SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 125
Uvodna obuka
DRIS
VRI Srbije, Beograd, 1. februar 2011.
Prezentacija Kancelarije generalnog
državnog revizora Norveške (OAGN)
• Zamenici generalnog direktora
G-din Knut Lien i g-dinTor Digranes
• Pomoćnik generalnog direktora
G-đica Elizabet Slatbroten
• Viši savetnik
G-đa Merete Nordling 2
3
4
Odbor generalnih državnih revizora
Generalni sekretar Pravni sekretarijat
Sektor I
(Finansijska revizija)
Ministarstva:
finansija,
državne uprave i reforme,
kulture i vera
Sektor II
(Finansijska revizija)
Ministarstva:
odbrane,
ribolova i priobalja,
poljoprivrede i ishrane,
životne sredine,
rudarstva i energetike,
saobraćaja i komunikacija
Sektor III
(Finansijska revizija)
Ministarstva:
pravde i unutrašnjih poslova,
obrazovanja i istraživanja,
lokalne uprave i regionalnog
razvoja,
trgovine i industrije,
spoljnih poslova
Sektor IV
(Finansijska revizija)
Metodologija
Ministarstva:
rada i socijalne inkluzije,
omladine i jednakosti,
zdravlja i zdravstvene zaštite,
(norveška Uprava za rad i
socijalnu zaštitu)
Revizija svrsishodnosti - Sektor I
Izrada metodologije i savetodavna funkcija,
Politike na nivou države,
Korporativna kontrola
Ministarstva:
rada i socijalne inkluzije,
državne uprave i reforme,
zdravlja i zdravstvene zaštite,
lokalne uprave i regionalnog razvoja,
trgovine i industrije
Revizija svrsishodnosti - Sektor II
Ministarstva:
finansija,
ribolova i priobalja,
odbrane,
kulture i vera,
obrazovanja i istraživanja,
poljoprivrede i ishrane,
životne sredine,
rudarstva i energetike,
saobraćaja i komunikacija,
spoljnih poslova
Administracija
Odgovornosti:
informaciono-komunikacione tehnologije,
interna administracija i finansije,
informacije i dokumentacija,
međunarodna saradnja,
ljudski resursi
Generalni državni revizor
5
Ciljevi uvodne obuke
1. Podrška DRIS da uvede novozaposlene u
posao
2. Podrška DRIS u uspostavljanju praktičnog
okvira za finansijsku reviziju
3. Podrška DRIS u izvođenju revizije završnog
računa budžeta za 2010. godinu:
• blagovremeno
• najkvalitetnije
6
Nacrt obuke
• Šta je revizija?
• Nezavisnost vrhovnih revizorskih institucija (VRI) i Etički
kodeks
• Okvir
• Postupak revizije
• Finansijska revizija
• Analiza rizika i materijalnosti
• Dokumentacija
• Programi revizije
• Nalazi revizije
• Razmatranja i zaključci
• Komunikacija i izveštavanje
• Kontrola kvaliteta
7
Raspored
Utorak, 1. februar 2011. DAN 1
09:00-16:00 Uvodna reč
Šta je revizija?
Okvir
Nezavisnost VRI i Etički kodeks
Postupak revizije
8
Raspored
Sreda, 2. februar 2011. DAN 2
09:00-16:00 Finansijska revizija
Osnovni revizijski termini
Revizija bazirana na riziku
Analiza rizika i materijalnosti
9
Raspored
Četvrtak, 3. februar 2011. DAN 3
09:00-16:00 Dokumentacija
Programi revizije
Nalazi revizije
Razmatranja i zaključci
Komunikacija i izveštavanje
Kontrola kvaliteta
Šta je revizija?
11
Termin ”revizija”
• Nezavisno ispitivanje i procena finansijske i
druge evidencije
• Od strane imenovanog revizora koji obavlja
svoj zadatak
• Da bi se obezbedili kompetentni, relevantni i
razumni revizijski dokazi i usklađenost sa
primenljivim zakonima i propisima
• Da bi se omogućilo donošenje zaključaka o
reviziji i izrazila odgovarajuća mišljenja o
finansijskim izveštajima.
12
Revizije se mogu podeliti u tri glavne
kategorije:
• Finansijske revizije
• Revizije usklađenosti (pravilnosti
poslovanja)
• Korporativna kontrola
• Revizije svrsishodnosti
(učinkovitosti, učinka)
13
Revizija svrsishodnosti
• Revizija svrsishodnosti je studija entiteta (ili grupe
entiteta) u cilju merenja njegovog učinka, uz
fokusiranje na:
• Efektivnost
• Efikasnost
• Kriterijumi za efektivnost i efikasnost nisu jasno
ustanovljeni
• Revizija svrsishodnosti ima tendenciju da zahteva
subjektivnija mišljenja nego revizije finansijskih
izveštaja ili revizije usklađenosti.
14
Korporativna kontrola
• Prati upravljanje državnim vlasničkim
učešćima u preduzećima
• Ocenjuje da li nadležni ministar vrši dužnosti
vodeći računa o državnim interesima
15
Sadržaj korporativne kontrole
• Usklađenost sa odlukama i namerama
Parlamenta
• Obezbeđivanje društvene odgovornosti i
ostvarenje ciljeva sektorskih politika
• Efektivno i ekonomično stabilno upravljanje
• Tačne informacije za Parlament i VRI
16
Revizija usklađenosti
Funkcionisanje revizija usklađenosti zavisi od
proverljivih i priznatih standarda, kao što su:
• zakoni i propisi
• politike i procedure
17
• Pouzdanost računa
• Potpunost, realnost poslovanja, itd.
• Usklađenost (legalnost i regularnost)
•Parlamentarne odluke, zakoni i propisi,
norme i standardi za finansijsko upravljanje
• Ostala pitanja
Finansijska revizija
18
Zahtevi za revizore
Tokom rada na reviziji, revizori treba da se pridržavaju i uzimaju u
obzir sledeće zahteve:
• Profesionalni skepticizam ili priznavanje da mogu postojati
okolnosti koje uzrokuju materijalno pogrešna iskazivanja.
Profesionalni skepticizam povećava i proširuju koncept dužne
pažnje i od fundamentalnog je značaja za planiranje i izvođenje
revizije. (ISSAI* 1200.15) (ISSAI 1200 P18)
• Profesionalno rasuđivanje revizora vodi ka informisanim
odlukama i odgovarajućoj primeni relevantnih znanja i iskustava
na činjenice i okolnosti. (ISSAI1200.16)
• Dovoljni i odgovarajući revizijski dokazi treba da se pribave da bi
se revizijski rizik smanjio na prihvatljivo nizak nivo i omogućilo
revizoru da izvede zaključke i bazira revizorsko mišljenje. (ISSAI
1200.17)
*ISSAI – Međunarodni standard vrhovnih revizorskih institucija
19
Opšti ciljevi revizora
• Pribaviti razumno uveravanje o tome da li su finansijski izveštaji u
celini oslobođeni materijalno pogrešnih iskazivanja, bilo usled
kriminalne radnje ili greške, kako bi se omogućilo da revizor
izrazi mišljenje o tome da li su finansijski izveštaji sastavljeni, u
svakom materijalnom pogledu, u skladu sa primenljivim okvirom
finansijskog izveštavanja; i
• Podneti izveštaj o finansijskim izveštajima i saopštiti ga u skladu
sa ISSAI i u skladu sa nalazima revizora.
• Komunicirati sa korisnicima, rukovodstvom, onima koji su
zaduženi za upravljanje, ili stranama van entiteta, o pitanjma
proisteklim iz revizije, u skladu sa zahtevima standara ili zakona.
(ISSAI 1200.9 & 11)
Izveštaji DRIS za 2008. i 2009.
Prezentuje DRIS
• Vrhovni državni revizori Života Antić i Ljubica
Janković-Andrijević
• Ukupno maksimalno 20 minuta
20
Okvir
21
22
Uloga DRIS u društvu
• Važan preduslov demokratije
• Kamen temeljac dobrog upravljanja u javnom sektoru
• Da pruži nepristrasne, objektivne ocene toga da li se
javnim resursima odgovorno i efektivno upravlja u
cilju postizanja nameravanih rezultata
• Da pomogne javnim entitetima u postizanju
odgovornosti, integriteta i u unapređenju poslovanja
• Da ulije poverenje građanima Republike Srbije i
njenim zaintersovanim stranama (stejkholderima)
23
Uloga DRIS u društvu
1. Nadzor se odnosi na to da li entiteti javnog
sektora rade ono što treba da rade i služi za
detektovanje i sprečavanje javne korupcije.
2. Uvid pomaže donosiocima odluka time što
obezbeđuje nezavisnu ocenu programa,
politika, poslovanja i rezultata javnog
sektora.
3. Predviđanjem se identifikuju trendovi i novi
izazovi.
24
Ključni aspekti
revizije
Razmatranja privatnog
sektora
Razmatranja javnog sektora
Ocena dobiti Kompanije u privatnom sektoru
imaju za cilj ostvarenje dobiti od
njihovog poslovanja.
Entiteti javnog sektora, kao što su
ministarstva, ne treba da ostvaruju dobit,
već da koriste primljena sredstva za
pružanje kvalitetnih dobara i usluga
javnosti i relevantnim zainteresovanim
stranama.
Zakoni i propisi Privatni sektor je manje regulisan, a
pažnja se posvećuje da se ne prekrše
zahtevi zakona.
Zakoni i propisi su zahtevniji u javnom
sektoru i regulišu većinu aktivnosti.
Izveštavanje Eksterni revizori podnose izveštaj
akcionarima kompanije.
Eksterni revizori podnose izveštaj
Parlamentu, a ne rukovodstvu subjekta
revizije.
Godišnji finansijski
izveštaji
Privatni sektor sastavlja godišnje
finansijske izveštaje kao instrument
odgovornosti akcionarima.
Javni sektor sastavlja godišnje finansijske
izveštaje kao instrument odgovornosti
Parlamentu i opštoj javnosti. To obuhvata i
dodatne zahteve u pogledu obelodanjivanja.
25
INTOSAI (Međunarodna organizacija
vrhovnih revizorskih institucija)
• Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih
institutcija (INTOSAI)
• Organizacija koja pod svojim okriljem okuplja
eksternu revizijsku zajednicu
• Autonomna, nezavisna i nepolitička
• Nevladina
• Konsultantski status kod Ekonomskog i društvenog
saveta (ECOSOC) Ujedinjenih nacija
• Osnovana 1953. godine
• 188 članica, 2 pridružene članice
• DRIS je članica INTOSAI
26
IFAC (Međunarodna federacija
računovođa)
• Globalna organizacija za računovodstvenu profesiju
• Ima za cilj da zaštiti javni interes podsticanjem
visokokvalitetne prakse svetskih računovođa
• 157 punopravnih i pridruženih članica u 123 zemlje i
jurisdikcije, prvenstveno nacionalnih profesionalnih
računovodstvenih tela
• Predstavlja 2,5 miliona računovođa zaposlenih u
javnoj praksi, industriji i privredi, vladi i akademskom
svetu
27
Okvir za reviziju
Zakoni i instrukcije
Standardi revizije
Finansijska
revizija
Revizija
svrsishodnosti
Korporativna
kontrola
Posebne smernice za različite vrste revizije
28
INTOSAI standardi revizije
Nivo Opis Dokumenti
1 Osnovni principi •Limska deklaracija
2 Preduslovi za
funkcionisanje državnih
revizorskih institucija
•Etički kodeks
•Nezavisnost
3 Fundamentalni principi
revizije
•Standardi revizije
4 Smernice za reviziju •Finansijska revizija
•Revizija usklađenosti
•Revizija svrsishodnosti
ISSAI okvir
• Nivo 1: Osnovni principi - ISSAI 1
• Nivo 2: Preduslovi za funkcionisanje vrhovnih
revizorskih institucija - ISSAI 10 – 99
• Nivo 3: – Fundamentalni principi revizije - ISSAI
100 – 999
• Nivo 4: Smernice za reviziju – ISSAI 1000 – 5999
• Finansijska revizija 1000 – 1999
• Revizija svrsishodnosti 3000 – 3200
• Revizija usklađenosti 4000 – 4200
• Korporativna kontrola
30
Pravni i institucionalni okvir
• Pravni okvir propisuje ovlašćenja, dužnosti i prava Državne
revizorske institucije (DRI)
• Standardi revizije Državne revizorske institucije sadrže opšte
postulate i principe za obavljanje celokupnog rada na reviziji i
primenljivi su na sve vrste revizija koje se vrše.
31
Okvir za reviziju DRIS
Prezentuje DRIS
• Zakon o budžetskom sistemu
• Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji
• Poslovnik Državne revizorske institucije
• Etički kodeks
Nezavisnost VRI
i
Etički kodeks
33
Zašto je važna nezavisnost VRI?
• Vrhovne revizorske institucije mogu da
ostvaruju svoje zadatke na objektivan,
nepristrasan i efektivan način samo ako su
potpuno nezavisne od subjekta revizije i ako
su zaštićene od spoljnih uticaja.
• Kredibilitet od javnosti, klijenata, donatora itd
zavisi od stvarne i predviđene nezavisnosti
vrhovnih revizorskih institucija
34
Principi nezavisnosti VRI
• Meksička deklaracija o nezavisnosti (2007)
- Postojanje odgovarajućeg i efektivnog ustavnog /
statutarnog / pravnog okvira i de facto primena
odredaba ovog okvira
- Nezavisnost čelnika i članova VRI, uključujući i
sigurnost mandata i zakonskog imuniteta pri
uobičajenom obavljanju njihovih dužnosti
- Dovoljno široka ovlašćenja i puno diskreciono pravo u
obavljanju funkcija VRI
- Neograničen pristup informacijama
35
Principi nezavisnosti VRI
- Pravo i obaveza da podnose izveštaj o svom radu
- Sloboda da odlučuju o sadržaju i vremenu
objavljivanja izveštaja o reviziji, kao i o njihovom
objavljivanju i daljem širenju
- Postojanje efektivnih mehanizama za praćenje
realizacije preporuka VRI (follow-up)
- Finansijska i upravljačko/administrativna autonomija i
raspoloživost odgovarajućih ljudskih, materijalnih i
monetarnih resursa.
36
Etički kodeks
