Izazovi izgradnje svjetlovodnih pristupnih mreža, o ulozi tržišta, o ulozi javnog sektora, o EU fondovima, o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj. �

1. Svijetlovodni priključak do svakog
doma - san ili uistinu ostvarivo?
IZAZOVI IZGRADNJE SVJETLOVODNIH PRISTUPNIH MREŽA,
O U L O Z I T R Ž I Š TA , O U L O Z I J AV N O G S E K T O R A , O E U
F O N D O V I M A , O T R E N U T N O J S I T U A C I J I U H R VAT S K O J
DR. IGOR BRUSIĆ
ZAGREB, 10. PROSINAC, 2013.
FA K U LT E T E L E K T R O T E H N I K E I R A Č U N A R S T VA

2. Malo povjesti
2
 Prije 35 godina ...

... smo imali smo jednog telekom operatora

... koji je nudio uslugu telefoniranje

... i tu uslugu realizirao komutacijom kanala

... te prodavao kranje uređaje

... a najuzbudljivija usluga je bila usluga
prosljeđivanje poziva kod ne javljanja

Telekom operator je bio zadužen za sve,
zakonodavstvo je bilo u potpunosti
prilagođeno njemu

... i bio je u državnom vlasništvu

3. Još malo povjesti
3
 Prije 20 godina ...

... liberalizirano je telekomunikacijsko tržište

... započelo je sa konkurencijom

... započelo je sa privatizacijom (državnih telekoma)

... uvodi se komutacija paketa (Internet)

regulator (HAKOM) donosi odluke
 uslugu
telefoniranja može pružiti i konkurencija
 prijenosu
broja
 dozvoljeno
je više mobilnih operatera

4. A danas?
4
 liberalizirano tržište = puno operatora (tendencija )
 ... “telefonska” mreža se ne koristi samo za
telefoniranje
 ... nove usluge
 ... “enormni” uzlet Interneta
 ... komutacijom paketa nestala je udaljenost -
globalna dostupnost za “nula” kuna
 ... globalizacija

5. Ulazimo u novo doba. Treća faza Interneta
5
1980 - 1995
Doba liberalizacija tržišta i uvođenja konkurencije. Početak
Interneta
1995 - 2010
Rana faza Interneta, ponuđivača usluga, socialnih mreža,
mobilnog Interneta
2010 - 2025
Puni razvoj Interneta ...

6. Godišnji porast brzine pristupa od 50%
6
Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

7. Godišnji porast brzine pristupa od 50%
7
Nielsonov zakon: brzina pristupa za
poslovne korisnike udvostručuje se
svaki 21 mjesec a potreba privatnih
korisnika “kasne” za potrebama
poslovnih korisnika 3 godine!
Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

8. Konačno rješenje izazova
8
 Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the
Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home)
Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008

9. Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
9
Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

10. Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
10
Hrvatska: 4,7% potencijalnih a
0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika
Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika
UK: 0,06% aktivnih korisnika
Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

11. Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
11

12. Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
12
Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno
1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna
novih pretplatnika mjesečno
EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih
priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno
Sadašnim tempom investicija trebati će
92 godine da se bakreni priključak zamjeni
svijetlovodnim

13. Zašto?
13
 ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće
postići:

postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže
samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve
manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium
(koaksialne i mobilne)
 ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu
infrastrukturu (FTTH/FTTB):

zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće
je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane
pristupne mreže.

14. Zašto?
14
 ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće
Zato što koaxialne) pristupne mrežeu se
problem nije samo
postojeće (bakrene,
postići:

nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji
radius ili su shared-medium
domeni telekomunikacije
već u domeni infrastrukture!
 ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu
infrastrukturu (FTTH/FTTB):

zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće
je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane
pristupne mreže.

15. Glavni izazovi vezani za realizaciju nove
infrastrukture
15
 Globalno
 Nedostatna koordinacija (“integrirana infrastruktura”)
 Utjecajni incumbenti (bivši državni telekomi)
 Tržište / kapital / ekonomski rast = “religija”
 Hrvatska
 Birokracija
Izvor: Word Economic Forum, The Global Competitivness Report 2013-2014

16. EU smjernice za financiranje širokopojasnih
mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines)
16
 2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.)
definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više
operatora) NGA područja
(2) poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna
područja
(3) priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod
tržišnim uvjetima)
 2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.)
(1) tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično
(2) “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima
(3) step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u
brzini pristupa za korisnika
(4) jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava
konkuretnost ponuđivača usluga
(5) transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa
infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji
(1)

17. Državni poticaji za širokopojasne mreže po
godinama (u milijunima eura)
17
Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines

18. Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
18
A: razvoj i pružanje usluga
- vrlo velika konkurencija
- kratki ciklusi (1 do 3 god.)
- 10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
- ruteri, switchevi, modemi
- ciklusi od 5 do 7 god.
- 10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
- DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade
- vijek trajanja > 20 god.
- 70-80% ukupnih troškova

19. Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
19
A: razvoj i pružanje usluga
- vrlo velika konkurencija
- kratki ciklusi (1 do 3 god.)
- 10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
- ruteri, switchevi, modemi
Varijanta 1: 128 milijuna eura à
- ciklusi od 5 do 7 god.
privatizacija državnih poticaja
- 10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
Varijanta 2: 850 milijuna euraormari, zgrade
- DTK, kabeli, cijevi, à
-
javna pasivna vijek trajanja > 20 god.
mreža
- 70-80% ukupnih troškova

