More Related Content
More from UNICEF Europe & Central Asia (20)
Opinion poll on social inclusion of children with disabilities
- 1. Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
u Crnoj Gori
Decembar 2010 Nobody’s Unpredictable
- 2. METODOLOGIJA
Ad hoc f2f anketa u kući ispitanika
Prikupljanje podataka na uzorku reprezentativnom za populaciju graĎana Crne Gore starih 18+ godina
Veličina ciljne populacije: 498,385
Veličina uzorka: 1039 (sa 131 uzoračkom tačkom)
Tip uzorka: stratifikovani troetapni uzorak verovatnoće sa sledećim etapama:
Jedinica prve etape - teritorija biračkog mesta – pribliţna veličina oko of 200 HH (PPS sa
verovatnoćom proporcionalnom veličini)
Jedinica druge etape - domaćinstva odabrana metodom slučajnog koraka počev od datih adresa
(SRSWoR)
Jedinica treće etape – članovi domaćinstva izabrani sa istom verovatnoćo (SRSWoR) – Kish tablice
Stratifikacija se vrši po:
Tipu naselja – urban/rural
4 geo-ekonomska regiona
Post stratifikacija se vrši po: polu, starosti, tipu naselja i geo-ekonomskim regionima
Kontrola terenskog rada obuhvata 12% od ukupnog broja anketiranih u svim stratumima proporcionalno veličini
uzorka, alogička kontrola i kontrola konzistencije se vrši u 100% slučajeva
Period prikupljanja podataka: od 30. novembra do 05. decembra 2010.
© 2010 Ipsos
95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 05% je (03.5%, 06.5%)
95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 20% je (17.3%, 22.7%)
95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 40% je (36.7%, 43.3%)
2
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 3. Muškarac
48%
Pol
Žena
53%
18-29
27%
30-39
19%
40-49
19%
UZORAK
Godine
50-64
22%
65+
14%
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Osnovna ili
25%
niže
Srednja
47%
Viša škola ili
19%
fakultet
Obrazovanje
Trenutno ide u
10%
školu
Podgorica
30%
Primorje
17%
Stratum
Sjevero-zapad
32%
Istok
21%
Urban
61%
Tip naselja
Ostalo
39%
3
© 2010 Ipsos
- 4. UVODNA SEKCIJA
© 2010 Ipsos
4
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 5. Moţete li mi reći koji izraz Vi lično najčešće koristite kada su u
pitanju djeca čije su tjelesne, umne ili čulne sposobnosti ispod
prosječnih mogućnosti djece u njihovom uzrastu?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Djeca sa posebnim 17%
potrebama 27%
23%
Hendikepirana deca
20% • U ovom talasu istraţivanja je
primjećen značajan rast upotrebe
Djeca ometena u 7%
termina “djeca sa posebnim
razvoju 19%
potrebama” i “djeca ometena u
Bolesna djeca
10% razvoju”.
9%
Djeca sa 12% • Osim ovih termina, u populciji se i
invaliditetom 4% dalje u velikoj mjeri koriste nekorektni
termini kao što su, “hendikepirana
Zaostala djeca / 3% djeca” i “djeca sa invaliditetom”.
zaostala u razvoju 6%
Mentalno zaostala 2% Avg 2010
• Vaţno je napomenuti da je značajno
djeca 2%
Dec 2010
opao i procenat onih koji koriste
termine kao što su: “djeca sa
Jadni, ţalosni, 6%
nesrećni 2% invaliditetom”, “jadni, nesrećni”, “defek
tna deca”…
© 2010 Ipsos
2%
Retardirana djeca
2%
Djeca sa 3%
nedostatkom 1% Statistički značajna razlika na nivou 0.05
5
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 6. SVIJEST O DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
© 2010 Ipsos
6
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 7. Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga
(rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične
smetnje?
