

34. B.
Odgojno-
obrazovni
ciljevi
učenja i
poučavanja
povijesti
Učenik
:
pozna i razumije
razdoblja i društva
koja proučava,
uključujući važne
događaje,
pojedince, procese i
pojave; pritom
koristi prikladnu
terminologiju te
shvaća sadašnjost
kao posljedicu
povijesnog razvoja
društva
oblikuje vlastita
argumentirana
stajališta i
interpretacije,
raspravlja na
otvoren i
konstruktivan
način te uvažava
različite
utemeljene
perspektive i
percepcije o
prošlosti
sagledava prošlost
koristeći se
konceptima
vremena i
prostora, uzroka i
posljedica,
kontinuiteta i
promjena, izvora i
istraživanja
prošlosti te
interpretacija i
perspektiva
koristi vještine
koje
podrazumijevaju
postavljanje
pitanja o prošlosti,
analizu i
interpretaciju
povijesnih izvora,
stvaranje
povijesne
argumentacije i
komunikaciju o
rezultatima
koristi znanja i
vještine stečene
učenjem povijesti
kako bi ostvario
osobne potencijale
te odgovorno
djelovao u javnom
životu lokalne,
nacionalne,
europske i
globalne zajednice
razumije
profesionalno-
etičke norme i
vrijednosne
aspekte
povezane s
proučavanjem
prošlosti/histori
je

35. Koncepti nastavnog predmeta
Povijest
• Apstrakcije ili generalizacije koje koristimo za
uopćavanje informacija, kao i za stvaranje okvira i
obrazaca kojima objašnjavamo povijesne događaje i
procese
• Koristimo ih i za stvaranje asocijacija te sposobnost
razlikovanja kategorija i potkategorija
• Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i
pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao skupu
znanja i vještina povezanih s dubinskim razumijevanjem
povijesnih sadržaja, razvojem historiografske
pismenosti, poznavanjem procesa istraživanja prošlosti
te razumijevanjem kompleksne naravi zapisa o prošlosti

36. Vrijeme i prostor
• bez kronološkog okvira ne mogu se razumjeti
prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među
događajima
• obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata
karata kao simboličkih reprezentacija nekog
područja u određenom vremenu

37. Uzroci i posljedice
• objašnjavaju se čimbenici koji su pridonijeli
pojedinim povijesnim događajima, pojavama i
procesima, kao i rezultati tih zbivanja
• zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna
pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može
imati višestruke uzroke i posljedice

38. Kontinuiteti i promjene
• shvaćanje povijesti kao kompleksne mješavine
promjena i kontinuiteta

39. Izvori i istraživanje prošlosti
• osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja
• učenici mogu proći kroz cjelokupan proces
istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im
zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali
informacije
procjena
efikasnosti
istraživanja
priopćavanje
rezultata
istraživanja
u različitim
oblicima i za
različitu
publiku
donošenje
zaključaka
temeljenih
na
argumentim
a i dokazima
odabir,
analiza,
evaluacija i
interpretacij
a
prikupljenih
informacija
formuliranje
pitanja i
pronalaženj
e izvora
informacija
Koraci
istraživanja:

40. Učenje i poučavanje predmeta s
naglaskom na koncepte
Osjećaj za
kronologiju
Razumijevanje
utjecaja
prostora
Razumijevanje
uzroka i
posljedica
Razumijevanje
kontinuiteta i
promjena
Sagledavanje
interpretacija i
perspektiva
Kritičko
promišljanje
na temelju
izvora
Stvaranje i
prezentiranje
vlastitih
zaključaka

41. Interpretacije i perspektive
• pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti
nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih
oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih
koji interpretiraju
• interpretacija je pokušaj da se (re)konstruiraju i
objasne prošli događaji, procesi i promjene
• koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko
procjenjivanje različitih perspektiva, kao i shvaćanje
da se prošlim događajima naknadno određuje
važnost i pripisuju određena značenja

43. Odgojno-obrazovni ishodi
Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole
Ishodi su razrađeni sa svaki koncept

44. Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti
(zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna)
Pomažu učitelju u praćenju
napretka učenika i u vrednovanju
njihovog znanja
Razine usvojenosti NE
predstavljaju školske
ocjene!
Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna
znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj
godini učenja unutar pojedinoga koncepta

49. Osnovna škola
Kronološko- tematski
pristup
Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već
služe savladavanju povijesnih koncepata te
ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja

50. • Sadržaji su oblikovani tako da potiču razvijanje vještina
važnih za kritičko i povijesno mišljenja i te želju za
produbljivanjem znanja
• Nastavne teme s pripadajućim podtemama čine
relevantne sadržaje za proučavanje obilježja pojedinih
povijesnih razdoblja te razumijevanje najvažnijih
povijesnih procesa