20. Državna pripomoć za izgradnju
širokopojasnih mreža
Donja Austrija
od 2014
≈ 250 milijuna Eura
do 2013
≈ 24 milijuna Eura
Telekom Austria
i Kabelplus
Jedinice lokalne
samouprave
1. usluge
1. usluge
2. aktivna mreža
2. aktivna mreža
3. pasivna infrastruktura
3. pasivna infrastruktura
Javna poduzeća kao nositelji: Australija
(„NBN“, od 2010); Singapur („Next Gen
NBN“, 2010); Novi Zeland („UFB“, 2010);
Qatar („Qnbn“, 2011); Stokholm („Stokab“,
1994); Amsterdam („Citynet“, 2005);
München (SWM, 2009)
20

21. Koliko košta svijetlovodni priključak po kućanstvu?
21
6.000 €
gradnja pasivne mreže
koštanje kapitala, dividende
mrežno upravljanje
usluge
500 €
10%
40%
ak<vni korisnici

22. Kalkulacija na primjeru Grada Krka
22

23. Model javno-privatnog partnerstva
23
Davatelj
usluga 2
Davatelj
usluga 1
Davatelj
usluga 3
ugovori
ugovor o revenue-sharingu
...
Davatelj
usluga x
Privatni partner
(aktivna mreža)
plaćanje
Javni partner
raspoloživost
ugovor o jpp-u
EU fondovi
(isključivo za
pasivnu mrežu)
Privatni partner
(pasivna mreža)
mogu
biti
konzorcij

24. Korisnik plaća
npr. 300 kuna
Ugovori sa kranjim korisnicima
HT / B.net / Optima / Amis / Iskon / H1 Telekom / BTnet
ugovor?
ugovori
Neutralni
komunikacijski operator
(aktivna mreža)
Revenue-Sharing ugovor
556 ugovora?!
od toga
100 kuna
komunikacijskom
operatoru
od toga
100 kuna
infrastrukturnom
operatoru
Infrastrukturni operator (npr. OiV)
Gemeinde als
Gemeinde als
Trägergesellschaft
Gemeinde als
Trägergesellschaft
JLS upravlja
Trägergesellschaft
pasivnom mrežom
od toga 50
kuna vlasniku
infrastrukture
ugovor
HEP, ceste i
željeznice, JANAF,
Plinacro, HT itd.
JLS gradi / vlasnik
je pasivne mreže
„EU fondovi“
24

25. Situacija u Hrvatskoj
25
 Državna optička mreža (OiV / Aleksandar Golub)
 HAKOM
 Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i
stambenih zgrada (NN 155/09)
 Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže
(NN 108/2010)
 Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN114/10 i NN 29/13)
 Aktivnosti u gradovima
 Zagreb (Digitalni Grad) / Pilot u Vrbanima3 / glavni projekt sa 200.000 priključaka
 Grad Krk (JLS) / studija izvodljivosti / idejni projekt gotov / izrada glavnog proj.
 Istarska Županija / izrada idejnog / definiranje nositelja infrastrukture
 Aktualno
 Javna rasprava: Okvirni program (MPPI)
 Alokacija EU sredstava: Partnerske konzultacije
 Mapiranje: HAKOM
 Ministarstvo graditeljstva: novi zakon o gradnji

26. Preporuke javnoj upravi
26
 Jasno definiranje cilja
 100% pokrivenost svijetlovodnom mrežom
 korištenje po ekonomski prihvatljivoj cijeni
 Realizacija integrirane infrastrukture
 paralelno polaganje cijevi za svijetlovodnu pristupnu mrežu
 velika prilika zbog lošeg stanja druge infrastrukture (voda,
kanalizacija, ceste, strujni vodovi na stupovima, javna rasvjeta)
 Osnivanje stručnog središta (Competence Centre)
 Koordinacija aktivnosti za postizanje cilja (vidi gore!)
 Ne političko tijelo! / stručno osoblje / tehnički, pravni i
ekonomski stručnjaci

27. Aktivnim pojedincima
27
 Aktivirajte se!
 Praksa je pokazala da Bottom-up model vrlo dobro
funkcionira!
 Građanska udruga
 Velika prilika zbog lošeg stanja birokracije!

28. Teorija i praksa realizacije projekta
28
aktivnosti
Ovak ljudi
obično
zamišljaju
realizaciju
projekta
Realnost
0%
FTTH
100%
FTTH
0%
FTTH
100%
FTTH

29. Za sam kraj
29
Već je Arthur Schopenhauer (1788 – 1860) znao, kroz koje
faze prolaze nove ideje:
najprije bivaju
odbačene („Bože koja glupost!“)
kasnije onda
žestoko kri/zirane („Možda je točno ali se ne i
ispla< / nikome ne treba / previše je skupo“)
i na kraju
uzete kao prirodno („Oduvijek sam znao da je
od koris< / važno / tako treba“)

30. Zahvaljujem na pažnji
30
K O N TA K T:
I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT
I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT
+ 43 2742 9000 19767