Baza: Ukupna ciljna populacija
68%
Da
Kao i u avgustu, velika većina
68%
graĎana (68%) poznaje neko dijete
sa smetnjama u razvoju ili roditelja
čije dijete ima ovakve ili slične
Avg 2010 smetnje - nisu naĎene razlike
32%
izmeĎu 1. i 2. talasa
Ne Dec 2010
32%
© 2010 Ipsos
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
7
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 8. Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa
smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
13%
Svakodnevno 8%
5%
Nekoliko puta nedjeljno
11%
4%
Jednom nedjeljno 5% • 8% graĎana ima svakodnevni
11% kontakt sa djecom sa
Nekoliko puta mjesečno
14% smetnjama u razvoju, 11%
8% nekoliko puta nedjeljno.
Jednom mjesečno 8%
Avg 2010
Jednom u 2-3 mjeseca
10% • Svaki peti graĎanin kaţe da
8%
Dec 2010 nema nikakav kontakt sa
11% djecom sa smetnjama u
Jednom u 6 mjeseci 8%
razvoju a 8% jednom godišnje.
11%
Jednom godišnje
8%
14%
RjeĎe od jednom godišnje 12%
Nemam nikakav kontakt sa
© 2010 Ipsos
10%
djecom sa smetnjama u razvoju 20%
4%
Ne zna / Bez odgovora 0%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
8
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 9. Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa
smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ne znam ništa o djeci sa smetnjama u 7%
razvoju 9%
Veoma malo znam o djeci sa 38%
smetnjama u razvoju 32%
• Može se reći da su graĎani i
44%
Sum - dalje generalno nedovoljno
40% informisani o djeci sa
smetnjama u razvoju – nisu
Znam ponešto o djeci sa smetnjama u 43% naĎene značajne razlike
razvoju 45% izmeĎu 1. i 2. talasa.
12%
Sum +
14%
Avg 2010
9% Dec 2010
Znam mnogo o djeci sa smetnjama u
razvoju 11%
© 2010 Ipsos
Znam veoma mnogo o djeci sa 3%
smetnjama u razvoju 3%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
9
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 10. Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do18
godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u
razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
18%
Do 3% • U odnosu na period prije
20%
sprovoĎenja kampanje
“Govorimo o
3.1-5%
16%
mogućnostima” značajno
19% je porastao procenat
graĎana koji smatraju da
18% populaciji djece do 18
5.1-10% godina ima izmeĎu 5 i 10%
25%
djece sa smetnjama u
razvoju.
13%
10.1-20%
14%
• TakoĎe, značajno je
smanjen procenat
6%
Aug 2010 graĎana koji nemaju
Preko 20% Dec 2010 jasnu predstavu o tome
6% koliko ima djece sa
© 2010 Ipsos
smetnjama u razvoju.
30%
Ne zna / Bez
odgovora
17%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
10
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 11. STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
© 2010 Ipsos
11
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 12. STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Socijalna distanca prema različitim grupama djece sa smetnjama u razvoju se razlikuje:
• Kao i u prethodnom krugu najveću socijalnu distancu graĎani imaju prema djeci sa teţim emocionalnim
poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i prema djeci sa teţim poremećajima socijalizacije (socijalno
neprihvatljivo ponašanje).
• Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu graĎani imaju prema djeci sa teţim oštećenjima vida i sluha, kao i
djeci sa poremećajima govora.
Kada posmatramo pojedinačne odnose, u odnosu na period prije realizovanja kampanje “Govorimo o
mogućnostima” stepen prihvatljivosti prema odreĎenim kategorijama djece sa teškoćama se statistički značajno
povećao:
Which of the following relations
• Kad su u pitanju djeca sa težim emocionalnim poremećajima došlo je do statistički značajnog povećanja
prihvatljivosti svih odnosa
are more acceptable for you
• Prihvatljivost svih odnosa, osim spremnosti na suţivot u istom naselju, značajno je porasla i za sledeće
grupe djece sa teškoćama u razvoju: djecu sa teţim oštećenjem vida, slijepu djecu, djecu sa teţim oštećenjem
sluha, gluvu djecu, djecu sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela
tijela, djecu koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna i djecu sa poremećajima govora.