51. Srednja škola
• Tematski pristup!
• sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti
glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i
ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja

52. Sloboda oblikovanja tema
• U skladu s konceptima i ishodima:
• Povijest struke
• Svakodnevica
• Školski projekti
• Autonomija planiranja vremena (tema minimalno
10 sati)

54. Primjer opisa tematskog
područja:
1A. Država i moć
1. Opis područja: Učenik istražuje tipove država i oblike vlasti od starog vijeka do ranog
novog vijeka na pojedinim primjerima ili prateći kontinuitete i promjene u navedenim
povijesnim razdobljima. Proučava ustroj vlasti, položaj vladara, zakonodavstvo i
ratovanje u starom vijeku na primjerima poput država starog Istoka, Perzijskog Carstva,
države Aleksandra Makedonskog, grčkog polisa ili rimske države. Istražuje razgradnju
antičke države i stvaranje srednjovjekovnih monarhija (na primjerima poput Franačke,
Francuske, Engleske, Sv. Rimskog Carstva, Papinske Države ili Ugarsko-Hrvatskoga
Kraljevstva), kao i druge primjere ustroja države i vlasti u srednjem vijeku poput
Mletačke ili Dubrovačke republike, slobodnih gradova (hanzeatskih gradova, talijanskih
gradskih država) itd. Proučava nastanak i razvoj apsolutističkih monarhija, ustavnih
monarhija te dvorskog i prosvijećenog apsolutizma u ranom novom vijeku (na
odabranom primjeru, npr. Francuske, Engleske, Pruske, Habsburške Monarhije, Rusije).
Analizira razloge formiranja i utjecaj pravnih sustava na vlast, politiku i društvo na
primjerima poput Hamurabijeva zakonika, atenskog pravnog sustava, rimskog prava te
srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih zakonodavstava. Analizira odnos između vladara i
podanika koristeći se izvorima poput Velike povelje sloboda, Zlatne bule 1222., Povelje
o pravima te proučavajući ideje o društvenom ugovoru, prirodnim pravima i trodiobi
vlasti. Istražuje uzroke i posljedice ratova, načine ratovanja i diplomacije na odabranim
primjerima u proučavanim razdobljima uočavajući promjene i kontinuitete.

55. Prijedlozi tema:
2.1. Stari vijek:
• Oblici vlasti u starom
vijeku
• Atenski polis
• Umijeće ratovanja i
umijeće pregovaranja
• Rim - od naselja do
svjetskog carstva
• Prve države -
Egipat/Mezopotamija/Indi
ja/ Kina i dr. (po izboru)
2.2. Srednji
vijek:
• Mongolsko
Carstvo
• Odnosi vlasti u
Istri
• Normani/Rusija/E
ngleska/Francuska
/Sveto Rimsko
Carstvo/Srednjovj
ekovna Hrvatska
(po izboru)
• Dubrovačka
Republika
• Slike vladara i
dvorova u
izvorima/Ugarsko-
Hrvatsko
2.3. Rani novi
vijek:
• Osmanlije u
Europi/Osmanlije i
Hrvati
• Rani, dvorski i
prosvijećeni
apsolutizam
• Vojna revolucija (16.
- 17. stoljeće)
• Habsburzi i
Hrvati/Tridesetogodiš
nji rat (po izboru)
• Španjolska i njezine
kolonije u doba Karla
V. i Filipa
II./Europska
kolonijalna

56. Primjer teme s prijedlogom
obrade:
Osmanlije u Europi
Prijedlog ključnog pitanja: Kako su Osmanlije utjecali na
promjene u Europi i na razdvajanje i povezivanje hrvatskih
zemalja u ranom novom vijeku?
Prijedlog obrade: Učenik s pomoću povijesne karte i slijepe
karte istražuje širenje Osmanlija u Europi, Aziji i Africi, kao i
teritorijalne, političke, društvene i druge promjene. Temeljem
povijesnih izvora istražuje osmansko društvo, odnos prema
religijama, kulturu i nasljeđe te kritički vrednuje različite
interpretacije i perspektive o povijesnim osobama,
događajima, pojavama i procesima. Istražuje osmanska
osvajanja na hrvatskom prostoru te oslobođenje hrvatskog
teritorija.

