About romans marriage

1. BRAK (IUSTUM
MATRIMONIUM, IUSTAE
NUPTIAE)

2. Definicija pravnika Modestina
 D.23.2.1 Modestinus libro primo regularum:
 Nuptiae sunt coniunctio maris et feminae et
consortium omnis vitae, divini et humani
iuris communicatio.
 Brak je veza muža i žene i zajednica svih
oblika života, ustanova božanskog i
ljudskog prava.

3. Zajednice života muškarca i
žene
 Zakoniti brak - Iustum matrimonium
 Konkubinat - concubinatus
 Kontubernijum - contubernium

4.  Današnja definicija braka: zakonom uređena
trajna zajednica života muškarca i žene
U rimskom pravu brak je više uređen
običajima, pravilima morala, nego pravnim
pravilima – društvena ustanova koja ima
posledice u pravu.

5. Ko može sklopiti brak
 Ius conubii (conubium)
 Konubijum imaju rimski građani s rimskim
građanima (građankama): Latini i peregrini
imaju konubijum samo ako im je to pravo
priznato (pojedinačno ili kao zajednici, npr.
Latinsko građanstvo)

6. Conubium
 Gaj, Institucije, 1.56 i 67.
 Rimski građani imaju vlast nad svojom decom ako
uzmu za ženu Rimljanku, Latinku ili peregrinku, sa
kojom imaju pravo da zaključe valjani brak (ius
conubii).
 ...kada Rimljanin u zabludi uzme za ženu Latinku
ili peregrinku, verujući da je rimska građanka, i
ako dobiju sina, ovaj nije pod njegovom vlašću, jer
i nije rimski građanin, već je ili Latin ili peregrin, tj.
ima onaj status koji i njegova majka, budući da,
sem ako nije postojao ius conubii između oca i
majke, dete ne dobija očev status.

7.  Gajeve Institucije 1.76-77:
 Ako rimski građanin uzme za ženu peregrinku
sa kojom ima konubijum, zaključiće
punovažan brak, a dete koje se od njih rodi
rimski je građanin i u vlasti svog oca.
 Takođe, ako Rimljanka stupi u brak sa
peregrinom koji ima konubijum, rodiće dete
koje je peregrin i zakoniti sin svog oca, kao da
ga je rodila peregrinka.

8. Conubium između patricija i
plebejaca
 Zakon XII tablica – nema konubijuma između
patricija i plebejaca
 Lex Canuleia – 445. g. pre n. e. – priznat
konubijum između patricija i plebejaca

9. Konubijum i Augustovo
zakonodavstvo
 U prvom veku pre n. e. – Lex Iulia de
maritandis ordinibus
 Zabrana braka između senatora i
oslobođenica

10. Dob (punoletstvo)
 Poslovna sposobnost
 Brak je sporazum (saglasnost volja)
 Polna zrelost
 Muškarci 14 godina – puberes
 Žene 12 godina
 (Ako je žena mlađa od 12 godina otišla da živi kod
“muža” nakon uobičajene ceremonije (deductio in
domum mariti) i ako je počinila preljubu (adulterium),
“muž” je ne može optužiti za preljubu, jer je neverstvo
počinila pre nego je imala pravom priznatu dob za
zaključenje braka)!

11. punoletstvo (muškarci)
 Gaius, Institutiones, 1.196:
 Kada muškarci postanu odrasli tj. punoletni
(puberes), oslobađaju se tutorstva (tutela): Sabin i
Kasije kao i ostali naši učitelji smatraju da neko
postaje odrastao (punoletan) kada fizički dostigne
zrelost, a to je onda kada može imati potomke. Ali za
one koji ne mogu doseći (fizičku, polnu) zrelost, što
se odnosi na evnuhe (spadones), uzima se u obzir
dob (godine) kada bi se očekivalo da oni postaju
zreli. Ali učitelji druge škole smatraju da se
punoletstvo (zrelost) procenjuje prema određenim
godinama, tako se zrelim (punoletnim) smatra onaj
ko je napunio četrnaest godina.