• TakoĎe, kod djece koja boluju od hroničnih oboljenja koja se ne prenose došlo je do povećanja prihvatljivosti
svih odnosa osim prihvatljivosti suţivota u istom naselju i spremnosti graĎana da njihova djeca idu sa djecom
koja boluju od hroničnih oboljenja koja se ne prenose u isto odjeljenje
• Povećanje prihvatljivosti odnosa sa djecom sa intelektualnim nedostacima i oštećenjima primjećeno je kod
© 2010 Ipsos
svih odnosa osim povećanja prihvatljivosti suţivota u istom naselju i spremnosti da u odraslom dobu prihvate
da djeca ispitanika stupe u brak sa djecom koja imaju intelektualne nedostatke i oštećenja.
• Čak i kod djece sa težim poremećajima socijalizacije uočeno je povećanje spremnosti da djeca ispitanika
idu sa tom djecom u isti razred. Na ţalost kada govorimo o toj kategoriji to je jedino poboljšanje odnosa koje je
uočeno.
12
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 13. Dijete sa teţim oštećenjem vida - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
76%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
79%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 57%
djetetom? 69%
51%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
59%
48%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
57%
35%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
48%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 9%
djetetom 16%
7%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
13%
© 2010 Ipsos
2%
Ne zna / Bez odgovora
8%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
13
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 14. Slijepo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas
prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
78%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
77%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 49%
djetetom? 61%
44%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
53%
41%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
51%
29%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
41%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3%
djetetom 7%
2%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
5%
© 2010 Ipsos
4%
Ne zna / Bez odgovora
12%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
14
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 15. Dijete sa teţim oštećenjem sluha - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
73%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
75%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 55%
djetetom? 67%
47%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
60%
45%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
54%
30%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
43%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 6%
djetetom 13%
4%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
9%
© 2010 Ipsos
4%
Ne zna / Bez odgovora
11%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
15
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 16. Gluvo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas
prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
75%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
75%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 46%
djetetom? 59%
40%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
50%
39%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
47%
26%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
36%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3%
djetetom 7%
2%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
5%
© 2010 Ipsos
6%
Ne zna / Bez odgovora
13%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
16
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 17. Dijete sa tjelesnim oštećenjem, kao što su trajna deformacija ili
nedostatak nekog dijela tijela - Koji od sljedećih odnosa su za
vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
79%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
77%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 43%
djetetom? 59%
35%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
48%
33%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
44%
23%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
35%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3%
djetetom 7%
1%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
4%
© 2010 Ipsos
6%
Ne zna / Bez odgovora
13%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
17
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 18. Dijete koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna - Koji od
sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec-10
76%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
75%
Ide u istu školu / odbanište / vrti? sa Vašim 43%
djetetom? 57%
35%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
49%
34%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
43%
25%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
35%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 2%
djetetom 4%
1%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
3%
© 2010 Ipsos
6%
Ne zna / Bez odgovora
14%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
18
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 19. Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što
su astma,srčane mane,hemofilija,leukemija i druga - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Aug 2010 Dec 2010
73%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
75%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 49%
djetetom? 57%
41%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
47%
36%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
44%
28%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
35%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3%
djetetom 9%
2%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
6%
© 2010 Ipsos
3%
Ne zna / Bez odgovora
13%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
19
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 20. Intelektualni nedostatci i oštećenja,kao što su niska
inteligencija,autizam,teţi poremećaj paţnje,trajen poteškoće u učenju
i sl. - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
