SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 7
Downloaden Sie, um offline zu lesen
VEKTORI U RAVNI

Najjednostavnije rečeno, vektori su usmerene duži.
Osnovne karakteristike vektora su :
- pravac
- smer
- intenzitet
- početak i kraj vektora

Pravac vektora je prava na kojoj se on nalazi ali i sve prave paralelne sa njom, što vektoru dozvoljava da “skače”
sa jedne na drugu paralelnu pravu.
Smer vektora se zadaje strelicom.
Intenzitet vektora je njegova dužina i najčešće se obeležava sa a




A je početak a B je kraj vektora . Obeležava se AB = a

Kako se vektor zadaje?




r      r      r                       r
a = a1 i + a2 j   ili jednostavnije   a = (a1 , a2 ) ;   intenzitet je   a = a12 + a 2
                                                                                     2



i i   j su jedinični vektori (ortovi) koji služe za izražavanje drugih vektora.
i =(1,0) i intenzitet ovog vektora je i =1

j =(0,1) i takodje je j =1

                                                                                                      1
Kako izraziti vektor ako su date koordinate njegovog početka i kraja?




a =(x2-x1, y2-y1)   i    njegov intenzitet je onda   a = ( x 2 − x1 ) 2 + ( y 2 − y1 ) 2




Sabiranje i oduzimanje vektora


Za sabiranje i oduzimanje vektora imamo dva pravila:


1) Pravilo paralelograma

Dva data vektora dovedemo na zajednički početak paralelnim pomeranjem.Nad njima kao stranicama oformimo

paralelogram. Dijagonala paralelograma je njihov zbir (ona dijagonala koja polazi iz sastava ta dva vektora).




2) Pravilo poligona (nadovezivanja)


Na kraj prvog vektora paralelnim pomeranjem dovedemo početak drugog, na kraj drugog dovedemo početak trećeg
vektora......

Rezultanta (njihov zbir) je vektor koji spaja početak prvog i kraj zadnjeg vektora.

Evo to na slici:


                                                                                                      2
Naš predlog je da upotrebljavate pravilo nadovezivanja, jer je po našoj proceni lakše...



Svaki vektor ima svoj suprotan vektor, koji ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer sa početnim vektorom.


                     a


                     -a



−a+a =0         i    a + (−a) = 0


Nula vektor 0 je onaj čiji se početak i kraj poklapaju.



Kako oduzeti dva vektora?


Recimo da su dati vektori a i b ,.Postupak je sličan kao kod sabiranja vektora(pravilo nadovezivanja) samo što

umesto vektora + b na kraj prvog nanosimo - b .


                                                                                           www.matematiranje.com

                                                                                                     3
b




                                                      a
           a
                                                               - b


Primer:

1) Date su duži AC i BD. Tačke E i F su sredine ove dve duži. Dokazati da je : AB + CD = 2 EF

Rešenje:

Naravno da je ovde najbitnije nacrtati sliku i sa nje uraditi zadatak!
               C                 D



           E                            F



A                                           B


Sad spojimo tačke koje formiraju vektore.
               C
                                    D


       E
                                        F

A

                                                B

Ideja je da se vektor EF izrazi na obe strane pa se te jednakosti saberu!

EF = EA + AB + BF               +
EF = EC + CD + DF

2 EF = AB + CD jer su vektori EA i EC suprotni , pa se skrate a takođe su suprotni i vektori BF i DF pa se i oni
skrate.

                                                                                                     4
Računski sabiranje i oduzimanje vektora ide vrlo lako:
                                     r                                                    r
Ako je      a = a1 i + a 2 j to jest a = (a1 , a2 )       i     b = b1 i + b2 j , to jest b = (b1 , b2 )

a + b = (a1 , a2 ) + (b1 , b2 ) = (a1 + b1 , a2 + b2 )
a - b = (a1 , a2 ) − (b1 , b2 ) = (a1 − b1 , a2 − b2 )

Dakle, radimo tako što saberemo (oduzmemo) koordinatu sa koordinatom.


Množenje vektora skalarom (brojem)

Proizvod skalara k i vektora a je vektor k a (ili a k) koji ima isti pravac kao vektor a , intenzitet k a = k a i smer:

- isti kao vektor a ako je k>0
- suprotan od vektora a ako je k<0

Primer:             Dat je vektor a , nadji : 2 a i -3 a

Rešenje:

                            a

                                      2a



                                        -3 a

Svaki vektor a se može predstaviti u obliku a = a a 0 , gde je a 0 jedinični vektor vektora a .



