Strucno uputstvo-angazovanje zaposlenih u ustanovama obrazovanja.pdf
Uvod u-slovenacke-kulture-1
1. Uvod u slovenacke kulture 1
Slovenija(oko2mil stanovnika)
-članEU od 2004.god
-granici se sa: Hrvatskom,Madjarskom,Austrijom, Italijomi imadelimicnoizlaznaJadranskomore.
Nalazi se u centruJuzne Evrope.
-najvisaplanina(vrh) –Triglav2 864m
-gl.gradLjubljana(300 000 stanovnika)
DoseljavanjeAlpskihSlovenai razvoj slovenackogknj. jezika
-geografsko-klimatskapodela:zauzimaAlpsku,Primorskui Panonskuregiju.Izlazinamore.
-politicko-upravnapodela:Gorenjska,Dolenjska,Primorska,Prekmurska,Štajerska,Savinjska,
Notranjska,Koruška.
-pocetakdoseljavanja6.i 7.vek,oblastKarpata.
-starosedeoci doseljene Slovene (došljake) nazivali: SCLAVI,SCLAVINI,SCLAVENI,SCLAVANI (robovi).
-germanskaplemenakoriste nazivzaove Slovene : WINADI,WINEDI (danaspejorativno:WINDISCHE)
-tokom9.vekazauzeli najvećepodručje
-ekstenzivnodoseljavanje:mali br.stanovnikanavelikoj površini.
-St.Pierre le Jeune –crkva u Strazburu gde se nalazi slikakonjanikakoji nosi natpis,14.vek. Dokazdasu
Sloveni postojali.
-naseobineuvreme Rimskogcarstvanadanašnjoj teritorijiSlovenije:
Ljubljana– Emona
Kranj – Creina
Ptuj – Poetovia
Celje –Celeia
-naseljai zanati AlpskihSlovena:
romanskanaseljaporusenai spaljenaodstrane Germanai Slovena.
Sloveni subili nanižemstupnjurazvojaodstarosedelaca.
preostaloromanskostanovništvouticalonaprivredni i nadruštveni razvoj.
prelazak izplemenskoguređenjau klasno.
razvoj poljoprivrede, stvaranje ustaljenihnaselja,voćarstvo,vinogradarstvo,razvoj imovinskihodnosa-
razvijase ličnaimovina,ali ostajuzajednički pašnjaci.
-zanati:kovački,tkački,lončarski.
-najstariji pisanispomeniknaslovenačkomjeziku:Brižinski rukopis,nastao1000.god. Napisanlatinicom
na varijanti slovenačkogjezika. (GlagolitaClozianus –1836. Brižinski rukopis)
Prvi ihje obradio ValentinVodnik (1758-1819), a objavioihje Jernej Kopitar1836.
Brižinski Spomenici –tekstnaovimspomenicimapisaoje Nemac podiktatuSlovenca.
2. Centri pismenosti subili manastiri.
-rukopisi iz14.i 15.veka: Rateški (Celovški) rukopis –gorenjski dijalekat 14.vek.
Stiški rukopis– dolenjskidijalekat početak15.veka.
Čedadski rukopis – beneški dijalekatkraj 15.veka. (slovenačkinazivzaVeneciju)
-reformacija,16.vek
31.oktobar je dan reformacije,praznikuSloveniji,slavi se pismenosti knjiga. Štampase prva
slovenačka knjiga.
-PrimožTrubar(1508-1586) rođen je u Dolenjskoj.Do16.vekanemamosačuvanihštampanihizdanja.
Trubor je biosveštenik,zalagaose zaobrazovanje,zaslužanzapromovisanje jezika.
Napisaoje prve štampane knjige naslovenačkomjeziku Katekizem(priručnik zaslužbuucrkvi) i
Abecedarium(bukvar).Objavljene su 1550.god. u Ljubljani.Ujedno1550.godje i godinaosnivanja
slovenačkogknjiževnogjezika.Zalagaose danarodni jezikbude i jezikelite.
1550-1595: zlatni periodpismenosti
-Jurij Dalmatin (Krško1547-Ljubljana1589)
Preveoje Biblijunaslovenački jezik 1584.god.je objaviouVitenbergu(Nemačka).Tamoje štampana.
Štampanaje u 1500 primeraka.