• Etičkim kodeksom se ustanovljavaju etički
zahtevi i obezbeđuje konceptualni okvir za
osiguranje usklađenosti sa pet suštinskih
fundamentalnih principa profesionalne etike.
• Od svih revizora se zahteva da uoče svaku
pretnju za te fundamentalne principe i, ukoliko
pretnje postoje, da primene zaštitne mere radi
osiguranja da se ti principi ne kompromituju.
Principi za DRIS?
37
• Nezavisnost
• Objektivnost
• Nepristrasnost
• = Politička neutralnost
38
Sukob interesa
• Revizori treba da štite svoju nezavisnost i da
izbegavaju svaki mogući sukob interesa odbijanjem
poklona ili nagrada koji bi mogli da utiču ili bi moglo
da izgleda kao da utiču na njihovu nezavisnost i
integritet.
• Revizori treba da izbegavaju sve odnose sa
rukovodstvom i zaposlenima subjekta revizije i drugih
strana koji mogu uticati, kompromitovati ili ugroziti
sposobnost revizora da postupaju ili da se smatra da
postupaju nezavisno. Stoga se očekuje da revizori
objave takve interese i da se isključe iz revizijskih
poslova koji se tiču tog subjekta.
39
Sukob interesa
• Revizori ne treba da koriste svoju zvaničnu poziciju u
bilo kakve privatne svrhe i treba da izbegavaju
odnose koji uključuju rizik od korupcije ili koji mogu
uzrokovati sumnju u njihovu objektivnost ili
nezavisnost.
• Revizorima je zabranjeno da koriste informacije koje
su dobili tokom obavljanja svojih dužnosti za
obezbeđivanje lične koristi sebi i drugima.
• Revizorima je takođe zabranjeno da obelodanjuju
informacije koje bi mogle da obezbede nepravednu ili
neopravdanu prednost drugim pojedincima ili
organizacijama, kao i da koriste takve informacije da
bi naudili drugima.
40
Poverljivost informacija
• Revizori moraju uvek da se pridržavaju najvišeg
stepena poverljivosti informacija.
• Ni pod kakvim okolnostima ne treba da obelodanjuju
trećim stranama informacije pribavljene tokom
procesa revizije, bilo u usmenom ili pisanom obliku,
osim u svrhe ispunjavanja zakonskih obaveza VRI.
• Poverljivost je obavezujuća pre, tokom i nakon
izvršenja revizijskih zadataka.
Postupak revizije
41
42
Planiranje
Utvrditi i oceniti materijalnost i
rizike.
Razviti opšti pristup reviziji.
Odrediti odgovarajući odgovor
na ocenjene rizike.
Utvrditi prirodu i stepen
revizijskih testova.
Audit process
Activity Purpose
43
Rad revizije na
terenu
Izvršiti utvrđene
postupke revizije
Zaključivanje i
izveštavanje
Procena revizijskih dokaza.
Komunikacija sa subjektom
revizije i Parlamentom.
Formulisanje mišljenja o
reviziji.
Kontrola kvaliteta
Dokazivanje
Kontrola kvaliteta i
dokazivanje tokom
revizije
Audit process
Activity Purpose
44
Potrebna je struktura
• Pristup
• Procenjeni resursi
• Vremenski raspored
• Organizacija
• Dokumentacija
• Kontrola kvaliteta
• Komunikacija
Planiranje za 2011.
Prezentuje DRIS
• 4 vrhovna državna revizora?
• Kratak pregled svake oblasti
• Bez detalja o oceni rizika (ovo će biti
prezentovano drugog dana)
• Maksimum 20 minuta x 4 (ukupno oko 1,5
sat)
45
46
Rad revizije na
terenu
Izvršiti utvrđene
postupke revizije
Zaključivanje i
izveštavanje
Procena revizijskih dokaza.
Komunikacija sa subjektom
revizije i Parlamentom.
Formulisanje mišljenja o
reviziji.
Kontrola kvaliteta
Dokazivanje
Kontrola kvaliteta i
dokazivanje tokom
revizije
Audit process
Activity Purpose
Uvodna obuka
Dan 2
VRI Srbije, Beograd, 2. februar 2011.
Rekapitulacija 1. dana
• Šta je revizija?
• Okvir
• Nezavisnost VRI i Etički kodeks
• Postupak revizije
48
49
Predmeti
• Finansijska revizija
• Osnovni revizijski termini
• Revizija bazirana na riziku
• Analiza rizika i materijalnosti
Finansijska revizija
51
Cilj finansijske revizije
• Cilj finansijske revizije je da omogući
revizorima da formiraju mišljenje sa razumnim
uveravanjem o tome da li su finansijski
izveštaji i druge finansijske informacije
• kompletne,
• tačne i
• pouzdane.
52
Revizijske implikacije
• Institucije čiju reviziju vršima daju
sledeće tvrdnje o transakcijama kada ih
prezentuju u svojim računima:
 Validnost – Evidentirane transakcije se odnose na taj entitet i
na period tokom kog su evidentirane
 Tačno merenje – Evidentirane transakcije su navedene u
tačnim iznosima
 Potpunost – Postojeće transakcije su evidentirane
 Tačna klasifikacija i prezentacija – Transakcije unete u
račune su ispravno klasifikovane
• Revizor mora da testira tačnost ovih
tvrdnji
53
Osnovni revizijski termini
• Tvrdnje
• Smer revizije
• Materijalnost
• Revizijski rizik
• Revizijski postupci
• Revizijski dokazi
54
Tvrdnje
Revizija računa
Rezultat Validnost Tačno
odmeravanje
Potpunost
Tačna
klasifikacija i
prezentacija
Saldo Postojanje Vlasništvo Procena
Revizija usklađenosti (pravilnost poslovanja)
Parliamentarne odluke Zakoni i propisi Norme i standardi za
finansijsko upravljanje u
centralnoj vladi
55
Osnovni revizijski termini - tvrdnje
Tvrdnje za reviziju računa
(Stavke bilansa stanja)
• Postojanje
Stavka bilansa stanja (aktiva ili pasiva) predstavlja
stvarnu cifru na datum zaključivanja.
• Vlasništvo
Stavka bilansa stanja predstavlja pravo ili obavezu za
entitet na datum zaključivanja.
• Tačna procena
Sredstva i obaveze se ocenjuju u skladu sa
prihvaćenim pravilima procene.
56
Osnovni revizijski termini – tvrdnje,
nastavak
Tvrdnje za reviziju računa (stavke dobitka i gubitka)
• Validnost
Transakcije evidentirane u računima se odnose na
entitet i na period tokom kog su evidentirane.
• Tačno merenje
Svi tokovi prihoda i rashoda tokom perioda su tačno
evidentirani.
57
Osnovni revizijski termini – tvrdnje,
nastavak
• Tvrdnje za reviziju računa
(Celokupnih računa)
• Potpunost
Sve relevantne informacije su uključene u račune.
• Ispravna prezentacija i klasifikacija
Sve stavke u računima su ispravno klasifikovane i
opisane.
58
Osnovni revizijski termini – smer
revizije
• Odabrati smer revizije znači usmeriti
testiranje tako da revizijske tvrdnje mogu biti
verifikovane ili neverifikovane.
• Najvažniji je za tvrdnje o kompletnosti i
validnosti
• Prihodi se verifikuju od osnove do računa
• Rashodi se verifikuju od računa do osnove
59
Osnovni revizijski termini -
materijalnost
Definicija materijalnosti
• Revizori smatraju greške i omaške
materijalnim u slučajevima u kojima bi
korisnici verovatno vršili druge ocene i
donosili druge odluke da su bili svesni ovih
grešaka.
60
Osnovni revizijski termini –
materijalnost
• Granica kvantitativne materijalnosti
Kvantitativno određivanje materijalnosti se postiže
postavljanjem numeričke vrednosti za to koliko velika
mora biti računovodstvena greška da bi bila
prihvaćena, a da revizori ne smatraju da računi
sadrže materijalne greške.
• Kvalitativna materijalnost
Revizori vrše ocenu svih kršenja budžetskih odluka,
propisa i/ili normi i standarda koji mogu da utiču na
korisnike finansijskih izveštaja.
61
Osnovni revizijski termini –
revizijski rizik
Inherentni rizik
• Verovatnoća da u finansijskim informacijama
ili u entitetu uopšte postoje greške i propusti
koji su materijalni – ili pojedinačno ili zbirno –
kada se sve moguće mere interne kontrole
mogu zanemariti.
62
Osnovni revizijski termini – revizijski
rizik, nastavak
Kontrolni rizik
• Verovatnoća da materijalna greška ili propust
neće biti sprečeni ili uočeni i ispravljeni u
računovodstvenim sistemima i sistemima
interne kontrole tokom razumnog vremena.
Detekcioni rizik
• Verovatnoća da suštinski testovi revizora
neće uočiti greške koje ne otkriju
računovodstveni sistemi ili sistemi interne
kontrole.
63
Osnovni revizijski termini – revizijski
rizik, nastavak
Revizijski rizik
• Celokupna verovatnoća da će nakon
završetka revizije postojati materijalne greške
ili propusti koje neće biti uočeni.
• Revizijski rizik je proizvod prethodno
opisanih faktora rizika.
AR = IR x CR x DR
gde je
• AR= Dopušteni revizijski rizik da bi materijalno pogrešno
iskazivanje moglo ostati neuočeno u bilansima i sa njima
povezanim tvrdnjama.
• IR= Inherentni rizik, rizik od materijalno pogrešnog iskazivanja u
tvrdnji, pod pretpostavkom da nema sa njim povezanih kontrola.
• CR= Kontrolni rizik, rizik da interna kontrola neće pravovremeno
sprečiti ili uočiti materijalno pogrešno iskazivanje koje se može
javiti u tvrdnji.
• DR= Detekcioni rizik, rizik da postupci revizora neće uspeti da
uoče postojanje materijalno pogrešnih iskazivanja.
9-64
Osnovni revizijski termini – revizijski
rizik, nastavak
65
Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci
• Postupci za ocenu rizika
• Testovi kontrole
• Suštinski testovi
66
Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci
• Postupci za ocenu rizika:
• upitnici za rukovodstvo i druge
• analitički postupci
• analiza trendova
• analiza koeficijenata
• analiza poslovnih očekivanja
• Zapažanja i inspekcija
67
Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci
Testovi kontrole koji se koriste u
• analizi procesa
testiranje da li su mere koje je iniciralo rukovodstvo
nastavljene na zadovoljavajući način.
• analize rezidualnog (preostalog) rizika
nabaviti dokaze koji pokazuju da ustanovljene mere
interne kontrole i kontrolne aktivnosti funkcionišu
kada sami suštinski testovi ne pružaju adekvatne i
odgovarajuće revizijske dokaze
68
Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci
• Suštinski testovi
• Detaljni revizijski postupci
• inspekcija
• zapažanja
• kontrolna izračunavanja
• upitnici/potvrde
• Postupci analitičkog pregleda
• analitički suštinski testovi
69
Osnovni revizijski termini – Revizijski
dokazi
Da bi dokumentovali dovoljnost i prikladnost revizijskih
dokaza, revizori moraju da navedu:
• revizijske dokaze na kojima se zasnivaju ocene i
zaključci (delokrug)
• od čega i koga su dobijene informacije (izvor)
• kako se obezbeđuju revizijski dokazi (revizijski
postupci)
• period na koji se primenjuju dokazi, kao i datum
kada su pribavljeni
70
Osnovni revizijski termini – Revizijski
dokazi
• Ovo što sledi treba da se koristi kao osnova za
ocene:
• Eksterni revizijski dokazi (treće strane) su pouzdaniji od
revizijskih dokaza koji su prikupljani interno.
• Revizijski dokazi koji se interno stvaraju su pouzdaniji ako
entitet ima efektivne procedure računovodstvene i interne
kontrole.
• Eksterni dokazi su pouzdaniji ako ih pribave direktno revizori
nego da ih prikupi sam entitet.
• Revizijski dokazi u obliku dokumenata i pisanih izjava su
pouzdaniji od usmenih izjava.
• Revizijski dokazi u obliku originalnih dokumenata su
pouzdaniji od kopija ili faksova
Revizija bazirana na riziku
72
Revizija bazirana na riziku
• Razmatra ciljeve, rizike i adekvatne kontrole
kao međusobno zavisne koncepte koji
moraju zajednički da funkcionišu da bi bili
uspešni
• Obuhvata dve povezane aktivnosti:
1. Pruža nezavisno uveravanje o upravljanju
rizicima
2. Formira mišljenje u stepenu u kom su
stabilne kontrole sprovedene i održavane
radi ublažavanja značajnih rizika
COSO ERM
73
Interno okruženje
Postavljanje ciljeva
Identifikacija događaja
Procena rizika
Umanjenje uticaja rizika
Aktivnosti kontrole
Informisanje i komunikacija
Nadzor
Organizaciona
jedinica
Poslovna
jedinica
Divizija
Nivo
entiteta
Komponente rizika
Nivoi organizacije
Ciljevi upravljanja rizikom
74
Ocena rizika
Utvrditi kontrolne aktivnosti (koje sprovode subjekti
revizije za minimiziranje utvrđenog rizika):
• pregledi rezulatata rada i napora
• kontrole integrisane u tok procesa
• fizička zaštita
• raspodela dužnosti i funkcija
75
Ocena rizika
Utvrditi rezidualni rizik da bi:
• Izvršili efikasnu i efektivnu reviziju baziranu
na riziku
• Planirali i izvršili dalje postupke revizije da bi
testirali tvrdnje rukovodstva
• Pribavili odgovarajuće, neophodne i dovoljne
revizijske dokaze koji će omogućiti donošenje
zaključaka o tvrdnjama rukovodstva i
ciljevima revizije
Postupci ocene rizika
Svrha
• da pomognu revizoru da razume entitet i njegovo okruženje
Zahtevi
• treba da budu dovoljni za utvrđivanje i ocenjivanje rizika od