73%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
77%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 37%
djetetom? 54%
28%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
39%
23%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
35%
14%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
23%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 1%
djetetom 3%
1%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
2%
© 2010 Ipsos
8%
Ne zna / Bez odgovora
14%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
20
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 21. Dijete sa teţim emocionalnim poremećajima,kao što su diječije
neuroze,psihoze,emocionalne promene nastale neurološkim
oštećenjima - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
68%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
74%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 29%
djetetom? 39%
19%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
24%
13%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
18%
8%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
13%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 1%
djetetom 2%
0%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
1%
© 2010 Ipsos
16%
Ne zna / Bez odgovora
18%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
21
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 22. Dijete sa teţim poremećajima socijalizacije,kao što su
hiperaktivno,agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo
ponašanje - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
71%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
73%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 30%
djetetom? 37%
20%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
23%
15%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
16%
9%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
12%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 2%
djetetom 2%
0%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
1%
© 2010 Ipsos
11%
Ne zna / Bez odgovora
20%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
22
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 23. Dijete sa poremećajima govora - Koji od sljedećih
odnosa su za vas prihvatljivi
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010 Dec 2010
75%
Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom
79%
Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 49%
djetetom? 64%
41%
Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
54%
39%
Druţi se / igra se sa Vašim djetetom
51%
28%
Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom
41%
U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 5%
djetetom 14%
5%
U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
11%
© 2010 Ipsos
2%
Ne zna / Bez odgovora
9%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
23
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 24. PRIHVATLJIVOST ODNOSA
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Dijete sa teţim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze, 2.0
emocionalne promjene nastale neurološkim oštećenjima 2.3
Dijete sa teţim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ili 2.0
neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje 2.2
Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, teţi 2.3
poremećaji paţnje, trajne poteškoće u učenju i sl. 3.0
2.8
Dijete koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna
3.4
Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak 2.8
nekog dijela tijela 3.5
Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma, 3.0
srčane mane, hemofilija, leukemija i druga 3.5
3.0
Gluvo dijete
3.6
3.1
Slijepo dijete
3.7 Avg 2010
3.1
Dijete sa poremećajima govora Dec 2010
3.8
© 2010 Ipsos
3.3
Dijete sa teţim oštećenjem sluha
4.0
3.5
Dijete sa teţim oštešenjem vida
4.1
24
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 25. Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ne slažem se ( 1 + 2 ) Slažem se ( 4 + 5 )
Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako bi obezbijedili
jednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju, bez obzira na 1 95
troškove.
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali
4 84
građani.
Bez obzira na trud i napor koji ulažu ona i njihova porodica, djeca sa smetnjama u
razvoju ne mogu se u potpunosti uklopiti u sredinu, na način na koji to čine druga 22 53
djeca.
Država i društvo nijesu u mogućnosti da značajno pomognu djeci sa smetnjama
63 22
u razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca.
• U odnosu na prethodni krug istraživanja procenat graĎana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju
jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali graĎani je porastao za 10%, što je statistički značajno na nivou
0.05.
• Ogromna većina graĎana (95%) smatra da drţava i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći da obezbijede jednake
© 2010 Ipsos
mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju (rast od 3% u odnosu na prethodni krug).
• Da takva pomoć društva i drţave ne moţe značajno da pomogne djeci sa teškoćama smatra 22% graĎana Crne Gore što je
čak za 14% manje nego u prethodnom krugu. U istom smislu govori i podatak da u odnosu na prethodni krug čak 12%
manje graĎana smatra da se, uprkos svem trudu, ova djeca ne mogu u potpunosti uklopiti u sredinu kao ostala djeca.
25
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 26. Stepen slaganja – Slaţem se Stepen slaganja – Ne slaţem se
(ocjene 4 + 5 ) (ocjene 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
Drţava i društvo bi trebalo da
učine sve što je u njihovoj moći, 92% Drţava i društvo nijesu u 47%
kako bi obezbijedili jednake mogućnosti da značajno pomognu
mogućnosti i šanse za djecu sa djeci sa smetnjama u razvoju, ma
smetnjama u razvoju, bez obzira 95% koliko se trudili i ulagali novca. 63%
na troškove.
Bez obzira na trud i napor koji ulaţu
74% 17%
Djeca sa smetnjama u razvoju su ona i njihova porodica, djeca sa
jednako vrijedni članovi društva smetnjama u razvoju ne mogu se u
kao i svi ostali graĎani. potpunosti uklopiti u sredinu, na
84% 22%
način na koji to čine druga djeca.