12.  Kastrirani ne mogu zaključiti brak (spadones)
 Ali brak je valjan ako su supružnici neplodni

13. Duševno zdravlje
 Duševno bolesni ne mogu sklopiti brak

14. Saglasnost (consensus) – affectio
maritalis
 Ako su supružnici sui iuris
 Za lica alieni iuris potrebna saglasnost pater
familiasa
 Početna saglasnost nije dovoljna, ona mora
biti trajna – affectio maritalis
 Kada ova trajna volja nestane prestaje brak
 Slično kao animus kod državine

15. Bračne smetnje
 Postojanje (ranijeg) braka – zabrana bigamije
 Srodstvo: kognatsko (krvno) srodstvo
 Zabrana braka između krvnih srodnika u
pravoj liniji bez ograničenja
 U pobočnoj liniji do četvrtog stepena (u
klasičnom pravu)
 Senatus consultum iz 49. n. e. - Klaudije

16. Brak s manusom (cum manu)
 Confarreatio – verski obred
 Coemptio – fiktivna kupovina žene,
mancipacija
 Usus – zajednički život supružnika u trajanju
od godinu dana uspostavlja manus muža nad
ženom
 Od kog momenta se vreme računa? Kada
počinje brak?
 Deductio in domum mariti – dovođenje u kuću
zaručnika, svadbeni običaji

17. Usus i usucapio
usus i usucapio (održaj) – sličnost, sticanje
pravne vlasti (manus i dominium) protekom
vremena
Trinoctium usurpandi causa – sprečava
nastanak manusa nad ženom

18. U vreme Gaja je brak s manusom
prošlost
 Gaj, Institucije, 1.108-110:
 108. Nunc de his personis uideamus, quae in manu
nostra sunt. quod et ipsum ius proprium ciuium
Romanorum est. 109. Sed in potestate quidem et
masculi et feminae esse solent; in manum autem
feminae tantum conueniunt. 110. Olim itaque tribus
modis in manum conueniebant: usu, farreo,
coemptione.
 (108. Sada da razmotrimo o licima koja se nalaze pod
našim manusom što je isto tako osobenost prava
rimskih građana. 109. Dok se pod vlašću (potestas)
nalaze i muškarci i žene, pod manus dolaze samo
žene. 110. Nekada su žene dolazile pod manus na tri
načina: putem uzusa, crkvenog obreda – konfareacije
i prividne kupovine - koempcije).

19. Položaj žene u manus braku
 Žena napušta svoju agnatsku porodicu (patria
potestas svoga oca ili dede), i postaje agnat
svog muža (uxor in manu) i svoje dece
 alieni iuris – sva imovina pripada mužu
 Nema imovinskopravnu sposobnost
 Stiče zakonsko nasledno pravo (prema
Zakonu XII tablica) kao sua heres u položaju
kćeri (filiae loco).

20. Žena u manus braku kao sua
heres
 Gaj, Institucije, 3.1-4:
 1.Prema intestatskom redu nasleđivanja Zakona
XII tablica najpre se pozivaju na nasleđe sui
heredes. 2. Smatra se da su sui heredes deca
koja se u vreme smrti ostavioca nalaze pod
njegovom patria potestas, kao što su sin ili kćer,
unuk ili unuka od sina, praunuk ili praunuka od
unuka...... 3. Žena koja se nalazi pod vlašću muža
(uxor in manu) jeste sua heres, jer u pravu ona
ima položaj kćeri (filiae loco); takođe i snaha koja
je pod manusom sina, jer se nalazi u položaju
unuke, ali ovo pod uslovom da sin, pod čijim je
manusom bila, nije u vreme smrti dekujusa pod
njegovom patria potestas.