materijalno pogrešnih iskazivanja i o finansijskom izveštaju i o
svakoj relevantnoj tvrdnji
76
77
Opšta ocena rizika OAGN
• Sastavlja se opšta ocena rizika za svako ministarstvo
• Ova ocena rizika je zajednička za sve vrste revizije,
vrši se istovremeno i čini osnovu za saradnju i
razmenu iskustava.
• Revizori takođe koriste veći deo informacija na koje
se oslanja ova ocena rizika i u strateškoj analizi
ministarstava i entiteta.
Kako?
• Upitnici i diskusije sa rukovodstvom i ostalima unutar ili izvan entiteta:
• zaposlenima na različitim nivoima entiteta
• upoznatim licima van entiteta
• drugim revizorima uključenim u druge revizije koje se vrše u entitetu
• Analitički postupci - primeri:
• izdaci i aproprijacije
• isplate zarada, poput dečjih dodataka i penzija prema demografskim raspodelama
• Kamata kao procenat dugovanja u poređenju sa ustanovljenom stopom zajmoprimanja
• Razmatranje dokumenata poput:
• zakonodavnih izveštaja ili zapisnika
• dodatnih dokumenata koje pripremi rukovodstvo za zakonodavne vlasti, kao što su
izveštaji o radu ili zahtevi za finansiranje
• svedočenja zvaničnika
• ministarskih i drugih direktiva
• zvaničnih poslovnika.
• Ponovno izvođenje aktivnosti interne kontrole
78
79
Šta razmatrati?
Eksterni faktori
vxcvxcv vxcvxcv vxcvxcv
vxcvxcv ENTITET vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
80
Interni faktori
vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
ENTITET
81
Ocena rizika
vxcvxcv vxcvxcv
vxcvxcv
vxcvxcv
Visoko
Posledice
Nisko
Verovatnoća
Nisko Visoko
82
Oblast visokog
rizika
Elementi rizika Tvrdnje
Finansijska revizija Revizija usklađenosti
Validnost Tačno
merenje
Potpunost Ispravna
prezentacija
i
klasifikacija
Postojanj
e
Vlasništvo Tačno
vrednova
nje
Zakoni i
propisi
Politike i
procedure
Primer OAGN
Ocena rizika DRI za 2011.
Prezentuje DRI
• Vrhovni državni revizori, Ljubica Janković-
Andrijević i Život Antić?
• Samo glavni elementi
• Maksimalno 30min x 2, ukupno 1 sat
83
Uvodna obuka
Dan 3
VRI Srbije, Beograd, 3. februar 2011.
Rekapitulacija 2. dana
• Finansijska revizija
• Osnovni revizijski termini
• Revizija bazirana na riziku
85
Predmeti
• Dokumentacija
• Programi revizije
• Nalazi revizije
• Razmatranja i zaključci
• Komunikacija i izveštavanje
• Kontrola kvaliteta
86
87
Rad revizije na
terenu
Izvršiti utvrđene
postupke revizije
Zaključivanje i
izveštavanje
Procena revizijskih dokaza.
Komunikacija sa subjektom
revizije i Parlamentom.
Formulisanje mišljenja o
reviziji.
Kontrola kvaliteta
Dokazivanje
Kontrola kvaliteta i
dokazivanje tokom
revizije
Audit process
Activity Purpose
Dokumentacija
89
Documentation
• INTOSAI’s standard relating to audit evidence states that the
documentation must:
• confirm and support the auditor’s opinions and reports
• increase the efficiency and effectiveness of the audit
• serve as a source of information for preparing reports or
answering any enquiries from the audited entity or from any
other party
• serve as evidence of the auditor’s compliance with Auditing
Standards
• facilitate planning and supervision
• help the auditor’s professional development
• help to ensure that delegated work has been satisfactorily
performed
• provide evidence of work done for future reference
90
Documentation
• Glossary of terms
• Working papers
• Source material
• Scope and content
• Organisation and filing
91
Working paper requirements
• Should give information about the
assessments of risk and materiality, the
planning of the auditing work, a description of
the audit procedures, and the scope of these
procedures
• Must document performed audit procedures
with a description of the scope of the control,
selection criteria, date of their performance
and the findings that have been made
92
Working paper requirements
• Should summarise in an appropriate manner
the findings and results that have emerged
during the audit process and must draw the
necessary conclusions
• Should contain all the material aspects that
require auditors to use their professional
judgement, as well as auditors’ conclusions
concerning these aspects
• Should be signed and dated by the auditor
and stored systematically
Audit programs
94
Audit programs
• Describe how the audit approach is to be
implemented
• Step-by-step
• Detail the nature, timing and extent of the
planned audit procedures
95
How?
• Tests
• A database?
• Working paper templates
96
An OAGN example
• Procurements
SAI Serbia examples
Presented by SAIS
• Supreme State Auditors Zivota and Ljubica?
• Maximum 10 minutes in total
97
Audit sampling
What is it?
• Selecting individual items from a population,
to enable you to draw a conclusion on the
population as a whole
Why do auditors do this?
• Because it is not practical to examine every
single item in a population
98
Basic steps
1. Define the population you wish to test
2. Decide on the sampling frame
• Professional judgement
3. Pick the audit sample
99
On picking the audit sample
• There are many factors to consider:
• what sampling method to use (statistical
vs. non statistical sampling)
• how big the sample should be
• what the required comfort level is
• etc.
• Fairly complex maths is involved
• Sample size calculators and tables are
available
100
Nalazi revizije
102
Implementacija revizijskih postupaka
• Evidentiranje revizijskih nalaza
• Ocenjivanje revizijskih nalaza
• Saopštavanje revizijskih nalaza tokom revizije
103
Evidentiranje revizijskih nalaza
• Revizori evidentiraju ishod svakog revizijskog postupka – nalaze – bez
obzira na to da li su greške uočene ili ne.
• Mora biti naznačeno da li ili ne greške mogu biti značajne za naredne
zaključke.
• Revizori evidentziraju nalaze u radnim papirima koji moraju da budu:
• Adekvatni, ali ne toliko detaljni da prikriju važne informacije.
• Dobro organizovani da omoguće naknadno uveravanje u kvalitet i
odobrenje.
• Revizori moraju da sastavljaju radne papire koji zajedno sa prikupljenim
dokazima dokumentuju ishod revizijskih postupaka koji su sprovedeni.
• Radni papiri treba takođe da ukažu i ko je izvršio reviziju, kao i kada je
ona izvršena.
104
Razmatranje revizijskih nalaza
• Revizori evidentiraju nalaze za svaki postupak.
• “Kompletirano bez greške” se koristi kada revizori ne
pronađu nikakvu neusklađenost sa svrhom postupka.
• “Kompletirano sa greškama” se koristi kada revizori pronađu
neusklađenost sa svrhom postupka.
• “Pripisan nizak prioritet” / “Nije prikladno”
• U slučaju naznaka neregularnosti, revizori moraju da razmotre
da li takva neregularnost može da bude značajna za ocenu
drugih aktivnosti interne kontrole.
105
Saopštavanje revizijskih nalaza tokom revizije
• Doprinosi sprečavanju budućih grešaka i
propusta
• Razjašnjava sva pogrešna shvatanja i
pogrešna tumačenja
• Otvoren i konstruktivan dijalog sa subjektima
revizije
Razmatranja i zaključci
107
Razmatranja i zaključci
Svrha:
• Odlučiti da li su zadovoljene tvrdnje o
računima i dispozicijama
• Odlučiti da li postoje materijalne greške ili
propusti u računima i pratećim
dispozicijama
• Obezbediti osnovu za podnošenje izveštaja
o radu revizije namenjenih entitetima,
ministarstvima i Parlamentu
108
Zaključci
• Osnova za zaključivanje
• Zaključci za ciljeve revizije
• Zaključci za tvrdnje
• Zaključak za entitet
Komunikacija i izveštavanje
110
Ciljevi učenja
• Pokazati uvid u profesionalno ponašanje u
odnosu sa subjektima revizije
• Razumeti važnost otvorenog dijaloga
111
Poverenje, Pouzdanost, Kredibilitet, Poštenje,
Nezavisnost, Objektivnost, Nepristrasnost,
Politička neutralnost, Izbegavanje sukoba
interesa, Poverljivost, Kompetentnost,
Profesionalni razvoj, Istinoljubivost,
Nekorumpiranost i Integritet
Principi kojima treba da se rukovode
zaposleni DRIS
112
Komunikacija
• Verbalna - pisana
• Interna - eksterna (npr. mediji)
• Viši nivo (npr. Parlament) – niži nivo
113
Grupno vežbanje
Pripremite se za sastanak na nivou
ministarstava. Sastanak ima jednu svrhu:
Upoznati ministarstvo sa DRIS i predstaviti
predstojeću reviziju računa za 2008. godinu
114
Izveštavanje
• Podnošenje izveštaja subjektima revizije i
nadzornom ministarstvu
• Podnošenje izveštaja Parlamentu
• Budžet i računi
• Rukovođenje, postizanje ciljeva i rezultati
115
Nezavisnost, objektivnost i nepristrasnost
• Moraju da se primenjuju na sva rad koji DRIS
obavlja, a naročito na izveštaje
• Zaključci u mišljenjima i izveštajima revizije treba da
se baziraju isključivo na dokazima koji su pribavljeni i
sastavljeni u skladu sa međunarodnim standardima
revizije
• DRIS treba da traži i uzima u obzir gledište drugih
(npr. subjekata revizije), ali je ključno da zaključci
DRIS ne budu nepotrebno narušeni takvim gledištima
Kontrola kvaliteta
OAGN: three levels
1. ”Everyday” controls at operational level
• Peer review throughout the audit
• Double-checking, second opinion
2. Milestone management level controls
• Final approval of the work carried out and the
results
3. Annual quality control and user survey
117
118
Annual quality control
• An annual systematic review of the division’s
auditing work
• Includes a review of all tasks that auditors are
required to perform pursuant to the Act and
Instructions
• Conducted by a working group appointed
internally at the OAGN
• Reports to the Secretary General
119
Objectives of the quality control
• Ensure quality and efficiency in financial
audits
• Contribute to a harmonized practice of
methodology and professional judgment
• Provide recommendations as to the practice
of methodology
• Enhance employee audit skills
• Review and monitor internal quality
assurance
120
Procedures for the quality control
• Commences once annual audits are complete
• Not part of internal quality assurance
procedures
• As a minimum, one division per department is
subject to control
• Audit assignments selected for review reflect
a variety of risk levels and size
• Quality Control guidelines are updated on a
yearly basis
121
Quality control includes evaluation of
• the quality assurance system,
• how divisions are organized and managed,
• quality assurance procedures in the division
and
• how selected audit assignments (including
reporting) are carried out
122
Follow-up procedures
• The Board of Auditors General are informed
about conclusions
• Follow-up procedures
• Seminars/workshops
• Recommendations
• Responsibility for the procedures
• The financial audit methodology division
• Each department and division
123
Annual user survey - financial audit
• OAGN regularly seeks feedback from auditees
• Annual user survey is being sent to all entities subject
of financial audit, together with concluding audit letter
• Seven questions relating to:
• Professional relations
• Communication
• Audit value
• Guidance
124
Relation to OAGN Strategic Plan 2010 - 2014
SP consists of 5 main goals, 21 secondary goals, 38 result
indicators. User survey for financial audit seeks to measure:
1.1 OAGN keeps a good dialouge with Parliament and government
administration about audit processes and results
1.2 The government administration finds that the OAGN’s guidance role is
carried out in a relevant and constructive way
2.3 OAGN’s managers and employees have a common understanding and
practice of OAGN’s audit methodology and guidance role
2.4 OAGN presents it’s audit results in a good, balanced and credible way
125
4 result indicators developed for this purpose:
• Min. 80 % of government administration perceives their
dialogue with OAGN as good
• Min. 80 % of government administration finds that OAGN’s
guidance is given in a relevant and constructive way
• Min. 80 % of government administration finds that the OAGN
presents it’s findings in a good, balanced and credible way
• Min. 75 % of government administration finds that OAGN
has adequate competence to perform it’s tasks.

