Empfohlen
Weitere ähnliche Inhalte
Was ist angesagt?
Was ist angesagt? (20)
Ähnlich wie Gnojni meningitis
Ähnlich wie Gnojni meningitis (20)
Mehr von Domina Petric
Mehr von Domina Petric (20)
Gnojni meningitis
- 2. Uvod • Gnojni meningitis je akutna gnojna upala mekih opna mozga i leđne moždine uzrokovana bakterijama. • Gnojni meningitis je najčešći u malog djeteta. • Karakteristični simptomi su povišena temperatura, glavobolja, povraćanje i znakovi zahvaćenosti SŽS-a.
- 3. Etiologija Redoslijed čestoće U prvim tjednima života Od 3. mjeseca do 5. g. života Poslije 5 g. 1. E. coli meningokok meningokok 2. streptokok grupe B, listerija H. influenzae pneumokok 3. ostale gram negativne bakterije pneumokok H. influenzae
- 4. Epidemiologija • Gnojni meningitis je sporadična bolest, osim meningokoknog meningitisa, koji se može javiti i epidemijski. • Epidemije su češće u manjim dječjim zajednicama. • Epidemija obično izbija kad kliconoštvo meningokoka zahvati 60% do 80% populacije.
- 5. Epidemiologija • Kod epidemijskog meningokoknog meningitisa često nastaju i drugi oblici bolesti (meningokokna sepsa i respiratorna bolest). • Bolest se prenosi kapljičnim putem, a izvor infekcije su najčešće kliconoše meningokoka. • Pojedinačni se slučajevi bolesti javljaju tijekom cijele godine. • Bolest je najčešća u rano proljeće.
- 6. Patogeneza • Meningitis najčešće nastane u tijeku bakteriemije. • Ulazna vrata infekcije je nazofarinks. • U nekim slučajevima prije meningitisa bolesnik ima pneumoniju ili upalu srednjeg uha uzrokovanu istim mikroorganizmom. • U tom slučaju meningitis nastaje kao sekundarna lokalizacija infekta u tijeku bakteriemije.
- 7. Patogeneza • širenje per continuitatem iz parameningealnog gnojnog žarišta (empiem paranazalnih sinusa, otitis media s mastoiditisom, apsces mozga) • ulazak bakterija izravno u subarahnoidalni prostor kroz defekte dure konatalnog podrijetla (meningomijelokele, dermoidne ciste) • kroz defekte dure nakon traume glave s frakturom lubanje (recidivni gnojni meningitis)
- 8. Meningitis starije djece • Bolest počne naglo s povišenom temperaturom, glavoboljom i povraćanjem te često fotofobijom. • Svijest je nerijetko pomućena. • Bolesnik može biti somnolentan, nemiran, delirantan ili stuporozan sve do kome. • Meningitični znakovi su pozitivni.
- 10. Meningitis starije djece • Mogu se javiti cerebralne konvulzije i žarišni neurološki simptomi (kljenuti). • Ovi simptomi najčešće nisu prisutni prvih dana bolesti, nego nešto kasnije i znače nastanak apscesa ili krvarenja u moždanoj supstanciji.
- 11. Meningitis male djece i dojenčadi • U dojenčadi se rjeđe vide klasični simptomi meningitisa. • Dijete obično dobije povišenu temperaturu, povraća, nemirno je, neraspoloženo, razdražljivo ili jače somnolentno. • Ne spava mirno, nego se često budi uz plač.
- 12. Meningitis male djece i dojenčadi • Lokalizirane ili generalizirane konvulzije su česta pojava. • Vrlo često nije pozitivan meningitički sindrom. • U dojenčeta s otvorenom fontanelom, fontanela je izbočena i napeta, ukoliko dijete nije jače dehidrirano. • Gnojni meningitis često nastaje u dojenačkoj dobi.
- 13. Klinička slika s obzirom na etiologiju • U meningokoknom meningitisu najčešće su izraženi i simptomi sepse, tj. osip, krvarenja ili znakovi šoka. • Pneumokokni meningitis ima najčešće vrlo težak klinički tijek. • Brzo se razvijaju znakovi akutnog edema mozga, konvulzije, gubitak svijesti i smrt, koja može nastupiti za samo nekoliko sati.
- 14. Klinička slika s obzirom na etiologiju • U hemofilusnom meningitisu nastaje rano u tijeku bolesti subduralno nakupljanje tekućine. • Osip je vrlo rijetka pojava, a katkad se vide pojedinačna petehijalna krvarenja.
- 15. o ok O K o
- 18. Dijagnoza • Likvor je zamućen. • Broj stanica je povišen, obično od 1000 do 10 000/mm³. • U prvim danima bolesti više od 90% stanica su neutrofilni leukociti. • Konc. bjelančevina je povišena, uvijek iznad 1 g/L. • Konc. glukoze je obično niža od 50% GUK-a.
- 19. Dijagnoza • Obojeni razmazi sedimenta likvora- bakterioskopski pregled likvora. • Bakteriološka kultura likvora i antibiogram. • Brza etiološka dijagnoza pomoću protusmjerne imunoelektroforeze i lateks-testa: dokaz kapsularnih antigena meningokoka, pneumokoka i HI u likvoru i krvi.
