2. SINTAKSA
• Dio gramatike koji proučava rečenicu i pravila po kojima se riječi slažu u
spojeve riječi
• SINTAKTIČKE JEDINICE:
• Riječ- medalja
• Sintagma (spoj riječi)- zlatna medalja
• Rečenica- Osvojila je zlatnu medalju
3. RIJEČ
-Leksičko i gramatičko značenje
Leksičko značenje se odnosi na pojam koji
vezujemo za tu riječ.
Gramatičko značenje- odnosi se na
gramatičke kategorije
PUNOZNAČNE RIJEČI- leksičko i
gramatičko značenje (imenice, zamjenice,
pridjevi, brojevi i prijedlozi)
NEPUNOZNAČNE RIJEČI- veznici,
usklici, čestice, prilozi
4. SINTAGMA
• Ili spoj riječi
• Sintaktička jedinica sastavljena od dviju
gramatički povezanih punoznačnih riječi
• Primjerice- zlatna medalja, daleko baciti,
bacati koplje
• bez trećega nije sintagma
5. SASTAVNICE SINTAGME
• Glavna- najčešće imenske i glagolske riječi
pr. zlatna medalja
• Zavisna- pobliže određuje značenje pr. zlatna
medalja
• Prema službi zavisne u odnosu na glavnu
sastavnicu sintagme se dijele na:
• ODREDBENA (ATRIBUTNA)
Zavisna pobliže određuje glavnu i ima službu
njezina atributa ili apozicije
Pr. pobjedničko postolje
bacačica koplja
6. • DOPUNSKA (OBJEKTNA)
• Zavisna pobliže određuje glavnu
označavajući predmet radnje (ugl. je
objekt)
dobiti utakmicu
riješiti ispite
OKOLNOSNA (PRILOŽNA)
Zavisna označuje okolnost vršenja
glagolske radnje
dobro igrati
pojaviti se na terenu
7. GRAMATIČKE VEZE MEĐU
SASTAVNICAMA
• SROČNOST
• Podudaraju se glavne i zavisne sastavnice u rodu, broju i
padežu
• Potpuna: pr. nemirna rijeka
naš grad
rijeka Sava
Nepotpuna: pr. gradVodice
8. • UPRAVLJANJE (REKCIJA)
• Glavna sastavnica upravlja drugom tako da joj određuje padež
• pr. jede čokoladu
komad drveta
pun vode
prvi u nizu
mnogo žena
Javlja se u svim vrstama sintagme.
PRIDRUŽIVANJE:
-Zavisna sastavnica je nepromjenjiva riječ ili oblik
-Javlja se samo u priložnim sintagmama
pr. gledati rado
trčati pjevajući
9. GRAMATIČKO
USTROJSTVO REČENICE
• Čine ga:
• Samostalni članovi- predikat, subjekt, objekt,
priložna oznaka
• - mjesto im otvara predikat
• Nesamostalni članovi- atribut i apozicija
• -uvijek se dodaju
imenicama
• OSNOVNO USTROJSTVO REČENICE:
subjekt i predikat
11. GLAGOLSKI PREDIKAT
• Može se izreći jednim glagolskim oblikom:
znali smo, bijasmo znali, znat ćemo
• Pomoću dvaju ili više glagola: ne bi se moglo
reći, trebalo je preskočiti, želio je prestati pušiti
• Dijelovi predikata izrečenog složenim
glagolskim oblikom ne moraju slijediti jedan
iza drugoga:
• U Olimpiji su isprva bili izgradili.
12. IMENSKI PREDIKAT
• Sastoji se od:
• spona ili kopula (neki oblik pomoćnog glagola biti) + predikatno ime (neka imenica u N)
• pr.Tolkien je pisac. SPONA+IMENICA
• Ja sam bio treći. SPONA+BROJ
• On je bio omiljen SPONA+PRIDJEV
• Još nije kasno. SPONA+PRILO
• Ja sam u školi.- GLAGOLSKI PREDIKAT jer se glagol biti javlja u svom punoznačnom obliku.
• NEOGLAGOLJENE (ELIPTIČNE) REČENICE: rečenice u kojima nije izrečen glagolski dio predikata
• Vatra!
• U pomoć!
• Dobar dan.
13. SUBJEKT
• Imenuje ono o čemu se u rečenici govori, odnosno izriče na što se odnosi obavijest izrečena predikatom.
• Može biti bilo koja imenska riječ:
• IMENICA: Čokolada je u Švicarsku stigla 1697.
• ZAMJENICA: I neka netko kaže da nije tako.
• PRIDJEV: Mudar ponudi, a pametan prihvati.
• BROJ: Drugi tvrde da to nije dokazano.
• Odgovara na pitanje TKO? ŠTO?
• Uvijek mora biti u NOMINATIVU- Ani se spava.- neizravni objekt
• Ponekad može biti u INFINITIVU ili neka NEPROMJENJIVA RIJEČ. Nije dobro toliko jesti. Što?/ I je sastavni veznik.
14. • Ponekad može biti neizrečen (skriveni)
Prepoznat ćemo ga iz predikata.
Gladni smo. Tko je gladan? Mi.
Dolaze sutra. Oni.
- Ako je predikat obezličen (ne možemo mu odrediti lice) pa se uz njega ne može postaviti pitanja za N onda u
rečenici nema subjekta.