Weitere ähnliche Inhalte

Mehr von Dragan Stojanović (10)

Pis 20140530 141643
Pis 20140530 141643Pis 20140530 141643
Pis 20140530 141643
 
Odluka o usvajanju_fi2013
Odluka o usvajanju_fi2013Odluka o usvajanju_fi2013
Odluka o usvajanju_fi2013
 
Napomene2013
Napomene2013Napomene2013
Napomene2013
 
Izvestaj o izvrsenju_2013
Izvestaj o izvrsenju_2013Izvestaj o izvrsenju_2013
Izvestaj o izvrsenju_2013
 
Bilans stanja2013
Bilans stanja2013Bilans stanja2013
Bilans stanja2013
 
Stabilni sistemi -_stabilne_instalacije_za_dojavu_pozara
Stabilni sistemi -_stabilne_instalacije_za_dojavu_pozaraStabilni sistemi -_stabilne_instalacije_za_dojavu_pozara
Stabilni sistemi -_stabilne_instalacije_za_dojavu_pozara
 
правилник заштита нисконапонских мрежа и припадајућих трансформаторских стани...
правилник заштита нисконапонских мрежа и припадајућих трансформаторских стани...правилник заштита нисконапонских мрежа и припадајућих трансформаторских стани...
правилник заштита нисконапонских мрежа и припадајућих трансформаторских стани...
 