21. Zakon(ik) XII tablica o
nasleđivanju
 V.3. – UTI LEGASSIT SUPER PECUNIA TUTELAVE
SUAE REI, ITA IUS ESTO.
 (Kako odredi (pater familias) o svojoj imovini i tutorstvu
tako neka bude pravo).
 4. – SI INTESTATO MORITUR, CUI SUUS HERES NEC
ESCIT, ADGNATUS PROXIMUS FAMILIAM HABETO.
 (Ako neko umre bez testamenta ko nema svog
naslednika (suus heres) neka nasledstvo pripadne
najbližem agnatu (agnatus proximus).
 5. – SI ADGNATUS NEC ESCIT, GENTILES FAMILIAM
HABENTO.
(Ako nema agnata, neka nasledstvo pripadne
gentilima).

22. Pater familias ima ženu (in manu), sina (20 godina),
kćer (14 godina), sina (10 godina) i sina (5
godina), kćer (3 godine) i snahu, unuka i unuku od
najstarijeg sina.
Koja će lica, nakon smrti oca postati sui iuris?
Кoja će postati pater familias?

23. Žena postaje sui iuris (tj. suus heres), ali
dobija tutora (tutela mulierum) -
ograničeno poslovno sposobna
Augustovo zakonodavstvo (lex Iulia de
maritandis ordinibus, Lex Iulia et Papia
Popaea) – žene koje su rodile troje dece
imaju tzv. ius liberorum.

24. Brak bez manusa (sine manu)
 Žena alieni iuris ostaje pod vlašću svoga oca ili
dede.
 Žena nije agnat svome mužu niti deci.
 Zadržava agnatske veze u svojoj prvobitnoj
porodici kao i nasledno pravo, stiče za svog pater
familiasa.
 Žena sui iuris ima svoju imovinu. Stupanjem u
brak bez manusa ona je zadržava (paraferna).
 Imovine muža i žene su razdvojene. Svako stiče
za sebe.
 Nema zajedničkog sticanja (kao u savremenom
pravu).
 Žena upravlja svojom imovinom (uz odobrenje
tutora ili samostalno).

25. Ipak je žena zavisna od muža
 Sledi prebivalište muža
 Dobija društveni položaj muža
 Muž odlučuje o odgoju dece (patria potestas)
 Obaveza vernosti
 Iskazivanje dužnog poštovanja
 Muž snosi troškove domaćinstva, ali uz miraz
(dos)

26. Miraz (dos)
 Imovina s posebnom namenom
 Imovinski doprinos koji sama žena, njen pater
familias ili drugi srodnici daju mužu kako bi
lakše snosio troškove domaćinstva.
 Dos profecticia
 Dos adventicia
 Prvo moralna, pa pravna obaveza

27. Pravne forme
 Promissio dotis – obećanje stipulacijom
 Dotis dictio – verbalni kontrakt
 Dotis datio – prenošenje imovine na muža
 Pactum dotis – neformalni sporazum

28. Čiji je miraz?
 Muževljev? – po starijem shvaćanju miraz je
ulazio potpuno u imovinu muža, njegova
svojina, slobodno upravlja i raspolaže
 Stabilni brakovi, nema razvoda
 Ženin?
 Žena je vlasnik miraza, a muž ima pravo
uživanja.
 Muž mora osigurati vraćanje miraza (u slučaju
razvoda) – cautio rei uxoriae, actio rei uxoriae

29. Razvod
 Brak s manusom
 Diffareatio
 Remancipatio
 Brak bez manusa - sloboda
 Repudium – jednostrana izjava i prekid bračne
zajednice (faktički)
 Divortium - nema forme, nisu važni razlozi

30. Pokušaj ograničenja
 Uticaj hrišćanstva
 Brakorazvodni razlozi
 (teška krivična dela, nečastan život, preljuba,
nebriga za porodicu)
 Štetne posledice za onoga ko bez opravdanog
razloga razvede brak (npr. gubitak miraza)

31. Justinijanovo pravo
 divortium ex iusta causa (preljuba žene, muž
doveo konkubinu, pokušaj ubistva muža i sl)
 Divortium sine causa
 Divortium mutuo consensu (sporazumni
razvod)
 Divortium bona gratia (npr. žena odluči da ode
u manastir).

32. Crkveni brak
 Sveta tajna
 Božanska ustanova
 nerazrešivost