SlideShare a Scribd company logo
1 of 228
Download to read offline
1
ETIMOLOGIJA,
MISTIKA I
EZOTERIJA
Knjiga II
Petko Nikolić Viduša
Kitchener, ON, Canada, 2019.
2
3
Petko Nikolić Viduša,
čitač zapisa u godovima vremena
IZ ZAKONIKA DREVNIH ARJANA
Zakon za domaćina, Čl. 36:
"Govori istinu, čak i to nježno i slatko; uvijek izbje-
gavaj neugodnu istinu, i nikada ne kaži laž ma koliko
bila prihvatljiva ostalima; ovo je vječni zakon." (Gobin
Lal Bonnerjee, Arjan morals, Published by Jagat Yuoti
Gupta, Calcutta,1900.)
4
Copyright © 2019. by Petko Nikolic
Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se um-
nožavati, preštampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili
bilo kojim sredstvom bez dozvole autora, niti može biti
na bilo koji drugi način ili bilo kojim drugim sredstvom
distribuirano ili umnožavano bez odobrenja autora. Sva
prava za objavljivanje ove knjige zadržava autor.
5
SADRŽAJ
Sumerski Enlil i bugarski Enovden 9
Enlil 11
Blizanci ili Dioskuri 18
Porijeklo srpskog dvoglavog orla 20
22. april, Dan Zemlje 22
Ր = Vatra, jara 24
Srbi su pobijedili na Kosovu 1389. 25
Olivera Lazarević rodila Murata II 28
Eneti su Sloveni 29
Vis i Višnji Bog Vit (Vid) 35
Trakija, zvana Perka ili Arija 39
Ivan, Ivanjdan i crkvene laži 42
Glava 48
Učka i učenje 49
Prometej, peteljka i Petar 50
O Perunovom imenu 53
Vinčanski zapis 59
Orlovi i Torlaci 62
Sig >zig > žig 64
Trak, Tračani i Trakia 64
Sabazios je Sava Zios 67
Piramida, Sunčeva analema i traka 70
Voda je Logos 76
Sloboda je veselje sa Sunca 79
Znak dugodnevnice 82
Ko je Serban 83
Pir, pur, per i Perun 86
Kašubi 89
Mijena 90
Trak i traci 91
6
Šta je fascia 92
Germa i Germania 96
Nova futa i ofucana futa 100
Pafte 100
Svastika je lut 103
Vučica hrani Rimula i Rema 105
Konstantin 106
Fulati je velika falinka 107
Slota 109
Os, osb, gost i gozba 110
Ra, rah i Rašani 112
Ra sija 114
Morga i zraka 117
Laži o galaksiji 119
Kos, kosa i Koštana 120
Radost i radostan 122
Trak, tragi i tragos 122
Serblin, Srblin 123
Stauros je zraka, Isus je Sunce 128
Srpsko ognjilo znak sa Nojeve Arke 131
Iliri su suncozračni 134
Sunce i zrakosjajnotračni sjajni ljudi 138
Tračanski bog Derzelas 140
Zoroastar (Zoroaster) 142
Ra je Sunce, raša je zraka, trak ili traka 143
Remesiana (Ramesiana) 146
Bog munja i gromova Tesub i Tesla 149
Raf i rafa 153
Ko su starobiblijski Palestinci 154
O duši 157
Slava 161
7
Velšani su drevni Srbi 162
Preobraženje 164
Paris i Helena - Sunce i Venera 165
Šamaš i Sam samac 171
Hrisovulja kralja Milutina 173
Velika piramida i vrijeme Mjeseca 174
Eli, Eli, lama sabah tani 176
Rasenska boginja Thana (Dana) 180
Natpis na figurini iz Kopila 182
Carevo novo odijelo 189
Ime Bosne 191
Hrišćanstvo i masoni 194
Kopilo i Kubela 196
Kupa 201
Sveta Sofija i Iluminati 204
Bačija i katun 211
Sunce Pelo, pelta i Pelazgi 212
Tunguska eksplozija 1908. i požar 2019. 215
Kaloper 216
Boginja Svani, Bijela Pčela 217
Simbol neba: univerzum, nebeski šar 223
Rasenski privjesak 226
Autor 227
8
9
SUMERSKI ENLIL I BUGARSKI ЕНЬОВДЕНЬ
“To nije bio Enki koji je imao nesumersko ime, već
otac Enlil. Glavni dokaz potiče iz Elba teksta. U tri važ-
na semitska jezika teksta iz ovog grada nađemo bo-
žanstvo čije je ime napisano slogovno kao I-LI-LU.
Budući da je ovaj lik nazvan 'otac bogova', ne može biti
nikakve sumnje da smo u prisutnosti mesopotamskog
Enlila. Mislim da nisam jedini mišljenja da je ILLILU mo-
rao nastati kao reduplikacija semitske riječi za božan-
stvo IL, i da pisanje ENLIL predstavlja sumerizaciju
kroz disimilaciju, uzrokujući u nečemu da liči na sumer-
sko – sa početnim elementom EN – ali koji je u stvari
pozajmica iz stranog jezika. (P. Michalowski, RAI, 43
(1998), pp. 241-242)” [1]
Iz kojeg jezika potiče nesumersko EN? Ovo EN je u
imenu ENETI. Mnogi istoričari tvrde da su Herodotovi
ENETI kasniji VENETI:
"To će biti zabilježena, računajući po Strabonu,
Sofoklu, poznata povezanost Antenora sa boravištem
Eneta (Veneta) na sjeveru Italije." [2]
Da su Herodotovi ENETI kasniji VENETI pokazuje i
ovaj citat koji govori o Herodotu:
"...on je znao o Venetima koje je s pravom sma-
trao Ilirima...." [3]
Nesumersko EN je u slovenskim riječima VENERA,
VENETI i VENDI koje počinju sa V-EN? Šta je VEN?
"Ven (sunce), Vena, mjesec, hindu riječ." [4]
U VEN je EN. Velšani su potomci tracanskih Briga: vel-
ško EN je NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽIVOT [5].
10
EN je u sanskritskm VEN koje znači IDENJE, KRETA-
NJE. [6]
Velško WENER ili GWENER (izgovara se VENER
i GVENER) je VENERA, DANICA. [7]
Dan dugodnevnice Bugari nazivaju ENOVDEN
(ЕНЬОВДЕНЬ), dakle je EN NAČELO ŽIVOTA, SUŠ-
TINA, ŽIVOT, tj. SVJETLOST, SUNCE, BOG.
…………………………
[1] The God Enki In Sumerian Royal Ideology And
Mythology, Tartu University Press, Tartu, 2010, p. 219.
ISBN 978-9949-19-523-7 (PDF)
[2] A. C. Pearson, The Fragments of Sophocles,
Vol. I, Cambridge, The University Press, 1917, p. 88.
[3] William Ridgeway, The Early Age of Greece,
Vol. I, Cambridge, The University Press, 1901, p. 349.
[4] Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of an-
cient names of countries, cities, individuals, and gods,
Cambridge, Metcalf and Company, 1856, p. 25.
[5] William Richards, Welsh and English Dictiona-
ry: Geiriadur Cymraeg a Saeseneg, Caerfyrddin: Pu-
blished by Ewan Jones, 1832, p. 131.
[6] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1018.
[7] Thomas Jones, An English and Welsh Dictio-
nary, Denbigh, Printed by Thomas Gee, 1811, p. 292.
11
ENLIL I INDRA
Enlil je bio vrhovni bog drevnih Sumerana, starje-
šina svih bogova. Vladao je vazduom, vjetrom, olujom,
gromovima i munjama:
“To nije bio Enki koji je imao nesumersko ime, već
otac Enlil. Glavni dokaz potiče iz Elba teksta. U tri važ-
na semitska jezika teksta iz ovog grada nađemo bo-
žanstvo čije je ime napisano slogovno kao I-LI-LU.
Budući da je ovaj lik nazvan 'otac bogova', ne može biti
nikakve sumnje da smo u prisutnosti mesopotamskog
Enlila. Mislim da nisam jedini mišljenja da je ILLILU mo-
rao nastati kao reduplikacija semitske riječi za božan-
stvo IL, i da pisanje ENLIL predstavlja sumerizaciju
kroz disimilaciju, uzrokujući u nečemu da liči na sumer-
sko – sa početnim elementom EN – ali koji je u stvari
pozajmica iz stranog jezika. (P. Michalowski, RAI, 43
(1998), pp. 241-242)” [1]
U sumerskom EN znači SLAMA i semantički se
ne može dovesti u vezu sa Elilom i Suncem, osim sto
je SUVA i ŽUTOSJAJNE BOJE [2]. Ako se misli na
SLAMKU kao stabljiku visoke trave i žita, onda je
značenje VISOKI DRŽAČ, VISOKI NOSAČ i vjerovat-
no je naziv nastao od prenesenog smisla riječi EN kao
imena Sunca. To nam svjedoči drugo značenje sumer-
skog EN: RASTI, BITI VISOK, NAPREDOVATI [3].
Treće značenje sumerskog EN je prijedlog mjesta: U
[4]. Sumersko ENIM je VISORAVAN [5], dakle je os-
novni smisao sumerskog EN u značenju VISOK.
Sumersko ÊNU značilo je OKO [6] što ima smi-
saonu vezu sa SVJETLOST, VID, SUNCE. Ovo ÊNU
12
takođe je značilo i STARJEŠINA, GOSPODAR [7], jer
je statusom VISOK i oslovljava se titulom SVIJETLI.
Velšani su potomci tračanskih Briga i velško EN
znači NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽIVOT [8]. Ovo EN
nalazi se u imenu Herodotovih ENETA [9] (kasnijih
VENETA), zatim u VENA, VENERA, VENUS, VENDI,
FEN.
EN je u sanskritskm VEN koje znači IDENJE,
KRETANJE [10]. Velško WENER ili GWENER (izgova-
ra se VENER i GVENER) je VENERA, DANICA [11].
"Ven (sunce), Vena, mjesec, hindu riječ." [12]
Dan dugodnevnice Bugari nazivaju ЕНЬОВДЕНЬ, da-
kle EN znači NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽIVOT, tj.
SVJETLOST, SUNCE, BOG. Dakle je EN drevna
prepotopska riječ sačuvana u tračanskom (brigijskom)
jeziku.
To je bilo značenje i porijeklo riječi EN u imenu
ENLIL. A šta LIL znači u imenu ENLIL?
Polazimo od nekih srpskih riječi koje počinju ko-
rijenskom osnovom LI: LIK, LICE, LIST, LINIJA, LISI-
CA, LIPA, LITI, LIMUN, LILA. Na ikavskom “letva” je LI-
TVA, “leto” je LITO, “lep” je LIP, “lek” je LIK. Dakle su
ovim riječima ekavsko ikavsko LI nosioci istog znače-
nja, a LI se nalazi u LIL koje je dio imena ENLIL.
LIK je SLIKA i LICE je SLIKA. Tako jedno LICE
može da (S)LIČI na drugo LICE. LI je SLIKA.
LIST se kao ZRȀKA odvaja od GRANE. Gaelik
GRAN je SUNCE i svako jutro ono GRANE. LIST je
izdanak iz LI.
13
- LINIJA je PRAVAC od LI;
- LISICA je ŽUTA, SVIJETLA, SJAJNA kao LI;
- LIPA je Svetovidovo drvo ŽUTIH cvjetova kao što je
ŽUT LI;
- LIJE kiša u mlazovima i svaki mlaz je LINIJA, a
LINIJA ishodi iz LI;
- ekavsko “letva” je ikavsko LITVA i to je tanka drvena
LINIJA. Svaka zrȁka Sunca je LINIJA ili LITVA koja se
pruža od LI;
- LILA je BUKTINJA;
- Ikavsko LITO je ekavsko LETO, vruće i najsjajnje
godišnje doba. LISKA je LESKA, BLESKANJE je BLIS-
KANJE.
LI je SLIKA, LI je BUKTINJA od koje granaju SJA-
JNE GRANE u vidu LINIJA kao što se LIST odvaja od
14
GRANE kao SJAJNE LINIJE kad sunce GRANE. I sve
je SJAJNOŽUTO kao krzno LISICE ili kora LIMUNA.
LI postoji u sumerskom LILLU koje znači OLUJNI
UDAR, PRASAK [13]. Srbi kažu LILNI ga, tj. UDARI ga
ali tako jako da se ZALILA, jer i drvo se pod UDAROM
vjetra LILA: LILA, LILATI, ZALILATI.
Englesko LIGHT i LIVE počinju sa LI. Da li slu-
čajno LIGHT znači SVJETLOST i da li slučajno LIVE
znači ŽIVOT? Ne slučajno, jer LI znači SUNCE: kineski
simbol LI znači VATRA, TOPLOTA, SUNCE, KREA-
TIVNA SILA [14]. Zato je LI u ikavskom (H)LIB, što je
ekavsko (H)LEB.
I tako smo objasnili postanje i značenje imena
sumerskog boga ENLILA: SJAJNO NAČELO ŽIVOTA,
SVJETLOSNA SUŠTINA, SVJETLOSNI ŽIVOT, tj.
SVJETLOST, SJAJNI GOSPODAR, MOĆNI GOSPO-
DAR, VISOKI GOSPODAR, SJAJNI BOG!
A šta znači ime vedskog boga INDRE?
Indrino ime javlja se u tri oblika: 1. hetitsko INDARA
[15], 2. sumersko INDURA [16], 3. vedsko INDRA [17]:
1. Sanskritsko IN (√inv) = UBRIZGAVATI SNAGU,
JAČATI; SNAGA; GOSPODARITI [18]. Sanskritsko
IND znači MOĆAN, SILAN, JAK [19]. Kao korijen u
isanskritsko ĀR daje riječima značenje SLAVITI [20];
RADOVATI, FIKSIRATI, DOSEGNUTI, DOSTIĆI [21]:
IN-D-AR-A > INDARA = SNAGA SLAVE, MOĆNI
RADOVATELJ, JAKI GOSPODAR TAČNOSTI I DOS-
TIGNUĆA.
Ime INDARA upućuje na SUNCE DUGODNEVNICE.
15
2. Sanskritsko DARA znači CIJEPANJE, PODJE-
LA [22]:
IN-DARA > INDARA = GOSPODAR PODJELE.
Pogledamo li šematsku sliku dugodnevnice, vidimo da
Sunce ljetnog solsticija dijeli nebo na istočnu zonu
proljeća i zapadnu zonu ljeta. U trenucima dok se nala-
zi u svojoj najvišoj nebeskoj tački zenita sjevernog ne-
ba SUNCE je DJELITELJ godišnjih doba i sezona du-
ljanja i kraćanja dana.
3. Sanskritsko INDRA znači BOG NEBA I ATMO-
SFERE, BAČAC MUNJA, SUZBIJAČ I OSVAJAČ [23]:
IN-D-RA > IND-RA > INDRA
RA je jedno od najstarijih imena Sunca. Sanskritsko
RA znači VATRA, TOPLOTA, LJUBAV, UŽIVANJE,
DAVANJE, ZLATO, BLJESAK, VELIČANSTVENOST
[24].
16
Sanskritsko IN je u srpskom SIN i SINUTI. To je ono is-
to IN u vedskom imenu INDRA. Vidjeli smo da san-
skritsko IN znači UBRIZGAVATI SNAGU, OJAČAVA-
TI; SNAGA; GOSPODARITI. Sve to dešava se u priro-
di kad Sunce SINE. ENLIL i INDRA isti su bog Sunca.
Tako sanskritsko IN daje isto značenje kao i
velško EN koje znači NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽI-
VOT. Zato su EN u ekavskom SENO i IN u ikavskom
SINO nosioci istog značenja, sinonimi. Izbacivanjem
ikavskog govora iz književnog jezika izvršena je cen-
zura istine o srpskom jeziku i srpskoj istoriji.
…………………………
[1] The God Enki In Sumerian Royal Ideology And
Mythology, Tartu University Press, Tartu, 2010, p. 219.
ISBN 978-9949-19-523-7 (PDF)
[2] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and
Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, p.
213.
[3] Ib.
[4] Ib.
[5] Ib.
[6] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian
Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung,
1908, p. 376.
[7] Ib.
[8] William Richards, Welsh and English Dictiona-
ry: Geiriadur Cymraeg a Saeseneg, Caerfyrddin: Pu-
blished by Ewan Jones, 1832, p. 131.
[9] Herodotus, I, 196.
17
[10] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p.
1018.
[11] Thomas Jones, An English and Welsh Dicti-
onary, Denbigh, Printed by Thomas Gee, 1811, p. 292.
[12] Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of an-
cient names of countries, cities, individuals, and gods,
Cambridge, Metcalf and Company, 1856, p. 25.
[13] John Dyneley Prince, Ib., p. 392.
[14] David Diringer, The Alphabet: A Key To The
History Of Mankind, Second and Revised Version,
London, New York, Toronto, Melbourne, Sydney, Cape
Town: Hutchinson’s Scientific and Technical Publica-
tions, 1948, p. 101.
[15] Laurence Austine Waddell, The Phoenician
Origin of Britons, Scots & Anglo-Saxons, London:
Williams and Norgate, Ltd., 1924, p. 246.
[16] Ib.
[17] Ib.
[18] Monier Monier-Williams, Ib., p. 165, 167.
[19] Ib., p. 165.
[20] Ib., p. 149.
[21] Ib.
[22] Ib., p. 470.
[23] Ib., p. 166.
[24] Ib., p. 859.
18
BLIZANCI ILI DIOSKURI
Ljetni solsticij ili dugodnevnica oko 1000. g. st. ere
pa sve do oko 300 g. n. ere bio je iznad i oko zvijezda
Poluksa i Kastora (Dioskura), dviju glavnih zvijezda
sazviježđa Blizanci.
19
Na gornjoj slici je antički reljefni prikaz ljetnog solsticija
sa antropomorfnim prikazima Poluksa i Kastora i njiho-
vim bukvalnim prikazom u liku zvijezda sa "polumje-
secom" u horizontalnom položaju između njih. Taj "po-
lumjesec" zapravo je vrijeme dugodnevnice, svo nebo
južno od tačke solsticija, Sunčev nebeski prestol, ne-
beski prestol Boga Sunca (na grbu Ilirije prikazan je
ljetni solsticij).
Ovakvih prikaza "polumjeseca" ima širom istorij-
skog drevnog svijeta, a ima i na našim stećcima, ali
avramske ideologije to uporno tumače kao polumjesec
u bukvalnom smislu.
Neke boginje preantičkog i antičkog vremena ima-
ju ovaj polumjesec na glavi i njih su proglasili bogi-
njama Mjeseca, što ne odgovara stvarnosti prirode. Taj
simbol "polumjeseca" na njihovim glavama je simbol
letnog solsticija i Boga Sunca, a one su boginje pro-
ljeća i Sunčeve pratilje, te se kao boginje proljeća u
podne na dan dugodnevnice tjelesno spajaju sa bogom
20
Sunca začinjući plod novog života koji će se roditi na-
kon devete mjeseci dolaskom novog proljeća.
Vatre ili kresovi uoči dugodnevnice ostatak su
žrtvenih vatri bogu Sunca.
PORIJEKLO SRPSKOG DVOGLAVOG ORLA
21
Ruka Save Dijasa (Sabaziosa) sa dvoglavim oralom.
22
22. APRIL, DAN ZEMLJE
Godina ima 365.242 dana:
365.242 : 3.14159 = 116.2602377 dana = prečnik
kruga godine (AB).
Dan Zemlje je 22. april. U numerologiji broj 22
simbolizuje princip preciznosti i ravnotežete, te je kao
takav jedan od najmoćnijih brojeva i pripada Tvorcu,
Velikom Arhitekti, tj. Bogu.
Zašto je od svih dana godine za Dan Zemlje oda-
bran 22. april? Zato jer je bio najpogodniji broj od svih
22-gih datuma u ostalim mjesecima.
Na dan 22. aprila Sunce se prividno kreće kroz
tačku A na ekliptici (+12° deklinacije). Ta tačka je na
istoku, ulazak Sunca u znaku Ovna, a tačka B je veče
23
na zapadu i tom linijom deklinacije prođe Sunce na dan
22. aprila.
Od 22. aprila Sunce se penje ka tački prvog dana ljeta
21. juna, a onda od 21. juna spušta ka tački B koja se
nalazi u sazviježđu Lava.
Godina ima 365.242 dana:
365.242 : 3.14159 = 116.2602377 dana = dužina
AB = simbolični prečnik kruga godine. Dakle za oko
116.2602377 dana Sunce će od 22. aprila do 17. avgu-
sta svojom ekliptikom stići u tačku B u znaku Lava kod
najsjajnije zvijezde Regulus, što znači “princ”, i tad je
tačka B na istoku, a tačka A na zapadu. Od prvog dana
zime do 22. aprila je 120 dana i ovo je trećina kruga
koji ima 360° (na Sunčevoj ekliptici između A-B je 8h
po 15º = 120°).
24
Ր = VATRA, JARA
Drevni piktograf.
Stećak (Zeleno polje, Rogatica, BiH).