Avg 2010
Bez obzira na trud i napor koji 11%
Djeca sa smetnjama u razvoju su Dec 2010
ulaţu ona i njihova porodica, djeca 65%
sa smetnjama u razvoju ne mogu jednako vrijedni članovi društva kao
se u potpunosti uklopiti u sredinu, i svi ostali graĎani.
4%
na način na koji to čine druga 53%
djeca.
Avg 2010 Drţava i društvo bi trebalo da učine
4%
© 2010 Ipsos
Drţava i društvo nijesu u sve što je u njihovoj moći, kako bi
36% obezbijedili jednake mogućnosti i
mogućnosti da značajno Dec 2010
pomognu djeci sa smetnjama u šanse za djecu sa smetnjama u
1%
razvoju, bez obzira na troškove.
razvoju, ma koliko se trudili i
22%
ulagali novca.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
26
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 27. Koja od sledeće dvije tvrdnje je bliţa Vašim stavovima?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Avg 2010
28%
Dijete sa smetnjama Dec 2010
u razvoju bi
prevashodno trebalo
da se prilagoĎava
ţivotu u društvu, uz • Da bi dijete sa smetnjama u
pomoć porodice i
okoline razvoju prevashodno trebalo da se
40%
prilagoĎava ţivotu u društvu, uz
pomoć porodice i okoline smatra
40% graĎana Crne Gore (12% više
nego u prethodnom krugu).
• Uvjerenje da dijete treba da se
Društvo i sredina u prilagoĎava sredini nešto je
72%
kojoj dijete ţivi bi izraţenije kod osoba sa niţim
prevashodno trebalo
da se prilagoĎavaju obrazovanjem ali i kod onih koji
djetetu sa imaju veće prihode.
smetnjama u
razvoju, uvaţavajući
sve njihove 59%
© 2010 Ipsos
sprecifičnosti
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
27
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 28. Which of the following two statements is closer to your
views?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Pruţanjem stručne pomoći i posebnim 15%
odnosom društva i institucija, moguće je
dijete sa smetnjama u razvoju U
• Svaki peti stanovnik Crne
POTPUNOSTI osposobiti za ţivot u Gore smatra da je U
društvu 21% POTPUNOSTI moguće
dijete sa smetnjama u
razvoju osposobiti za
život u društvu pružanjem
Pruţanjem stručne pomoći i posebnim
80% stručne pomoći i
odnosom društva i institucija, moguće je posebnim odnosom
dijete sa smetnjama u razvoju društva i institucija (što je
DONEKLE osposobiti za ţivot u društvu
71% za 6% više nego u
periodu koji je prethodio
kampanji “Govorimo o
Avg 2010
mogućnostima”.)
Bez obzira na stručnu pomoć i poseban 5%
odnos drţave i društva, nije moguće
učiniti NIKAKAV IOLE ZNAČAJAN Dec 2010
© 2010 Ipsos
NAPREDAK kada je riječ o
osposobljavanju djece sa smetnjama u
7%
razvoju za ţivot u društvu.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
28
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 29. OBRAZOVANJE DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU
© 2010 Ipsos
29
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 30. Stav prema inkluzivnom obrazovanju
Baza: Ukupna ciljna populacija Ne slaţem se ( 1 + 2 ) Slaţem se ( 4 + 5 )
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u
razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo 5 80
da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva.
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje
9 69
šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja.
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem
8 66
razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno
14 64
utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj
14 64
način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju
24 45
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do
toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo
© 2010 Ipsos
27 41
uskraaena.
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što je
prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje 64 20
novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom.
30
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 31. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Slaţem se ( 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u 74%
razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece
trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva. 80%
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje 64%
šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. 69%
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem 66%
razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. 66%
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno 57%
utiče na njihov razvoj. 64%
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj 59%
način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. 64%
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju 50%
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. 45%
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi 41% Avg 2010
do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju
pomalo uskraćena. 41%
© 2010 Ipsos
Dec 2010
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što
je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, 17%
kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom 20%
djecom.
31
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 32. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Ne slaţem se ( 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja
nego što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa 63%
smetnjama u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje 64%
nastavnika koji bi radili sa tom djecom.