- Sniježilo je.
- Puhalo je.
- Posvuda se pričalo o tome.
- Treba razlikovati pasiv od obezličenja.
- AKTIV: Vozače posebno upozoravaju na poledicu.
- PASIV: Vozači se posebno upozoravaju na poledicu.
- OBEZLIČENA:Vozače se posebno upozorava na poledicu.
15. OBJEKT
• Predmet radnje
• Mjesto u rečenici mu otvara predikat
• Nikad ne može biti u N iV
• IZRAVNI (DIREKTNI)
• Mjesto mu otvaraju prijelazni glagoli (objekt u A) Promatram ulicu.
• Čitamo novine.
• NEIZRAVNI (INDIREKTNI)
• Neprijelazni glagoli (razmišljati o)
• U genitivu: Sjetili smo se zime.
• U dativu: Pomogli su nam.
• u lokativu: Priča se o izletu.
• Bez prijedloga: Pričamo im.
16. • IO može biti i imenska riječ:
• Imenica- U daljini vidim crkvu.
• Zamjenica-Vidim ju u daljini.
• Pridjev- Pitat ću pametnijega.
• Broj- Pitat ću drugoga.
• IO može se izreći genitivom koji se može zamijeniti akuzativom (tzv. dijelni genitiv-partitivni), ali mu se značenje pri
tome mijenja.
Daj mi kruha.
Daj mi kruh.
slavenski genitiv
- Javlja se u niječnim rečenicama
- Zamijenimo li u njima G,A se značenje ne mijenja.
- Povratni glagoli, ali i mnogi drugi mogu otvarati mjesto dvama objektima- Zamijenit ću kabanicu kišobranom.
17. PRILOŽNA OZNAKA
• Rečenični dio kojim se izriču okolnosti vršenja radnje
• Način izricanja: PRILOGOM Blanka skače visoko.
IMENSKOM RIJEČJU U NESAMOSTALNOM (KOSOM PADEŽU) Blanka skače kao srna.
VRSTE:
- PO MJESTA- gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Dokle?
- Dolazim iz kina.
- Ondje smo se dobro zabavili.
18. • POVREMENA- Kad? Otkad? Dokad?
• Sinoć su stigli prvi gosti.
• PO NAČINA- Kako?
• Brzo su trčali.
• PO UZROKA- Zbog čega? Zašto? Što je razlog?
• Zato plešem.
• PO NAMJERE- Radi čega? S kojom namjerom?
• Idem na Island radi odmora.
• PO KOLIČINE- Koliko? Koliko puta?
• Više smo puta o tome razgovarali.
19. • PO POSLJEDICE- S kojom posljedicom?
• Smijimo se do suza.
• PO POGODBE- Pod kojim uvjetom?
• Bez truda nema uspjeha.
• PO POSREDSTVA- Čime?
• Olovkom možete pisati domaću zadaću.
• PO DRUŠTVA- S kim? S čim?
• Petar je sa susjedom raspravljao o vremenu.
• PO DOPUŠTANJA- Unatoč čemu?
• Bili su dobri slušatelji unatoč umoru.
• PO IZUZIMANJA- Osim čega? Izuzimajući što?
• Svi su pljeskali osim nekolicine.
20. KAKO RAZLIKOVATI PO UZROKA OD PO NAMJERE?
• ZBOG označava uzrok (koji prethodi radnji). Učim zbog neznanja.
• RADI označava namjeru (koja je svrha). Učim radi znanja.
• GDJE označava mjesto- Živim u Splitu.
• KAMO označava cilj kretanja- Putujem u Zagreb.
• PO SREDSTVA- izriče se instrumentalom bez prijedloga- Pišem olovkom.
• PO DRUŠTVA- izriče se instrumentalom s prijedlogom.- Idem u kino s Ivanom.
• Kako razlikovati OBJEKT od PO?
• OBJEKT- odgovara na padežna pitanja
• PO- odgovara na pitanja: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Otkad? Kako?
21. ATRIBUT
• Riječ koja se dodaje imenici i približe određuje njezino
značenje
• Odgovara na pitanja: Koji? Čiji? Kakav? Kolik?
• Pridjevni i imenični atribut.
22. PRIDJEVNI
• Način izricanja:
• PRIDJEVOM- sunčani Hvar
• ZAMJENICOM- naš Hvar
• BROJEM- PRVI OTOČANIN
• Sročni/slaže se s imenicom u rodu, broju i padežu
23. IMENIČKI
• IMENICOM
• otok Sunca
• more ljubavi
• test iz matematike
• klupa bez naslona
• Nesročni- ne slaže se u rodu, broju i padežu s imenicom uz koju stoji.
• ATRIBUTNI SKUP- zbirka ljubavnih pjesama, pisac hrvatskoga realizma
24. APOZICIJA
• Imenica koja pobliže označuje neku drugu imenicu s kojom se najčešće slaže u rodu, broju i padežu.
• rijeka Sava
• učenik Ivan
• grad Križevci- nesročan/ ne slaže se u broju
• KAKO RAZLIKOVATI IMENIČNI ATRIBUT OD APOZICIJE?
• Imenički atribut je nesročan: šaka soli
• Apozicija je u pravilu sročna: planet Mars, planeta Zemlja (iznimka)
• APOZICIJSKI SKUP
• poznati književnik August Šenoa
• drevni grad Zagreb
