1. KREATORI I PRIMAOCI MEDIJSKIH PORUKA
Say NO to all - isms!
Natalija Stojanović I1
2. JAVNI NASTUP
Strah od javnog nastupa je, najizraženiji strah.
Obično je asocijacija na ovu vrstu straha situacija u
kojoj treba održati govor pred širokim
auditorijumom, međutim, on može da se javi i kada
treba nešto da saopštimo mnogo manjoj grupi, da
održimo prezentaciju, podnesemo izveštaj ili
razmenimo ideje sa drugim ljudima.
3. Širok je spektar svakodnevnih životnih situacija u
kojima se pred nas stvara zahtev da govorimo pred
grupom drugih ljudi. Javni nastup, u ovim prilikama
ako je dobro osmišljen i adekvatno realizovan,
donosi socijalnu i profesionalnu satisfakciju.
4. SAVETI ZA USPEŠAN JAVNI NASTUP
Razbijte iluziju o tome da vas svi ljudi gledaju i
procenjuju. Izlaganje pred publikom ne mora da
bude monolog.
Dobra priprema smanjuje strah od izlaganja.
Prisustvo odredjenog stepena treme je neizbežno.
Improvizujte tokom govora.
Držite se glavne teme.
Razvijte prisan odnos sa publikom.
5.
6. POZNATI JAVNI GOVORNICI
Dobri govornici su često političari i diktatori.
Među najpoznatije govornike spadaju:
1. Marko Tulije Ciceron
2. Adolf Hitler
3. Martin Luther King
4. Mao Ce Tung
Marko Tulije Ciceron
7. MOĆ UTICAJA NA SLUŠAOCE JAVNOG NASTUPA
Manipulacija je termin koji označava korišćenje
različitih podataka ili informacija u cilju “zavođenja
javnosti”, odnosno usmeravanje pažnje ka poruci ili
značenju koje autor bez obzira na validnost
podataka želi da izazove.
8. TREMA U JAVNIM NASTUPIMA I NAČIN
NJENOG PREVAZILAŽENJA
Ukoliko želimo da izbegnemo temu, najvažnije je da
se spremimo za nastup. Ukoliko to ne učinimo,
naša nesigurnost će se hraniti na objektivnoj
činjenici da nismo spremni. Ukoliko jesmo spremni,
a trema se pojavi, važno je podsetiti sebe na to, da
mi to znamo i da nema razloga da ispadne loše.
Simptome treba odmah prevesti u običajeno
uzbuđenje, a misli fokusirati na ono što govorimo ili
radimo. Čim se fokusiramo na izvođenje, trema
počinje da nestaje.
9. Humor često pobije strah. Ipak, priprema za javni
nastup ne sme da se ostavi za sam nastup ili za
nekoliko minuta pre njega.
10. MEDIJI KAO SREDSTVO INFORMISANJA
Mediji su osnovni izvor informacija. Glavni zadatak
medija je prenošenje različitih vrsta informacija široj
javnosti.
11. Komuniciranje sa ljudima ostvaruje se putem
različitih medijskih elemenata kao što su:
1. Novine
2. Televizija
3. Internet
4. Radio
5. Magazini
12. NOVINE
Štampani mediji
Žurnalistika
Objavljuju razne vesti iz društvenog, političkog,
kulturnog i sportskog života.
14. DISKRIMINACIJA
Diskriminacija je nejednako postupanje prema
osobi ili nekoj grupi na osnovu nekog njihovog
svojstva, što za posledicu ima nejednakost u
šansama da ostvare zagarantovana prava. To je
nejednako tretiranje, isključivanje, odnosno
dovođenje u podređen položaj pojedinaca ili grupa
ljudi koji se nalaze u istoj, sličnoj ili uporedivoj
situaciji.
15. STEREOTIPI
Stereotipi su osnovna predrasuda o drugima i
različitima, i rekli bismo, jedno od pretpostavki sa
koje se nastoje opravdati razni vidovi diskriminacije.
U osnovi stereotipa nalazi se pogrešna i
neopravdano široka generalizacija. Tačnije govori
se o predpostavci da svi pripadnici te grupe imaju
određene osobine koje su samo njima svojstvene i
po kojima se razlikuju od drugih. Stereotipi negiraju
individualnost osobe.
16. PREDRASUDE
Svaki grupni stereotip koji sadrži izrazito,
emocijalno, negativno ocenjivanje neke rasne,
verske ili socijalne grupe tumači se kao predrasuda.
17. ODGOVORNOST I MORALNOST
Moral je u najširem smislu oblik društvene svesti,
skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji
su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral
određuje kako ljudsko delovanje treba biti, a
pripadnici zajednice prihvataju te principe.
18. KULTURA I NAČIN OBLAČENJA
Kultura se odnosi na celokupno društveno nasleđe
neke grupe ljudi, tj. na naučne obrasce mišljenja,
osećanje i delovanja neke grupe, zajednice ili
društva.
Moda je termin koji označava popularne stilove u
raznim sferama ljudskih aktivnosti i razmišljanja, u
bilo koje vreme u istoriji. Modne promene u raznim
oblastima mogu dovesti i do promene kulture u
celosti.
19. OBIČAJI
Običaj je pravilo nastalo dugotrajnim ponavljanjem
u društvu. To je tradicijom ustanovljen način
ponašanja koji je karakterističan za sve pripadnike
jedne zajednice ili kulture.