Mere zastite
Mere zastiteMere zastite
Mere zastite
 
Uputstvo
UputstvoUputstvo
Uputstvo
 
Ventili
VentiliVentili
Ventili
 

Uvodna obuka dri oagn feb 2011

  • 1. Uvodna obuka DRIS VRI Srbije, Beograd, 1. februar 2011.
  • 2. Prezentacija Kancelarije generalnog državnog revizora Norveške (OAGN) • Zamenici generalnog direktora G-din Knut Lien i g-dinTor Digranes • Pomoćnik generalnog direktora G-đica Elizabet Slatbroten • Viši savetnik G-đa Merete Nordling 2
  • 3. 3
  • 4. 4 Odbor generalnih državnih revizora Generalni sekretar Pravni sekretarijat Sektor I (Finansijska revizija) Ministarstva: finansija, državne uprave i reforme, kulture i vera Sektor II (Finansijska revizija) Ministarstva: odbrane, ribolova i priobalja, poljoprivrede i ishrane, životne sredine, rudarstva i energetike, saobraćaja i komunikacija Sektor III (Finansijska revizija) Ministarstva: pravde i unutrašnjih poslova, obrazovanja i istraživanja, lokalne uprave i regionalnog razvoja, trgovine i industrije, spoljnih poslova Sektor IV (Finansijska revizija) Metodologija Ministarstva: rada i socijalne inkluzije, omladine i jednakosti, zdravlja i zdravstvene zaštite, (norveška Uprava za rad i socijalnu zaštitu) Revizija svrsishodnosti - Sektor I Izrada metodologije i savetodavna funkcija, Politike na nivou države, Korporativna kontrola Ministarstva: rada i socijalne inkluzije, državne uprave i reforme, zdravlja i zdravstvene zaštite, lokalne uprave i regionalnog razvoja, trgovine i industrije Revizija svrsishodnosti - Sektor II Ministarstva: finansija, ribolova i priobalja, odbrane, kulture i vera, obrazovanja i istraživanja, poljoprivrede i ishrane, životne sredine, rudarstva i energetike, saobraćaja i komunikacija, spoljnih poslova Administracija Odgovornosti: informaciono-komunikacione tehnologije, interna administracija i finansije, informacije i dokumentacija, međunarodna saradnja, ljudski resursi Generalni državni revizor
  • 5. 5 Ciljevi uvodne obuke 1. Podrška DRIS da uvede novozaposlene u posao 2. Podrška DRIS u uspostavljanju praktičnog okvira za finansijsku reviziju 3. Podrška DRIS u izvođenju revizije završnog računa budžeta za 2010. godinu: • blagovremeno • najkvalitetnije
  • 6. 6 Nacrt obuke • Šta je revizija? • Nezavisnost vrhovnih revizorskih institucija (VRI) i Etički kodeks • Okvir • Postupak revizije • Finansijska revizija • Analiza rizika i materijalnosti • Dokumentacija • Programi revizije • Nalazi revizije • Razmatranja i zaključci • Komunikacija i izveštavanje • Kontrola kvaliteta
  • 7. 7 Raspored Utorak, 1. februar 2011. DAN 1 09:00-16:00 Uvodna reč Šta je revizija? Okvir Nezavisnost VRI i Etički kodeks Postupak revizije
  • 8. 8 Raspored Sreda, 2. februar 2011. DAN 2 09:00-16:00 Finansijska revizija Osnovni revizijski termini Revizija bazirana na riziku Analiza rizika i materijalnosti
  • 9. 9 Raspored Četvrtak, 3. februar 2011. DAN 3 09:00-16:00 Dokumentacija Programi revizije Nalazi revizije Razmatranja i zaključci Komunikacija i izveštavanje Kontrola kvaliteta
  • 11. 11 Termin ”revizija” • Nezavisno ispitivanje i procena finansijske i druge evidencije • Od strane imenovanog revizora koji obavlja svoj zadatak • Da bi se obezbedili kompetentni, relevantni i razumni revizijski dokazi i usklađenost sa primenljivim zakonima i propisima • Da bi se omogućilo donošenje zaključaka o reviziji i izrazila odgovarajuća mišljenja o finansijskim izveštajima.
  • 12. 12 Revizije se mogu podeliti u tri glavne kategorije: • Finansijske revizije • Revizije usklađenosti (pravilnosti poslovanja) • Korporativna kontrola • Revizije svrsishodnosti (učinkovitosti, učinka)
  • 13. 13 Revizija svrsishodnosti • Revizija svrsishodnosti je studija entiteta (ili grupe entiteta) u cilju merenja njegovog učinka, uz fokusiranje na: • Efektivnost • Efikasnost • Kriterijumi za efektivnost i efikasnost nisu jasno ustanovljeni • Revizija svrsishodnosti ima tendenciju da zahteva subjektivnija mišljenja nego revizije finansijskih izveštaja ili revizije usklađenosti.
  • 14. 14 Korporativna kontrola • Prati upravljanje državnim vlasničkim učešćima u preduzećima • Ocenjuje da li nadležni ministar vrši dužnosti vodeći računa o državnim interesima
  • 15. 15 Sadržaj korporativne kontrole • Usklađenost sa odlukama i namerama Parlamenta • Obezbeđivanje društvene odgovornosti i ostvarenje ciljeva sektorskih politika • Efektivno i ekonomično stabilno upravljanje • Tačne informacije za Parlament i VRI
  • 16. 16 Revizija usklađenosti Funkcionisanje revizija usklađenosti zavisi od proverljivih i priznatih standarda, kao što su: • zakoni i propisi • politike i procedure
  • 17. 17 • Pouzdanost računa • Potpunost, realnost poslovanja, itd. • Usklađenost (legalnost i regularnost) •Parlamentarne odluke, zakoni i propisi, norme i standardi za finansijsko upravljanje • Ostala pitanja Finansijska revizija
  • 18. 18 Zahtevi za revizore Tokom rada na reviziji, revizori treba da se pridržavaju i uzimaju u obzir sledeće zahteve: • Profesionalni skepticizam ili priznavanje da mogu postojati okolnosti koje uzrokuju materijalno pogrešna iskazivanja. Profesionalni skepticizam povećava i proširuju koncept dužne pažnje i od fundamentalnog je značaja za planiranje i izvođenje revizije. (ISSAI* 1200.15) (ISSAI 1200 P18) • Profesionalno rasuđivanje revizora vodi ka informisanim odlukama i odgovarajućoj primeni relevantnih znanja i iskustava na činjenice i okolnosti. (ISSAI1200.16) • Dovoljni i odgovarajući revizijski dokazi treba da se pribave da bi se revizijski rizik smanjio na prihvatljivo nizak nivo i omogućilo revizoru da izvede zaključke i bazira revizorsko mišljenje. (ISSAI 1200.17) *ISSAI – Međunarodni standard vrhovnih revizorskih institucija
  • 19. 19 Opšti ciljevi revizora • Pribaviti razumno uveravanje o tome da li su finansijski izveštaji u celini oslobođeni materijalno pogrešnih iskazivanja, bilo usled kriminalne radnje ili greške, kako bi se omogućilo da revizor izrazi mišljenje o tome da li su finansijski izveštaji sastavljeni, u svakom materijalnom pogledu, u skladu sa primenljivim okvirom finansijskog izveštavanja; i • Podneti izveštaj o finansijskim izveštajima i saopštiti ga u skladu sa ISSAI i u skladu sa nalazima revizora. • Komunicirati sa korisnicima, rukovodstvom, onima koji su zaduženi za upravljanje, ili stranama van entiteta, o pitanjma proisteklim iz revizije, u skladu sa zahtevima standara ili zakona. (ISSAI 1200.9 & 11)
  • 20. Izveštaji DRIS za 2008. i 2009. Prezentuje DRIS • Vrhovni državni revizori Života Antić i Ljubica Janković-Andrijević • Ukupno maksimalno 20 minuta 20
  • 22. 22 Uloga DRIS u društvu • Važan preduslov demokratije • Kamen temeljac dobrog upravljanja u javnom sektoru • Da pruži nepristrasne, objektivne ocene toga da li se javnim resursima odgovorno i efektivno upravlja u cilju postizanja nameravanih rezultata • Da pomogne javnim entitetima u postizanju odgovornosti, integriteta i u unapređenju poslovanja • Da ulije poverenje građanima Republike Srbije i njenim zaintersovanim stranama (stejkholderima)
  • 23. 23 Uloga DRIS u društvu 1. Nadzor se odnosi na to da li entiteti javnog sektora rade ono što treba da rade i služi za detektovanje i sprečavanje javne korupcije. 2. Uvid pomaže donosiocima odluka time što obezbeđuje nezavisnu ocenu programa, politika, poslovanja i rezultata javnog sektora. 3. Predviđanjem se identifikuju trendovi i novi izazovi.
  • 24. 24 Ključni aspekti revizije Razmatranja privatnog sektora Razmatranja javnog sektora Ocena dobiti Kompanije u privatnom sektoru imaju za cilj ostvarenje dobiti od njihovog poslovanja. Entiteti javnog sektora, kao što su ministarstva, ne treba da ostvaruju dobit, već da koriste primljena sredstva za pružanje kvalitetnih dobara i usluga javnosti i relevantnim zainteresovanim stranama. Zakoni i propisi Privatni sektor je manje regulisan, a pažnja se posvećuje da se ne prekrše zahtevi zakona. Zakoni i propisi su zahtevniji u javnom sektoru i regulišu većinu aktivnosti. Izveštavanje Eksterni revizori podnose izveštaj akcionarima kompanije. Eksterni revizori podnose izveštaj Parlamentu, a ne rukovodstvu subjekta revizije. Godišnji finansijski izveštaji Privatni sektor sastavlja godišnje finansijske izveštaje kao instrument odgovornosti akcionarima. Javni sektor sastavlja godišnje finansijske izveštaje kao instrument odgovornosti Parlamentu i opštoj javnosti. To obuhvata i dodatne zahteve u pogledu obelodanjivanja.
  • 25. 25 INTOSAI (Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija) • Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institutcija (INTOSAI) • Organizacija koja pod svojim okriljem okuplja eksternu revizijsku zajednicu • Autonomna, nezavisna i nepolitička • Nevladina • Konsultantski status kod Ekonomskog i društvenog saveta (ECOSOC) Ujedinjenih nacija • Osnovana 1953. godine • 188 članica, 2 pridružene članice • DRIS je članica INTOSAI
  • 26. 26 IFAC (Međunarodna federacija računovođa) • Globalna organizacija za računovodstvenu profesiju • Ima za cilj da zaštiti javni interes podsticanjem visokokvalitetne prakse svetskih računovođa • 157 punopravnih i pridruženih članica u 123 zemlje i jurisdikcije, prvenstveno nacionalnih profesionalnih računovodstvenih tela • Predstavlja 2,5 miliona računovođa zaposlenih u javnoj praksi, industriji i privredi, vladi i akademskom svetu
  • 27. 27 Okvir za reviziju Zakoni i instrukcije Standardi revizije Finansijska revizija Revizija svrsishodnosti Korporativna kontrola Posebne smernice za različite vrste revizije
  • 28. 28 INTOSAI standardi revizije Nivo Opis Dokumenti 1 Osnovni principi •Limska deklaracija 2 Preduslovi za funkcionisanje državnih revizorskih institucija •Etički kodeks •Nezavisnost 3 Fundamentalni principi revizije •Standardi revizije 4 Smernice za reviziju •Finansijska revizija •Revizija usklađenosti •Revizija svrsishodnosti
  • 29. ISSAI okvir • Nivo 1: Osnovni principi - ISSAI 1 • Nivo 2: Preduslovi za funkcionisanje vrhovnih revizorskih institucija - ISSAI 10 – 99 • Nivo 3: – Fundamentalni principi revizije - ISSAI 100 – 999 • Nivo 4: Smernice za reviziju – ISSAI 1000 – 5999 • Finansijska revizija 1000 – 1999 • Revizija svrsishodnosti 3000 – 3200 • Revizija usklađenosti 4000 – 4200 • Korporativna kontrola
  • 30. 30 Pravni i institucionalni okvir • Pravni okvir propisuje ovlašćenja, dužnosti i prava Državne revizorske institucije (DRI) • Standardi revizije Državne revizorske institucije sadrže opšte postulate i principe za obavljanje celokupnog rada na reviziji i primenljivi su na sve vrste revizija koje se vrše.
  • 31. 31 Okvir za reviziju DRIS Prezentuje DRIS • Zakon o budžetskom sistemu • Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji • Poslovnik Državne revizorske institucije • Etički kodeks
  • 33. 33 Zašto je važna nezavisnost VRI? • Vrhovne revizorske institucije mogu da ostvaruju svoje zadatke na objektivan, nepristrasan i efektivan način samo ako su potpuno nezavisne od subjekta revizije i ako su zaštićene od spoljnih uticaja. • Kredibilitet od javnosti, klijenata, donatora itd zavisi od stvarne i predviđene nezavisnosti vrhovnih revizorskih institucija
  • 34. 34 Principi nezavisnosti VRI • Meksička deklaracija o nezavisnosti (2007) - Postojanje odgovarajućeg i efektivnog ustavnog / statutarnog / pravnog okvira i de facto primena odredaba ovog okvira - Nezavisnost čelnika i članova VRI, uključujući i sigurnost mandata i zakonskog imuniteta pri uobičajenom obavljanju njihovih dužnosti - Dovoljno široka ovlašćenja i puno diskreciono pravo u obavljanju funkcija VRI - Neograničen pristup informacijama
  • 35. 35 Principi nezavisnosti VRI - Pravo i obaveza da podnose izveštaj o svom radu - Sloboda da odlučuju o sadržaju i vremenu objavljivanja izveštaja o reviziji, kao i o njihovom objavljivanju i daljem širenju - Postojanje efektivnih mehanizama za praćenje realizacije preporuka VRI (follow-up) - Finansijska i upravljačko/administrativna autonomija i raspoloživost odgovarajućih ljudskih, materijalnih i monetarnih resursa.
  • 36. 36 Etički kodeks • Etičkim kodeksom se ustanovljavaju etički zahtevi i obezbeđuje konceptualni okvir za osiguranje usklađenosti sa pet suštinskih fundamentalnih principa profesionalne etike. • Od svih revizora se zahteva da uoče svaku pretnju za te fundamentalne principe i, ukoliko pretnje postoje, da primene zaštitne mere radi osiguranja da se ti principi ne kompromituju.
  • 37. Principi za DRIS? 37 • Nezavisnost • Objektivnost • Nepristrasnost • = Politička neutralnost
  • 38. 38 Sukob interesa • Revizori treba da štite svoju nezavisnost i da izbegavaju svaki mogući sukob interesa odbijanjem poklona ili nagrada koji bi mogli da utiču ili bi moglo da izgleda kao da utiču na njihovu nezavisnost i integritet. • Revizori treba da izbegavaju sve odnose sa rukovodstvom i zaposlenima subjekta revizije i drugih strana koji mogu uticati, kompromitovati ili ugroziti sposobnost revizora da postupaju ili da se smatra da postupaju nezavisno. Stoga se očekuje da revizori objave takve interese i da se isključe iz revizijskih poslova koji se tiču tog subjekta.
  • 39. 39 Sukob interesa • Revizori ne treba da koriste svoju zvaničnu poziciju u bilo kakve privatne svrhe i treba da izbegavaju odnose koji uključuju rizik od korupcije ili koji mogu uzrokovati sumnju u njihovu objektivnost ili nezavisnost. • Revizorima je zabranjeno da koriste informacije koje su dobili tokom obavljanja svojih dužnosti za obezbeđivanje lične koristi sebi i drugima. • Revizorima je takođe zabranjeno da obelodanjuju informacije koje bi mogle da obezbede nepravednu ili neopravdanu prednost drugim pojedincima ili organizacijama, kao i da koriste takve informacije da bi naudili drugima.
  • 40. 40 Poverljivost informacija • Revizori moraju uvek da se pridržavaju najvišeg stepena poverljivosti informacija. • Ni pod kakvim okolnostima ne treba da obelodanjuju trećim stranama informacije pribavljene tokom procesa revizije, bilo u usmenom ili pisanom obliku, osim u svrhe ispunjavanja zakonskih obaveza VRI. • Poverljivost je obavezujuća pre, tokom i nakon izvršenja revizijskih zadataka.
  • 42. 42 Planiranje Utvrditi i oceniti materijalnost i rizike. Razviti opšti pristup reviziji. Odrediti odgovarajući odgovor na ocenjene rizike. Utvrditi prirodu i stepen revizijskih testova. Audit process Activity Purpose
  • 43. 43 Rad revizije na terenu Izvršiti utvrđene postupke revizije Zaključivanje i izveštavanje Procena revizijskih dokaza. Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom. Formulisanje mišljenja o reviziji. Kontrola kvaliteta Dokazivanje Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom revizije Audit process Activity Purpose
  • 44. 44 Potrebna je struktura • Pristup • Procenjeni resursi • Vremenski raspored • Organizacija • Dokumentacija • Kontrola kvaliteta • Komunikacija
  • 45. Planiranje za 2011. Prezentuje DRIS • 4 vrhovna državna revizora? • Kratak pregled svake oblasti • Bez detalja o oceni rizika (ovo će biti prezentovano drugog dana) • Maksimum 20 minuta x 4 (ukupno oko 1,5 sat) 45
  • 46. 46 Rad revizije na terenu Izvršiti utvrđene postupke revizije Zaključivanje i izveštavanje Procena revizijskih dokaza. Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom. Formulisanje mišljenja o reviziji. Kontrola kvaliteta Dokazivanje Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom revizije Audit process Activity Purpose
  • 47. Uvodna obuka Dan 2 VRI Srbije, Beograd, 2. februar 2011.
  • 48. Rekapitulacija 1. dana • Šta je revizija? • Okvir • Nezavisnost VRI i Etički kodeks • Postupak revizije 48
  • 49. 49 Predmeti • Finansijska revizija • Osnovni revizijski termini • Revizija bazirana na riziku • Analiza rizika i materijalnosti
  • 51. 51 Cilj finansijske revizije • Cilj finansijske revizije je da omogući revizorima da formiraju mišljenje sa razumnim uveravanjem o tome da li su finansijski izveštaji i druge finansijske informacije • kompletne, • tačne i • pouzdane.
  • 52. 52 Revizijske implikacije • Institucije čiju reviziju vršima daju sledeće tvrdnje o transakcijama kada ih prezentuju u svojim računima:  Validnost – Evidentirane transakcije se odnose na taj entitet i na period tokom kog su evidentirane  Tačno merenje – Evidentirane transakcije su navedene u tačnim iznosima  Potpunost – Postojeće transakcije su evidentirane  Tačna klasifikacija i prezentacija – Transakcije unete u račune su ispravno klasifikovane • Revizor mora da testira tačnost ovih tvrdnji
  • 53. 53 Osnovni revizijski termini • Tvrdnje • Smer revizije • Materijalnost • Revizijski rizik • Revizijski postupci • Revizijski dokazi
  • 54. 54 Tvrdnje Revizija računa Rezultat Validnost Tačno odmeravanje Potpunost Tačna klasifikacija i prezentacija Saldo Postojanje Vlasništvo Procena Revizija usklađenosti (pravilnost poslovanja) Parliamentarne odluke Zakoni i propisi Norme i standardi za finansijsko upravljanje u centralnoj vladi
  • 55. 55 Osnovni revizijski termini - tvrdnje Tvrdnje za reviziju računa (Stavke bilansa stanja) • Postojanje Stavka bilansa stanja (aktiva ili pasiva) predstavlja stvarnu cifru na datum zaključivanja. • Vlasništvo Stavka bilansa stanja predstavlja pravo ili obavezu za entitet na datum zaključivanja. • Tačna procena Sredstva i obaveze se ocenjuju u skladu sa prihvaćenim pravilima procene.
  • 56. 56 Osnovni revizijski termini – tvrdnje, nastavak Tvrdnje za reviziju računa (stavke dobitka i gubitka) • Validnost Transakcije evidentirane u računima se odnose na entitet i na period tokom kog su evidentirane. • Tačno merenje Svi tokovi prihoda i rashoda tokom perioda su tačno evidentirani.
  • 57. 57 Osnovni revizijski termini – tvrdnje, nastavak • Tvrdnje za reviziju računa (Celokupnih računa) • Potpunost Sve relevantne informacije su uključene u račune. • Ispravna prezentacija i klasifikacija Sve stavke u računima su ispravno klasifikovane i opisane.