- 20. Dijagnoza • Antigen se može naći i nakon početka antimikrobne terapije. • Trajanje antigenemije ima i prognostičko značenje. • HK, kultura brisa ždrijela i nazofarinksa, urinokultura, bris gnojnih procesa na koži ukoliko postoje, SE, CRP, KKS, pregled urina, RTG slika pluća i paranazalnih sinusa, otoskopski pregled
- 21. Dijagnoza • U krvnoj slici postoji leukocitoza od 15 do 30 x 109/L s pomakom ulijevo i limfopenijom. Diferencijalna dijagnoza: • serozni virusni i TBC meningitis • apses mozga i tumor mozga • teže infektivne bolesti s pozitivnim meningizmom u inicijalnoj fazi
- 22. Komplikacije • U dojenčadi s gnojnim meningitisom u prvim danima bolesti se vrlo često razvije edem mozga zbog upalnog zbivanja unutar kranija. • Znakovi edema mozga su pomućenje svijesti i konvulzije. • Ako se razvije SIADH, edem mozga će biti još značajniji.
- 23. Komplikacije • SIADH se očituje retencijom vode, katkad vidljivim edemima pod kožom, dilucijskom hiponatremijom i porastom tjelesne težine. • Upala i nekroza moždanih ili spinalnih živaca uzrokuje sljepoću, gluhoću i kljenut mišića. Syndrome of Inappropriate Antidiuretic Hormone Secretion
- 24. Komplikacije • Ako su zbog arahnoiditisa srasla foramina Magendi i Monroe ili apertura Luschke ili su pak obliterirali subarahnoidalni putovi resorpcije likvora, nastaje hidrocefalus. • Subduralno nakupljanje tekućine (subduralni higrom) je česta komplikacija, osobito u dojenčadi s HI meningitisom. HI: Haemophilus influenzae
- 25. Subduralni higrom • trajanje visoke temperature unatoč adekvatnoj terapiji • pojava lokaliziranih ili generaliziranih konvulzija • trajanje ubrzane SE za što ne postoji drugi razlog Dokazuje se punkcijom subduralnog prostora kroz veliku fontanelu.
- 26. Subduralni higrom • Punkcijom subduralnog prostora se dobije ksantokromna tekućina s visokom koncentracijom bjelančevina. • Tekućina inače nema komunikaciju sa CSL-om. Wikipaedia.org
- 27. Ostale komplikacije • artritis, pneumonija, perikarditis • iridociklitis... U dojenčadi s otvorenom fontanelom treba napraviti UZV pregled kranija, odn. CT kranija u veće djece, ako postoji sumnja na apsces mozga, vaskularnu leziju, subduralni izljev ili hipertenzivni hidrocefalus.
- 28. Liječenje • Liječenje se mora započeti odmah nakon izvršene lumbalne punkcije. • AB terapija se počinje prije utvrđivanja uzročnika i antibiograma te se naknadno korigira. • Potrebna je i potporna terapija.
- 29. AB terapija prije utvrđivanja uzročnika AB Ukupna dnevna doza za djecu poslije novorođenačke dobi Broj davanja na koja se dijeli ukupna dnevna doza Ceftriakson ili 100 mg/kg iv. 2 davanja Cefotaksim 200 mg/kg iv. 4 davanja Ampicilin 300 mg/kg iv. 4-6 davanja Kloramfenikol 100 mg/kg iv. 4 davanja
- 30. AB terapija poslije novorođenačke dobi Uzročnik I. II. III. Minimalno trajanje liječenja Uzročnik ostao nepoznat ili je HI utvrđen Ceftriakson 100 mg/kg ili cefotaksim 200 mg/kg iv. Ampicilin 200 do 400 mg/kg iv. Kloramfenikol 100 mg/kg iv. uz nadzor razine u krvi 7 dana Pneumokok Benzil- penicilin (kristalni penicilin, penicilin G) 300 000 j./kg Cefotaksim ili ceftriakson u istim dozama Kloramfenikol u istim dozama 7 dana Meningokok 4 dana
- 31. Opća, potporna terapija • Deksametazon za dijete starije od 6 tjedana s hemofilusnim meningitisom neposredno prije ili istodobno s AB terapijom 0,15 mg/kg iv. uz ponavljanje iste doze svakih 6 h ili 0,4 mg/kg svakih 12 h tijekom prva dva dana liječenja! • Restrikcija unosa tekućine na oko 2/3 normalnih dnevnih potreba radi prevencije edema mozga i retencije vode u okviru SIADH.
- 32. Opća, potporna terapija • Ako postoje znakovi edema mozga, furosemid 1 mg/kg , manitol 0,5-1 g/kg, intubirati traheju i provesti mehaničku hiperventilaciju tako da pCO2 bude oko 3,3 kPa čime se postiže snažna cerebralna vazokonstrikcija! • Diazepam za konvulzije 0,1-0,2 mg/kg iv. uz trajno davanje fenobarbitona 10 mg/kg/dan!
- 33. Prognoza • Ovisi o dobi bolesnika, vrsti uzročnika, težini bolesti i trajanju bolesti prije početka adekvatne terapije. • Najteža je bolest u novorođenčeta u kojega se letalitet kreće između 40% i 70%. • Izvan novorođenačke dobi najviši letalitet ima pneumokokni meningitis, i do 20%, a meningokokni i hemofilusni do 10%.
- 34. Prognoza Moguće posljedice preboljelog gnojnog meningitisa su: • cerebralna paraliza • psihomotorička retardacija • epilepsija • poremećaji funkcije moždanih živaca, osobito II., VII. i VIII. • hipertenzivni hidrocefalus
- 35. Profilaksa • Cijepljenje protiv HI za svu djecu, odn. za rizične skupine i protiv pneumokoka te meningokoka! • AB postekspozicijska profilaksa rifampicinom 20 mg/kg/dan u jednom davanju za profilaksu meningokokne infekcije tijekom 2 dana, odn. tijekom 4 dana za profilaksu hemofilusne infekcije!
- 36. Literatura: Duško Mardešić i suradnici. Pedijatrija Školska knjiga, Zagreb, 2003.