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju 23%
dovodi do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga
djeca ostaju pomalo uskraćena. 27%
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju 24%
specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. 24%
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju 18%
pozitivno utiče na njihov razvoj. 14%
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer 18%
se na taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. 14%
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, 11%
imaju manje šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa
obrazovanja. 9%
Avg 2010
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo 12%
bi boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. 8%
© 2010 Ipsos
Dec 2010
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa
smetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova 7%
potrebama ove djece trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka 5%
drţave i društva.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
32
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 33. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija
Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne
slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u razvoju, 3.9
pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan
od vaţnijih zadataka drţave i društva. 4.2
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče 3.5
na njihov razvoj. 3.9
Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj način 3.6
razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. 3.8
I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje šanse 3.7
da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. 3.8
Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem 3.6
razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. 3.8
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju specijalizovane 3.4
ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. 3.5
PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do toga 3.2
da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo uskraćena.
© 2010 Ipsos
3.4
Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što je 2.4 Avg 2010
prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje novih
obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom. 2.5
Dec 2010
33
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 34. Stav prema inkluzivnom obrazovanju
GraĎani imaju pozitivnije stavove prema inkluziji nego što je to bio slučaj u periodu prije kampanje “Govorimo o
mogućnostima”
• 80% graĎana Crne Gore smatra da bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da
bude jedan od važnijih zadataka države, što je za 6% više nego što je to bio slučaj u prethodnom krugu
istraživanja.
• 64% graĎana smatra da pohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče
na njihov razvoj. U odnosu na period koji je prethodio sprovoĎenju kampanje “Govorimo o mogućnostima”
ovaj rast od 7% predstavlja značajno povećanje.
Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene moţemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraţivanja
značajno porastao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
• Da bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka
države i društva (prosječna ocjena u avgustu 3.9 a u decembru 4.2).
• Da pohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj
(prosječna ocjena u avgustu 3.5 a u decembru 3.9).
• Da i kad proĎu kroz svoje obrazovanje, djeca sa posebnim potrebama imaju manje šanse da se zaposle nego
© 2010 Ipsos
ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. (prosječna ocjena u avgustu 3.7 a u decembru 3.8).
34
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 35. PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU
© 2010 Ipsos
35
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 36. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Ne slaţem se ( 1 + 2 ) Slaţem se ( 4 + 5 )
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe očekivati
da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg 3 85
društva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u
4 84
razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u
7 73
potpunosti moraju da mu podrede ţivot.
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer
14 68
su ţrtve nesrećnog slučaja.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta 14 59
od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog
14 52
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju,
31 40
druga djeca obično bivaju zapostavljena.
© 2010 Ipsos
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama,
34 40
jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa
njima.
36
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 37. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se
Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji.
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe 4.1
očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
4.1
podrška šireg društva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa 3.9
smetnjama u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. 4.0
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično 3.9
u potpunosti moraju da mu podrede ţivot. 3.8
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u 4.0
razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. 3.7
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez 3.5
roditeljskog staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku
porodicu nego u dom. 3.5
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju 3.7
previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do
izolacije djeteta od druge djece. 3.5
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u 3.3
© 2010 Ipsos
Avg 2010
razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. 3.1
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u Dec 2010
specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim 3.3
porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno 3.0
obučeni za rad sa njima.
37
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 38. PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU
• Mišljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim ustanovama ili da ţive u
sopstvenim porodicama su i dalje podijeljena – značajno je da institucionalizaciju podržava 6% graĎana manje nego u
periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o mogućnostima”(40%). TakoĎe, za 9% je porastao procenat graĎana koji
se ne slažu sa trvdnjom da su druga djeca obično zapostavljena u porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u
razvoju.
• Procenat graĎana koji porodice djece sa smetnjama u razvoju vide kao žrtve nesrećnog slučaja manji je za 8%.
• Da je djete koje ostane bez roditeljskog staranja bolje smjestiti u hraniteljsku porodicu nego u dom smatra 52% - što je gotovo
identičan procenat graĎana kao i u prošlom krugu.