  • 58. 58 Osnovni revizijski termini – smer revizije • Odabrati smer revizije znači usmeriti testiranje tako da revizijske tvrdnje mogu biti verifikovane ili neverifikovane. • Najvažniji je za tvrdnje o kompletnosti i validnosti • Prihodi se verifikuju od osnove do računa • Rashodi se verifikuju od računa do osnove
  • 59. 59 Osnovni revizijski termini - materijalnost Definicija materijalnosti • Revizori smatraju greške i omaške materijalnim u slučajevima u kojima bi korisnici verovatno vršili druge ocene i donosili druge odluke da su bili svesni ovih grešaka.
  • 60. 60 Osnovni revizijski termini – materijalnost • Granica kvantitativne materijalnosti Kvantitativno određivanje materijalnosti se postiže postavljanjem numeričke vrednosti za to koliko velika mora biti računovodstvena greška da bi bila prihvaćena, a da revizori ne smatraju da računi sadrže materijalne greške. • Kvalitativna materijalnost Revizori vrše ocenu svih kršenja budžetskih odluka, propisa i/ili normi i standarda koji mogu da utiču na korisnike finansijskih izveštaja.
  • 61. 61 Osnovni revizijski termini – revizijski rizik Inherentni rizik • Verovatnoća da u finansijskim informacijama ili u entitetu uopšte postoje greške i propusti koji su materijalni – ili pojedinačno ili zbirno – kada se sve moguće mere interne kontrole mogu zanemariti.
  • 62. 62 Osnovni revizijski termini – revizijski rizik, nastavak Kontrolni rizik • Verovatnoća da materijalna greška ili propust neće biti sprečeni ili uočeni i ispravljeni u računovodstvenim sistemima i sistemima interne kontrole tokom razumnog vremena. Detekcioni rizik • Verovatnoća da suštinski testovi revizora neće uočiti greške koje ne otkriju računovodstveni sistemi ili sistemi interne kontrole.
  • 63. 63 Osnovni revizijski termini – revizijski rizik, nastavak Revizijski rizik • Celokupna verovatnoća da će nakon završetka revizije postojati materijalne greške ili propusti koje neće biti uočeni. • Revizijski rizik je proizvod prethodno opisanih faktora rizika.
  • 64. AR = IR x CR x DR gde je • AR= Dopušteni revizijski rizik da bi materijalno pogrešno iskazivanje moglo ostati neuočeno u bilansima i sa njima povezanim tvrdnjama. • IR= Inherentni rizik, rizik od materijalno pogrešnog iskazivanja u tvrdnji, pod pretpostavkom da nema sa njim povezanih kontrola. • CR= Kontrolni rizik, rizik da interna kontrola neće pravovremeno sprečiti ili uočiti materijalno pogrešno iskazivanje koje se može javiti u tvrdnji. • DR= Detekcioni rizik, rizik da postupci revizora neće uspeti da uoče postojanje materijalno pogrešnih iskazivanja. 9-64 Osnovni revizijski termini – revizijski rizik, nastavak
  • 65. 65 Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci • Postupci za ocenu rizika • Testovi kontrole • Suštinski testovi
  • 66. 66 Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci • Postupci za ocenu rizika: • upitnici za rukovodstvo i druge • analitički postupci • analiza trendova • analiza koeficijenata • analiza poslovnih očekivanja • Zapažanja i inspekcija
  • 67. 67 Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci Testovi kontrole koji se koriste u • analizi procesa testiranje da li su mere koje je iniciralo rukovodstvo nastavljene na zadovoljavajući način. • analize rezidualnog (preostalog) rizika nabaviti dokaze koji pokazuju da ustanovljene mere interne kontrole i kontrolne aktivnosti funkcionišu kada sami suštinski testovi ne pružaju adekvatne i odgovarajuće revizijske dokaze
  • 68. 68 Osnovni revizijski termini – Revizijski postupci • Suštinski testovi • Detaljni revizijski postupci • inspekcija • zapažanja • kontrolna izračunavanja • upitnici/potvrde • Postupci analitičkog pregleda • analitički suštinski testovi
  • 69. 69 Osnovni revizijski termini – Revizijski dokazi Da bi dokumentovali dovoljnost i prikladnost revizijskih dokaza, revizori moraju da navedu: • revizijske dokaze na kojima se zasnivaju ocene i zaključci (delokrug) • od čega i koga su dobijene informacije (izvor) • kako se obezbeđuju revizijski dokazi (revizijski postupci) • period na koji se primenjuju dokazi, kao i datum kada su pribavljeni
  • 70. 70 Osnovni revizijski termini – Revizijski dokazi • Ovo što sledi treba da se koristi kao osnova za ocene: • Eksterni revizijski dokazi (treće strane) su pouzdaniji od revizijskih dokaza koji su prikupljani interno. • Revizijski dokazi koji se interno stvaraju su pouzdaniji ako entitet ima efektivne procedure računovodstvene i interne kontrole. • Eksterni dokazi su pouzdaniji ako ih pribave direktno revizori nego da ih prikupi sam entitet. • Revizijski dokazi u obliku dokumenata i pisanih izjava su pouzdaniji od usmenih izjava. • Revizijski dokazi u obliku originalnih dokumenata su pouzdaniji od kopija ili faksova
  • 72. 72 Revizija bazirana na riziku • Razmatra ciljeve, rizike i adekvatne kontrole kao međusobno zavisne koncepte koji moraju zajednički da funkcionišu da bi bili uspešni • Obuhvata dve povezane aktivnosti: 1. Pruža nezavisno uveravanje o upravljanju rizicima 2. Formira mišljenje u stepenu u kom su stabilne kontrole sprovedene i održavane radi ublažavanja značajnih rizika
  • 73. COSO ERM 73 Interno okruženje Postavljanje ciljeva Identifikacija događaja Procena rizika Umanjenje uticaja rizika Aktivnosti kontrole Informisanje i komunikacija Nadzor Organizaciona jedinica Poslovna jedinica Divizija Nivo entiteta Komponente rizika Nivoi organizacije Ciljevi upravljanja rizikom
  • 74. 74 Ocena rizika Utvrditi kontrolne aktivnosti (koje sprovode subjekti revizije za minimiziranje utvrđenog rizika): • pregledi rezulatata rada i napora • kontrole integrisane u tok procesa • fizička zaštita • raspodela dužnosti i funkcija
  • 75. 75 Ocena rizika Utvrditi rezidualni rizik da bi: • Izvršili efikasnu i efektivnu reviziju baziranu na riziku • Planirali i izvršili dalje postupke revizije da bi testirali tvrdnje rukovodstva • Pribavili odgovarajuće, neophodne i dovoljne revizijske dokaze koji će omogućiti donošenje zaključaka o tvrdnjama rukovodstva i ciljevima revizije
  • 76. Postupci ocene rizika Svrha • da pomognu revizoru da razume entitet i njegovo okruženje Zahtevi • treba da budu dovoljni za utvrđivanje i ocenjivanje rizika od materijalno pogrešnih iskazivanja i o finansijskom izveštaju i o svakoj relevantnoj tvrdnji 76
  • 77. 77 Opšta ocena rizika OAGN • Sastavlja se opšta ocena rizika za svako ministarstvo • Ova ocena rizika je zajednička za sve vrste revizije, vrši se istovremeno i čini osnovu za saradnju i razmenu iskustava. • Revizori takođe koriste veći deo informacija na koje se oslanja ova ocena rizika i u strateškoj analizi ministarstava i entiteta.
  • 78. Kako? • Upitnici i diskusije sa rukovodstvom i ostalima unutar ili izvan entiteta: • zaposlenima na različitim nivoima entiteta • upoznatim licima van entiteta • drugim revizorima uključenim u druge revizije koje se vrše u entitetu • Analitički postupci - primeri: • izdaci i aproprijacije • isplate zarada, poput dečjih dodataka i penzija prema demografskim raspodelama • Kamata kao procenat dugovanja u poređenju sa ustanovljenom stopom zajmoprimanja • Razmatranje dokumenata poput: • zakonodavnih izveštaja ili zapisnika • dodatnih dokumenata koje pripremi rukovodstvo za zakonodavne vlasti, kao što su izveštaji o radu ili zahtevi za finansiranje • svedočenja zvaničnika • ministarskih i drugih direktiva • zvaničnih poslovnika. • Ponovno izvođenje aktivnosti interne kontrole 78
  • 79. 79 Šta razmatrati? Eksterni faktori vxcvxcv vxcvxcv vxcvxcv vxcvxcv ENTITET vxcvxcv vxcvxcv vxcvxcv vxcvxcv
  • 82. 82 Oblast visokog rizika Elementi rizika Tvrdnje Finansijska revizija Revizija usklađenosti Validnost Tačno merenje Potpunost Ispravna prezentacija i klasifikacija Postojanj e Vlasništvo Tačno vrednova nje Zakoni i propisi Politike i procedure Primer OAGN
  • 83. Ocena rizika DRI za 2011. Prezentuje DRI • Vrhovni državni revizori, Ljubica Janković- Andrijević i Život Antić? • Samo glavni elementi • Maksimalno 30min x 2, ukupno 1 sat 83
  • 84. Uvodna obuka Dan 3 VRI Srbije, Beograd, 3. februar 2011.
  • 85. Rekapitulacija 2. dana • Finansijska revizija • Osnovni revizijski termini • Revizija bazirana na riziku 85
  • 86. Predmeti • Dokumentacija • Programi revizije • Nalazi revizije • Razmatranja i zaključci • Komunikacija i izveštavanje • Kontrola kvaliteta 86
  • 87. 87 Rad revizije na terenu Izvršiti utvrđene postupke revizije Zaključivanje i izveštavanje Procena revizijskih dokaza. Komunikacija sa subjektom revizije i Parlamentom. Formulisanje mišljenja o reviziji. Kontrola kvaliteta Dokazivanje Kontrola kvaliteta i dokazivanje tokom revizije Audit process Activity Purpose
  • 89. 89 Documentation • INTOSAI’s standard relating to audit evidence states that the documentation must: • confirm and support the auditor’s opinions and reports • increase the efficiency and effectiveness of the audit • serve as a source of information for preparing reports or answering any enquiries from the audited entity or from any other party • serve as evidence of the auditor’s compliance with Auditing Standards • facilitate planning and supervision • help the auditor’s professional development • help to ensure that delegated work has been satisfactorily performed • provide evidence of work done for future reference
  • 90. 90 Documentation • Glossary of terms • Working papers • Source material • Scope and content • Organisation and filing
  • 91. 91 Working paper requirements • Should give information about the assessments of risk and materiality, the planning of the auditing work, a description of the audit procedures, and the scope of these procedures • Must document performed audit procedures with a description of the scope of the control, selection criteria, date of their performance and the findings that have been made
  • 92. 92 Working paper requirements • Should summarise in an appropriate manner the findings and results that have emerged during the audit process and must draw the necessary conclusions • Should contain all the material aspects that require auditors to use their professional judgement, as well as auditors’ conclusions concerning these aspects • Should be signed and dated by the auditor and stored systematically
  • 94. 94 Audit programs • Describe how the audit approach is to be implemented • Step-by-step • Detail the nature, timing and extent of the planned audit procedures
  • 95. 95 How? • Tests • A database? • Working paper templates
  • 96. 96 An OAGN example • Procurements
  • 97. SAI Serbia examples Presented by SAIS • Supreme State Auditors Zivota and Ljubica? • Maximum 10 minutes in total 97
  • 98. Audit sampling What is it? • Selecting individual items from a population, to enable you to draw a conclusion on the population as a whole Why do auditors do this? • Because it is not practical to examine every single item in a population 98
  • 99. Basic steps 1. Define the population you wish to test 2. Decide on the sampling frame • Professional judgement 3. Pick the audit sample 99
  • 100. On picking the audit sample • There are many factors to consider: • what sampling method to use (statistical vs. non statistical sampling) • how big the sample should be • what the required comfort level is • etc. • Fairly complex maths is involved • Sample size calculators and tables are available 100
  • 102. 102 Implementacija revizijskih postupaka • Evidentiranje revizijskih nalaza • Ocenjivanje revizijskih nalaza • Saopštavanje revizijskih nalaza tokom revizije
  • 103. 103 Evidentiranje revizijskih nalaza • Revizori evidentiraju ishod svakog revizijskog postupka – nalaze – bez obzira na to da li su greške uočene ili ne. • Mora biti naznačeno da li ili ne greške mogu biti značajne za naredne zaključke. • Revizori evidentziraju nalaze u radnim papirima koji moraju da budu: • Adekvatni, ali ne toliko detaljni da prikriju važne informacije. • Dobro organizovani da omoguće naknadno uveravanje u kvalitet i odobrenje. • Revizori moraju da sastavljaju radne papire koji zajedno sa prikupljenim dokazima dokumentuju ishod revizijskih postupaka koji su sprovedeni. • Radni papiri treba takođe da ukažu i ko je izvršio reviziju, kao i kada je ona izvršena.
  • 104. 104 Razmatranje revizijskih nalaza • Revizori evidentiraju nalaze za svaki postupak. • “Kompletirano bez greške” se koristi kada revizori ne pronađu nikakvu neusklađenost sa svrhom postupka. • “Kompletirano sa greškama” se koristi kada revizori pronađu neusklađenost sa svrhom postupka. • “Pripisan nizak prioritet” / “Nije prikladno” • U slučaju naznaka neregularnosti, revizori moraju da razmotre da li takva neregularnost može da bude značajna za ocenu drugih aktivnosti interne kontrole.
  • 105. 105 Saopštavanje revizijskih nalaza tokom revizije • Doprinosi sprečavanju budućih grešaka i propusta • Razjašnjava sva pogrešna shvatanja i pogrešna tumačenja • Otvoren i konstruktivan dijalog sa subjektima revizije
  • 107. 107 Razmatranja i zaključci Svrha: • Odlučiti da li su zadovoljene tvrdnje o računima i dispozicijama • Odlučiti da li postoje materijalne greške ili propusti u računima i pratećim dispozicijama • Obezbediti osnovu za podnošenje izveštaja o radu revizije namenjenih entitetima, ministarstvima i Parlamentu
  • 108. 108 Zaključci • Osnova za zaključivanje • Zaključci za ciljeve revizije • Zaključci za tvrdnje • Zaključak za entitet
  • 110. 110 Ciljevi učenja • Pokazati uvid u profesionalno ponašanje u odnosu sa subjektima revizije • Razumeti važnost otvorenog dijaloga
  • 111. 111 Poverenje, Pouzdanost, Kredibilitet, Poštenje, Nezavisnost, Objektivnost, Nepristrasnost, Politička neutralnost, Izbegavanje sukoba interesa, Poverljivost, Kompetentnost, Profesionalni razvoj, Istinoljubivost, Nekorumpiranost i Integritet Principi kojima treba da se rukovode zaposleni DRIS
  • 112. 112 Komunikacija • Verbalna - pisana • Interna - eksterna (npr. mediji) • Viši nivo (npr. Parlament) – niži nivo
  • 113. 113 Grupno vežbanje Pripremite se za sastanak na nivou ministarstava. Sastanak ima jednu svrhu: Upoznati ministarstvo sa DRIS i predstaviti predstojeću reviziju računa za 2008. godinu
  • 114. 114 Izveštavanje • Podnošenje izveštaja subjektima revizije i nadzornom ministarstvu • Podnošenje izveštaja Parlamentu • Budžet i računi • Rukovođenje, postizanje ciljeva i rezultati
  • 115. 115 Nezavisnost, objektivnost i nepristrasnost • Moraju da se primenjuju na sva rad koji DRIS obavlja, a naročito na izveštaje • Zaključci u mišljenjima i izveštajima revizije treba da se baziraju isključivo na dokazima koji su pribavljeni i sastavljeni u skladu sa međunarodnim standardima revizije • DRIS treba da traži i uzima u obzir gledište drugih (npr. subjekata revizije), ali je ključno da zaključci DRIS ne budu nepotrebno narušeni takvim gledištima
  • 117. OAGN: three levels 1. ”Everyday” controls at operational level • Peer review throughout the audit • Double-checking, second opinion 2. Milestone management level controls • Final approval of the work carried out and the results 3. Annual quality control and user survey 117
  • 118. 118 Annual quality control • An annual systematic review of the division’s auditing work • Includes a review of all tasks that auditors are required to perform pursuant to the Act and Instructions • Conducted by a working group appointed internally at the OAGN • Reports to the Secretary General
  • 119. 119 Objectives of the quality control • Ensure quality and efficiency in financial audits • Contribute to a harmonized practice of methodology and professional judgment • Provide recommendations as to the practice of methodology • Enhance employee audit skills • Review and monitor internal quality assurance
  • 120. 120 Procedures for the quality control • Commences once annual audits are complete • Not part of internal quality assurance procedures • As a minimum, one division per department is subject to control • Audit assignments selected for review reflect a variety of risk levels and size • Quality Control guidelines are updated on a yearly basis
  • 121. 121 Quality control includes evaluation of • the quality assurance system, • how divisions are organized and managed, • quality assurance procedures in the division and • how selected audit assignments (including reporting) are carried out
  • 122. 122 Follow-up procedures • The Board of Auditors General are informed about conclusions • Follow-up procedures • Seminars/workshops • Recommendations • Responsibility for the procedures • The financial audit methodology division • Each department and division
  • 123. 123 Annual user survey - financial audit • OAGN regularly seeks feedback from auditees • Annual user survey is being sent to all entities subject of financial audit, together with concluding audit letter • Seven questions relating to: • Professional relations • Communication • Audit value • Guidance
  • 124. 124 Relation to OAGN Strategic Plan 2010 - 2014 SP consists of 5 main goals, 21 secondary goals, 38 result indicators. User survey for financial audit seeks to measure: 1.1 OAGN keeps a good dialouge with Parliament and government administration about audit processes and results 1.2 The government administration finds that the OAGN’s guidance role is carried out in a relevant and constructive way 2.3 OAGN’s managers and employees have a common understanding and practice of OAGN’s audit methodology and guidance role 2.4 OAGN presents it’s audit results in a good, balanced and credible way
  • 125. 125 4 result indicators developed for this purpose: • Min. 80 % of government administration perceives their dialogue with OAGN as good • Min. 80 % of government administration finds that OAGN’s guidance is given in a relevant and constructive way • Min. 80 % of government administration finds that the OAGN presents it’s findings in a good, balanced and credible way • Min. 75 % of government administration finds that OAGN has adequate competence to perform it’s tasks.