-AdamBohorič(Brestanica1520-Nemačka1598)
Prva slovenačkagramatika, 1584.god, Vitenberg,kojase zove Zimskeurice proste (zimski slobodni
časovi).Napisanaje nalatinskom.Smatrase prvomgramatikomnaslovenačkomjeziku.Uovoj gramatici
veomaznačajanpredgovor,jerse obraća velikašima,uveravaihdadeca trebada uče maternji jezik.
1984. ovagramatika je prevedenanaslovenački.
Pismokojimje pisaoje – bohoričica.
-SebastijanKrelj (Vipava1538 – Ljubljana1567)
Napisaoje biblijuzadecu,izdatau Ljubljani 1566. U njoj se nalazi prvi latinsko-slovenački rečnik(glosar).
-Škofjeloški pasijan:dramskodeloubaroknomdobu.Napisaogaje Lorenco 1721.god. Najstariji dramski
komadsačuvan kodSlovena.Jedinasačuvanaevropskaknjiga''stradanja''izbaroknogdoba.Tekst je u
stilumonologaljudi.Podeljenu13 slikauzetihizbiblijskogteksta.869 stihova.Osnovni cilj je dapodseti
sve da obavljajusvojudužnost –pokoru.
-postojaloje 5vrsta pozorišta
- prvopozorište uBeču 1708, a u Ljubljani 1709.
1) motivi izživotasvetacai savremene antičke istorije
2) verskaigra razvijenaiz sred.pokrajničkihprocesija
3) improvizovanirepertoaridbarokne drame dopučke komedije
4)
5) po uzoruna komedijudell'arte
3. Protivreformacijai prosvetiteljstvo
Italija– manirizam
Španija– gongorizam
Francuska– precioznaumetnost
Slovenija–barokne tendencije:meditativnoteološki tekstovi,verskedrame (pasije),crkvenepesme,
molitvenici,katihizisi...Vidnaobeležjabarokaulikovnoj i muzičkojumetnosti,kaoi u arhitekturi.Bogata
književnost,štamparskipodvizi.
-JanezVajkardValvazor(1641-1693)
bogatoilustrovane knjige ukojimadaje topografski,geografskii istorijski opisKranjske.
Najpoznatijenjegovodelo SlavavojvodineKranjske1689.
18.vek
-osnovanaAcademiaPhilcarmonicorum(lutajući muzičari).
-živaverskapesmaucrkvi,na hodočašćimai proslavama.
-na vlastdolazi MarijaTerezijaod1740.god. uočljive nove prosvetiteljske tendencije i nizdržavnih
reformi.Uvelaje radnovreme,uniformezadržavne službenike,obaveznoosnovnoškolovanje 1774.
-u tovreme se ukidamonaški redjezuita
-francuskarevolucija1789.
-rađanje građanskogdruštva
-prodorfr.vojske premaistoku
-1809.-1813. Ljubljanaje bilasedište Ilirskihprovincija,sedište generalaMarmonta. Pravona upotrebu
jezikauškolamai upravi.
-patentomtolerancije 1781.zvaničnopriznate i druge religije.
Prelazakiz18.vekau 19.vek
-veomaznačajankružok(salon) koji je vodiobaron ŽigaCojs(1749-1819).
-bogatabibliotekaizfilološkihi prirodno-naučnihdisciplina.Sistematičnoprikupljasve dotada
objavljeneknjige naslovenačkom, glagoljske i ćirilske rukopise.
-okupljavredne i sposobne ljude.
ValentinVodnik (1758-1819)
pesnik,pisacškolskihudžbenika,gramatičar,prevodilaci urednik-svestranoangažovaniprosvetitelj.
-monah(franjevac),službovaopoceloj Sloveniji,uLjubljani se posvetiopedagoškomradu,bioje
gimnazijski profesor,direktor,paškolski nadzornik.
-objavioprvuzbirkusvetovnihpesamanaslovenačkom Pesmi zapokušino1806.god.
Bioje i urednikAlmanaha(kalendar,knjigasapunosaveta).
-1793.upoznaje se sa Cojomi postaje njegovnajvrednijisaradnik.
-bioje urednikčasopisaLjubljanskenovice (1797-1800).
AntonTomaž Linhart
član Cojsovogkružoka. Pisacprve slovenačke drame ŽupanovaMicka.Ističe prednostzdrave seljačke
pameti naspramuobražene gospodske kojaume samodauživa.
4. Jernej Kopitar(1819-1833) – Kopitarevodoba
došaokod baronaCojsa vrlomladi ubrzoje postaonjegovsekretar.