Linearna zavisnost vektora


Ako su k1,k2,…,kn realni brojevi i x1 , x 2 ,…, x n vektori različiti od nule, onda se zbir:

                                               k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n

zove linearna kombinacija vektora x1 , x 2 ,…, x n

Izjednačimo ovu linearnu kombinaciju sa nulom:

                                               k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n = 0


                                                                                                           5
i)     Ako je k1=k2=…=kn , onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno nezavisni
ii)    Ako je bar jedan od k1,k2,…,kn različit od nule onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno zavisni


Važi još:

Dva vektora su kolinearna ako i samo ako su linearno zavisni (kolinearni znači da leže na istoj pravoj).

Vektori x , y , z su komplanarni ako i samo ako su linearno zavisni (komplanarni znači da leže u istoj ravni).


Razlaganje vektora na komponente

Ako su vektori x i y linearno nezavisni vektori jedne ravni, onda za svaki vektor z te ravni ,postoje jedinstveni
brojevi p i q takvi da je :
                                         z= px+ q y


Primer:

            Vektor v =(4,2) razložiti po vektorima a =(2,-1) i b = (-4,3)

Rešenje:

v= pa + qb

(4,2) = p(2,-1) + q(-4,3)
(4,2) = (2p,-p) + (-4q,3q)


Odavde pravimo sistem:

4=2p – 4q
2=-p + 3q

2p –4q = 4
-p + 3q = 2

p – 2q = 2
-p+3q = 2

q=4

2p-4q = 4 , pa je 2p – 16 = 4 , pa 2p = 20 i konačno p = 10 .

Dakle, razlaganje vektora je v = 10 a + 4 b

                                                                                                      6
Ako ste proučili ovaj fajl, pogledajte odmah sledeći u kome su rešeni zadaci...


                                                                                  www.matematiranje.com




                                                                                           7

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledalaOdbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
kosticdobrila
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
NašaŠkola.Net
 
Orijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoruOrijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoru
dusanjerkovic
 

Was ist angesagt? (20)

Pitagorina teorema primjena na romb
Pitagorina teorema  primjena na rombPitagorina teorema  primjena na romb
Pitagorina teorema primjena na romb
 
Linearne nejednacine
Linearne nejednacineLinearne nejednacine
Linearne nejednacine
 
Kolicina supstance mol
Kolicina supstance molKolicina supstance mol
Kolicina supstance mol
 
Pitagorina teorema primjena na trapez
Pitagorina teorema  primjena na trapezPitagorina teorema  primjena na trapez
Pitagorina teorema primjena na trapez
 
Основне одлике становништва
Основне одлике становништваОсновне одлике становништва
Основне одлике становништва
 
Razlomci lekcija1
Razlomci lekcija1Razlomci lekcija1
Razlomci lekcija1
 
Kvadratna jednacina
Kvadratna jednacinaKvadratna jednacina
Kvadratna jednacina
 
Domaće životinje i mladunčad
Domaće životinje i mladunčadDomaće životinje i mladunčad
Domaće životinje i mladunčad
 
jonska veza
 jonska veza jonska veza
jonska veza
 
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledalaOdbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
Odbijanje svetlosti, ravna i sferna ogledala
 
Valjak
ValjakValjak
Valjak
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
 
Orijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoruOrijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoru
 
VIII razred - Linearna funkcija
VIII razred - Linearna funkcijaVIII razred - Linearna funkcija
VIII razred - Linearna funkcija
 
Kocka i kvadar
Kocka i kvadarKocka i kvadar
Kocka i kvadar
 
Stepenovanje
StepenovanjeStepenovanje
Stepenovanje
 
čIste supstance i smeše
čIste supstance i smešečIste supstance i smeše
čIste supstance i smeše
 
Iracionalne jednacine
Iracionalne jednacineIracionalne jednacine
Iracionalne jednacine
 
Osmirazred piramida formule
Osmirazred piramida formuleOsmirazred piramida formule
Osmirazred piramida formule
 
Hemija
HemijaHemija
Hemija
 

Andere mochten auch

Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaTrigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Jelena Dobrivojevic
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Jelena Dobrivojevic
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Jelena Dobrivojevic
 
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynateSistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Jelena Dobrivojevic
 
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratneNeke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Jelena Dobrivojevic
 
Operacije sa racionalnim_algebarskim_izrazima
Operacije sa racionalnim_algebarskim_izrazimaOperacije sa racionalnim_algebarskim_izrazima
Operacije sa racionalnim_algebarskim_izrazima
Jelena Dobrivojevic
 