Hinweis der Redaktion

  1. and the public bodies controlled by these ministries
  2. Limited number of auditors Most auditors have no audit experience, and need training Very limited amount of time available Impossible for SAIS (even with support from OAGN) to perform a full scale audit of the 2008 budget and present a report covering all risks identified. OAGNs understanding: deadline for the report to be presnted to Parliament is August 2009? Limitation of audit scope is necessary. Challenge of a life time! Planning and execution period has been identified Requires for progress to be pressed
  3. The operations of a public sector entity, for example, may be evaluated in terms of its effectiveness, i e its success in meeting stated goals and responsibilities. Also, performance is judged in terms of efficiency, i e how well the resources available to the entity are used.
  4. When performing corporate control, the OAG shall monitor the administration of the state’s interest in enterprises through this monitoring assess whether the relevant cabinet minister has performed his/her duties as an administrator of the state’s interests in accordance with the decisions and intentions of the Storting In 2005, monitoring by the OAG comprised 46 wholly-owned state limited companies 37 partly-owned state limited companies 5 regional health enterprises 5 state-owned enterprises 4 companies organised through separate legislation 26 student welfare organisations
  5. In order to conduct corporate control, the OAG has formulated these four control perspectives to guide its efforts. Corporate control comprises all investigations that are deemed necessary to enable the OAG to provide a qualified assessment of the management of the state’s interests undertaken by the individual cabinet ministers. In wholly-owned state limited companies and wholly-owned state limited subsidiaries of these, this control may also comprise performance audits.
  6. For most entities employee salaries will be the most important post on accounts, however a traditional financial audit will not indicate whether the entity is performing the activities they were given allocations to perform nor that they are reaching the objectives decided by parliament. Financial audits should establish whether the accounts give a true impression of the economic activities: Confirm that the accounts do not contain material errors or omissions Monitor whether the decisions and transactions on which the accounts are based: are in keeping with the decisions and intentions of the Storting and applicable regulations are acceptable in the light of norms and standards for government financial administration Other matters: Guidance of entities Prevent and uncover fraud
  7. Reasonable assurance An audit in accordance with auditing standards is designed to provide reasonable assurance that the financial statements taken as a whole are free from material misstatement. (ISSAI 1200.5) Reasonable assurance is a high, but not absolute level of assurance due to inherent limitations to an audit as listed below. In terms of providing reasonable assurance the auditors should obtain sufficient and appropriate audit evidence to conclude that there are no material misstatements in the financial statements as a whole. Reasonable assurance relates to the whole audit process. If reasonable assurance cannot be achieved with the evidence provided the auditor should consider the impact of scope limitation on the audit opinion expressed. (ISSAI 1200.12) The limitations which are inherent in the audit process affect the auditor’s ability to detect material misstatements and in turn to provide absolute assurance on the financial statements. These limitations exist because of the following factors: • Only a sample of transactions or balances will be selected for the audit; • The inherent limitations of any accounting and internal control system, for example, the possibility of collusion; and • The fact that most audit evidence is persuasive rather than conclusive. In many instances the auditors will rely on professional judgement, in particular when deciding on the nature, timing and extent of audit procedures or drawing conclusions based on the audit evidence gathered. For example, the auditor needs to decide on the reasonableness of the estimates made by management in preparing the financial statements.
  8. Key words: Media coverage? Court cases?
  9. The state auditor’s role supports parliament responsibilities of: Oversight Insight Foresight. SAIS use tools such as financial audits, performance audits and advisory services to fulfil each of these roles.
  10. Because of the above differences, there are certain areas that need to be emphasised more during public sector audits. These include the audit of compliance with laws and regulations and aspects relating to the value for money assertion.
  11. The State Audit Act of the Republic of Serbia was passed in 2005 SAIS is in the process of compiling its own auditing standards and guidelines for each type of audit. The auditing standards are subordinate to legislation, but in areas where the requirements in the standards are stricter than those laid down in laws and instructions the standards should be complied with. Standards are to be based on INTOSAI’s standards for state audits and INTOSAI’s Code of Ethics. The purpose of these is to provide a content to the concept of ”best auditing practices in the OAG”. The guidelines for the different types of audits describe how audits should be performed.
  12. Retningslinjer for revisjon Implementerings retningslinjer: 1000-2999 Regnskapsrevisjon 3000-3999 Forvaltningsrevisjon 4000-4999 Kontroll av disposisjonene Spesifikke retningslinjer: 5000-5099 Internasjonale Institusjoner 5100-5199 Miljørevisjon 5200-5299 Privatisering 5300-5399 IT revisjon 5400-5499 Revisjon av offentlig gjeld
  13. Independence from the audit clients and outside interest groups is indispensable. Should strive to not only be independent of the audited clients and other interest groups, but also to be objective in dealing with the issues and topics under review. In all matters relating to the audit work, the independence of auditors should not be impaired by personal and external interests. Independence may be impaired for instance by external pressure or influence on auditors, prejudices held by auditors about individuals or clients, previous employment with the audited entity, close family ties or personal or financial dealings, which might cause conflicts of loyalties or conflicts of interests. Need for objectivity and impartiality in all work conducted by SAIS, particularly in reports Conclusions in audit opinions and audit reports should, be based exclusively on evidence obtained and assembled in accordance with international standards for auditing While the auditor should invite and take into account the view of others (e.g. client), it is vital that the auditors own conclusions should not be unduly impaired by such views.
  14. Give an outline of the entire audit process and the main subjects that occur Understand the different audit phases and related activities Understand the concept of audit planning and auditing-by-objective
  15. Organisation The plan must describe how the remaining auditing is to be organised and which auditors are to be included in the audit team. If it proves necessary to collaborate with other divisions and departments or to use special skills in the audit team, this must be stated. Estimated resources required Auditors must estimate the need for resources in the form of man-days and travel expenses. The estimate is based on the limits approved by the division manager, cf. 5.5 Planning further auditing. Time schedule Auditors must consider on which date or in which time period it would be most efficient to perform the audit. This can depend on factors such as the information that is available on various dates – for example with regard to the submission of accounts or the reporting routines in the administrative procedures. Auditors should provide an outline of when the audit programmes are to be conducted. When planning the schedule they must arrange a suitable distribution of the auditing work throughout the year so that it can be concluded in good time for the reporting. Auditors must also take into consideration that the result of the audit will be communicated to both the entity and the supervisory ministry before the work is concluded. Quality assurance of the plan The plan for the remaining auditing must be quality assured. If the plan contains any significant non-compliance compared with the previously approved plan, this must be clarified with the division manager.
  16. PLANNING IS CRUCIAL - A NUMBER OF PEOPLE INVOLVED + LIMITED TIME Audit approach Estimated resources Time schedule Organisation Documentation Quality control Communication A need for common language and a common way of working: audit terminology and methodology
  17. Topics Audit implications Basic Auditing terms Risk Analysis Materiality Documentation Audit plan/programs Findings/Considerations/Conclusions Communication/Reporting Quality assurance
  18. An audit of the accounting is defined as the procedures that are required to confirm that the accounts are complete, accurate and reliable. This entails ensuring that expenses and revenues, stock and assets of any kind have been recorded in the accounts in keeping with the applicable rules. As the auditing and monitoring body for the Storting, the OAG is an external auditor and conducts financial auditing in line with audits that are performed by other auditing bodies – both private and public.
  19. Assertions that are related to an audit of the accounting draw on general auditing theory and international auditing standards. The assertions are somewhat differently defined for balance sheet items and profit and loss items since balance sheet items relate to the situation on balance sheet day, while profit and loss entries describe the flows during the period. Basic auditing terms Existence A balance sheet item (asset or liability) represents an actual figure on the closing date. Ownership A balance sheet item represents a right or a liability for the entity on the closing date. Correct valuation Assets and liabilities are assessed in accordance with accepted valuation rules. Validity Transactions that are recorded in the accounts are related to the entity and to the period during which they have been recorded. Correct measurement All revenue and expense flows during the period are recorded correctly. Two of the assertions apply for all the information in the accounts. Completeness All the relevant information has been included in the accounts. Correct presentation and classification All the entries in the accounts are correctly classified and correctly described. 4.1.2 Assertions for compliance Three assertions have been derived for compliance. These are based on a three-part division of the definition and objective of financial auditing: • The dispositions comply with parliamentary decisions • The dispositions comply with laws and regulations • The dispositions are acceptable on the basis of norms and standards for financial management in the central government
  20. Materiality in financial auditing is seen in relation to the fact that the information can contain errors or omissions or can be based on professional judgement. The costs of avoiding all errors and omissions can be so great that they exceed the benefit of such high precision. Errors of a certain size must therefore be accepted (materiality limit) provided that this is not of significance for the entity’s ability to implement the Storting’s budget resolutions and intentions or is not of critical importance for the users of the information. The assessment of materiality is based on both quantitative and qualitative considerations and is one of the factors that governs what is to be audited and the scope of the audit that is to be conducted. Errors that are due to random or unintentional actions are normally assessed as less serious than those that may result from deliberate actions.
  21. The audit risk model is a model that helps auditors to determine how comprehensive the audit work must be to attain the desired assurance for the conclusions. The model consists of four elements: audit risk, inherent risk, control risk and detection risk.
  22. The purpose of implementing audit procedures is to acquire adequate and appropriate audit evidence to substantiate auditors’ assessments and conclusions of the defined audit objectives.
  23. Tests of controls are procedures that are conducted to test control activities that the entity’s management has established to manage risk. Testing of controls such as audit procedures can have two purposes. In the process analysis the purpose of tests of controls will be to assess internal control by testing whether the measures the management have initiated are satisfactorily followed up. The result of this testing of controls contributes to determining the scope and the angle of approach for the substantive tests that must be performed to procure sufficient audit evidence. In the analysis of residual risk, auditors can use tests of controls to procure evidence to show that the established internal control measures and control activities function when substantive tests alone do not provide adequate and appropriate audit evidence.
  24. Substantive tests are direct tests of transactions and accounting items. Substantive tests are particularly necessary in cases where auditors cannot base their work on the entity’s risk management measures (internal control). When auditors conduct detailed audit procedures, they check the information directly by examining certain transactions, documents or assets. When they conduct analytical review procedures, auditors assess variance and reasonableness in the information after comparing it with historical data or estimated expectations. Inspections involve the auditors themselves checking the financial information, transactions and documents (voucher tests) or assets (physical tests) to ensure that the information is correct when compared with the submitted assertions about the accounts and the dispositions on which they are based. Observations are made when auditors consider the activities that are carried out in the entity – for example observation of inventory- and stock-taking. Control calculations involve auditors checking the calculations in documents – for example verifying that the rates used for calculating dues are correct. For entities that follow the Accounting Act, checking the writing-off of assets can be a relevant audit procedure for auditors to conduct. By enquiries/confirmation we understand that auditors gather information from persons within or outside the entity – for example in the form of bank statements and confirmations of balances. Analytical review procedures are procedures that assess variance and reasonableness in the available accounting information by comparisons, the use of ratios and other similar techniques. Analytical review procedures provide auditors with indications of whether there are material errors in the information. An example of this can be large variances in the figures from one year to the next
  25. Audit evidence is the information auditors have acquired and documented to substantiate their assessments and conclusions. Audit evidence is gathered in all phases of the audit process. It is possible from the very start of the audit to use knowledge that has been acquired about the entity as independent audit evidence. Should it prove relevant to use information from previous years’ audits, auditors should investigate whether changes have taken place that can affect the validity of such evidence. New knowledge that is acquired must update and supplement existing information. The information collected forms a major part of the auditors’ documentation. Sufficiency is a measure of the scope of audit evidence. Auditors must collect enough evidence to enable them to substantiate their conclusions in relation to the audit objectives. It may be difficult to express in absolute terms how comprehensive the amount of evidence must be for it to be considered sufficient, but the need increases proportionally with the risk. If there is great probability that a risk element will arise and that the consequence of this will be of considerable significance, the auditors It is important for auditors to be critical of the scope and content of the information that is gathered. The standard also contains a requirement that the information must be necessary – in other words only information that is necessary should be collected. Appropriateness is a measure of the quality of the audit evidence, i.e. its relevance and reliability. Evidence is reliable if it fulfils the necessary requirements set for credibility. The reliability of audit evidence is affected by the source, internal or external, and by whether it is visual, written or verbal.
  26. Assurance will be greater when there is a correlation between audit evidence procured from different sources or between different types of evidence. If information from one sources does not correspond with that from another, auditors must decide on the additional procedures that are necessary to allow the information to be used as audit evidence.
  27. paradigm shift from auditing controls to auditing risk The annual financial audit will be conducted as required by state statutes for public accountability, however, audits should enhance public sector services Approach: Risk assessment Compliance audits Performance audits a structured identification and assessment of risks followed by decisions on the appropriate action to be taken in response to each significant risk which has been identified treat terminate transfer or tolerate.
  28. Reading legal acts you quickly realise that the demands on companies are actually very imprecise. The “existence of internal controls” or the “implementation of a risk management system” are key requirements, but what do they mean in detail? Entities need guidance on how to work efficiently and at the same time, secure compliance. This is where COSO (Committee of Sponsoring Organziations of the Treadway Commission, USA) comes into play. There are two COSO frameworks: One for internal controls, which was released in 1992 – and a newer one for enterprise risk management, published in 2004. The COSO Enterprise Risk Management Framework describes all aspects needed for effective risk management within an entity. The framework is visualised as a three-dimensional cube with risk components entity & unit-level components risk management objectives This is not an audit methodology requirement or -tool, but auditors around the world find it helpful in order to develop and structure their work on risk assessment tasks, notably so for dimensions 1 and 3 above.
  29. The management must make reviews of performance and efforts in order to ensure that the work in the process is actually carried out and is of the right quality. Controls that deal with aspects such as authorisations and reconciliations are normally incorporated into a process. These controls are intended to ensure that the process functions in an overall perspective – for example that descriptions of routines have been compiled or that the necessary activities have been carried out. In a procurement process in which goods are received, relevant control activities can be checking goods received against the order (type of goods, price and number/amount) and checking the invoice against the goods received. The entity must safeguard assets and sensitive information in a satisfactory way. In the case of information, this applies to both manual documents and IT systems. The entity must segregate duties adequately. Among other things this will prevent irregularities. Ensuring that several persons have the same area of work may also have a risk-reducing effect. It is not normally desirable to have the same person performing all the tasks in a process. For instance the same person should not order goods, endorse invoices, register invoices and authorise payment files. Requirements for satisfactory segregation of duties apply to both the processes that largely consist of manual routines and those that are IT-based. Control activities can be of a preventive, detective or corrective nature. Preventive controls are intended to prevent the occurrence of errors or undesired events. These can be controls that are integrated into a mechanical system or manual controls – for example the segregation of duties and functions. Detective controls are designed to give the management notification of errors or problems as they arise or immediately afterwards. Detective controls can be integrated mechanical controls, physical controls, or manual controls in the form of manual reconciliations. Corrective controls are used together with detective controls and neutralise the consequences of undesired events. Corrective controls can be mechanical controls or manual actions such as correcting errors.