Znak Ր je starofeničansko slovo P. Sanskritsko
PERU znači SUNCE, VATRA [1], sanskritsko JARĀ je
SLAVA [2]. Srpsko JARA je VRUĆINA, VATRA, PLAM,
SJAJ, SVJETLOST, SLAVA. JARILO je slovenski BOG
PRLJETNOG SUNCA.
…………………………
[1] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648.
[2] Ib., p. 414.
25
SRBI SU POBIJEDILI NA KOSOVU 1389.
(pismo kralja Tvrtka Kotromanića)
U istoriji nije poznat slučaj da se nakon vojne po-
bjede car pobjedilac povlači sa poprišta i sa svom voj-
skom napušta zemlju pobijeđenog protivnika. Strani
pobjedilac trijumfalno zauzima prestonicu u zemlji po-
bijeđenog vladara, masakrira vojno sposobne muškar-
ce i nakon opšte pljačke, silovanja i odvođenja u roblje,
pobjedilac po svim gradovima postavlja svoju vojsku sa
predstavnicima svoje administrativne vlasti radi ubira-
nja poreza. Bajazit nije učinio bilo šta od toga, on nema
vojne snage da to uradi, jer se izgubivši bitku povukao
sa Kosova.
Kralj Tvrtko I Kotromanić (1338 – 1391), kralj Srba
i Bosne, savremenik Kosovske bitke, može se reći i
vrhovni zapovjednik sve srpske vojske na Kosovu, iz
prestonog Bobovca u Bosni 1. avgusta 1389. godine,
mjesec i po dana nakon bitke, piše pismo i obavještava
upravu svog grada Trogira:
“Onoga ohologa vražjega sina i slugu neprijatelja
imena Krstova i cieloga roda čovječjega .. nevjernoga
naime Amurata, koj si bio pokorio mnoge narode .. i koj
bješe već došao s dvjema svojima sinima i sa sljed-
benicima Turcima i naše zemlje uznemiriti u nakani da
kasnje navali i na vaše, napokon sraživši se s njima
dne 15 lipnja .. nadvladasmo tako, da malo od njih žive
iznesoše glave.” [1]
Cijeli mjesec i po nakon bitke Tvrtko javlja o pobjedi
srpske vojske, dakle to nije mogla biti pogršena vijest.
26
Knez Lazar je 1377. g. priznao Tvrtka za kralja svih Sr-
ba i nasljednika krune Nemanjića, pa se zato i ova po-
bjeda pripisivala Tvrtku, kao kralju svih srpskih zema-
lja.
Tvrtkova vojska sa najboljim vitezovima i ratni-
cima tadašnje Bosne, pod komandom vojvode Vlatka
Vukovića, učestvovala u boju na Kosovu. Po povratku
sa Kosova, kao glavnokomandujući kraljeve vojske,
Vlatko je kralju Tvrtku morao lično podnijeti izvještaj o
ishodu borbe. Takav je raport bio prije Kosova, bio je
onda i takav je danas: glavnokomandujući nakon bitke
podnosi izvještaj svom vrhovnom zapovjedniku!
Citat iz odgovora na Tvrtkovo pismo iz Italije:
"I ako smo mi još odavno odavno dobro znali koje
iz pričanja koje iz mnogobrojnih pisama za tu pobjedu
s više nispolanu vašemu veličanstvu, za pobjedu 15-
-ga prošloga Juna nad bezumnim ponošljivcem Mura-
tom...." [2]
Dakle to nije bilo jedno pismo o srpskoj pobjedi! A gdje
su nestala sva ta pisma u kultno pedantnom vođenju
ondašnje mletačke administracije? Sakrivena su u
tajnim arhivama i tako su postala nedostupna istoriji, a
ovo Tvrtkovo pismo kao najoriginalniji i najvjerodos-
tojniji istorijski dokument Srbi namjerno odbacuju.
Zašto većina današnjih Srba ne voli objavljivanje
ovog pisma? Zato što im dira u lažima zavedenu svijest
u koji je usađena kultna laž crkve o srpskom porazu na
Kosovu i o slavi i svetosti kneginje Milice, a ona je
1392. godine, dakle treće godine nakon bitke, svojim
dobrovoljnim vazalnim ugovorom sa Bajazitom dala
27
krila Turcima za kasnija osvajanja Balkana poklanjajući
Turčinu vlast na Srbijom davši mu svoju najmlađu
kćerku Oliveru u harem kao zavjetni zalog svog ogav-
nog ugovora.
Zatečeni i zbunjeni otkrićem ovog dokumenta neki
istoričari su počeli da buncaju kako je "zbog velikih gu-
bitaka na obe strane bitka bila neriješena"!? Kako bit-
ka može biti neriješena, pobogu, nije to nogometna
utakmica? Branilac svoje zemlje, svog naroda, branilac
svoje čeljadi, svoje kuće i ognjišta potukao je agresora
i agresor je pobjegao sa poprišta. To se u kod svih ljudi
i naroda na svijetu i u istoriji oduvijek zvalo pobjedom.
Bog je Srbima podario pobjedu, ali je izdajnička
crkva taj veliki i slavni podvig srpske vojske svojim laži-
ma pred istorijom i cijelim svijetom u srpski plačevni po-
raz pretvorila. Crkvi treba narod slomljenog duha, jer
ne hrle u crkvu oni što pjevaju, već oni što plaču!
Istorija nije vjera, koja počiva na dogmatima kao
vječnim božanskim istinama, nego počiva na istorij-
skim dokazima pisane i materijalne prirode. Kad se na-
đe originalniji i nekom istorijskom događaju vremenski
bliži dokument, istorijske činjenice nastale po mlađim
dokumentima, mitologiji ili pretpostavkama se mijenja-
ju, ali u slučaju Srba, to nije slučaj!
.........................
[1] Franjo Rački, Pokret na slavenskom jugu kon-
cem XIV i početkom XV stoljeća, Rad JAZU, Knjiga III,
Zagreb, 1868, str. 94.
[2] Stojan Novaković, Italijanski arhivi i naša isto-
rija, Glasnik srpskog učenog društva, Knjiga XI, Sves-
ka XXVIII staroga reda, Beograd, 1870, str. 436.
28
OLIVERA LAZAREVIĆ RODILA MURATA II
“Osim toga Pajazit uze si za ženu Milevu kćer Mi-
ličinu. Njezinoj liepoti za ljubav zaboravljao je Pajazit
na svoj koran, a u njeje se pravoslavje nedirao.” [1]
“Milica malo poslije smrti svoga muža nedaleko
od Kruševca sazida manastir Ljubostinje, gdje se i ona,
pokle opazi Stiepana već zdriela za vladanje, zatvori
sa mnogo udovica, svojih muževa lišenih na Kosovu, i
tude umrie 11. stud. godine 1405. kao kaludjerica. Čim
se Milica svoje vlasti okani stade STIEPAN LAZARE-
VIĆ sam vladati svojom zemljom, i pošav u Bosnu, ože-
ni se tamo kćerom Tvrdka, kralja bosanskoga, i odvede
ju uz sjajnu pratnju u svoj stolni grad Biograd na Du-
naju.” [2]
“Po smrti Vuka Brankovića (1398.) izagna Stiepan
sinove Vukove Gjurgja i Lazara iz Srbije, a oni prieko
Dalmacije otidoše k Pajazitu, ne bi li jih uveo u otčeve
zemlje. Ali Pajazit, rad Milieve, kćeri Lazareve, svoje
žene, ne prista na njihove zahtieve, te tako ona dva
brata ostadoše pri dvoru Sultanovu čekajući zgodnija
doba.” [3]
“U ratu s Tamerlanom Stiepan i brat mu Vuk od-
vedoše dovoljnu silu u pomoć Turičnu, i u bitki na an-
gorskom polju (26-28 srp. 1402.) Stiepan je s Baja-
zitovim sinom vodio predvojsku i junački uzmicao pred
neizmiernom silom tatarskom. Tamo se nadjoše i oba
brata Brankovića. Sva četiri padoše napokon u tatar-
ske ruke, te i Stiepanova sestra Sultanica Mileva; no
oni pobiegoše iz tamnice i čudnovato se spasiše, bižuć
29
u Carigrad, gdje ih car liepo primi, a poslie u Metelin
(Marciana. God. 1402).” [4]
“Amurat, sin Bajazitov od Milieve, čim se dokopa
carstva turskoga sklopi mir i savez sa Stiepanom svo-
jim ujcem, a Stiepan dade mu za ženu Maru sestru
Gjorgja Brankovića, te tako se jako usnaži njihova lju-
bav.” [5]
Svi podaci koji su navedeni istorijski su tačni, a iz
kojih izvora je uzeto da je Mileva (Olivera) Lazarević
mater Murata II, to ostaje zagonetka.
…………………………
[1] Sime Ljubić, Ogledalo književne poviesti jugo-
slavjanske, Knjiga 1, Riečki Emidia Mohovića Tiskarski
kamen. Zavod, 1864, str. 191.
[2] Ib., str. 191-192.
[3] Ib., p. 192.
[4] Ib.
[5] Ib., p. 193.
ENETI SU SLOVENI
U imenu Homerovih drevnih paflagonijskih ENETA
(Ένετοί) [1] i Herodotovih ilirskih ENETA (Ένετοὺ) [2]
osnova je EN.
Grčko ENETI, ENETOS (ἐνετή, ἐνετός) je BROŠ,
FIBULA i to je je SJAJNA UKRASNA KOPČA [3]. Sino-
nim ovim grčkim riječima je riječ PERONI (περόνι) [4].
Sanskritsko PERU je VATRA, SUNCE, ZLATNA PLA-
NINA; SPASAVATI, DAVATI; SJEME [5]. Od te riječi je
ime slovenskog boga PERUNA, boga munja i gromva.
30
Sad ćemo da tražimo drevni smisao ove riječi ne bismo
li odgonetnuli identitet ENETA. U tom poslu polazimo
od najstarijih glinenih sumerskih pločica i sumerskog
EN.
Sumersko EN znači RAST, PODIZANJE, VISOK,
NAPREDAK [6]. Od ovog EN izvedeno je sumersko
ÊNU što znači GOSPODAR [7].
Latinsko EN znači ENO, GLE, VIDI [8], dakle se EN
nalazi i u srpskom sa istim značenjem kao i latinsko EN
i bukvalno se odnosi na VID i GLEDANJE u odre-đenu
tačku, predmet ili događaj u prostoru više pos-matrača.
Latinsko ENS znači STVORENJE, BIĆE, JE-SAM [9].
Velšani su potomci tračanskih Briga i velško EN
znači IZVOR ŽIVOTA, ŽIVOTVORNO; BIĆE, BOŽAN-
STVO; DUŠA; DUH, SUŠTINA; ČISTO; SUŠTINSKO;
SAMOKRETNO; BRZO; PLEMENITO [10].
Od EN je velško DENU i DENAWG sa značenjem
ATRAKTIVN, PRIVLAČAN, ZAVODLJIV [11].
Velško DEN je u toponimu DENKOVAC (selo kod Kra-
gujevca). Daničić spominje srednjovijekovno selo
DENKOVO u Arhiljevici i DENKOVCI negdje na Koso-
vu [12].
A sad idemo u bretonski! Bretonsko ENE je DUŠA
[13], ENO znači kao i srpsko ENO [14], ENNA znači
ONDA [15]. Bretonsko DEN znači ČOVJEK [16].
U korniškom, takođe dijalektu ketskog, ENÉ, ENA,
ENEF i ENAV je DUŠA [17].
Pogledajmo englesko ENGINE (čitaj: ENDŽINE).
Engleski etimolozi tvrde da to potiče od starofrancus-
kog ENGIN koje, kažu, potiče od latinskog INGENIUM
31
[18]. Nije tako, lažu, jer su u ENGINE dvije riječi: EN +
GIN = EN + DŽIN. Jedno od velških značenja riječi EN
je SAMOKRETNO, a riječ GIN je srpsko DZIN pisano
latinskim načinom GIN. DŽIN je DIV, DIV je BOG. Po
teritoriji Rimskog carstva na neki oltari posvećeni su
DŽINIMA, latinski pisano GENIO, GENIUS. Ilirski Kelti
vjerovali su u DŽINE kao ZAČETNIKE I ČUVARE PLE-
MENSKOG RODA, PORODICE I KUĆE, podizali im
oltare i prinosili darove. Jedan od tih oltara podigao je
Platius Dasantis, bosanski Sardijat na radu u rimskim
rudnicima dačanske Rošia planine (Roşia Montană), tj.
Raške ili Crvene planine. Na oltaru piše:
PLATIUS DASANTIS GENIO SARDIAT(A)E
D(O)N(UM)
U prevodu to glasi:
PLATIUS DASANTIĆ PRINESE DŽINU
SARDIATSKOM
Bretonsko GENY znači BITI ROĐEN, te su po da-
nu rođenja mladog Sunca i nove kalendarske godine
na dan zimskog solsticija prvom mjesecu dali ime
GENVAR, latinski Januar [19]. Ista značenja imaju
korniško GENY [20] i GENVAR [21].
Velško GEN znači RAZUM; DUŠA; ŽIVOT [22].
Gaelik GIN znači SUŠTINA, BITAK, BIĆE, STVOR,
OSOBA; STVARANJE, VRSTA, ROD [23]. Dakle srp-
sko DŽIN potiče od keltskog GEN ili GIN, latinsko GE-
NIUS, arapsko GINN, te u srpski i bugarski nije ušlo
preko turskog ČIN kao što tvrdi Skok [24].
Velško EN u velškom GEN, bretonsko i korniško
EN u GENY i GENVAR imaju isto značenje kao i gaelik
32
IN u GIN. U prethodnoj temi sa naslovom “Enlil i Indra”
pokazali smo da su EN i IN riječi istog značenja, a to
potvrđuju i srpske riječi u ekavskom SENO i ikavskom
SINO, SENA i SINA, VENKA i VINKA, VENAC i VIN-
AC, itd.
Tako je EN u bugarskom ДЕН (ден = dan) jednako
onom EN u staroslovenskom ENЬCЬ i jednako srp-
skom EN ekavskom VENAC i jednako je onom IN u
ikavskom VINAC.
VENAC ili VINAC u staroslovenskom je ЕНЬСЬ,
ruski ВЕНОК, ukrajinski ВІНОК, poljski WIENIEC, češ-
ki VĚNEC, slovački VЕNIЕC, slovenački VENEC, bu-
garski ВЕНЕЦ. Staroslovensko ENЬCЬ izvedeno je od
osnove EN koje znači SJAJ, SUNCE. ENЬCЬ je VE-
NAC, VINAC i znači KORONA, AURA, SJAJ, SVJET-
LOST, SLAVA. Govoreći o različitim imenima Boga
među drevnim narodima, A. Pajk kaže:
“Svi priznaju postojanje Bića, Moći, ili ENSA, ….”
[25]
Sumersko EN, velško EN, bretonsko i korniško EN
i staroslovensko EN u ENЬCЬ istog su značenja: SUN-
CE. Otuda je kod Bugara praznik dugodnevnice ЕНЬ-
ОВДЕНЬ, koji su hristijanizacijom i pritiskom crkve
nastavili da slave na Ivanjdan 24. juna julijanskog, tj. 7.
jula gregorijanskog kalendara. Od EN izvedeno je VEN
koje znači isto što i VIN. Njemačko WENDEN i WIN-
DEN, dansko VENDERE, švedsko VENDER i estonski
VENE naziv je sa SLOVENE.
I ko su Homerovi ENETOI i Herodotovi ENETI? To
su SUNČANI, SVIJETLI , PROSVIJETLJENI, SJAJNI,
33
SLAVNI kasnije nazvani SLOVENI, tračanski rod, jer je
ime TRAČAN od TRAK u kojem je RA ime Sunca, u
SLOVEN je EN ime Sunca.
…………………………
[1] Homer, Ilijada, 2, 9.
[2] Herodotus, I, 196.
[3] Henry George Liddell and Robert Scott, A
Greek-English Lexicon, Oxford: The Clarendon press,
1883, p. 478.
[4] Ib., p. 478, 1204.
[5] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di-
ctionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648.
[6] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and
Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, p.
213.
[7] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian
Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung,
1908, p. 376.
[8] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo-
gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed
by A. G. Valpy, 1828, p. 135.
[9] Ib.
[10] William Owen Pughe, A Dictionary of the
Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh:
Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 24.
[11] Ib., Vol. I, p. 409.
[12] Đura Daničić, Rječnik iz književnih starina srp-
skih, Dio prvi, Beograd, Drzavna stamparija, 1863, str.
263-264.
[13] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum:
A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
34
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
136.
[14] Ib., p. 136.
[15] Ib.
[16] Ib., p. 46.
[17] Frederick W. P. Jago, An English-Cornish
Dictionary, London: Simpkin, Marshall & Co., Statio-
ners’ Hall Court; Plymouth: W. H. Luke, Printer and
Publisher, 1887, p. 149.
[18] Walter William Skeat, An Etymological Dictio-
nary of the English Language, Second Edition, Oxford:
The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co.,
1893, p. 191.
[19] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum:
A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
166.
[20] Frederick Jago, English-Cornish Dictionary,
London: Simpkin, & Marshall and Co., Plymouth: W. H.
Luke, 1887, p. 20.
[21] Ib., p. 86.
[22] William Richards, Welsh and English Dictio-
nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin,
1832, p. 141.
[23] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary,
London, Printed for James Duncan, 1825, p. 294.
[24] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str.
474-475.
[25] Albert Pike, Morals And Dogma, Charleston,
1871, p. 644.
35
VIS I VIŠNJI BOG VIT (VID)
Od riječi VIS izvodi se riječ VIZIJA:
VIS > VISIA > VIZIA > VIZIJA
Srpsko VIS znači ONO ŠTO JE U PROSTORU IZNAD
POSMATRAČA: BRIJEG, BRDO, PLANINSKI VIS,
NEBESKI VIS.
Latinsko VIS znači SNAGA, MOĆ [1]. U srpskom
VIS jeste SNAGA i MOĆ, ali je VIS u širem smislu mno-
go više od toga.
Latinsko VISO znači VIDIM, VIDI [2], jer popneš li
se na VIS, pred očima ti se otvara široka slika prostora
ili VISIA, tj. VIĐENJE. Pogledajmo:
S VIS DA > SVISDA > ZVIZDA
Ono S je prijedlog mjesta, VIS je VISINA, a DA znači
DATI, DAVATI. Velško DA znači STVARANJE, DOB-
RO, BOGATSVO, IMANJE [3]. Pazimo i ovo:
S VIS DAN > SVISDAN > ZVIZDAN = SUNCE
Ono S je prijedlog mjesta, VIS je VISINA, a DAN je VID.
Velško DAN znači STVARANJE, UZBUĐENJE, DOB-
ROTA, LJEPOTA, KRASOTA, DRAŽ [4]. Tako vidimo
da srpsko VIS ima značenje NEBO, jer je NEBO najviši
VIS s kojeg se DAJE ŽIVOT svemu na Zemlji i zato
govorimo “Slava Bogu na visini” (Luka, 2, 14). Na latin-
skom to glasi ovako: “Gloria in Excelsis Deo”, u grčkom
“Δόξα έν ύψίστοις Θεῷ” [5]. Latinsko “Excelsis” znači
NA VISINI, NAJVIŠEM, NAJUZVIŠENIJEM [6]. To isto
znači i grčko ύψίστοις: NAJVIŠEM, VIŠNJEM.
Dakle je srpski pojam VIS mnogo šireg značenja
od latinskog VIS, a to znači da je srpsko VIS originalnije
36
i starije i da je latinsko VIS preuzeto iz srpskog ma
kojim to precima Srba pripadalo.
U riječi VIS osnova je VI od čega je VITI, NAVITI.
I šta je VI? VI je KRUŽNO, VIT je KRUG, a kružić je
VITICA. Ako nekome damo vunenu pređu i naredimo
mu: “VI(J) TO,” on će napraviti jedan VI, pa drugi VI i
tako će VITI pletivo. Ovo VI je u VINTA: VINTA se VIN-
TA, tj. OKREĆE. “VITO kolo” znači “OKREČUĆE kolo”.
VIR na vodi se OKREĆE. Velško GWID znači VIR
[7]. Osnovu VI iz VIR i VINTA (kolo, okretanje)
37
nalazimo u velškom GWIR koje znači ČISTA TEČ-
NOST, ETER, IZVOR ŽIVOTA; ČISTOĆA, ISTINA;
ZAKON, ZAKONODAVSTVO [8]. Velško WIR znači
ISTINA [9]. Srpsko ekavsko VERA ikavski je VIRA.