Andere mochten auch (20)

Vietove formule
Vietove formuleVietove formule
Vietove formule
 
Eksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcijeEksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcije
 
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaTrigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
 
Logika
LogikaLogika
Logika
 
Adicione formule
Adicione formuleAdicione formule
Adicione formule
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
 
Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcijaKvadratna funkcija
Kvadratna funkcija
 
Logaritmi
LogaritmiLogaritmi
Logaritmi
 
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynateSistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
 
Graficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistemaGraficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistema
 
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojeviKompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
 
Korenovanje
KorenovanjeKorenovanje
Korenovanje
 
Kvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacinaKvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacina
 
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratneNeke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
 
Linearne jednacine
Linearne jednacineLinearne jednacine
Linearne jednacine
 
Vektorski proizvod. by Stojanka
Vektorski proizvod. by StojankaVektorski proizvod. by Stojanka
Vektorski proizvod. by Stojanka
 
Neke vazne nejednakosti
Neke vazne nejednakostiNeke vazne nejednakosti
Neke vazne nejednakosti
 
Polinom sa jednom_promenljivom
Polinom sa jednom_promenljivomPolinom sa jednom_promenljivom
Polinom sa jednom_promenljivom
 
Operacije sa racionalnim_algebarskim_izrazima
Operacije sa racionalnim_algebarskim_izrazimaOperacije sa racionalnim_algebarskim_izrazima
Operacije sa racionalnim_algebarskim_izrazima
 

Ähnlich wie Vektori u ravni_i_deo (7)

Jednacina prave
Jednacina praveJednacina prave
Jednacina prave
 
Matrice
MatriceMatrice
Matrice
 
Задаци
ЗадациЗадаци
Задаци
 
Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)
Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)
Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)
 
Prizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptx
Prizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptxPrizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptx
Prizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptx
 
Elegancija
ElegancijaElegancija
Elegancija
 
Quality2019 bos ziga_barucija_cobo
Quality2019 bos ziga_barucija_coboQuality2019 bos ziga_barucija_cobo
Quality2019 bos ziga_barucija_cobo
 

Mehr von Jelena Dobrivojevic (12)

Sinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teoremaSinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teorema
 
Osnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacineOsnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacine
 
Logaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacineLogaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacine
 
Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcijaLogaritamska funkcija
Logaritamska funkcija
 
Iracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacineIracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacine
 
Translacija
TranslacijaTranslacija
Translacija
 
Transformacije algebarskih izraza
Transformacije algebarskih izrazaTransformacije algebarskih izraza
Transformacije algebarskih izraza
 
Talesova teorema
Talesova teoremaTalesova teorema
Talesova teorema
 
Slicnost trouglova
Slicnost trouglovaSlicnost trouglova
Slicnost trouglova
 
Sistemi lenearnih jednacina
Sistemi lenearnih jednacinaSistemi lenearnih jednacina
Sistemi lenearnih jednacina
 