1808.odlazi u Beč (uzpomoćCojsa) i tamozauvekostaje.
Poznavaoje razne balkanske jezike.
1810.postao je cenzor- radiokodcara. Biocenzorza novoslovenske i grčke knjige,bioje kustosdvorske
biblije i dvorski savetnik.
1809.najznačajnije delo prvanaučnagramatikasloven.jezika (nemački) više dijalekata.
njegovučenikje bioFranMiklošigkoji je posleKopitareve smrti objavionjegoverukopise.
-panonskateorija-teorijaodomovinistarogcrkvenoslovenskogjezika –nastaona osnovamajezika
panonskihSlovena.
Uticao na Vukada objavi pesme i umotvorine.
Kopitarse borioza ideju- knjizevnostzamiroljubive seljakei sukobiose sanekim(ne vidimime) kojije
smatrao da je književnostzavisoke slojeve.
Usmenaknjiževnost
Vezanaje za niže staleže.
Pisanaknjiževnostnastalanadvorovima.
-elitna,feudalnakulturabilaje nastranomjeziku (nemačkomili latinskom) i predstavljalaje izraz
tuđinske vlasti.
-socijalnapodvojenost(kmet-feudalac) pojačanaje etničkompodvojenošću(naš-strani jezik).
-junački događaji (ratovanja,megdani)i herojski likovi nisupredstavljali deoslovenačkogživota,pase
ljudi nisuidentifikovali sanjima.
-specifičnostslovenačkogstvaralaštva: dominacijalirske poezije (ljubavnapoezija,pesme uzrad,
obredne i običajne pesme)- LepaVida,Desetnica,MladaBreda,GospodBaroda,Zarikai Sončica.
Baladni motivi,običajii verovanja. Pevalose oženi (majka).
-France Prešeren- LepaVida(ostavljasvoje dete i odlazi utuđinu).
-Kralj Matijaž(pravoime MatijaKorvin),madjar,kralj.Bioje zaljubljenuAlenčicukojusuoteli Turci,on
je spašavai završavau tamnici i premaverovanjuonspavaispodplanine Peca.
France Prešeren (3.12.1800-8.2.1849)
najznačajniji pesnik,nalazi se nakovanici evrakaoi Trubar. RodjenuseluVrba(Gorenjska).Najznačajnija
pesmaposvećenaVidi.Školovaose uBeču,Ljubljani i Ribnici.Njegovstricje biosveštenikuRibnici.
Završioje prava i dobiotituludoktora.Pisaoje poeziju.
8.februar-kulturni državni praznikposvećenkulturi i tadase dobijajuPrešeriovenagrade.
poznatpo ''Sonetni venac''1830. Sastavljenod15 soneta.Njegovamuza PrimicovaJulija.
zbirkapoezija1846.
-3 faze stvaralaštva:rana,zrelaromantičarska,fazaopadanja
-balade:Vodeniduh,Noćnik..
-sred.tema:neuzvraćenai nevernaljubav
-oproštaj smladošću- pevaoljubavi,svomnarodu,poeziji,spoznaji života.
-Kranjskačbelica,časopis,urednik MihaKastelic.
5. izlazio1830, 1831, 1832 i 1848.god. u svomčasopisupolemisali suKopitari jansenisti i gramatičari
Metelkoi Dajnko.
ZameraoKopitarui zbog značenjanjegovogimenagovoriomudase brine samoo cipelama,a ne o
književnosti.
Matija Čop- vrlomladse udaviou Savi,Prešernmuposvetiopoeziju.''Krstpri Savici''krštenjeu Savici
1836.god.
Emil Koritko – poljski istraživač,pokušaodaizmeni praksuzapisivanjapesama-zapisivaosamokakomu
pevači kazuju.
-''Zdravljica''- zdravica,himnarepublikeSlovenije,govori oživotu,patriotizmu,susedima.Zahimnu
uzetasamo sedmastrofa.
-kružoci- (sličnosalonimauFrancuskoj) svojevrsne kulturne institucije ukojimasuse okupljaliučeni
ljudi različitihprofila,razmenjujući
međusobnoiskustvai znanja,podstičući jednedruge narad.
-nultapozicija- pozicijatotalnogništavila.
NestalnoCerkniškojezero
-Dante,Božanstvenakomedija
-JanezVajkard,SlavavojvodstvaKranjske
-ratari hteli daga isuše zaradvećihpolja
-štuke,lignje
-najpre nabujarečicaCerkniščica,aza 2-3 dana se stvori jezero
-poznatojošu srednjemveku
-229.različitihvrstaptica
-jednomnije presušilo7god.
-kraći zapis''Škofjeloškirukopis''– sloven.nazivzamesece,15.vek
-manastiri:Stična,Bistra,Žiče,Jurklošter
-Događaji izŠkofje Loke (1515/16), hronikana latinskom
-sačuvane oslikanesrednjovekovne crkve:hodočasničkacrkvana Ptujskoj gori,Crngrobi Sv.Primožu
Gorenjskoj,Hrastovlje uIstri
-knjiž.teorijai folklorističkagovore odvaosnovnamodelausmenepoezije: recitativi muz.akcenati
ritam.
-usmeni stihje pometrici trohejski i daktilski.Najstariji stihjeste lirski deseterac.
Pesme:
-Rošlini Verjanko- okrutni međuljudskiodnosi
-Desetnica- okrutninarodni običaji
plemenitagospazakolje materici sina-krvavaosveta
-LepaVida- pitanje vernosti,neverstva,ličnesreće, položajažene.
6. PrimožTrubar
Je 3x bio prognanizLjubljane (zbogreformističkihidejai propovedi protivsujeverja,protivpodizanja
crkava i veličanjasvetaca.
2x se trijumfalnovraćao,a 3x je prognanzbogknjige ukojoj je izneosvojuvizijubuduće samostalne i
autohtone sloven.crkve ('slovenačkicrkveni red'1564.)
-22 knjige naslovenačkomjeziku,2na nemačkom, aza 10 knjigaštampanihna'ilirskom'napisaoje
predgovornanemačkom.
-borbaprotivsujeverja,primitivizmai građenjanovihcrkava.
-osnovaoštamparijuu Urahu (kodTibingenauNemačkoj).
-Bohoričevagramatika(nazivnalatinskom ARTICAEHORULAE)
predgovorgramatike uduhuhumanističkogrodoljublja.
-Dalmatinje svoj prevodBiblijeopremiopredgovoromukojemobjašnjavarazlikuizmeđu katoličke i
protestantske vere.
-novi prevodnapravljenje u18.veku podrukovodstvomJurijaJapeljakoji se oslanjaonajezik
Dalmatinovogprevoda.
-iz7.vekasačuvanooko 50 pesmaricaurukopisu
-veliki broj pesamaposvećenMajci Mariji,a brojne sui one koje podsećajunačovekovuprolaznost.
-jednaodnajobimnijihanonimnozapisanihzbirki nađenaje umanastiruKalobjei sadrži 40 dužih
pesama,rukopisje nastaoizmeđu1640-1651.god. (dve najboljepesme sa'mementomori'ili 'setise
smrti,seti se da ćešumreti'kao osnovnimmotivom).
-elegičnameditacija,17.vek(1643.) u krsnoj knjizi jedne župe uKranjskoj.
-almanah'Pisanice'urednik FeliksDev (1779,1780,1781), a pokretačMarko Pohlin.
-gazela- kratkalirskapesmaporeklomizarapske poezije, bogate rime,odkojihse jedna'refrenska'rima
ponavljaodpočetkadokraja pesme usvimparnimstihovima.
-slovenačkostanovništvoudobasrednjegveka čine seljaci (slobodni,poluslobodnii kmetovi),rudari,
dvorske sluge,najamni vojnici,ali i studenti evropskihuniverziteta.
-u Sloveniji se ukrštala4 jezika:latinski-nemački-italijanski-slovenački.
-Prva štampana svetovnapesma na slov.jezikuje iz 1689.god. to je posvetaodnosno pohvala
J.V.Valvazoru.
- 'Abecedni rat' polemikaprotivgramatikai rečnika,protiv'metelčice'i 'dajnčice'kaoi protiv
utilitarističkogtumačenjapoezije ustaoje MatijaČop(1831-1833). Čopovapobeda– usvajanje nove
varijante latinice kojuje LjudevitGaj prilagodioglasovnimvrednostimahrvatskogjezika.
-madj.kralj Matjažusr.vekuvladaoKoruškom.Kovaoje zlatnike.Zaspaozastolomkadamu je brada
obmotala9 kam.stolova,probudiose.
-1918.god. prilazi kraljevini SHS-a.