Ekavsko VETAR na ikavskom je VITAR, jer VI-
TAR sve VINTA. Rekosmo da VI bukvalno znači KRUG
i najmanji krug je oblik elementarnih čestica koje VIN-
TAJU jedna oko druge tvoreći tako atome i molekule
materije. Najprostiji atom je atom vodonika: oko jednog
protona VIJE se i VINTA jedan elektron i to VINTA-
NJE je KRETANJE U VREMENU. To je prvo i origin-
nalno značenje korijenske osnove VI u VIS: sanskrit-
sko VĪ znači POKRET, KRETANJE [10], a srpsko VI
znači KRUŽNO KRETANJE.Latinsko VIA je PUT [11],
sanskritsko SAVITṚ je SUNCE [12].
Naziv VITICA (prsten) je od VIT, a VIT je od VI.
Latinsko VITA je ŽIVOT. Od VIT je postalo VID, te je
pomeranskih Slovena SVENTVIT isto što i SVETOVID.
38
…………………………
[1] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo-
gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed
by A. G. Valpy, 1828, p. 513.
[2] Ib.
[3] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. I, Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 302.
[4] Ib., p. 386.
[5] Tregelles Samuel Prideaux, The Greek New Te-
stament, London: Samuel Bagster and Sons, 1857-
1879, p. 226.
[6] John Tahourdin White and Joseph Esmond Rid-
dle, A Latin-English Dictionary, Vol. I, London: Long-
mans, Green, and Co., 1872, p. 613.
[7] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. I, Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 171.
[8] Ib., p. 173.
[9] Ib.
[10] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di-
ctionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1004
[11] Francis Edward Jackson Valpy, Ib., p.507.
[12] Monier Monier-Williams, Ib., p. 1190.
39
TRAKIJA, ZVANA PERKA ILI ARIJA
“…ἔστι δὲ ἡ Θρᾴκη χώρα, ᾓ Πέρκη ἐκαλεῖτο καὶ
Άρία. τὸ ἐϑνικὸν Θρᾷξ καὶ Θρᾷκσσα.” [1]
Prevod: “…od Trakije zemlje, ili Perke zvane i Arija,
naroda Tračana ili Traksa.”
U savremenom grčkom πέρκη je vrsta ribe sa
latinskim imenom perka, engleski perch [2] (grgeč ili
bandar). Izgled te ribe može svim Slovenima jasno
objasniti značenje imena Perun, Perkunas ili Perkuns:
riba je “perkasta”, tj. po tijelu ima nazubljene žute trake
kao zrake: ɅɅɅɅ. I velika oštra peraja na leđima su joj
zra-kasto nakostriješena: perka je perasta, trakasta,
trač-na. Sanskritsko PERU znači ZLATNA PLANINA,
VAT-RA, SUNCE [3].
Pogledajmo tu ribu i te dvije boje na njoj: boja svjetla
i boja tame. Grci su odabrali tamu, te im riječ πέρκη
znači mračan [4], a opredijelili su se za to sve po svojoj
40
mržnji na Tračane, iako im riječ πέρκός znači soko [5].
Grci su sinovi tame još od trojanskog rata i prije toga,
a Tračani su oduvijek sinovi Sunca.
Evo još grčkih riječi:
a) Θρᾷξ = Θρᾳκός = Trako, Tračanin [6]
b) Θράσος = odvažnost, ponos [7]
c) Θρᾷσσα (thrassa) = Tračanka [8] = Trasa = Traka
d) τρακτὸς = bijel, izbijeljen; takođe znači razvuče-
no, istegnuto tijesto, latinsko tractum, tracta [9].
Latinsko tracto izvedeno je od traho, tractum [10]. La-
tinsko traho znači vučem, povlačim, izvlačim, izdužu-
jem [11]. Ako uzmemo tijesto i povlačimo dva kraja u
suprotnim pravcima, šta dobijemo? Dobijemo liniju ili
traku.
Za englesko track (put, pravac) kažu da nije latin-
sko i da ne potiče od latinskog trahere [12]. Zar put
(track) nije izdužena linija, tj. traka između dva mjesta?
Englesko trace je jedna od traka konjske opreme,
tkz. štranga, dakle je i trace traka [13]. Englesko trace
je trag stopala, vidljivi znak, remen, kaiš, francusko trait
[14].
Francusko trac je trag divljači [15], francusko tra-
ce je staza, put, trag stopala, trag [16]. Zar sve ovo nije
svojevrsna traka, trag, trag?
Francusko tracé znači linija [17]. Svaki Sunčev
trak je linija od Sunca. Riječ trak je balto-slovenska,
sveslovenska i praslovenska [18], dakle je tračanska.
Od početka do kraja ovog teksta nalazimo riječ
trak i to je trak (zrak) Sunca, dakle grčko Θρᾷξ,
41
Θρᾷκιος, Θρΐκιος, Θρᾔκιος, Θρηῐκιος ili Θρῑκιος znači
Tračni ili Tračani.
Biti tračan znači sjati, biti sjajan, svijetal, svjetlosan
i zato je je taj odvažan i ponosan ili grčki Θράσος
(TRASOS). Gle i ovo: TRASA i TRASIRATI je original-
na srpska riječ, englesko TRACE. TRASA je OZNA-
ČENI PRAVAC, LINIJA ili TRAKA, TRAČNICA.
TRAČNOST je SJAJ, SVJETLOST ili SLAVA, dak-
le su nazivi TRAČANI i SLAVENI istoznačne riječi.
…………………………
[1] Avgvsti Meinekii, Stephani Byzantii Ethnicorvm
Quae Svpersvnt, Tomus Prior, Berolini, Impensis G.
Reimeri, 1849, p. 316.
[2] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek
English Lexicon, New York: Harper & Brothers, 1883,
p. 1204.
[3] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648.
[4] Henry George Liddell and Robert Scott, Ib.
[5] Ib.
[6] Ib., p. 680.
[7] Ib.
[8] Ib.
[9] Ib., p. 1568.
[10] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymo-
logical Dictionary of the Latin Language, London: Prin-
ted by A. G. Valpy, 1828, p. 480.
[11] Ib., p. 481.
[12] Walter William Skeat, An Etymological Dicti-
onary of the English Language, Second Edition,
42
Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan &
Co., 1893, p. 653.
[13] Ib.
[14] A. Chevalley and M. Chevalley; G. W. F. R.
Goodridge, The Concise Oxford French dictionary,
Part II, Oxford, The Clarendon Press, 1940, p. 266.
[15] Ib. Part I, p. 826.
[16] Ib., p. 827.
[17] Ib.
[18] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str.
489.
IVAN, IVANJDAN I CRKVENE LAŽI
Velšani su potomci tračanskih Briga, a i Srbi, od-
nosno svi “Južni Sloveni” potomci su Tračana. Velško
IW (čitaj: IV) znači KRAJNJA GRANICA, VRHUNAC
[1].
Pošto IW (IV) znači KRAJNJA GRANICA, to je u
srpskom IVICA, RUB, OBOD, RAM. Zašto je VRBA na-
zvana IVA? Zato što raste na obalama potoka i rijeka,
a obale su krajnje granice: IV(ICA) = OB(OD), OB(BA-
LA).
Ime IVAN izvedeno je od IV i to je ONAJ ŠTO
BORAVI NA IVICI kao granici nečega. IVAN Krstitelj
boravio na IVICI zemlje uz rijeku i tu je krštavao
POTAPANJEM U VODU.
Na hebrejskom IVAN je YOHA’NAN [2]. I sad pa-
zimo: vrba IVA raste na IVICI uz potok ili rijeku, a na
takvim mjestima raste i drvo JOHA (Alnus glutinosa i
43
Alnus incana). I gle: JOHA i YOHA’NAN. Dakle su ta
imena istog postanja!
Kažu znalci hebrejskog da ime YOHA’NAN znači
JEHOVA JE MILOSTIV [3], dakle su imena JOHA (dr-
vo) i YOHA, u imenu YOHA’NAN, istog značenja kao i
JEHO u imenu JEHOVA. Šta znači ime JEHOVA?
Starobiblijsko YHWH ili JHVH čitaju i pišu YEHO-
VAH [4] ili JEHOVAH. I opet srpsko čudo: drvo JOHA
drugačije se zove JEHA, a zove se i JOVA: JOHA, JE-
HA i JOVA su tri imena istog drveta. Čudo je srpski
jezik, jer otkriva stvari nečuvene:
a) velško IW = IV = KRAJNJA LINIJA, GRANICA,
IVICA;
b) IVA raste na IVICI zemlje na obalama potoka i ri-
jeka
c) JOHA raste na IVICI zemlje na obalama potoka i
Rijeka;
d) JOHA = JEHA = JOVA;
e) YOHNAN, JEHOVA, JOVAN, IVAN
Zevs, Jupiter, Jove (Jovan) Ptah, Bel, Bal, Al, Ili i Jeho-
va jedan su bog: bog Sunca i bog ljetnog solsticija.
Velšani su potomci tračanskih Briga. Velško IW (ili IV)
znači KRAJNJA GRANICA i to se u srpskom zove IVI-
CA (RUB, OBOD, RAM). Pogledajmo grafički prikaz
dana dugodnevnice: tada Sunce dostiže nekoliko svo-
jih krajnjih ivica (granica):
1. krajnja granica izlaska,
2. krajnja granica visine,
3. krajnja granica dužine puta,
44
4. krajnja granica zalaska
Krajnja granica je IV, a Sunce koje tog dana dostiže
sve te krajnje granice nazvano je IVAN, a taj dan
IVANJDAN:
"IVA f (Vuk), ie., baltoslav., sveslav. i praslav.,...."
[5]
Običaj drevnih Sovena bio je da se na dan dugo-
dnevnice kupaju, jer je kupanje, kao i preskakanje vat-
re, simbol očišćenja. Crkva ustanovljava da je Ivan Krs-
titelj rođen na Ivanjdan i on takođe krštava u rijeci radi
očišćenja. Ovo su crkvena oponašanja već postojećih
nehrišćanskih običaja.
IVANJDAN je nekadašnji DAN DUGODNEVNI-
CE. Bivšim nehrišćanima i njihovim potomcima crkva
je zabranjivala proslavljanje prehrišćanskih praznika i
drastično je kažnjavala je one koji se ogluše o te zabra-
ne:
“Zapovijedamo, da od sada ima prestati loženje
vatra, koji neki čine kad su mladine pred svojim tvor-
nicama ili kućama, pak po nekom starom običaju be-
45
zumno preskaču.” (Trulski ili 5/6 vaseljenski sabor, ka-
non 65.) [6]
Loženje i preskakanje vatri uoči i na dan dugodnevnice
(mladine ili mijene između godišnjih doba) bio je običaj
mnogih drevnih nehrišćanskih naroda, a neki lože i da-
nas. Srbi nikad sa apsolutnom pokornnošću nisu prih-
vatili crkvene odredbe o zabrani njihovih prehrišćan-
skih praznika, jer su u svom hrišćanstvu, narodu uglav-
nom nametnutim silom, čuvali običaje svojih predaka i
tako su iako krštenjem hristijanizirani postali dvovjerci,
a sebe su zvali krstjanima, crkva ih zvala babubina,
patarenima i bogumilima.
Autor ovih redova kao dječak lično je pomagao
majci da naloži vatru na Ivanjdan, jer ta vatra “odgoniće
zmije od kuće”. Običaj loženja vatri uoči i na Ivanjdan
sačuvali su i neki pokatoličeni Srbi, danas Hrvati. Uoči
Ivanjdana i lile se pale.
46
U naše vrijeme Ivanjdan je 24. juna julijanskog, tj.
7. jula gregorijanskog kalendara. Krajem stare i počet-
kom hrišćanske ere bio je to dan dugodnevnice sa po-
četkom ljeta.
Da bi lakše privikavala narod hristijanizaciji, crkva
je na taj dan ustanovila svoj praznik Rođenje Sv. Jova-
na Preteče, tj. Jovana Krstitelja. Od tog dana do ondaš-
njeg prvog dana proljeća na Blagovijest bilo je tačno je
šest mjeseci. Od tog dana do zimske kratkodnevnice i
rođenja Mladog Sunca Božića Svarožića na 25. de-
cembra julijanskog tačno je šest mjeseci (na taj dan
crkva je ustanovila svoj praznik Rođenje Isusa Hrista).
Učinivši ga nepokretnim (osim dana Vaskrsa i
prazničnih dana vezanih za Vaskrs) crkva je svoj ka-
lendar “zaledila” u vremenu i sve prehrišćanske solar-
ne praznike zamijenila svojim stvarnim ili izmišljenim
likovima.
Zbog tog “zaleđivanja” došlo je do 16 dana odstu-
panja od dana dugodnevnice na Ivanjdan početkom
hrišćanske ere do dugodnevnice danas, a da crkva nije
zaustavila svoj kalendar na vremenu početka hrišćan-
ske ere, danas bi Ivanjdan bi bio na prvi dan ljeta,
Blagovijest na prvi dan proljeća, Božić na prvi dan
zime, jer je tako bilo početkom hrišćanske ere.
Već dvije hiljade godina crkva odvaja i izoluje čov-
jeka od prirode i Božijih zakona i zakonitosti u prirodi,
te slobodno možemo reći da je crkva najstarije globa-
lističko oružje u dehumanizaciji čovjeka i čovječanstva.
Crkva je prvi i najstariji intelektualni i duhovni
iPhone koji ubija intelektualnu, emotivnu i socijalnu
47
komponentu čovjeka stavarajući od njega egoistu za-
nesenog u virtualni svijet svojih iluzija. To je u Bibliji
rečeno jasno i istorijski je potvrđeno. I da parafraziram
Isusove riječi u Novom zavjetu: "Nisam došao da done-
sem mir, nego mač; nisam došao da donesem slogu i
ljubav, nego mržnju i razdor."
Crkva je korupcijom kao vođe ubacila svoje ljude
u sve pore života počev od biznisa, politike, nauke i
medijskih sredstava do "slovenskih rodoveraca" i time
održava svoje postojanje, a ne djelima vjere koju lažno
propovijeda.
.…………………………
[1] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh:
Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 257.
[2] Augustus Robert Buckland and Arthur Lukyn
Williams, The Universal Bible dictionary; New York,
Chicago, Toronto: Fleming H. Revell Co., 1914, p. 258.
[3] Ib.
[4] Ib., p. 234.
[5] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 736.
[6] Nikodim Milaš, Pravila (ΚΑΝΟΝΕΣ) Pravoslav-
ne Crkve s tumačenjima, Knjiga I, Novi Sad, Naklada
Knjižare A. Pajevića, 1895, str. 550-551.
48
GLAVA
“GLAVA, gen. glave, ák.glăvuî (Vuk), baltoslav.,
sveslav. i praslav. *golva » l° (dio tijela)….” [1]
Za riječ GLAVA Skok kaže da je baltoslavensko,
sveslavensko i staroslavenski i pretpostavlja da je to
potiče od praslovenskog GOLVA. Ona zvjezdica (*) is-
pred njegovog “golva” služi kao znak da je njegovo
“golva” samo pretpostavka.
Kaže Skok da je to praslovensko, ali nije htio (ili
nije smio) da kaže da je to praslovensko zapravo kelt-
sko, tj. tračansko, jer su to Prasloveni, odnosno drevni
Sloveni bili Cimerijani, Cimbri, Kimbri, Kumri, Tračani,
Iliri ili Kelti pod raznim istorijskim imenima svojih ple-
mena.
Velšani ili Kumri potomci su Briga Tračana. Velško
GOLOWA (čitaj: GOLOVA) znači SVJETLOST, DAVA-
TI SVJETLOST [2]. Velško GOLOWIS (as of sun,
stars, &c.) je SVJETLOSNO, SVÍJETLO (kao od Sun-
ca, zvijezda, itd) [3].
I kao što je Sunce glava Zemlji, tako je glava sunce
tijelu, jer ga vodi, hrani i štiti, te kao Sunce treba svje-
tlošću duše da svijetli djelima vjere Bogu i djelima ži-
vota bližnjima, narodu i cijelom svijetu.
I sad pitanje: zašto Skok nije htio ili nije smio da
kaže istinu? Razlog Skokovog prećutkivanja i sakriva-
nja istine isti je razlogu današnjeg srpskog prećutki-
vanja i sakrivanja istine: to je fanatizovano služenje
mraku ideologije, a ne svjetlosno služenje istini i Bogu
Istine.
…………………………
49
[1] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili
srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 566.
[2] Frederick Jago, English-Cornish Dictionary,
London: Simpkin, & Marshall and Co., Plymouth: W. H.
Luke, 1887, p. 93.
[3] Ib.
UČKA I UČENJE
Učka je planina na sjeveroistoku Istre (1396 m/nv).
Ime UČKA je po brigijskoj (tračanskoj) riječi: velško
UCH znači VIS, VISOK [1], a UCHON i UCHAN znači
NA VISINI [2] (velško CH ili Ç je glas sa fonetskom
vrijednošću između srpskog ĆČ). Od osnove UCH
(UÇ) izveden je srpski glagol UČITI sa značenjem VIS:
UCHON ili UCHAN je UČEN i to je onaj ko je NA
UMNOJ VISINI.
..............................
[1] Frederick W. P. Jago, An English-Cornish Dicti-
onary, London: Simpkin, Marshall & Co., Stationers’
Hall Court; Plymouth: W. H. Luke, Printer and Publi-
sher, 1887, p. 77.
50
PROMETEJ, PETELJKA I PETAR
Mit o Prometeju koji je ljudima podario vatru, a za-
tim je raspet na stijenu, ima svoju pozadinu u prirodnim
zbivanjima vezanim za Sunce i vatru.
O imenu PROMETEJ, na grčkom Προμηθεύς,
Προμηθέως ili Προμᾱθεύς [1] ima raznih tvrdnji i naga-
đanja, a odgovor je vrlo prost: onaj koji se PROMEĆE,
što je postalo od glagola PROMITITI, PROMAĆI. Na-
ravno da se radi o Suncu koje svakodnevno PROMITI
nebom od istoka prema zapadu i to je nebeski PRO-
MET, tj. kretanje. Sve druge kombinacije sa korijenima
nekih grčkih riječi ne odgovaraju korijenskoj osnovi
imena PROMETEJ. Grčko PRO (προ) u imenu PRO-
METEJ nalazi se u grčkom PROMETREO (προμέτ-
ρω), što znači PROMJERITI [2], dakle PRO znači RAZ-
MAK, PROMJER.
Zašto je Prometej prikovan za kamen ili stijenu?
Grčko stijena je PETRA ili grčki πετρα, πέτρη; latinsko
“petra” [3]. Korijen u grčkom ΠΕΤΡΑ je ΠΕΤ- i kao ko-
rijen nalazi se u grčkim riječima koje znače LIST, CVI-
JET, ROG, MITRIN SVEŠTENIK, GLADAK, ŠIRENJE
[4]. Ovaj grčki korijen odgovara latinskom PAT- u PA-
TEO (otvoren), PATULUS (širenje), PATINA (punjač)
[5]. Sa korijenom ΠΕΤ- je i grčko πετηνός koje znači
MOŽE DA LETI, PERNAT, KRILAT [6]. Na grčkom “le-
teći skakavac” je πετηλίς, latinski “locust” [7]. Grčko
πέτηλος, πέτηλον znači ŠIRITI; LETJETI [8].
Grčki korijen ΠΕΤ- nosilac značenje bilo kojeg br-
zog kretanja, pa se nalazi u grčkom STRIJELA, KO-
PLJE, KAMEN [9] i odgovara sanskritskom PAT [10] sa
51
značenjem GOSPODAR, VLADAR, DRŽAČ; LETE-
NJE, PADANJE [11].
Sad će neko upitati kako kamen može da leti? Ka-
men keti iz pračke, leti iz katapulta i leti bačen iz ruke.
U međusobnoj borbi mitološki Titani odvaljivali su
kamenje i bacali ga jedni na druge [12].
Kamen je simbol tvrdoće i pri udaru iz njega LETI
VATRA u liku iskri. PETRA (kamen, stijena) je NOSAČ
VATRE, te grčki korijen ΠΕΤ- (PET-) odgovara srp-
skom PET- u PETELJKA, PATLJIKA ili PATLJICA
(značenje sanskritskog PAT). Sumersko PATESI znači
DRŽAČ, VLADAR, KRALJ [13].
Riječ PETRA je složenica od dvije riječi: PET + RA
= NOSAČ RA = NOSAČ SUNCE. Velško PETRUS
znači ZAČETNIK, POKRETAČ, STARTER [14].
Pogledajmo i srpsko PETAR: PET + AR = DRŽAČ
SUNCE, jer su RA i AR dva drevna imena Sunca. Od
PET + AR izvedeno je PETARDA: PET ARDA. PET je
DRŽAČ, NOSAČ, VLADAR; gaelik ARD znači SILAN,
MOĆAN [15].
Od tog drevnog značenja imena PETAR potiče
slovensko paljenje LILA uoči PETROVDANA. Zašto se
pale LILE na PETROVDAN kad su se palile samo malo
ranije na IVANJDAN?
Početkom hrišćanske ere dugodnevnica sa prvim
danom ljeta padala je na IVANJDAN, 24. juna julijan-
skog (7. jula greg.) kalendara. Od tog dana do PE-
TROVDANA je PET DANA, tj. PET AR(A). PETROV-
DAN je PETI dan ili PETĀR, PETO SUNCE od IVANJ-
DANA.
52
Nedjelja prehrišćanskog kalendara imala je PET,
a ne sedam dana, te je PETKA (petak) i krstjanima bila
sveti neradni dan kao poslije nedjelja hrišćanima:
“Slovenska hrišćanska 'sedmica' potisnula je sta-
riju 'peticu', jer se sreda nalazila između drugog i čet-
vrtog dana tog vremenskog perioda. Od Strabona zna-
mo da je Pitagorina 'petica', a svakako i 'τετραηύς' pre-
uzeta od tračkih plemena...." [16]
PETAK je bio PETKA, a PETI DAN iza dugodnevnice
bio je PETĀR i tu je crkva ubacila svog Petra.
…………………………
[1] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek
English Lexicon, Oxford: The Clarendom Press, 1883,
p. 1291.
[2] Ib.
[3] Ib., p. 1206.
[4] Ib.
[5] Ib.
[6] Ib., p. 1207.
[7] Ib.
[8] Ib.
[9] Ib.
[10] Ib.
[11] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di-
ctionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 580.
[12] Henry George Liddell and Robert Scott, Ib.
[13] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian
Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung,
1908, p. 268.
[14] William Owen Pughe, A Dictionary of the
Welsh Language, The Second Edition, Vol. II,
53
Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832,
p. 417.
[15] Edward Dwelly, Faclair gaidhlig: a Gaelic dicti-
onary, specially designed for beginners, Vol. 1, Pub-
lished by: Herne Bay: E. Macdonald & Co, 1902-, p. 44.
[16] Ljubomir Kljakić, Protokulturni arealizam: Milan
Budimir i problem Protoslovenskih Protoindoevroplja-
na, Catena Mundi, Knjiga II, drugo izdanje, Catena
mundi дoo, Beograd, 2014, st. 842.
O PERUNOVOM IMENU
Perun (litvanski: Perkūnas, latvijski: Pērkons, sta-
ropruski: Perkūns, Perkunos, jotvinginski: Parkuns) je
slovenski bog ljeta, kiša, munja i gromova. Njegovi sim-
boli su vatra, strijela, sjekira, hrast i perunika ili sabljica
(iris, lat).
Perun kao motiv na stećku.
O porijeklu i značenju Perunovog imena još niko
nije dao tačan odgovor, ne što niko nije mogao, već što
se to krije, jer i riječi otkrivaju porijeklo i starost naroda.
54
Votivni reljef namijenjen Heroju Perkanom
(Sakellariou Antonios, The Cult of Thracian Hero,
Thessaloniki 2015, p. 67).
Prvo pominjanje PERUNA pod imenom PERKO-
NEI (Περκωνεη) je na kamenoj reljefnoj ploči iz kulta
tračanskog heroja, nađenoj na lokaciji Petrabana, oko
1.5 km južno od mjesta Galata u današnjoj istočnoj Ru-
muniji [1], oko 130 km zapadno od Crnog mora. Reljef
sirine oko 38 cm i visine oko 48 cm datiran je na 2. vijek
stare ere [2]. Na reljefu je profilni prikaz tračkog konja-
nika sa desnom rukom podignutom u znak mira i blago-
slova. Okrenut je istočnoj strani prema ženskoj osobi
55
koja stoji uz drvo uz koje je uvijena zmija. Zmija je sim-
bol vremena vrućine i plodnosti, a ženska osoba je Per-
peruša ili Prpruša, pratilja Perunova poznata i kao Og-
njena Marija. Ispod reljefa je natpis na kojem piše:
HΡΩΕΙ ΠΕΡΚΩΝΕΙ ΜΕΝANΔPΟΣ ΑΜΥΝ ΤΟΡΟΣ
Ovdje ćemo se zabaviti imenom PERKANEI (Περκω-
νεη) u kojem je korijenska osnova PER (ΠΕΡ), ista os-
nova od koje je izvedeno Perunovo ime u svim
56
njegovim varijantama.
Osnova PER nalazi se u sanskritskom PERU koje
znači ZLATNA PLANINA, PLAMEN, VATRA, SUNCE
[3]. Velško PER znači UŠTEKAVANJE, UKLJUČE-
NJE, PROŽIMANJE [4], a velško PERAN je KRUŠKA
[5]. PERČIN je pletenica kose: velško PERCHI je PO-
ŠTOVANJE, ČAST [6].
Pogledajmo PERO i strukuru PERA: od central-
nog dijela kao nosača na dvije suprotne strane strela-
sto se odvajaju “prsti” kao prsti na rukama. Rusko
ПЕРСТ (prst) svjedoči da je smisao riječi PERST isti
smislu PERAJE: ono što je izduženo i štrči prožimajući
drugi prostor. Strelasti oblik ima STRIJELA, svaki pla-
men VATRE je STRELAST, kruška je strelasta, zrake
oko Sunca su STRELASTE. Pogledajmo izgled ribe
koja se na latinskom zove PERKA (slika ispod).
Nazubljene perke (pruge) po kojima je riba dobila ime.
57
U savremenom grčkom πέρκη je vrsta ribe sa la-
tinskim imenom perka, engleski perch [7] (grgeč ili
bandar). Izgled ove ribe jasno objašnjava značenje
imena Perun, Perkunas ili Perkuns: riba je perkasta,
tj. po tijelu ima nazubljene žute PERKE kao nazubljene
trake: ɅɅɅɅ. I velika oštra peraja na leđima su joj zra-
kasto nakostriješena: PERKA je perasta, trakasta,
tračna.
Velško PERC je englesko PERCH: PRUTKA [8].
Svaka ZRAKA oko Sunca je PRUTKA, PERČIN.
Tračansko PERKANEI sadrži dvije riječi: 1. PER, 2.
KANEI.
1. Egipatsko PER znači VID, VIĐENJE [9], egi-
patsko PERKH znači ODVOJITI, RAZDIJELITI [10].
Egipatsko PERǺ znači HEROJ [11], a PERU znači
BOGOVI SVETILIŠTA [12]. Velško PERIF, jed. m. rod
(PAR) je DAVALAC POSTOJANJA, KOJI NUDI I KO-
MANDUJE, TVORAC [13].
2. KANEI je opisni pridjev od KAN i potiče od su-
merskog GAN, KAN što znači DRŽAČ, GOSPODAR
[14], bog Zemlje, BAHUS. Značenje DRŽAČ imalo je i
starokeltsko CANN [15], u turskom KAN (KRALJ).
Tako PERKUNAI znači PERNI KRALJ, PERNI
DRŽAČ, PERNI GOSPODAR i to je BLJEŠTEĆE SU-
NCE LJETA.
Ženski oblik imena je PERKA, PERKUNA, PE-
RUNIKA; muško ime je PERKAN, PERKUN, PERKO,
PERUN i ova dva zadnja imena još postoje kod Srba i
Hrvata.
58
Iz PERUNA izbijaju DIJELEĆI SE OŠTRE TRAČ-
NE PERNE ZRAKE.
…………………………
[1] Sakellariou Antonios, The Cult of Thracian He-
ro. A Religious Syncretism Study with Deities and He-
roes in the Western Black Sea Region, Thessaloniki
2015, p. 67.
[2] Ib.
[3] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648.
[4] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 413.
[5] Ib., p. 414.
[6] Ib.
[7] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek
English Lexicon, New York: Harper & Brothers, 1883,
p. 1204.
[8] William Owen Pughe, Ib., p. 414.
[9] E. A. Wallis Budge, An Egyptian Hieroglyphic
Dictionary, Vol. I, London: John Murray, 1920, p. 243.
[10] Ib.
[11] Ib.
[12] Ib.
[13] William Owen Pughe, Ib., p. 417.
[14] Laurence Austine Waddell, Egyptian Civiliza-
tion: its Sumerian Origin and Real Chronology, Lon-
don, Luzak & Co., 1930, Plate XIX.
[15] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary
in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825,
p. 97.
59
VINČANSKI ZAPIS
60
Zapis je urezan na unutrašnjoj strani posude [1] i
čitajući s desna u lijevo vinčanskim pismom piše:
G - U - L - I - U - III = GUL-I-U-TRA.
Značenje riječi GUL nalazimo u nordijsko-aškenaskim
jezicima:
• švedski: GUL = ŽUT
• norveški; GUL = ŽUT
• danski: GUL = ŽUT
• islandski: GULUR = ŽUT
61
Sanskritsko GULLI ( गुली ) = MALA LOPTASTA TVAR.
Srpski: GULJA (< GUL-JA) = KRIVINA, OKUKA, SA-
VIJENO.
• GUL = ŽUT
• I = I (sufiks)
• U = U (prijedlog)
• III = TRA
GULI-U-TRA
Talijansko TRA znači IZMEĐU (jutro je vrijeme između
u noći i dana), dok je u srpskom TRA osnova riječi
TRAK, TRAČAN (ZRAK, ZRAKA). Sanskritsko TRĀ (
त्रा ) nosilac je značenja riječi TRAI: BRANILAC, ZAŠ-
TITNIK, ČUVAR [2]. Velško TRA znači OKRET, PRE-
OKRET [3].
GULI-U-TRA > GULI UTRA = ŽUTO JUTRO =
SVIJETLO JUTRO = ŽUTI BRANITELJ = SVITANJE.
…………………………
[1] Radivoje Pešić, Vinčansko pismo i drugi gra-
matološki ogledi, Beograd, Pešić i sinovi, 1995, str. 15.
[2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 457.
[3] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 551.
62
ORLOVI I TORLACI
Bretonski OR = MOĆAN [1]
Velški OR = KRAJNJA GRANICA [2]
OR
AL
ORAL > ORAO
Velški AL = SAVRŠEN, VEOMA [3]
OR
BEL
ORBEL = tračka planina u Makedoniji
Keltski bog rata zvao se BEL [4]
OR
DEN
ORDEN
Bretonski DEN = ČOVJEK [5]
OR
ROS
OROS > OROZ = PIJETAO
Bretonski ROS = KRUG, KOLO [6]
OR
TOR
TORK
TORLA
TORLAK
- irski TOR = POČETAK [7]
- anglosaksonski TORTH = BLJESAK, SJAJ, SLAVA
[8]
- velški TORCH = VIJENAC [9]
- latinski TORNO = OKRET; SJAJ [10]
63
- grčki ΤΟΡÉΩ = OKRET, SJAJITI [11]
- srpski TORLAK = SLAVAN [12]
…………………………
[1] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A
Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
273.
[2] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, Vol. II, London: Printed for E. Williams,
1803, p. 390.
[3] William Owen Pughe, Ib., Vol I, p. 31.
[4] Ib., p. 154.
[5] Robert Williams, Ib., p. 94.
[6] Ib., p. 308.
[7] Joseph Bosworth, A compendious Anglo-Saxon
and English Dictionary, London: John Russell Smith,
1849, p. 747.
[8] John R. Clark Hall, A Concise Anglo-Saxon
Dictionary, Second edition, Cambridge, The University
press, 1916, p. 209.
[9] William Richards, Welsh and English Dictionary
(Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832.
p. 259.
[10] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo-
gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed
by A. G. Valpy, 1828, p. 478.
[11] John Groves, A Greek and English dictionary,
Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, p. 562.
[12] Vuk Stefanović, Srpski rječnik istolkovan nje-
mačkim i latinskim riječima, Beč, Jermenska štampa-
rija, 1818, stupac 824.
64
SIG > ZIG > ŽIG
Sumerske riječi:
- SIG = SJATI, BLJEŠTATI, BITI U SLAVI [1]
- ZIG = SJAJ [2]
- ZIG = VISOK, UZVIŠEN [3]
- ZIG = PRVOOMILJENI [4]
SIG > ZIG > ŽIG > ŽIGA > ŽIŽA > ŽIŽAK (u kandilu).
…………………………
[1] Stephen Langdon, Sumerian Grammar And
Chrestomathy, Paris: Librairie Paul Geuthner, 1911, p.
238.
[2] Ib., p. 258.
[3] Ib.
[4] Ib.
TRAK, TRAČANI I TRAKIA
Sanskritsko DRĀK znači BRZ, HITAR [1], san-
skritsko TRASA je KRETANJE [2]. U obe riječi korijen-
ska osnova je TRA (TRĀ) sa značenjem ZAŠTITNIK,
BRANILAC, BRANITELJ [3], ali znači i broj TRI [4].
Velško TRA znači PREKO, IZNAD, IZA LEĐA [5].
U korijenskoj osnovi TRA osnova je RA i znači
65
DOBITAK, IMANJE; DAVANJE, DJELOVANJE; LJU-
BAV, UŽIVANJE; VATRA, TOPLINA; BRZINA; ZLA-
TO, BLJESAK, SJAJ. Očito je da se radi o SUNCU, jer
je RA jedno od najstarijih imena Sunca. Dakle:
a) RA > TRA > TRAK > TRAKA > TRAČAK
b) RA > TRA > TRASA
c) RA > TRA > TRAK > DRAK
d) RA > TRA > TRAK > TRAG
e) RA > TRA > TRAK >TRAKAN > TRAČAN >
> TRAČANI.
Velško TRACH znači IZA, SA STRANE, PREKO
[6]. TRAK u zemlji ostaje iza točka, TRACI Sunca idu
sa strane Sunca pa preko neba.
Od sanskritskog DRĀK postalo je DRAKO > DRA-
KON > DRAGON (ne zaboravimo da je sanskrit u In-
diju donio narod ARIA što je bilo jedno od drevnih ime-
na TRAČANA):
“U drevna vremena Tračani su zvani Peske ili Aria,
....” [7]
Sanskritsko AR, dakle tračansko AR značilo je ČAST,
SLAVA [8], a SLAVA je SVJETLOST, BLJESAK, SJAJ.
Hetitsko TARKU znači BOG [9]. Sanskritsko TARK
znači SJATI, BLJEŠTATI [10]. O hetitskom TRAKU i
sanskritskom TARK osnova je AR. Osnova AR nalazi
se i u jermenskom AREG sa značenjem SUNCE [11].
AR se nalazi i u srpskom ZAR i OZARITI, dakle AR nosi
značenje SJAJ, SVJETLOST, SUNCE.
"OR, AR, RA(J) - sjajan." [12]
Hebrejsko ARR (‫)ררא‬ je titula božanstva od čega je
izvedeno grčko ίερος [13] koje znači VELIČANSTVEN,
66
OSVEĆEN, SVET [14].
Starokeltsko AR znači PREDVODITI, VODITI [15],
a starokeltsko ART znači BOG [16]. Velski ARIAN je
SREBRO, a boja srebra je BIJELA [17].
TRAČANI su TRAČNI, SJAJNI, SLAVNI i kao takvi
oni su ARJANI, RAŠANI ili SLAVENI.
Centralna zemlja TRAČANA je TRAKIA: TRAK +
IA. Starokeltsko IA znači ZEMLJA, OBLAST, DOMO-
VINA, OTADŽBINA [18], isto IA koje se nalazi u nazi-
vima SERBIA, PANONIA, BOSNIA, itd.
…………………………
[1] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 501.
[2] Ib., p. 457.
[3] Ib.
[4] Ib.
[5] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed
and published by Thomas Gee, 1832, p. 551.
[6] Ib., p. 552.
[7] John Pym Yeatman, The Shemetic Origin of the
Nations of Western Europe, London: Burns and Oates,
1879, p. 212.
[8] Monier Monier-Williams, Ib., p. 149.
[9] Ignace J. Gelb, Hittite Hieroglyphs, University of
Chicago Press, Chicago, 1931, p. 67.
[10] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 439.
[11] Robert Ellis, The Armenian origin of the
Etruscans, London: Parker, Son and Bourn, 1861, p.
44.
67
[12] James George Roche Forlongp, Rivers of Life,
Or Sources and Streams of the Faiths of Man in All
Lands, Vol. II, London, 1883, p. 11.
[13] Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho-
logical, Etymological, and Historical Dictionary, Lon-
don, 1793, p. 41.
[14] John Groves, A Greek and English Dictionary,
Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, pgp. 297.
[15] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary
in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825,
p. 32.
[16] Ib., p. 36.
[17] William Owen Pughe, Ib., Vol. I, p. 126.
[18] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary,
London, Printed for James Duncan, 1825, p. 320.
SABAZIOS JE SAVA ZIOS
Srpski pojam SAV znači PUN, POTPUN, SAVR-
ŠEN. Puni tok Sunčeve analeme i riječ SAV dali su tra-
čanskoj i sanskritskoj riječi SAVA značenje POKRE-
TAČ, PODSTREKIVAČ, KOMANDIR, OŽIVLJAVAČ,
SUNCE [1]. Velško SAW (čitaj: SAV) znači OKRUŽEN,
OPASÁN [2]. Velški SAWD znači SAVIJEN, ZAVOJ,
OKUKA, KRIVINA; SPOJ; KRAJNJA GRANICA, MAK-
SIMUM; IVICA [3].
Kod Tračana SAVA je bio vrhovni bog Sunca čije
je ime grčkim pisano SAVAZIOS (Σαβάζιος). U ovom
imenu su tri riječi: 1. SAVA, 2. ZI, 3. OS
1. SAVA je POTPYUNO, SAVRŠENO, SVO SUN-
CE, PUNO SUNCE;
68
2. ZI (Ζη) je u imenu Ζὴν, Ζηνός (ZEVS, JUPITER)
[4]. ZI (ζι) nosi značenje ŽIVOT [5];
3. grčko OS (oς) znači ON, TAJ KOJI JEST [6],
dok u srpskom OS znači OS, OSA, OSOVINA, DR-
ŽAČ, NOSAČ.
Grčko ZI je od starijeg sumerskog SI u SIG koje
znači SJATI, BLJEŠTATI, BITI U SLAVI [7] i odgovara
69
sumerskom ZIG sa značenjem SJAJ [8], sumerskom
ZIG sa značenjem VISOK, UZVIŠEN [9] i sumerskom
ZIG koje znači PRVOOMILJENI [10]. Od sumerskog SI
u SIG potiče i srpsko SI u SIJATI, a od SI preko SIG
postalo je ZIG koje je dalo srpsko ŽIG, ŽIGA, tj. VAT-
RA, SJAJ. Tako SAVAZIOS u hijerarhiji antickih bogo-
va znači isto što znače ZEVS i JUPITER: vrhovni bog
bogova, VIŠNJI BOG koji strijelja munjama i ubija gro-
movima. SAVAZIV je SAVA ZIV, kasnije kod Slovena
poznat kao ŽIVA, IVA, IVAN sa svojim danom IVANJ-
DANOM, danom dugodnevnice. Orao i soko njegovi su
simboli.
SAVA ZIOS je tračanski HEROJ, PODUNAVSKI
KONJANIK, potonji BAHUS ili DIONIZIJE, još kasniji
slovenski SVETOVID na bijelom konju. SAVA ZIOS je
HEROJ PERKUNAI sa votivnog reljefa na ploči nađe-
noj na lokaciji Petrabana, oko 1.5 km južno od mjesta
Galata u današnjoj istočnoj Rumuniji [11]. Tračanski
PERKUNAI postaje slovenski PERKUN, PERKUNAS,
PERKUNOS, PERKONS, PERKUNS ili PERUN.
Sve ovo dokazuje da su Tračani tkz. “Prasloveni”,
odnosno drevni Sloveni.
…………………………
[1] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1190.
[2] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 498.
[3] Ib.
[4] John Groves, A Greek and English Dictionary,
Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, p. 270.
70
[5] Ib.
[6] Ib., p. 427.
[7] Stephen Langdon, Sumerian Grammar And
Chrestomathy, Paris: Librairie Paul Geuthner, 1911, p.
238.
[8] Ib., p. 258.
[9] Ib.
[10] Ib.
[11] Sakellariou Antonios, The Cult of Thracian
Hero. A Religious Syncretism Study with Deities and
Heroes in the Western Black Sea Region, Thessaloniki
2015, p. 67.
PIRAMIDA, SUNČEVA ANALEMA I TRAKA
Traka
71
Zbog nagnutosti Zemljine ose i svakodnevnog Ze-
mljinog gibanja putanjom oko Sunca, Sunce se “pomi-
če” tj. nije svakoga dana u isto vrijeme u istoj tački. Ovo
prividno pomijeranje Sunca na nebeskom svodu kroz
godinu opisuje krivulju nalik broju osam (simbol besko-
načnosti), koja se naziva Sunčeva analema. Ovdje će-
72
mo pokazati kodiranu vezu mjera Velike piramide i
Sunčeve analema.
Dužina jedne strane prve Piramidine baze, baze
po prirodnoj podlozi, je 231.92867 metara:
5 x 231.92867 m = 1.15964335 km. Sad provjerava-
mo i poredimo mjere:
73
1. po Velikoj piramidi ekvatorski prečnik Zemlje dug
je 12 757.0336 km:
12 757.00336 x 1.15964335 km = 14 793.57411 km.
2. Kao srednja veličina Zemljinog ekvatora Zemlje
obično se uzima dužina od 40 000 km, sto znači da je
njen srednji ekvatorski prečnik dug 12 732.4062 km:
12 732.4062 x 1.15964335 km = 14 765.05018 km
Ako uporedimo rezultate pod 1. i 2. vidimo, razlike u
vrijednostima:
1. rezultat je 14 793.57411 km,
2. rezultat je 14 765.05018 km
Šta je tu tačno i za kojim brojem da idemo? Odgovor je
lak: drugi rezultat, jer je to uvećani broj Piramidine visi-
ne: Piramida je visoka 147.6505019 metara, dakle u
broju 14 765.05018 km ima 100 000 Piramidinih visina.
Sad uzimamo mjere Solomonovog hrama
iskazane u svetim laktima (biblijski lakat "stare mjere"):
• visina portala = 120
• dužina hrama = 60
• visina hrama = 30
• širina hrama = 20
Uzimamo onaj broj od 100 000 Piramidine visine i dijeli-
mo sa svim brojevima mjera Solomonovog hrama:
14 765.05018 km : 120 : 60 : 30 : 20 = 341.783569 cm
Šta su ovih 341.783569 cm? Opet kodovi Piramide!
Po jednom od kodova Velike piramide vrijeme mo-
že da se kodira u mjerama dužine tako što se jedan
dan prikaže kao dužina od 2.466586509 cm (naravno
da se ni jedna zemaljska mjera ne može odrediti sa
74
tačnošću od ovoliko decimala, ali onom ko zna za po-
stojanje koda, njemu je dovoljno da prepozna prvih ne-
koliko decimala i zna o čemu se radi). Da vidimo koliko
je dana kodirano u 341.783569 cm:
341.783569 : 2.466586509 = 138.564092 dana
Ovih 138.564092 dana je vrijeme koje se uklapa u
trajanje od dana 15. aprila do dana 31. avgusta: 15.
aprila Sunce ulazi u žižnu tačku presjeka svoje anale-
me prema maju, a 31. avgusta vraća se kroz tu tačku
u septembar (slike na 71 - 72. strani).
Izgled anelame 138.564092 dana ima oblik sim-
bola koji označava Inanu, Izis, Ištar ili Veneru. Gle šta
75
dobijemo kad 138.564092 dana pomnožimo brojem Fi
(φ):
138.564092 x 1.618033988 = 224.2035417 dana =
= vrijeme završetka Venerine godine, tj. vrijeme potreb-
no da Venera završi svoju orbitalnu putanju oko Sunca
(zvanično je to oko 224.3 - 224.5 dana).
Šta dobijemo kad visinu Velike piramide iskazanu
u centimetrima podijelimo sa onih 341.783569 cm:
14 765.05019 : 341.783569 = 43.2
Šta je broj 4320? To je 100-ti ezoterijske konstante
4320:
6 x 4320 = 25 920 = godine potrebne da Zemljina
osa opiše puni krug oko nebeskog pola (krug precesije
ekvinocija ili Platonova godina).
76
VODA JE LOGOS
“U početku stvori Bog nebo i zemlju. A zemlja bje-
še bez obličja i pusta, i bješe tama nad bezdanom; i
duh Božji dizaše se nad vodom.” (Stvaranje,1,1-2)
Dakle su u početku bili dvoje: DUH (Bog) i VODA:
“Jer navalice neće da znaju da su nebesa bila ot-
prije i zemlja iz vode i usred vode Božijom riječi.” (2.
Pet.3,5)
Jevanđelista Jovan Isusu daje značenje pojma RIJEČ:
“U početku bješe riječ, i riječ bješe u Boga, i Bog
bješe riječ. Ona bješe u početku u Boga. Sve je kroz
nju postalo, i bez nje ništa nije postalo što je postalo. U
njoj bješe život, i život bješe vidjelo ljudima. I vidjelo se
svijetli u tami, i tama ga ne obuze.” (Jovan, 1, 1-5)
U grčkom tekstu RIJEČ iz Novog zavjeta je LO-
GOS (λογος). Pogledajmo: LOGOS: LO + GOS. Da
vidimo odakle riječ LOGOS potiče i šta se krije iza
njenog smisla? Riječi keltskih dijalekata:
- bretonski LO = LOKVA VODE [1]
- starokeltski LO = LOKVA [2]
- bretonski COS (čitaj: KOS) = DRVO [3]
- gaelik COS = CAS (čitaj: KAS) [4]
- gaelik CAS = NOSAČ, DRŽAČ [5]
LO + COS > LOKOS > LOGOS = LOKVA NOSAČ, LO-
KVA DRŽAČ = VODA DRŽAČ.
• LOCOS = LOKA = LOGA = VODA,
• LOKA > LOKATI, LOKALO, LOKANJE.
Sanskritsko LOKA znači OTVORENI PROSTOR, OB-
LAST, MJESTO, ZEMLJA, SVIJET, ŽIVOT, LJUDI,
77
SLOBODA, ČOVJEČANSTVO [6].
Sanskritsko LOKĀDI znači POČETAK SVIJETA,
STVORITELJ SVIJETA [7] ili LOKAKṚT [8]. Sanskrit-
sko LOKANA je GLEDANJE, VID, VIĐENJE [9].
A sad da parafraziramo onaj uvodni dio Jovanovog Je-
vanđelja i da nam je na umu da LOKA znači VODA:
“U početku bješe Loka, i Loka bješe u Boga, i Bog
bješe Loka. Sve je kroz nju postalo, i bez nje ništa nije
postalo što je postalo. U njoj bješe život, i život bješe
vidjelo ljudima.”
Kao što je K iz tračanskog TRAK preko oblika TRAKAO
prešlo u G u grčkom TRAGAO, TRAGIZO (τραγάω,
τραγίζο = pupoljak, cvijet, cvjetanje) i preko oblika
TRAKOS prešlo u grčko TRAGOS (τράγος = jarac),
tako je od sanskritskog (tračanskog) LOKA, preko pre-
laznog oblika LOKADES postalo grčko LOGADES
(λογάδες) koje znači BJELILO OKA, tako je od tračan-
skog LOKA preko LOKION postalo grčko LOGION
(λόγιον) sa značenjem VIĐENJE, PROROŠTVO.
U sanskritskom LOKA osnova je sanskritsko LOK
sa značenjem GLE, VIDI; SAZNAJ, PREPOZNAJ [10].
Od sanskritskog (tračanskog) LOKA preko prelaz-nog
oblika LOKOS postalo je grčko LOGOS (λόγος)
kojemu Grci nisu znali smisao pa je u krugu filozofa i
teologa poprimilo mistično ezoterijsko značenje eks-
presivnog shvatanja UMA I GOVORA, te mu u nekom
apstraktnom smislu dadoše značenje RIJEČ, a u buk-
valnom smislu iza riječi LOGOS je sanskritsko (tra-
čansko) LOKA. tj. VODA koju su drevni narodi obo-
žavali kao BOGINJU VELIKU MATER.
78
Od sanskritskog (tračanskog) LOK, koje znači
GLE, VIDI, postalo je englesko LOOK (gled, pogled,
izgled). Od LOK potiče i srpsko LOG sa značenjem
DRŽAČ, NOSAČ, a srpsko LOGA je KUĆICA, BORA-
VIŠTE. To je u starofrancuskom LOGER [11]. U sred-
njovijekovnom engleskom LOGE je KUĆICA [12], u
talijanskom LOGGIA je GALERIJA, LOŽA. Sve dakle
potiče od sanskritskog (tračanskog) LOK sa znače-
njem GLE, VIDI, SAZNAJ, PREPOZNAJ (sebe, svijet,
znanje, suštinu).
Šta je LO u sanskritskom LOK? To je SVJETLOST,
BOG. Voda je kao staklo VIDNA, PROVIDNA. Kod na-
roda Centralne Afrike LO je SUNCE [13]. S LO dolazi
SVETLO, SLOBODA, SLOVO, SLOVEN.
U početku bješe Voda, i Voda bješe u Boga i Bog
bješe Voda. Sve je kroz Vodu postalo i bez Vode ništa
nije postalo što je postalo. U Vodi bješe život i život bje-
še vidjelo ljudima.
A šta je sa Isusom Logosom? Isto je kao i sa pre-
hrišćanskim simbolima u hrišćanstvu: ostalo je ono što
je već bilo, samo mu je smisao preusmjeren na drugo
značenje.
…………………………
[1] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A
Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
122.
[2] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press,
1902-, p. 593.
[3] Robert Williams, Ib., p. 66.
79
[4] Edward Dwelly, Ib., Vol. I, p. 256.
[5] Ib., p. 170.
[6] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 906.
[7] Ib., p. 907.
[8] Ib., p. 907.
[9] Ib., p. 906.
[10] Ib.
[11] Walter William Skeat, An Etymological Dicti-
onary of the English Language, Second Edition, Ox-
ford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co.,
1893, p. 339.
[12] Ib.
[13] Arthur James Johnes, Philological proofs of
the original unity and recent origin of the Human Race,
Apendix A, London, Samuel Clarke, 1843, p. 6.
SLOBODA JE VESELJE SA SUNCA
Kod naroda Centralne Afrike LO je SUNCE [1].
Pogledajmo LO u stranim jezicima širom svijeta (u
zagradi je ime naroda na engleskom):
- njemački LODERN = PLAMEN, OGANJ [2]
- njemački LOHE = PLAMEN, OGANJ (3)
- Amerika (Runsienes, N. A.) HELLO = VATRA [4]
- egipatski LOPSH = GORJETI [5]
- Srednja Afrika (Negroes) LO = DAN, SUNCE [6]
- Južna Afrika (Hottentots) LILO = VATRA [7]
- Azija (Corea) HALLO ALO = DAN [8]
- Azija (Coriac) HALLO, ALO = DAN [9]
- Amerika (Vilellans, S. A. ) OLO = SUNCE i DAN [10]
- Amerika (Esquim) UOLOK = DAN [11]
80
- Afrika (Hottentots) LIKLO = OKO [12]
- Azija (sanskrit) LOCHATAI = ON VIDI [13]
- Srednja Afrika (Negroes) IULO = NEBO [14]
Pogledajmo havajsko ALOHA:
"ALO znači 's nama BOG' ili 'sigurna ljubav'...." [15]
U irskom gaeliku SLOINE je ČISTOĆA [16], SLO-
IN je SLAVA [17], SLOIGH je ARMIJA, VOJSKA [18].
Gaelik LO znači DAN [19].
LO nosi značenje SVJETLOSTI i sve što nam dolaza
S LO donosi DOBRO, kao što je SLOBODA dobra.
Bretonsko BODH znači ŽELJA, UŽIVANJE, VE-
SELJE, BODROST [20]. BOD u srpskom BODAR daje
značenje VEDAR, VESEO:
a) S LO BODH > SLOBODH > SLOBODA
b) S LO BODA > SLOBODA = VESELJE SA SUNCA
Srbi stalno jedni drugima trube na uši: "Samo slo-
ga Srbina spasava," ali su Srbi zaboravili šta je SLO-
GA: S LO GA > SLOGA.
Keltsko (gaelik) GA znači SUNCA TRACI, SNOP [21].
...............................
[1] Arthur James Johnes, Philological proofs of the
original unity and recent origin of the Human Race,
Apendix A, London, Samuel Clarke, 1843, p. 6.
[2] Ib., p. 5.
[3] Ib.
[4] Ib.
[5] Ib., p. 6.
[6] Ib.
[7] Ib.
[8] Ib., p. 7.
81
[9] Ib.
[10] Ib.
[11] Ib.
[12] Ib., p. 8.
[13] Ib., p. 9.
[14] Ib., p. 10.
[15] Harry Uhane Jim and Garnette Arledge, Wise
Secrets of Aloha: Learn and Live the Sacred Art of Lo-
milomi, San Francisco, CA/ Newburyport, MA: Weiser
Books, 2007, p. 25.
[16] Patrick S. Dinneen, An Irish-English Dictiona-
ry, Dublin: Pyblished by M. H. Gill & Son, Ltd.: London:
David Nutt, 1904, p. 371.
[17] Ib.
[18] Ib.
[19] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I,
Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press,
1902-, p. 593.
[20] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum:
A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
28.
[21] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary
in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825,
p. 274.
82
ZNAK DUGODNEVNICE
Kripta Hrama Sv. Save, Beograd.
Dokaz da je arhijerejima SPC ipak Vidovdan na
dugodnevnicu veliki dan, a za narod je onaj lažni, "ko-
sovski" Vidovdan 28. juna!
83
KO JE SERBAN
Velško SEREN znači ZVIJEZDA, SER su ZVIJE-
ZDE [1]. Sve polazi od ZER:
ZER > ZEREN > SEREN
Persijsko ZER znači ZLATO, a ZERFAN je ZLATAN
[2]. Hebrejsko SER je STARJEŠINA, PRINC [3], a to
znači i kurdsko SER i osetsko ZER i SSER [4]. Osnova
SER nalazi u srpskom SERDAR.
SER je isto kao ZER: SERAFIM je isto kao i ZERAFIM
ili SARAFIM [5].
SERAPIS je isto što i OZIRIS, egipatski BOG
SUNCA [6]. SERAFIM znači SJAJNI, UZVISENI [7].
SERAFIM je množina od SERAF [8]. SERAFIM znači
SVIJETLI, BLJEŠTEĆI, PLAMTEĆI [9].
Kronus-Aion je isto što i SERAPIS i SUNCE [10],
SERAPIS je egipatsko SUNCE [11].
SER je isto što i ZER [12], APIS je isto što i SERA-
PIS [13]. U srpskom ZERA je nesto vrlo malo, sitno, a
rusko ZERNO je ZRNO. Na Balkanu širom Evrope po-
stoji dvadesetak toponima za osnovom ZER i jedno od
tih mjesta bila je ZERVINKA na Dunavu 16 km sjeve-
rozapadno od Beograda [14]. Zervinke više nema, pro-
mijenili “Srbi” među Srbima u CRVENKA. Bilo je nase-
lje iz ZEREVIC (Zerevitz), danas Čerević, naselje na
desnoj obali Dunava sa sjeverne strane Fruške gore.
Bog vremena je ZURVAN ili ZERVAN [15]. ZUR je
isto sto i ZER, a značenje riječi VAN su sljedeća:
a) u riječima kanariskog jezika, koji je narodni san-
skrit, VAN daje sljedeća značenja:
84
- VANTU = OKRET, VRIJEME [16]
- VANDU = JEDAN [17]
- VANDYA = DIVAN, OBOŽAVAN, POŠTOVAN [18]
- VANDITA = OBOŽAVAN, POŠTOVAN, SLAVAN [19]
b) značenje riječi VAN u sanskritu, svetom jeziku
vedskih spisa:
- VAN = VOLJEN, LJUBAV, UŽITAK; OSVAJAČ, GO-
SPODAR; ČAST; BOGOSLUŽENJE [20].
Pošto je ZER isto što i SER, dakle je ZERVAN isto
što i SERVAN, tj. SERBAN i to je SUNCE, jer vrijeme
Zemlje zavisi od Sunca i ono neprekidno ZERNO ZURI
u Zemlju.
…………………………
[1] Daniel Silvan Evans, An English and Welsh Di-
ctionary, Vol. II, Denbigh: Published by Thomas Gee;
London: Simpkin & Marshall, 1858, p. 868.
[2] Charles de Pougens, Trésor des origines et
dictionnaire grammatical raisonné de la Langue
Françiase, Paris: De L’imprimerie Royale, 1819, p.
279.
[3] Ib.
[4] Ib.
[5] Augustin Calmet, Dictionnaire historique, cri-
tique, chronologique, géographique et littéral de la Bi-
ble (Saa-Zuz), Tome Cinquieme, Touluse, 1783, p.
215.
[6] Ib., p. 216.
[7] James Austin Bastow, A biblical dictionary,
London: Hodder and Stoughton, 1876, p. 671.
[8] A Biblical and theological dictionary, Boston:
Massachusetts Sabbath School Society, 1854 p. 441.
85
[9] Hastings, James with Selbie, John Alexander, A
dictionary of the Bible, Vol. 4, Edinburgh: T. & T. Clark,
1909, p. 458.
[10] Walter O. Moeller, The Mithraic origin and the
meanings of the Rotas-Sator square, Leiden, E. J. Brill,
1973, p. 6.
[11] Vocabulario Portuguez E Latino: Q - S, Volume
7, Lisboa, Impressor de Sua Magestade,1720, p. 601.
[12] Pierre André Latreille, Cours d'Entomologie,
Paris, A La Librairie Encyclopédique De Roret, 1831,
p. 76.
[13] Ib.
[14] Abraham Rees, The Cyclopædia, Vol. XXXIX,
London, Printed for Longman, Hurst, Rees, Orme &
Brown, 1819, p. 9.
[15] Patricia Curd and Daniel W. Graham, The
Oxford Handbook of Presocratic Philosophy, Oxford,
University Press, 2008, p. 61.
[16] Rev. W. Reeve, A Dictionary, Canarese and
English, Revised, Corrected and Enlarged by Daniel
Sanderson, Wesleyan Mission Press, Bangalore,
1858, p. 853.
[17] Ib.
[18] Ib.
[19] p Ib.
[20] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 917.
86
PIR, PUR, PER I PERUN
Današnje grčko PIR (πῦρ) znači VATRA, PLA-
MEN [1]. U antička vremena izgovarano je PUR, u
moderna vremena je PIR.
I tako vjetrić PIRI i vatru RASPIRI. I kako vjetar PI-
RI, vatra se RASPIRI, tj. razbukta, razjarca se. U rije-
čima PIRI i RASPIRI riječi osnova je PIR. Da li je PIR
iz grčkog? Nije, stari grad PIRLITOR bio je na Durmi-
toru, a Grka na Durmitoru nikad nije bilo.
Kažemo “UPERIO strijelu”, “NAPERIO pušku”: U
PERIO, NA PERIO. Ovo PERIO mnogo liči na PERU-
NA, zar ne?
Pošto lažovi, skrivači i brisači istine tvrde da “ne
znaju tačno šta znači ime PERUN”, evo da im opet
kažemo. Ime PERUN je ekavska riječ srpskog govora,
a ikavski oblik glasi PIRUN. U imenu PIRUN je PIR, a
PIR je VATRA, PLAMEN i tako danas Grci nazivaju
VATRU.
PER i PIR su istog značenja: VATRA! Sa osnovom
PER je sanskritsko PERU koje takođe znači VATRA,
SUNCE [2].
Ikavski govor nije slučajno izbačen iz zakonom
propisanog književnog jezika, već je namjerno izbačen
kako se u ikavskom ne bi prepoznalo korijensko po-
rijeklo mnogih grčkih riječi. Nije to politika, to je ideo-
logija crkve preko njenih ljudi koji vode državu, posao
Grka i Vatikana jer je to jedna crkva sa jednim zadat-
kom bila i ostala, a zadatak je istrebljenje Srba.
Navešćemo još jedan primjer vještog i lukavog
osmišljavanja “grčkog imena” PETAR, PETROS
87
(Πετρος). Ikavski oblik je PITAR. A šta je PITAR?
Pogledajmo: JU-PITAR. Sanskritsko PĪTA znači
ŽUT, SVIJETAL [3]; sanskritsko PITĀ znači OTAC [4],
sanskritsko PITṚ, PITṚI je NEBO, OTAC [5].
I ko je JUPITAR? To je rimski vrhovni bog JUPI-
TER, grčki ZEVS. PITAR (Petar) je osnivač crkve i nje-
gov nasljednik je “bezgrešni” PAPA, a PAPA je od grč-
kog PAPAS što znači OTAC što je isto kao i JUPITAR
ili JUPITER. Latinsko JU je sanskritsko YU koje znači
UJEDINITI [6] i nalazi se u latinskom JUS što znači
PRAVO, ZAKON [7], a bukvalno znači ČIST [8]. Tako
se mitraisti u crkvi dovijaju da maskiraju svoj rimski
mitraistički kult u onom što oni zvanično nazivaju crkva
i hrišćanstvo.
Drevno latinsko ime Jupitera bilo je P’UR [9]. Heb-
rejsko UR je VATRA [10], keltsko (gaelik) UR je PLA-
MEN [11], bretonsko UR znači ČAS, SAT [12]. Srbsko
URANAK je ustajanje u PRVO SVJETLO, srbsko PU-
RATI znači PEĆI.
I sad smo opet kod onog antičkog "grčkog" PUR
(πῦρ) koje se danas izgovara kao PIR. Osnova u PUR
je UR, osnova u PIR je IR.
Starokeltsko IR je BIJES, LJUTNJA [13], sve ono
što daju SUNCE i VATRA, a sanskritsko ĪR znači IĆI,
RASTI, PODIZATI; OŽIVLJAVATI [14] što opet upuću-
je na SUNCE koje je VATRA. Starokeltsko IR je ŽES-
TINA, BIJES [15], latinsko IRA [16]. Velško IR znači
ČIST, PROBOJAN [17]. Osnovom IR počinje latinsko
IRIS, tj. PERUNIKA. Dakle su IR, PIR i PUR isto što i
88
PER u sanskritskom PERU i srbskom PERUN: VAT-
RA, VATREN.
Da li je PIR (πῦρ) samo grčka riječ? Nije, nego
smo vidjeli da je i tračanska i latinska i keltska i srbska.
…………………………
[1] John Groves, A Greek and English Dictionary,
Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, p. 504.
[2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648.
[3] Ib., p. 629.
[4] Ib., p. 627
[5] Ib., p. 627, 626.
[6] Ib., p. 853.
[7] John H. Oswald , James Lynd, Joseph Thomas,
John Miller Keagy: An Etymological Dictionary of the
English Language, Philadelphia, E. C & J. Biddle,
1868, p. 194.
[8] Francis Edward Jackson Valpy, A Manual of
Latin Etymology, London: Longman and Co.; and H. G.
Bohn, 1852, p. 214.
[9] Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho-
logical, Etymological, and Historical Dictionary, Lon-
don, 1793, p. 252.
[10] The Zondervan Pictorial Bible Dictionary, Zon-
dervan Publishing House, 1976, p. 876.
[11] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press,
1902-, p. 712.
[12] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum:
A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
89
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
354.
[13] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press,
1902-, p. 556.
[14] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 171,
170.
[15] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary
in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825,
p. 335.
[16] Ib.
[17] William Owen Pughe, A Dictionary of the
Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh:
Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 255.
KAŠUBI
KAŠUB je postalo od KAS UB. Keltsko CAS (čitaj:
KAS) znači VATRA [1]. KAS je sačuvano u srpskom
KAZAN: KASAN > KAZAN.
Gaelik UB je LIJEP, KRŠAN, ZANOSAN, ČARO-
BAN [2] (ime grada u Srbiji).
CAS UB > CASUB = KASUB > KASUB = LIJEPA
VATRA, ZANOSNA VATRA.
Starokeltsko SAB = JAK, MOĆAN; STRIJELA [3].
Gaelik SABH = STRIJELA, TESTERA [4].
Kašubi sebe zovu KASZËBI, Poljaci ih zovu KASZUBI.
Poljsko ZĘBY znači ZUBI [5].
KAS ZĘBY > KASZĘBY > KASZUBI = VATRENI ZUBI.
90
U engleskom pisanju KASHUB (jed.) KAS je
VATRA, a HUB u bukvalnom smislu znači PRIKAZ,
SLIKA, PROJEKCIJA; GLAVNJA KOLA, GLAVČINA,
OGLAVLJE [6], te KASHUB znači SLIKA VATRE, PRI-
KAZ VATRE, ONAJ ŠTO EMITUJE VATRU, NOSAČ
VATRE, GLAVA VATRE.
Dakle je u imenu KASUBA simbolični opis SUNCA
(vatre) sa ZRACIMA koji su kao ZUBI (testere).
..............................
[1] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, He-
rne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-
, p. 171.
[2] Ib. Vol. II, p. 988.
[3] Ib., p. 780.
[4] Ib.
[5] Chodzki Alexandra Dokładny słownik polsko-
angielski i angliesko-polski, Drugie widanie, Berlin, W.
Księgarni B. Behra, 1874, p. 471.
MIJENA
a) Ekavski: MENA,
b) Ikavski: MINA
Korijen: MIN
MIN > MINU >MINUT > MINUTA
91
92
ŠTA JE FASCIA
Riječi iz keltskog gaelika:
- FAS = KUĆA, KUĆISTE, DOMAĆINSTVO [1]
- FÀS = RAST, NAPREDAK, PRINOS [2]
- FACASH = RAST [3]
- FASADH = BORAVIŠTE [4]
- FASADACH = MLAD MJESEC (jer će da raste pro-
lazeći kroz FASE, tj. FAZE) [5].
U bretonskom dijalektu keltskog FAS znači PRA-
VITI SE VAŽAN, RAZMETLJIV [6], ali ima još jedno
značenje: DOBAR [7]. Švedsko FASTA je TVRD [8],
englesko FASTNESS je TVRĐAVA.
Velško FFAS znači SPOJ, VEZA, ZAJEDNICA, G
RUPA [9]. Velško FFASG je VEZANI SNOP [10].
Anglosaksonsko FAS je KIĆANKA, RESA, TRAK,
93
Anglosaksonsko FAS je KIĆANKA, RESA, TRAK, UK-
RAS [11]: zrake oko Sunca su kao RESE). Anglosak-
sonsko FASTA je ČVRSTINA [12]. Odakle potiče ovo
FAS?
U elektrotehnici postoje dva termina: FAZA i NULA.
Žica koja pripada NULI je uzemljena i napon je ravan
naponu zemlje: nula! Kroz FAZU se kreću elektroni i
FAZA je pod NAPONOM, tj. u FAZI je SILA, MOĆ elek-
trične struje. Dirneš li prstom žicu NULU, ništa ti neće
biti; dirneš li FAZU, reskiraš život, jer FAZA je NOSAČ
SILE, DRŽAČ SILE. Riječ FAZA postala je od FASA
gdje je osnova FAS.
Kažu da latinsko FASCIS (SNOP PRUTOVA) poti-
če od grčkog πᾶξις koje je od πηξις (skupno učvršći-
vanje) [13], ali FAS kao korijen u latinskom FASCIS i
nema glasovne sličnosti sa grčkim πᾶξις, odnosno
πηξις (PIKSIS), a što su značenjem riječi slične, to nije
dokaz da latinsko FASCIS potiče od navedenih grčkih
riječi. Zašto bi latinsko FASCIS poticalo o grčkog πᾶξις
(πηξις), kad u latinskom postoji FAS sa značenjem BO-
ŽANSKI ZAKON, PRAVO, NEBESKI [14].
Za englesko FASHION (moda) kažu da potiče od
strarofransuckog FAZON [15]. Starofrancusko FAZON
je od osnove FAS: FAS-ON > FAZON. Ista riječ postoji
u srpskom izrazu “nije u fazonu”. Dakle je osnova FAS
bukvalnim smislom vezana za POJAVU, LIK, VIĐENJE
i sve je povezano sa SVJETLOSTI. I pogledajmo: san-
skritsko VAS daje značenja SJAJ, SJATI, BLJEŠTATI
[16]; ODJEĆA, OBUĆI [17].
Latinsko je FASCIS, anglosaksonsko je FASTA,
srpsko je FAZA i sve to znači DRŽAČ, NOSAČ, MOĆ,
94
a latinsko FAS to povezuje sa NEBO, BOŽANSKO.
U srpskom FACA kaže se za onog ko je SJAJAN,
LIJEP, NAOČIT. Englesko FACE je LICE, kuća ima
FASADU i sve to izvorno znači SJAJ, LJEPOTA, jer
latinsko FAS upućuje na NEBO, na BOŽANSKO i to je
SUNCE.
Sanskritsko VASA znači BORAVIŠTE, KUĆA,
DOM [18]. Naš svijet pripada VASIONI, staroslovensko
VASELENA. Pogledajmo keltske riječi navedene u po-
četku teksta i uporedimo ih sa sanskritskim VASA: to
su ista značenja jer VAS znači isto što znači FAS, a to
je sve zbog toga što frikativni ili strujnih glasovi F i V u
govoru mogu da se zamjenjuju pa FILIP bude VILIP,
FRIŠKO bude VRIŠKO.
Latinsko FASCIS znači SNOP PRUTOVA, SNOP
ŠTAPOVA. Srpsko FASOVATI znači dobiti batine
PRUTOM ili ŠTAPOM.
Anglosaksonsko FAS je KIĆANKA, RESA, TRAK,
TRAKA i sva ta značenja ima ZRAKA SUNCA.
Korijen u riječi FAS je FA, isti korijen koji se nalazi
mitološkom imenu FAETON (PHAETON), sinu Sunca:
“On je u realnostio isto kao i Oziris, Sunce….” [19]
FA se nalazi u grčkom φᾰνή (φάω) što znači BAKLJA
[20] i to je bukvalno isto što i grčko φως sa značenjem
SVJETLOST, a srpsko FOSNA znači JAKI NOSAČ,
MOĆNI DRŽAČ (talijansko FOSSA). Ovom FA odgo-
vara sanskritsko VA sa značenjem JAK, MOĆAN [21].
I šta znači FASCIS? Znači isto ono što znači
MJESTO VEZIVANJA SVIH SUNČEVIH ZRAKA:
SNAGA SUNCA! Preneseno na svijet ljudi, porodice,
95
naroda i država to je SLOGA MNOGIH. Amerikanci su
to sročili u izreku E PLURIBUS UNUM ili OD MNOGIH
JEDAN. Sve je simbolično prikazano brezovim ŠTA-
POVIMA VEZANIM U SNOP. Ona traka ili uže kojim su
vezani i utegnuti u jedno je ZAKON. Ako ta veza slabi,
sve slabi; ako veza pukne, sve se rasipa. Glavni uzroci
rasipa su SEBIČNOST, POHLEPA i KORUPCIJA.
…………………………
[1] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Her-
ne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-
, p. 417.
[2] Ib.
[3] Ib
[4] Ib
[5] Ib.
[6] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A
Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p.
145.
[7] Ib.
[8] Walter William Skeat, An Etymological Dictionary of
the English Language, Second Edition, Oxford: The
Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, p.
204.
[9] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh
Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin-
ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 41.
[10] Ib.
[11] Joseph Bosworth, A Compendious Anglo-Sa-
xon and English Dictionary, London: John Russell
Smyth, 1849, p. 85.
96
[12] Ib.
[13] Francis Edward Jackson Valpy, An etymolo-
gical dictionary of the Latin language, London: Printed
by A. J. Valpy, 1828, p. 148.
[14] Oxford Latin Dictionary, Oxford, At The Claren-
don Press, 1968, p. 677.
[15] Walter William Skeat, Ib., p. 439. Ib., p. 204.
[16] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English
Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 932.
[17] Ib.
[18] Ib.
[19] Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho-
logical, Etymological, and Historical Dictionary, Lon-
don, 1793, p. 336.
[20] Henry George Liddell and Robert Scott, A
Greek-English Lexicon, Oxford: The Clarendon press,
1883, p. 1655.
[21] Monier Monier-Williams, Ib., p. 910.
GERMA I GERMANIA
“GERMA (Γέрμη: Eth. Γερμηνός), takođe zvana Ίε-
ρἁ Γέрμη, grad u Miziji, smješten između rijeka Make-
stus i Rhindakus.” [1]
“GERMA, Avgustova kolonija, Colonija Julia Augu-
sta Fida Germa, često zvana Germokoloneia u vizan-
tijskim dokumentima.” [2]
“Porijeklo Germe je od frigijskog koje odgovara gr-
čkom θερμός, sanskritskom gharmas, latinskom for-
mus….” [3]
Sanskritsko GHARMA znači VRUĆINA, TOPLOTA
97
(Sunca ili vatre), ali znači jos SUNČANO, TOPLA
SEZONA, DAN i UNUTRAŠNJA TOPLOTA [4].
98
- GER > ŽER
- GER > ŽER = TOPLOTA, VRUĆINA = VATRA
- GER > KER = ŽESTINA, LJUTINA = VATRA
- GER > KER > KERNUN (KERNUNOS)
- GER > GERA > GORA GER > HER
- GERA > HERA
- GER > GERMES > HERMES
- GERCEG > HERCEG
- GER > GEROVIT = JAROVIT
- GER > GERMAN
- GER > GERKUL > HERKUL
- GER > GEROJ > HEROJ
- GER > GERASIM
- GER > GERMA > GERMANIA
- GER > GERAN > GERANIUM
- GER > GERAMOS > KERAMOS = KERAMIKA
- GER > GERPIK > KERPIK > ČERPIĆ
- GER > GERKA > KERKA > ĆERKA
Od svega što je nagađano o porijeklu imena GER-
MANIA, jedino je tačna ova tvrdnja:
“Etimologija imena je neizvjesna.” [5]
“…Skt. gharmáḥ, tračansko germo- ‘vreo’, lat. for-
mus…." [6]
“Tračansko ‘germo-‘ ‘toplo’, GERMAS (grad poznat
po vrelim izvorima)….” [7]
Drevna GERMANIA, današnja Njemačka, dobila je
ime po GERMAMA, toplim termalnim izvorima (terme,
banje) i riječ je tračančka: brigijska, ilirska, tj. keltska.
Riječ GERMA i danas postoji u srpskom jeziku. U drev-
noj GERMANIJI je grad BRIGANTIUM (današnji
99
Bregenz), ko zna otkad keltsko naselje koje su osvojili
Rimljani u prvom vijeku stare ere. Tu u blizini su i gra-
dovi Vindonissa i Augusta Vindelicorum, gradovi čiji
nazivi svjedoče ime Kelta Vindelića, nekadašnje staro
ime Luzičkih Srba. Ime je po vinti, svastici.
Invazije njemačkih Alamana sa sjeveroistoka poči-
nju tek od sredine 3. vijeka nove ere.
………………………..
[1] William Smith, Dictionary of Greek and Roman
geography, London: John Murray, 1872, p. 992.
[2] Royal Geographical Society, Supplementary
Papers, Volume 4, Part 2, London: John Muray, 1890,
p. 224.
[3] Ib.
[4] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 376.
[5] William Smith and Charles Anthon, A New Clas-
sical Dictionary of Greek and Roman Bigraphy,
Mythology and Geography, New York: Harper & Brot-
hers Publishers, 1860, p. 326.
[6] Basil Ferris Campbell Atkinson, The Greek Lan-
guage, Second Edition, Revised, London, Faber and
Faber Limited, 1933, p. 40.
[7] J. P. Mallory, Douglas Q. Adams, Encyclopedia
of Indo-European Culture, Fitzroy Dearborn Publisher,
London and Chicago, 1997, p. 263.
100
NOVA FUTA I OFUCANA FUTA
FUTA je duga suknja u narodnoj nošnji južne Srbije.
Naziv FUTA je iz keltskog: od osnove FUTA je gaelik
FUTAIL sa značenjem KICOŠKI, LEPRŠAV, UPAD-
LJIV, RAZMETLJIV [1].
FUTA je KICOŠKA, LEPRŠAVA, UPADLJIVA,
RAZMETLJIVA. Istog postanja su FUTROLA i toponim
FUTOG (naselje FUTOG kod Novog Sada je naselje
izbjeglica s Kosova).
Kad se suknja iznosa i izgubi ljepotu, postane
OFUTANA, tj. OFUCANA.
..............................
[1] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in
Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825,
p. 274.
PAFTE
PAFTE su KOPČE na pojaseva narodne nošnje.
Originalni izvor riječi PAFTE je iz keltskog, tj. tračan-
skog, odnosno ilirskog jezika, a pojasnićemo je sljede-
ćim primjerima:
- latinski: PAVENSIS [1]
- talijanski: PAVESE [2]
- spanski: PAVES [3]
- bretonski: PAV [4]
- velski: PAWEN [5]
- engleski: PAW [6]
Sve navedene riječi znače ŠAPA. Sama riječ ŠAPA
mnogo liči na SAPA ili ono što SAPINJE, mjesto
101
SAPINJANJA ili ZAPINJANJA: SAPA SAPNE tako što
ZAPNE. I gle:
• PAVENSIS – PAFENSIS
• PAVESE – PAFESE
• PAVES – PAFES
• PAV – PAF
• PAWEN - PAFEN
• PAW – PAF
Kandža i pafte.
Kažu etimolozi da englesko PAW najvjerovatnije potiče
iz keltskog jezika, a sad ćemo dokazati da je to mišlje-
nje tačno: velško PAWEN znači ŠAPA, KANDŽA [6].
Pogledamo li većinu PAFTI vidimo oblik KANDŽI. To
znači da su kao najstarije PAFTE (kopče) služile prave
102
KANDŽE, a poslije su po starom običaju pravljene po
obliku KANDŽI.
PAF je postalo od PAV, jer u izgovoru usneno-zub-
no V ispred zubnog T prelazi u F, te od PAV postaje
PAF, dok u riječima PAVIT, PAVITINA ili PAVET, PA-
VETINA glas V ostaje nepromijenjen. Biljka PAVIT
(Clematis vitalba, lat.) dobila je ime po PAV koje znači
KANDŽA, jer je PAVIT biljka penjačica.
Sanskritsko PAVI znači MUNJA, ŠILJAK STRIJE-
LE, VATRA [7], a originalno značenje vjerovatno je bilo
SJAJ [8].
…………………………
[1] Walter William Skeat, An Etymological Dicti-
onary of the English Language, Second Edition, Ox-
ford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co.,
1893, p. 427.
[2] Ib.
[3] Ib.
[4] Ib.
[5] Ib.
[6] Ib.
[7] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 611.
[8] Ib.
103
СВАСТИКА ЈЕ ЛУТ
"Од посебног значаја за разумевање прошлости
простора у базену реке Струме је локалитет Стој-
кова њива у долини Козјег дола код махале Долин-
ци села Долња Љубата. Наиме, приликом рекон-
струкције сеоског пута, у близини, 300 м западно од
куће Бојана Анастасова, на дубини од 2 до 3 м, от-
кривено је гробље - тумули и на дну су откривени
остатци преминулих који су кремирани.
Пронађене су керамичке посуде од непроцен-
љиве вредности које указују на време и етничку
припадност преминулих. Захваљујући Слађану Ан-
донову, који је обавестио сараднике и археологе из
104
народног музеја у Врању, ово налазиште – лока-
литет је стручно обрађен." [1]
Na jednoj od nađenih keramičkih pločica upisana
je riječ LVT, tj. LUT (slova V i T napisana su kao liga-
tura).
Sanskritsko LUṬ znači SJATI [2], a LUṬH je KRE-
TATI, OKRETATI, KOLUTATI [3].
Keltski (gaelik) LUTH znači SNAGA, MOĆ, ENER-
GIJA, ŽESTINA, ŽUDNJA, UŽITAK, RAD, SPOJ, ZA-
JEDNICA [4].
U srpskom LUT je dalo LUTANJE, LJUTIKA, LJUT-
NJA; LUTKA znači LIJEPA, a LUTRIJA je SREĆA i to
isto znači me LUTVO.
Eto na keramici svastike, eto zapisa, eto značenja
upisane riječi LVT, tj. LUT.
I po ko zna koji put, ljudi i narod lažne vjere i lažne
istorije, koji sebe danas zovu Srbima, prećutaće i ovu
svoju istinu, jer ako razglase jednu jedinu istinu koju im
Viduša objavi, sve njihove laži će propasti.
…………………………
[1] Aleksandar Bulatovic, Rectangular grave ves-
sels and stamped ceramics from the roman period in
the central Balkans; Starinar, Institute of Archaeo-logy,
Belgrade, 2006, str. 218, 220.
[2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic-
tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 904.
[3] Ib.
[4] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II,
Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press,
1902-, p. 618.
105
VUČICA HRANI ROMULA I REMA
Vučica (grčki: αυτή-λύκος) je Rasenima bila današ-
nje sazviježđe Ris (en. Lynx) i nalazi se tačno iznad
Poluksa i Kastora, zvijezda sazviježđa Blizanci. Poluks
i Kastor su bivše zvijezde ROM i REIM (simboli mito-
logije odrade svoj posao čak i u istoriji).
• ROM (gaelik) = MLADIĆ, PUBERTLIJA; [1]
• REIM (gaelik) = ROTIRAJUĆE KOLO; SNAGA,
MOĆ, PROGRES, NAPREDAK. [2]
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga II

More Related Content

What's hot

алуминијум
алуминијумалуминијум
алуминијумmiluskaprsic
 
bosnian language
bosnian languagebosnian language
bosnian languageAzurJ
 
Svevidece oko
Svevidece okoSvevidece oko
Svevidece okosinsunca
 
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
Vjenceslav Novak, Posljednji StipančićiVjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
Vjenceslav Novak, Posljednji StipančićiDanijela Mikadi
 
matura iz likovnog
matura iz likovnogmatura iz likovnog
matura iz likovnoganeeee
 
Nezavisno složena rečenica vježba
Nezavisno složena rečenica vježbaNezavisno složena rečenica vježba
Nezavisno složena rečenica vježbaIvana Čališ
 
Kamena uspavanka.ppt snezana petrovic
Kamena uspavanka.ppt snezana petrovicKamena uspavanka.ppt snezana petrovic
Kamena uspavanka.ppt snezana petrovicSnezanaLoznica
 
Svjetski dan maternjeg jezika 21
Svjetski dan maternjeg jezika 21Svjetski dan maternjeg jezika 21
Svjetski dan maternjeg jezika 21Snezana Vorotovic
 
Jezični savjeti - sve vrste riječi
Jezični savjeti - sve vrste riječiJezični savjeti - sve vrste riječi
Jezični savjeti - sve vrste riječiPogled kroz prozor
 
свети сава школска слава
свети сава школска славасвети сава школска слава
свети сава школска славаGordana Janevska
 
Reljefni oblici
Reljefni obliciReljefni oblici
Reljefni obliciOsJob
 

What's hot (20)

алуминијум
алуминијумалуминијум
алуминијум
 
bosnian language
bosnian languagebosnian language
bosnian language
 
Svevidece oko
Svevidece okoSvevidece oko
Svevidece oko
 
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
Vjenceslav Novak, Posljednji StipančićiVjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
 
matura iz likovnog
matura iz likovnogmatura iz likovnog
matura iz likovnog
 
David
DavidDavid
David
 
Јован Цвијић
Јован ЦвијићЈован Цвијић
Јован Цвијић
 
Presentacija sida - Marija Vozar
Presentacija sida - Marija VozarPresentacija sida - Marija Vozar
Presentacija sida - Marija Vozar
 
Nezavisno složena rečenica vježba
Nezavisno složena rečenica vježbaNezavisno složena rečenica vježba
Nezavisno složena rečenica vježba
 
Jazz muzika.pptx
Jazz muzika.pptxJazz muzika.pptx
Jazz muzika.pptx
 
Alkani - parafini
Alkani - parafiniAlkani - parafini
Alkani - parafini
 
Mesopotamija
MesopotamijaMesopotamija
Mesopotamija
 
Kamena uspavanka.ppt snezana petrovic
Kamena uspavanka.ppt snezana petrovicKamena uspavanka.ppt snezana petrovic
Kamena uspavanka.ppt snezana petrovic
 
Svjetski dan maternjeg jezika 21
Svjetski dan maternjeg jezika 21Svjetski dan maternjeg jezika 21
Svjetski dan maternjeg jezika 21
 