Rotacija
RotacijaRotacija
Rotacija
 
Racun mesanja
Racun mesanjaRacun mesanja
Racun mesanja
 

Vektori u ravni_i_deo

  • 1. VEKTORI U RAVNI Najjednostavnije rečeno, vektori su usmerene duži. Osnovne karakteristike vektora su : - pravac - smer - intenzitet - početak i kraj vektora Pravac vektora je prava na kojoj se on nalazi ali i sve prave paralelne sa njom, što vektoru dozvoljava da “skače” sa jedne na drugu paralelnu pravu. Smer vektora se zadaje strelicom. Intenzitet vektora je njegova dužina i najčešće se obeležava sa a A je početak a B je kraj vektora . Obeležava se AB = a Kako se vektor zadaje? r r r r a = a1 i + a2 j ili jednostavnije a = (a1 , a2 ) ; intenzitet je a = a12 + a 2 2 i i j su jedinični vektori (ortovi) koji služe za izražavanje drugih vektora. i =(1,0) i intenzitet ovog vektora je i =1 j =(0,1) i takodje je j =1 1
  • 2. Kako izraziti vektor ako su date koordinate njegovog početka i kraja? a =(x2-x1, y2-y1) i njegov intenzitet je onda a = ( x 2 − x1 ) 2 + ( y 2 − y1 ) 2 Sabiranje i oduzimanje vektora Za sabiranje i oduzimanje vektora imamo dva pravila: 1) Pravilo paralelograma Dva data vektora dovedemo na zajednički početak paralelnim pomeranjem.Nad njima kao stranicama oformimo paralelogram. Dijagonala paralelograma je njihov zbir (ona dijagonala koja polazi iz sastava ta dva vektora). 2) Pravilo poligona (nadovezivanja) Na kraj prvog vektora paralelnim pomeranjem dovedemo početak drugog, na kraj drugog dovedemo početak trećeg vektora...... Rezultanta (njihov zbir) je vektor koji spaja početak prvog i kraj zadnjeg vektora. Evo to na slici: 2
  • 3. Naš predlog je da upotrebljavate pravilo nadovezivanja, jer je po našoj proceni lakše... Svaki vektor ima svoj suprotan vektor, koji ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer sa početnim vektorom. a -a −a+a =0 i a + (−a) = 0 Nula vektor 0 je onaj čiji se početak i kraj poklapaju. Kako oduzeti dva vektora? Recimo da su dati vektori a i b ,.Postupak je sličan kao kod sabiranja vektora(pravilo nadovezivanja) samo što umesto vektora + b na kraj prvog nanosimo - b . www.matematiranje.com 3
  • 4. b a a - b Primer: 1) Date su duži AC i BD. Tačke E i F su sredine ove dve duži. Dokazati da je : AB + CD = 2 EF Rešenje: Naravno da je ovde najbitnije nacrtati sliku i sa nje uraditi zadatak! C D E F A B Sad spojimo tačke koje formiraju vektore. C D E F A B Ideja je da se vektor EF izrazi na obe strane pa se te jednakosti saberu! EF = EA + AB + BF + EF = EC + CD + DF 2 EF = AB + CD jer su vektori EA i EC suprotni , pa se skrate a takođe su suprotni i vektori BF i DF pa se i oni skrate. 4
  • 5. Računski sabiranje i oduzimanje vektora ide vrlo lako: r r Ako je a = a1 i + a 2 j to jest a = (a1 , a2 ) i b = b1 i + b2 j , to jest b = (b1 , b2 ) a + b = (a1 , a2 ) + (b1 , b2 ) = (a1 + b1 , a2 + b2 ) a - b = (a1 , a2 ) − (b1 , b2 ) = (a1 − b1 , a2 − b2 ) Dakle, radimo tako što saberemo (oduzmemo) koordinatu sa koordinatom. Množenje vektora skalarom (brojem) Proizvod skalara k i vektora a je vektor k a (ili a k) koji ima isti pravac kao vektor a , intenzitet k a = k a i smer: - isti kao vektor a ako je k>0 - suprotan od vektora a ako je k<0 Primer: Dat je vektor a , nadji : 2 a i -3 a Rešenje: a 2a -3 a Svaki vektor a se može predstaviti u obliku a = a a 0 , gde je a 0 jedinični vektor vektora a . Linearna zavisnost vektora Ako su k1,k2,…,kn realni brojevi i x1 , x 2 ,…, x n vektori različiti od nule, onda se zbir: k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n zove linearna kombinacija vektora x1 , x 2 ,…, x n Izjednačimo ovu linearnu kombinaciju sa nulom: k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n = 0 5
  • 6. i) Ako je k1=k2=…=kn , onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno nezavisni ii) Ako je bar jedan od k1,k2,…,kn različit od nule onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno zavisni Važi još: Dva vektora su kolinearna ako i samo ako su linearno zavisni (kolinearni znači da leže na istoj pravoj). Vektori x , y , z su komplanarni ako i samo ako su linearno zavisni (komplanarni znači da leže u istoj ravni). Razlaganje vektora na komponente Ako su vektori x i y linearno nezavisni vektori jedne ravni, onda za svaki vektor z te ravni ,postoje jedinstveni brojevi p i q takvi da je : z= px+ q y Primer: Vektor v =(4,2) razložiti po vektorima a =(2,-1) i b = (-4,3) Rešenje: v= pa + qb (4,2) = p(2,-1) + q(-4,3) (4,2) = (2p,-p) + (-4q,3q) Odavde pravimo sistem: 4=2p – 4q 2=-p + 3q 2p –4q = 4 -p + 3q = 2 p – 2q = 2 -p+3q = 2 q=4 2p-4q = 4 , pa je 2p – 16 = 4 , pa 2p = 20 i konačno p = 10 . Dakle, razlaganje vektora je v = 10 a + 4 b 6
  • 7. Ako ste proučili ovaj fajl, pogledajte odmah sledeći u kome su rešeni zadaci... www.matematiranje.com 7