• Većina (85%) smatra da je porodicama u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju neophodna podrška šireg društva. Ako
detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica, vidjećemo da graĎani takoĎe smatraju (73%) da roditelji ove djece obično u
potpunosti moraju da im podrede ţivot. 59% smatra da roditelji ove djece često zauzimaju previše zaštitnički stav, što vodi
većoj izolaciji djeteta.
• Što se tiče percepcije poloţaja druge djece u ovim porodicama, 40% graĎana smatra da u njima druga djeca obično bivaju
zapostavljena ipak, 84% smatra da djeca iz ovih porodica nauče da budu paţljivija i tolerantnija.
Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene moţemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraţivanja značajno
opao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama:
• Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti moraju da mu podrede ţivot. (prosječna ocjena u
avgustu 3.9 a u decembru 3.8).
• Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. (avgust 4.0 ,decembar 3.7).
• Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
© 2010 Ipsos
djeteta od druge djece. (prosječna ocjena u avgustu 3.7 a u decembru 3.5).
• U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. (prosječna ocjena u
avgustu 3.3 a u decembru 3.1).
• Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, jer se
tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima. (avgust 3.3 ,decembar 3.0).
38
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 39. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Slaţem se ( 4 + 5 )
Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe 84%
očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva 85%
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama 80%
u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. 84%
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u 77%
potpunosti moraju da mu podrede ţivot. 73%
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer 76%
su ţrtve nesrećnog slučaja. 68%
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše 62%
zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije
djeteta od druge djece. 59%
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog 51%
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. 52%
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, 46%
jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa 40% Avg 2010
© 2010 Ipsos
njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, 43%
druga djeca obično bivaju zapostavljena. 40% Dec 2010
39
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 40. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih
tvrdnji? – Ne slaţem se ( 1 + 2 )
Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim 29%
porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno 34%
obučeni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u 22%
razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. 31%
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog 18%
staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u
dom. 14%
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju 12%
previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do
izolacije djeteta od druge djece. 14%
Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u 7%
razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. 14%
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe 6%
očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je
podrška šireg društva 3%
Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u 6%
© 2010 Ipsos
potpunosti moraju da mu podrede ţivot. 7% Avg 2010
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa 5%
Dec 2010
smetnjama u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. 4%
40
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 41. Po vašem mišljenju da li bi drţava trebala da pruţi finansijsku
pomoć porodicama sa djecom zaostalom u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
97%
Da
89%
1%
Ne
4%
Avg 2010
Dec 2010
3%
Ne zna / Bez
odgovora
© 2010 Ipsos
8%
Statistički značajna razlika na nivou 0.05
41
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 42. INKLUZIJA DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU U DRUŠTVO
© 2010 Ipsos
42
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 43. Kako biste, prema sopstvenim mjerilima, ocijenili uslove za
normalan ţivot i razvoj djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj
Gori?
Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05
Uslovi uopšte ne 12% • U odnosu na prethodni krug
postoje 9% istraţivanja, graĎani Crne Gore
imaju značajno pozitivnije
32% mišljenje o uslovima za život
2
23% djece sa smetnjama u razvoju
u Crnoj Gori.
45%
Sum -
32% • U avgustu je uslove za ţivot
djece sa smetnjama ocjenjivalo
45% loše 45% graĎana u decembru je
3
44% iste ocjene dalo svega 32%.
10% • Procenat onih koji su dali
Sum +
21% osrednje ocjene gotovo da se
Avg 2010
nije promijenio izmeĎu dva
8% talasa istraţivanja.
4 Dec 2010
16%
• Dok je u avgustu svega 10%
Uslovi su u 2% graĎana smatralo da su uslovi za
Prosječna ocjena u avgustu: 2.6
potpunosti ispunjeni 5% ţivot djece sa smetnjama u Crnoj
© 2010 Ipsos
Prosječna ocjena u decembru: 2.9
Gori dobri u decembru je taj
Ne zna / Bez procenat značajno veći (21%).
odgovora 3%
43
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori