1. Optičke mreže kao dio gradske
infrastrukture financirane iz EU
fondova
U V O D N O P R E D AVA N J E - O P Ć E N I T O O
P R O B L E M AT I C I
DR. IGOR BRUSIĆ
FIBER WEEK 2012
S P L I T, 2 4 . - 2 6 . T R AVA N J

2. Pregled
2
 Prvo predavanje  Drugo predavanje
odgovara na pitanje, odgovara na pitanje,
zašto: što i kako:
 mreža  financirati
 optička  izgraditi
 gradska infrastruktura  upravljati

3. Mreža ... kanala, željeznica, cesta
3
... od prije 150 godina do
... od danas pa nadalje ...
danas ...
 Transport robe i dobara  Roba = Informacija
 Povezivanju mjesta  Mjesto proizvodnje =
boravka sa mjestom elektronička
proizvodnje komunikacijska mreža
Industrijsko doba Informatičko doba

4. Optička mreža – prijenosni dio (Backbone)
4
Izvor: Časopis za IT profesionalce – Mreža, broj 5, svibanj 2009

5. Optička mreža – agregacijski dio (Backhaul)
5
Biograd
na Moru
Izvor: Wikipedia

6. Optička mreža – pristupni dio (Access)
6
Izvor: Google Maps

7. Mreža – najbitnije činjenice
7
 Postoji puno optike u prijenosnom dijelu (HT, HEP,
Janaf, Plinacro, Ceste i željeznice)
 Agregacijske optičke mreže ima samo u većim
gradovima (Zagreb, Split)
 bez agregacijske mreže, korisnici priključeni na svjetlovodnu
pristupnu mrežu su “izolirani otoci”
 Priključna mreža je skupa zbog velikog broja
kilometara i obimnih zemljanih radova
 za postojeće operatere je bakrena (telefonska i kabelska)
mreža isplativa dok je svjetlovodna mreža trošak
 zato “krpanje” sa ADSL, VDSL, Docsis3.0, Vectoring, itd.

8. Zašto optika? Klasično objašnjenje ...
8
 Uz pomoć drugih tehnologija (xDSL, kabelska mreža,
UMTS, LTE, WLAN) samo se premošćuju razdoblje do
dana kada svaka kuća bude imala svjetlovodni priključak
 jedno svjetlovodno vlakno ima kapacitet koji je 60.000 puta veći od
kapaciteta koaxialnog kabela te 1.000 puta veće nego UKUPNOG
kapaciteta bežičnog prijenosa (TV, radio, mobilna komunikacija,
WLAN, DECT, itd.)
 tehnološki život bakrene mreža se bliži kraju
 Razvoj brzine prijenosa u priključnom dijelu, zadnjih 15
godina je bio exponencijalan
 Nilson´s Law: godišnji porast od 50%
 priča o pronalasku šaha ...
 ... 264=1,84e+19 zrna ili 4,6 biliona tona riže!
 privatni korisnici sa 100 Mbit/s u 2014. godini

9. Zašto optika? Najbitnije od svega...
9
 Gospodarski rast je direktno povezan sa izgrađenošću širokopojasne
infrastrukture
 10% veće investcije u širokopojasnu infrastrukturu povećavaju BND za 1% (meta studija
Ericssona i ADL-a, 2010.)
 povećanje broja broadband korisnika za 1.000, generira 80 novih radnih mjesta (meta
studija Ericssona i ADL-a, 2010)
 Udvostručenjem brzine prijenosa, BND raste za 0,3% (Meta studija Ericsson i ADL-a,
2010)
 povećanje broja broadband korisnika od 10% u jednoj godini, korelira sa povećanja
produktivnosti radnih aktivnosti za 1,5% u narednih 5 godina (Booz&Company, 2009)
 zemlje sa najvećom penetracijom broadbanda imaju 2% veći rast BNDa nego zemlje pri
dnu (OECD, 2009)
 povećanjem broja svjetlovodnih priključaka za 10% u vrlo kratkom vremenu povećava broj
zaposlenih za 0,1% te smanjuje trošak javnih ustanova za 50% (švedski savez gradova,
2009)
 FTTH mreža u stanju je generirati uštedu od 1,5% u troškovima za transport, edukaciju,
energiju i zdravstvo, pored direktnih ušteda u telekomunikaciji (OECD, Broadband
Spillovers and Fibre, 2011)
 itd.

10. Zašto optika? U Hrvatskoj ...
10
 Sve zapadne zemlje bi htjele imati optičku mrežu, ali imaju
problema sa financiranjem
 Hrvatska će pristupom u EU biti stavljeno na raspolaganje 7,2
millijardi € iz strukturnog i kohezijskog fonda
 EU time želi razviti lokalnu infrastrukturu i omogućiti rast privrede zemalja
pristupnica – na taj način spriječava emigraciju stanovništva u druge zemlje
članice!
 Hrvatska će sa optičkom infrastrukturom stvoriti preduslov za
razvoj novih usluga i novih radnih mjesta (biotehnologije,
nanotehnologije, očuvanje okoliša, redizajna postojećih proizvoda
itd.)
 EU je postala vrlo svjesna potrebe za optičkom infrastrukturom
 Sve je manje prepreka ako netko aplicira za sredstva namjenjena izgradnji
optičke infrastrukture (“super fast broadband”)
 Period 2014-2020: dodatnih 9,2 milliardi € za izgradnju elektroničke
infrastrukture u EU

11. Zašto optika kao dio gradske infrastrukture?
11
porast cijena
nekretnina
smanjeni odliv
stanovništva
nova poduzeća i više
zaposlenih
manje zagađenje
okoliša (telework)
Dobit kroz Dobit kroz uštede za grad kod
FTTH usluge u 7 FTTH usluge u 7 troškova za internet
Investicija godina Investicija godina i telefoniju
(ROI) (ROI)
svjetlovodna mreža svjetlovodna mreža
iz perspektive kao dio gradske infrastrukture
privatnog investitora

12. Za kraj
12
 Pristupne svjetlovodne mreže su osnovna
infrastruktura informatičkog doba
 OECD: njihov značaj će biti veći od značaja parnog stroja,
elektrifikacije i kompjutera u prošlosti
 Ulaganja u infrastrukturu su isplativa i sigurna ali i
dogoročna (ROI > 20 godina)
 Izgradnja infrastrukture spada u zadatke jedinica
lokalne samouprave
 ... i u tome imaju izuzetno velike kompetencije i iskustva!
 Kako financirati izgradnju?
 uz korištenje sredstava iz strukturnog i kohezijskog fonda!

13. Zahvaljujem na pažnji !
Pitanja, komentari, diskusija
igor.brusic@gmail.com
13 Izvor: SDURF, Ususret strukturnim fondovima EU, 2011
Izvor: SDURF, Ususret strukturnim fondovima EU, 2011