57. Dijakronijske teme
• teme u kojima se određena pojava ili proces promatra
kroz više povijesnih razdoblja
• primjeri:
• Povijest utopija
• Ropstvo i trgovina ljudima
• Povijest žena/djece
• Slike vladara i vlasti
• Povijest mode/stanovanja/prehrane
• Bolest i zdravlje kroz povijest
• Razvoj kapitalizma
• Povijest okoliša
• Rasizam i antisemitizam
• Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava

58. Smjernice učiteljima za
samostalno oblikovanje teme
• Prikladnost teme i potrebno vrijeme za proučavanje
koncepata i ostvarivanje ishoda
• Povijesni kontekst
• Značenje, reprezentativnost i aktualnost
• Uključenost različitih perspektiva i interpretacija
• Dostupnost izvora i literature
• Zanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacija
• Različita iskustva učenja
• Planiranje obrade, ponavljanja i vrednovanja

59. Povezanost s odgojno-obrazovnim
područjima i međupredmetnim
temama
• Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je
s međupredmetnim temama i drugim nastavnim
predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih
ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima
IKT
GOOAktivno
učenje

60. Imam li želju za
obuhvatnijim
razumijevanjem
prošlosti koje je
usmjereno na traženje
bitnog, razvoj
analitičkih sposobnosti i
oblikovanje osobnih
gledišta koja mogu
argumentirati?
Učitelj zna
predvidjeti moje
potrebe i
prilagoditi
metode rada?

61. Uloga učitelja Osmišljavaju i
organiziraju
načine rada
Potiču kreativno i
efikasno stjecanje
znanja
Potiču kritičko
mišljenje
Razvijaju
metakognitivne
sposobnosti
učenika

62. Materijali i izvori za učenje
• korištenje materijala za učenje potrebno je uskladiti
s ciljevima i ishodima učenja jer su izvori i materijali
sredstvo za ostvarivanje ciljeva i ishoda učenja, a ne
sam cilj
• trebaju biti primjereni dobi učenika, usklađeni s
prethodnim iskustvom i stilovima učenja te
prilagođeni njegovim kogitivnim sposobnostima
(rad s učenicima s teškoćama i s nadarenima)

64. Vrednovanje
PutokazPomoć
Vrednovanje
ishoda
učenja

65. Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s konceptima te
sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja. Elementi vrednovanja su:

66. • Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno
poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih
kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje
odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim
ciklusima učenja i poučavanja povijesti.
• Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja,
odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih
koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih
događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela,
klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se
element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da
se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na
str. 3-4).
• Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih
metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u
istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz
samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja
i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u
četvrtom i petom ciklusu.

67. Vrste vrednovanja
• vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i
usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim
informacijama (usmenima ili pisanima)
• vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji
obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i
učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika
• vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu
mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata
mjerenja ocjenom)
• Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u
osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link:
http://www.kurikulum.hr/okviri/)

69. Stručna rasprava
• Strukturirano stručno savjetovanje čija je svrha
prikupiti kritičke primjedbe i prijedloge stručne
javnosti, analizirati ih i, u skladu s rezultatima
rasprave, pripremiti izradu drugih inačica prijedloga
kurikulumskih dokumenata
• Druge inačice dokumenata će potom biti upučene
na javnu raspravu
• Stručna rasprava traje od 14. ožujka do 1. svibnja.
2016.

70. Sudjelovanje u stručnoj
raspravi
1) Kroz komentare i prijedloge individualnih stručnjaka i
institucija koje žele dati svoj doprinos stručnoj raspravi –
link:
http://www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprav
a
2) Na organiziranim predstavljanjima na skupovima - link:
http://www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/

72. Državna matura?
• Zadržava se državna matura kao vanjski ispit kojime
završava gimnazijsko obrazovanje
• Ispit državne mature se transformira u skladu s
ishodima novih kurikuluma
• Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na
državnoj maturu provjerava se usvojenost odgojno-
obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim
primjerima

73. Udžbenici?
• Kurikulum se uvodi postepeno tijekom 5 godina što
svima koji su zainteresirani (učitelji, izdavači,
stručnjaci na fakultetima, udrugama, društvima,
institutima, itd.) daje vremena za kreaciju novih
nastavnih materijala
• Prilika za učitelje da iskažu svoju kreativnost!

74. Stručno usavršavanje učitelja?
• Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda,
bez davanja škola i nastavnika
• Promjena dosadašnjeg načina stručnog
osposobljavanja
• Usmjereno na škole
• Umrežavanje škola

75. Hibridno vrednovanje?
• HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja
naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a
provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i
metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i
dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih
učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina
učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija
(internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima
hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar.
*Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u
osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link:
http://www.kurikulum.hr/okviri/)

76. Zahvaljujem na pažnji!
Miljenko Hajdarović
miljenko@hajdarovic.com