  30. These risk assessment procedures alone do not provide sufficient or appropriate audit evidence to base an opinion on. They may however assist auditors to focus their audit resources on the important or high risk areas. The procedures are essential in identifying risks of material misstatement. The auditor needs to determine what information is required, the person to whom these inquiries must be directed and the extent thereof.
  31. Political decisions and supervisory authority Political decisions can be new tasks, a new form of affiliation resulting in new accounting principles, changed framework conditions resulting in changes for the administration (for example large reorganisation or the relocation of entire entities). Through their specific ministries, cabinet ministers are responsible for ensuring that parliamentary decisions are fulfilled. The follow-up takes place through the policy dialogue with the entity – for example in letters of allocation. The contents of such letters are intended to include purposes and goals as well as framework conditions defining how the entity is to perform its mandatory tasks. The ministry is ascribed the management, follow-up and monitoring of the entity’s operations. The entity’s letter of allocation must be in line with parliamentary decisions. Socio-economic factors and Social factors Unemployment often rises in periods of recession, leading to a greater demand for public services – for example from the Public Employment Service and the National Insurance Service. Society’s attitudes and expectations of the welfare state and its willingness to pay taxes and dues are examples of social factors that can be of importance for the possibility of some entities achieving their defined goals. Changes in level of education and settlement patterns are other examples of social factors that may exert influence. Cooperative partners and competitors Many entities are dependent on collaboration with private or public enterprises. These can be enterprises with closely related tasks or tasks that form part of a chain – for example the police collaborating with the prosecuting authorities, courts of law and the probation services. Private cooperative partners can be suppliers of goods and services or other operators outside the entity. If the entity’s goal achievement is dependent on a particular or complex item or service that can only be obtained from one or few suppliers, this may pose a risk for the entity’s goal achievement. Many government agencies have a monopoly on their production of goods or services. They therefore have little experience of competitors with alternative goods and services posing a threat or risk to their goal achievement. In many cases a lack of competition can increase the danger of inefficiency, and this in turn can threaten the entity’s goal achievement. Users One goal of government agencies is to have satisfied customers. Users’ requirements and attitudes can constitute a risk for the entity’s possibilities of attaining its goals. Strong user groups may affect the entity’s activities – for example through attempts to influence political decisions. The entity should have identified its users and the extent to which these users can affect the prioritisation of tasks and their performance. Equal treatment and legal protection are two requirements that users set for government administration. It is therefore important that the entity’s management is familiar with the content of these and similar basic principles and that it draws up strategies that adapt administrative procedures and information flow to the needs of the users. Technology Technological development is another factor that may have an impact on the entities’ ability to reach their goals, particularly entities that use and are dependent on information technology or other technology to produce or deliver their services. These entities are particularly vulnerable if technology ceases to function. Technological development in this context includes changes in large systems, in the development of software and hardware, and in infrastructure and information systems.
  32. The next step in understanding the entity is to identify internal factors. It is important for auditors to keep to a general level in this context while they make more detailed investigations in the process analysis. Identifying internal factors provides auditors with grounds for deciding whether the entity is following the defined framework conditions. Overriding regulations laid down by the Ministry of Finance, 12 December 2003: • Regulations for financial management in central government • Provisions for financial management in central govt. The entity’s management The management is responsible for supervising and performing the entity’s tasks. Based on goals and performance requirements set by the Storting, the management draws up both one-year and multi-year plans, as well as a risk and materiality assessment that forms the basis for compiling strategies on how the management can handle detected risks that threaten goal and result achievement. The management is also responsible for ensuring that the entity complies with the laws and regulations that apply for its operations. The management’s attitudes and values affect the way in which the entity is run. They also influence the types of risk and how much risk the management accepts. The management’s system for risk management Auditors must examine whether the entity conducts risk assessments, whether the entity has a methodological approach, how often the entity conducts risk assessments, who takes part in them, in which parts of the entity the assessments are conducted, which types of risk are included in the analysis Organisation Auditors must acquire an overview of the entity’s size and complexity and of how it is organised and divided – for example into departments, divisions and operational units. This is important in order to decide the most appropriate way auditors can approach and organise the audit. In addition it is important that auditors see how the organisation has created the conditions for internal control activities through the assignment of responsibility and tasks. Ethical values and irregularities The entity’s ethical values are based on the management’s preferences, assessments and philosophy. These preferences and assessments are transferred to norms of conduct and reflect the management’s attitudes to ethical values. If the entity does not follow ethical values, this can lead to undesirable behaviour, which in turn may result in irregularities. Auditors must acquire information about the management’s attitudes to ethical values and whether irregularities have occurred in the entity. Personnel policy The entity may be vulnerable with regard to key competencies, and must therefore be aware of the expertise that is required in both the short and long term to enable it to perform its primary and secondary tasks. The need for competence affects recruitment, pay policy and training programmes. In general, entities organise their various tasks through job descriptions. Auditors must collect information about the personnel policy. Information and communication The entity has information and communication channels that it uses to disseminate and receive information. The management is dependent on having the required information available at the right time as a basis for making its decisions. Many entities are dependent on information technology in their production process or for their delivery of services and are therefore extremely vulnerable when errors or deficiencies arise in the technical systems. Auditors must gather information about the main information and communication systems and must acquire sufficient knowledge about how the IT environment influences financial matters, operations and other functions that are of crucial importance to the entity. Internal audit Auditors must find out whether the entity has established an internal audit. It may be appropriate for auditors to acquire information about the plans and reports of such internal audits, and they must decide whether they can use the information in their work, cf. the OAG’s auditing standards.
  33. Estimating risk can be done in numerous ways. On strategic level we have chosen simplicity, illustrated by the diagram Estimating probability Auditors must assess how probable it is for risk elements to be realised and – if this is the case – the time frame in which this may happen. The greater the probability of a risk element being activated in the accounting period in question, the higher the risk will be. Auditors must assume an advisory role to prevent future errors and omissions. They must therefore also assess risk elements that may be activated in the future. Auditors estimate probability as high or low and give reasons for their estimate. Estimating consequence When estimating consequence, auditors must assess the impact of a risk element if it is realised. The considerations of materiality already made by auditors are used when assessing the consequence. The overall consequence of several events within a certain period must be used as a basis. Systematic errors are given a higher degree of consequence than individual errors. Efficient and effective emergency plans, back-up plans, the opportunity to relocate production and insurances can reduce the consequences of an event. In this context auditors must assess materiality in relation to both the transaction and decisions made – the dispositions – and the impact on the accounts. Auditors estimate the consequence as high or low and give reasons for their estimate.
  34. The documentation can be compiled and stored on paper, film, and electronic or other media. Working papers constitute material compiled by auditors or the OAG. These papers show what the auditor’s planning of the auditing has been based on, the date of the performance of the audit, the scope of the audit procedures conducted, the results of the audit, the grounds for auditors’ assessments and professional judgement, and the conclusions that have been drawn. Source material is documentation that has been prepared by others and that auditors have considered relevant for the audit. Material that does not contain facts that are relevant should only be included in the source material to the extent auditors regard it as a deficiency if such facts are not described. Indexing All documentation must be indexed. The index system must be logical and as self-explanatory as possible, and must give each individual document a unique identificator. The system must also be flexible so that it is easy to insert new documents. Indexing must be structured in a manner that enables the assignment, entity, or accounting year to be identified, and must if appropriate refer to the relevant procedure or process. In addition, cross-references must be made between the information in the various working papers. These cross-references are intended to ensure a continuous two-way audit trail between the planning, the performance and the summary or conclusion of the work.
  35. The working papers must be adequate and sufficiently detailed to provide a full understanding of the audit. The working papers must be dated and signed by the auditor who is conducting the audit. The signature will then testify who has carried out the audit, made the assessments and drawn the conclusions. The dating must indicate when such actions were carried out since the date may have significance for subsequent assessments and conclusions – particularly if substantial changes are made after the work was performed but before the accounts were submitted. In such situations auditors cannot base their conclusions on previously performed auditing activities without first verifying that they are still valid Auditors must document their work, and the documentation must also include any communication – both written and verbal – they have had with the entity. Factors indicating that there may be irregularities or errors must be documented separately stating what steps auditors have taken in the matter. The scope of the documentation may vary and depends partly on the size and complexity of the entity. Auditors should limit the amount of information that is to be filed to that which is directly relevant to the auditing work. The documentation must be of a scope that allows another auditor who has no knowledge of the assignment to gain an understanding of the work that has been carried out and of the basis on which the assessments and conclusions have been made.
  36. Describes what and how much evidence is required to be gathered and evaluated, and how, when and by whom it is to be gathered and evaluated Auditors prepare audit programs in respect of evidence gathered and evaluated in each of the control testing, substantive testing and opinion formulation stages. It is prepared, or revised, as part of the operational planning activities of those three audit stages and documented as part of the audit working papers. The nature of the planned procedure describes what evidence is required and how it is to be gathered, the timing describes when the evidence is to be gathered, the extent describes how much evidence is needed.
  37. There are many definitions of sampling out there, but in general sampling involves selecting individual items from a population, to enable you to draw a conclusion on the population as a whole. In an audit, sampling procedures are used because it is not practical to examine every single item in a population. For example, the auditor may select an audit sample of non-current assets, and verify their existence, condition and value. It would not be practical for the auditor to track down every single asset on the books. But, if all the items in the audit sample are verified then it may be appropriate to draw the conclusion that all the assets are correctly recorded in the books (assuming the audit sample has been selected correctly and is of sufficient size)
  38. Before you can begin a sampling procedure you must define the population that you wish to test. The population is all of the items that contain the characteristic that you wish to understand. Thankfully, in the case of audit sampling the population is usually easy to define, e.g. all the assets on the asset register, all the sales during the period under review, etc. However, there may be occasions where we need to sample over time or space, and the population may be more difficult to define, for example an investigation into call centre waiting times at different times of the day. In these cases the focus may be on discrete observations or periods. The basis for selecting an audit sample is the list of items from which the audit sample is being chosen, which is called the sampling frame. The sampling frame may be identical to the population, but this is not always the case. For example, if an internal audit department were investigating customer satisfaction levels in a shop, it would be impossible to identify all the customers who have purchased from that shop. Therefore, an appropriate sampling frame may be all the customers on a specific date. It is vital that the sampling frame is representative of the population. In the above example, the shop may be considerably busier at weekends than on a Monday. Therefore if the date chosen to sample customers is a Monday, when staff have more time to spend with each customer, the results of the testing may indicate that customers are very satisfied. However, in reality the majority of customers (who shop on weekends) may have a much lower satisfaction level. Selecting an appropriate sampling frame that is representative of the population is a matter of auditor judgement. The audit sample must also be representative of the population for the results to be valid, and this is often dependant on the sampling method chosen. For example, in the above scenario, if the auditor is left to select customers at random (haphazard sampling) they may be inclined to approach more attractive customers, who may also receive preferential treatment from staff based on their physical appearance. In this case a different method of selecting the audit sample would be more appropriate, for example approaching every 10 th customer (systematic sampling).
  39. Auditors record findings for each procedure. “ Completed without errors” is used when auditors do not find any non-compliance from the purpose of the procedure. “ Completed with errors” is used when auditors find non-compliance from the purpose of the procedure. All variances that are revealed must be recorded as “completed with errors”. Completed with errors can result in auditors being obliged to conduct further audit procedures to reveal the scope and consequence of the error. “ Assigned low priority” is used when auditors have deliberately chosen not to conduct the procedure. Auditors must state the reasons for this, and the low priority should be clarified with the person who approved the plan for the remaining auditing work. “ Not appropriate” is used when auditors assess an audit procedure as no longer relevant. Auditors must state reasons for this. In the event of indications of irregularity, auditors must consider whether such irregularity can be of significance for the assessment of other internal control activities. They must also assess whether the indication of irregularity concerns persons who are involved in other internal control activities. If this is the case and auditors have acquired assurances from these, they must consider whether such assurances can still be utilised. Indications of irregularity, errors or omissions can result in auditors being obliged to implement more audit procedures.
  40. Auditors must assess which findings are to be communicated to the entity while the work is in progress, and whether the communication is to be made verbally at the summarising meeting or in the form of a letter. open and constructive dialogue with the entity about any weaknesses that were revealed can also contribute to clarifying any misunderstandings. Communicating audit findings constitutes part of the auditors’ advisory role.
  41. Auditors must make sure that they have an adequate basis to enable them to reach conclusions by verifying that sufficient and appropriate audit evidence has been procured. This will ensure that the risk of material errors existing in the accounts and/or the dispositions has been reduced to an acceptable level (assessing audit risk). The conclusions must be substantiated by documentation of the work performed. Findings from all types of audit procedures that were conducted in strategic analysis (procedures for risk assessment), in process analysis (tests of controls), and in the analysis of residual risk (substantive tests and tests of controls) must be included in the material on which the conclusions are based. If auditors have not procured sufficient and appropriate audit evidence to enable them to reach a conclusion, they must attempt to acquire further evidence. If it proves impossible to obtain sufficient and appropriate audit evidence, auditors must express their reservations in the conclusions.
  42. Communication applies to ALL of these key values.
  43. Different types of communication sometimes require different methods. Communication both causes and solves problems.
  44. The purpose is a bit different to the ISSA I 1220 because it is performed after the final reporting to the Norwegian parliament. The quality control is therefore not inforced to prevent the auditors from reporting the wrong conclusions. For this we have the quality assurance-system.