Jezični savjeti - sve vrste riječi
Jezični savjeti - sve vrste riječiJezični savjeti - sve vrste riječi
Jezični savjeti - sve vrste riječi
 
свети сава школска слава
свети сава школска славасвети сава школска слава
свети сава школска слава
 
Paralelogram
ParalelogramParalelogram
Paralelogram
 
Reljefni oblici
Reljefni obliciReljefni oblici
Reljefni oblici
 
ислам
исламислам
ислам
 
Sida
SidaSida
Sida
 

Similar to Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga II

Vidoslov.pdf
Vidoslov.pdfVidoslov.pdf
Vidoslov.pdfsinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdfPetko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdfsinsunca
 
Sohonk (arheolingvistika).pdf
Sohonk (arheolingvistika).pdfSohonk (arheolingvistika).pdf
Sohonk (arheolingvistika).pdfsinsunca
 
O imenu Srba i Hrvata.pdf
O imenu Srba i Hrvata.pdfO imenu Srba i Hrvata.pdf
O imenu Srba i Hrvata.pdfsinsunca
 
Natko nodilo stara vjera srba i hrvata
Natko nodilo stara vjera srba i hrvataNatko nodilo stara vjera srba i hrvata
Natko nodilo stara vjera srba i hrvataIngwarr
 
Književnosti starog-istoka
Književnosti starog-istokaKnjiževnosti starog-istoka
Književnosti starog-istokaIva Babić
 
Pepel i opelo
Pepel i opeloPepel i opelo
Pepel i opelosinsunca
 
Egipatska knjiga mrtvih
Egipatska knjiga mrtvihEgipatska knjiga mrtvih
Egipatska knjiga mrtvihmilenkogavric1
 
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier HoënSlavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier HoënOlivier Hoen
 
Petko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdfPetko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdfsinsunca
 

Similar to Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga II (12)

Vidoslov.pdf
Vidoslov.pdfVidoslov.pdf
Vidoslov.pdf
 
Petko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdfPetko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Tragom Ilira.pdf
 
Sohonk (arheolingvistika).pdf
Sohonk (arheolingvistika).pdfSohonk (arheolingvistika).pdf
Sohonk (arheolingvistika).pdf
 
O imenu Srba i Hrvata.pdf
O imenu Srba i Hrvata.pdfO imenu Srba i Hrvata.pdf
O imenu Srba i Hrvata.pdf
 
Natko nodilo stara vjera srba i hrvata
Natko nodilo stara vjera srba i hrvataNatko nodilo stara vjera srba i hrvata
Natko nodilo stara vjera srba i hrvata
 
Književnosti starog-istoka
Književnosti starog-istokaKnjiževnosti starog-istoka
Književnosti starog-istoka
 
Pepel i opelo
Pepel i opeloPepel i opelo
Pepel i opelo
 
Skriveni smisao Adventa
Skriveni smisao AdventaSkriveni smisao Adventa
Skriveni smisao Adventa
 
Skriveni smisao Adventa
Skriveni smisao AdventaSkriveni smisao Adventa
Skriveni smisao Adventa
 
Egipatska knjiga mrtvih
Egipatska knjiga mrtvihEgipatska knjiga mrtvih
Egipatska knjiga mrtvih
 
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier HoënSlavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
 
Petko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdfPetko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Ilirija i Albanija.pdf
 

More from sinsunca

Petko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdfPetko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdfsinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf
 Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdfsinsunca
 
Velika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdf
Velika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdfVelika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdf
Velika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdfsinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdfPetko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdfsinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdfPetko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdfsinsunca
 
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdfPetko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdfsinsunca
 
Perunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdfPerunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdfsinsunca
 
Hronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdfHronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdfsinsunca
 
Chronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdfChronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdfsinsunca
 
Tragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdfTragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdfsinsunca
 
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdfThe Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdfsinsunca
 
Solomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdfSolomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdfsinsunca
 
Heti su nasi.pdf
Heti su nasi.pdfHeti su nasi.pdf
Heti su nasi.pdfsinsunca
 
Srbistika.pdf
Srbistika.pdfSrbistika.pdf
Srbistika.pdfsinsunca
 
Kosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdfKosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdfsinsunca
 
Vrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdfVrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdfsinsunca
 
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdfEtimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdfsinsunca
 
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdfRječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdfsinsunca
 
Tragom istine.pdf
 Tragom istine.pdf Tragom istine.pdf
Tragom istine.pdfsinsunca
 
Stecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdfStecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdfsinsunca
 

More from sinsunca (20)

Petko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdfPetko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Slava Sunca (Srbi su Tribali).pdf
 
Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf
 Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Govor Sunca.pdf
 
Velika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdf
Velika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdfVelika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdf
Velika Piramida i Biblija - Prepotopska ladja kod Viminacijuma.pdf
 
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdfPetko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
Petko Nikolic Vidusa, Solomonov hram (kodovi).pdf
 
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdfPetko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
Petko Nikolic Vidusa, Zabranjeno z nanje.pdf
 
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdfPetko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
Petko Nikolic Vidusa: Stecci, rijeci i simboli.pdf
 
Perunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdfPerunovi zapisi.pdf
Perunovi zapisi.pdf
 
Hronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdfHronologija Velike piramide.pdf
Hronologija Velike piramide.pdf
 
Chronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdfChronology of the Great Pyramid.pdf
Chronology of the Great Pyramid.pdf
 
Tragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdfTragom Tracana.pdf
Tragom Tracana.pdf
 
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdfThe Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
The Great Pyramid, Solomon's temple and the Earth.pdf
 
Solomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdfSolomon's Temple.pdf
Solomon's Temple.pdf
 
Heti su nasi.pdf
Heti su nasi.pdfHeti su nasi.pdf
Heti su nasi.pdf
 
Srbistika.pdf
Srbistika.pdfSrbistika.pdf
Srbistika.pdf
 
Kosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdfKosovo i Piramida.pdf
Kosovo i Piramida.pdf
 
Vrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdfVrata vremena.pdf
Vrata vremena.pdf
 
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdfEtimologija, mistika i ezoterija -  Knjiga I.pdf
Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga I.pdf
 
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdfRječnik keltsko-ilirski.pdf
Rječnik keltsko-ilirski.pdf
 
Tragom istine.pdf
 Tragom istine.pdf Tragom istine.pdf
Tragom istine.pdf
 
Stecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdfStecci, laz i bogumili.pdf
Stecci, laz i bogumili.pdf
 

Etimologija, mistika i ezoterija - Knjiga II

  • 1. 1 ETIMOLOGIJA, MISTIKA I EZOTERIJA Knjiga II Petko Nikolić Viduša Kitchener, ON, Canada, 2019.
  • 2. 2
  • 3. 3 Petko Nikolić Viduša, čitač zapisa u godovima vremena IZ ZAKONIKA DREVNIH ARJANA Zakon za domaćina, Čl. 36: "Govori istinu, čak i to nježno i slatko; uvijek izbje- gavaj neugodnu istinu, i nikada ne kaži laž ma koliko bila prihvatljiva ostalima; ovo je vječni zakon." (Gobin Lal Bonnerjee, Arjan morals, Published by Jagat Yuoti Gupta, Calcutta,1900.)
  • 4. 4 Copyright © 2019. by Petko Nikolic Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se um- nožavati, preštampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili bilo kojim sredstvom bez dozvole autora, niti može biti na bilo koji drugi način ili bilo kojim drugim sredstvom distribuirano ili umnožavano bez odobrenja autora. Sva prava za objavljivanje ove knjige zadržava autor.
  • 5. 5 SADRŽAJ Sumerski Enlil i bugarski Enovden 9 Enlil 11 Blizanci ili Dioskuri 18 Porijeklo srpskog dvoglavog orla 20 22. april, Dan Zemlje 22 Ր = Vatra, jara 24 Srbi su pobijedili na Kosovu 1389. 25 Olivera Lazarević rodila Murata II 28 Eneti su Sloveni 29 Vis i Višnji Bog Vit (Vid) 35 Trakija, zvana Perka ili Arija 39 Ivan, Ivanjdan i crkvene laži 42 Glava 48 Učka i učenje 49 Prometej, peteljka i Petar 50 O Perunovom imenu 53 Vinčanski zapis 59 Orlovi i Torlaci 62 Sig >zig > žig 64 Trak, Tračani i Trakia 64 Sabazios je Sava Zios 67 Piramida, Sunčeva analema i traka 70 Voda je Logos 76 Sloboda je veselje sa Sunca 79 Znak dugodnevnice 82 Ko je Serban 83 Pir, pur, per i Perun 86 Kašubi 89 Mijena 90 Trak i traci 91
  • 6. 6 Šta je fascia 92 Germa i Germania 96 Nova futa i ofucana futa 100 Pafte 100 Svastika je lut 103 Vučica hrani Rimula i Rema 105 Konstantin 106 Fulati je velika falinka 107 Slota 109 Os, osb, gost i gozba 110 Ra, rah i Rašani 112 Ra sija 114 Morga i zraka 117 Laži o galaksiji 119 Kos, kosa i Koštana 120 Radost i radostan 122 Trak, tragi i tragos 122 Serblin, Srblin 123 Stauros je zraka, Isus je Sunce 128 Srpsko ognjilo znak sa Nojeve Arke 131 Iliri su suncozračni 134 Sunce i zrakosjajnotračni sjajni ljudi 138 Tračanski bog Derzelas 140 Zoroastar (Zoroaster) 142 Ra je Sunce, raša je zraka, trak ili traka 143 Remesiana (Ramesiana) 146 Bog munja i gromova Tesub i Tesla 149 Raf i rafa 153 Ko su starobiblijski Palestinci 154 O duši 157 Slava 161
  • 7. 7 Velšani su drevni Srbi 162 Preobraženje 164 Paris i Helena - Sunce i Venera 165 Šamaš i Sam samac 171 Hrisovulja kralja Milutina 173 Velika piramida i vrijeme Mjeseca 174 Eli, Eli, lama sabah tani 176 Rasenska boginja Thana (Dana) 180 Natpis na figurini iz Kopila 182 Carevo novo odijelo 189 Ime Bosne 191 Hrišćanstvo i masoni 194 Kopilo i Kubela 196 Kupa 201 Sveta Sofija i Iluminati 204 Bačija i katun 211 Sunce Pelo, pelta i Pelazgi 212 Tunguska eksplozija 1908. i požar 2019. 215 Kaloper 216 Boginja Svani, Bijela Pčela 217 Simbol neba: univerzum, nebeski šar 223 Rasenski privjesak 226 Autor 227
  • 8. 8
  • 9. 9 SUMERSKI ENLIL I BUGARSKI ЕНЬОВДЕНЬ “To nije bio Enki koji je imao nesumersko ime, već otac Enlil. Glavni dokaz potiče iz Elba teksta. U tri važ- na semitska jezika teksta iz ovog grada nađemo bo- žanstvo čije je ime napisano slogovno kao I-LI-LU. Budući da je ovaj lik nazvan 'otac bogova', ne može biti nikakve sumnje da smo u prisutnosti mesopotamskog Enlila. Mislim da nisam jedini mišljenja da je ILLILU mo- rao nastati kao reduplikacija semitske riječi za božan- stvo IL, i da pisanje ENLIL predstavlja sumerizaciju kroz disimilaciju, uzrokujući u nečemu da liči na sumer- sko – sa početnim elementom EN – ali koji je u stvari pozajmica iz stranog jezika. (P. Michalowski, RAI, 43 (1998), pp. 241-242)” [1] Iz kojeg jezika potiče nesumersko EN? Ovo EN je u imenu ENETI. Mnogi istoričari tvrde da su Herodotovi ENETI kasniji VENETI: "To će biti zabilježena, računajući po Strabonu, Sofoklu, poznata povezanost Antenora sa boravištem Eneta (Veneta) na sjeveru Italije." [2] Da su Herodotovi ENETI kasniji VENETI pokazuje i ovaj citat koji govori o Herodotu: "...on je znao o Venetima koje je s pravom sma- trao Ilirima...." [3] Nesumersko EN je u slovenskim riječima VENERA, VENETI i VENDI koje počinju sa V-EN? Šta je VEN? "Ven (sunce), Vena, mjesec, hindu riječ." [4] U VEN je EN. Velšani su potomci tracanskih Briga: vel- ško EN je NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽIVOT [5].
  • 10. 10 EN je u sanskritskm VEN koje znači IDENJE, KRETA- NJE. [6] Velško WENER ili GWENER (izgovara se VENER i GVENER) je VENERA, DANICA. [7] Dan dugodnevnice Bugari nazivaju ENOVDEN (ЕНЬОВДЕНЬ), dakle je EN NAČELO ŽIVOTA, SUŠ- TINA, ŽIVOT, tj. SVJETLOST, SUNCE, BOG. ………………………… [1] The God Enki In Sumerian Royal Ideology And Mythology, Tartu University Press, Tartu, 2010, p. 219. ISBN 978-9949-19-523-7 (PDF) [2] A. C. Pearson, The Fragments of Sophocles, Vol. I, Cambridge, The University Press, 1917, p. 88. [3] William Ridgeway, The Early Age of Greece, Vol. I, Cambridge, The University Press, 1901, p. 349. [4] Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of an- cient names of countries, cities, individuals, and gods, Cambridge, Metcalf and Company, 1856, p. 25. [5] William Richards, Welsh and English Dictiona- ry: Geiriadur Cymraeg a Saeseneg, Caerfyrddin: Pu- blished by Ewan Jones, 1832, p. 131. [6] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1018. [7] Thomas Jones, An English and Welsh Dictio- nary, Denbigh, Printed by Thomas Gee, 1811, p. 292.
  • 11. 11 ENLIL I INDRA Enlil je bio vrhovni bog drevnih Sumerana, starje- šina svih bogova. Vladao je vazduom, vjetrom, olujom, gromovima i munjama: “To nije bio Enki koji je imao nesumersko ime, već otac Enlil. Glavni dokaz potiče iz Elba teksta. U tri važ- na semitska jezika teksta iz ovog grada nađemo bo- žanstvo čije je ime napisano slogovno kao I-LI-LU. Budući da je ovaj lik nazvan 'otac bogova', ne može biti nikakve sumnje da smo u prisutnosti mesopotamskog Enlila. Mislim da nisam jedini mišljenja da je ILLILU mo- rao nastati kao reduplikacija semitske riječi za božan- stvo IL, i da pisanje ENLIL predstavlja sumerizaciju kroz disimilaciju, uzrokujući u nečemu da liči na sumer- sko – sa početnim elementom EN – ali koji je u stvari pozajmica iz stranog jezika. (P. Michalowski, RAI, 43 (1998), pp. 241-242)” [1] U sumerskom EN znači SLAMA i semantički se ne može dovesti u vezu sa Elilom i Suncem, osim sto je SUVA i ŽUTOSJAJNE BOJE [2]. Ako se misli na SLAMKU kao stabljiku visoke trave i žita, onda je značenje VISOKI DRŽAČ, VISOKI NOSAČ i vjerovat- no je naziv nastao od prenesenog smisla riječi EN kao imena Sunca. To nam svjedoči drugo značenje sumer- skog EN: RASTI, BITI VISOK, NAPREDOVATI [3]. Treće značenje sumerskog EN je prijedlog mjesta: U [4]. Sumersko ENIM je VISORAVAN [5], dakle je os- novni smisao sumerskog EN u značenju VISOK. Sumersko ÊNU značilo je OKO [6] što ima smi- saonu vezu sa SVJETLOST, VID, SUNCE. Ovo ÊNU
  • 12. 12 takođe je značilo i STARJEŠINA, GOSPODAR [7], jer je statusom VISOK i oslovljava se titulom SVIJETLI. Velšani su potomci tračanskih Briga i velško EN znači NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽIVOT [8]. Ovo EN nalazi se u imenu Herodotovih ENETA [9] (kasnijih VENETA), zatim u VENA, VENERA, VENUS, VENDI, FEN. EN je u sanskritskm VEN koje znači IDENJE, KRETANJE [10]. Velško WENER ili GWENER (izgova- ra se VENER i GVENER) je VENERA, DANICA [11]. "Ven (sunce), Vena, mjesec, hindu riječ." [12] Dan dugodnevnice Bugari nazivaju ЕНЬОВДЕНЬ, da- kle EN znači NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽIVOT, tj. SVJETLOST, SUNCE, BOG. Dakle je EN drevna prepotopska riječ sačuvana u tračanskom (brigijskom) jeziku. To je bilo značenje i porijeklo riječi EN u imenu ENLIL. A šta LIL znači u imenu ENLIL? Polazimo od nekih srpskih riječi koje počinju ko- rijenskom osnovom LI: LIK, LICE, LIST, LINIJA, LISI- CA, LIPA, LITI, LIMUN, LILA. Na ikavskom “letva” je LI- TVA, “leto” je LITO, “lep” je LIP, “lek” je LIK. Dakle su ovim riječima ekavsko ikavsko LI nosioci istog znače- nja, a LI se nalazi u LIL koje je dio imena ENLIL. LIK je SLIKA i LICE je SLIKA. Tako jedno LICE može da (S)LIČI na drugo LICE. LI je SLIKA. LIST se kao ZRȀKA odvaja od GRANE. Gaelik GRAN je SUNCE i svako jutro ono GRANE. LIST je izdanak iz LI.
  • 13. 13 - LINIJA je PRAVAC od LI; - LISICA je ŽUTA, SVIJETLA, SJAJNA kao LI; - LIPA je Svetovidovo drvo ŽUTIH cvjetova kao što je ŽUT LI; - LIJE kiša u mlazovima i svaki mlaz je LINIJA, a LINIJA ishodi iz LI; - ekavsko “letva” je ikavsko LITVA i to je tanka drvena LINIJA. Svaka zrȁka Sunca je LINIJA ili LITVA koja se pruža od LI; - LILA je BUKTINJA; - Ikavsko LITO je ekavsko LETO, vruće i najsjajnje godišnje doba. LISKA je LESKA, BLESKANJE je BLIS- KANJE. LI je SLIKA, LI je BUKTINJA od koje granaju SJA- JNE GRANE u vidu LINIJA kao što se LIST odvaja od
  • 14. 14 GRANE kao SJAJNE LINIJE kad sunce GRANE. I sve je SJAJNOŽUTO kao krzno LISICE ili kora LIMUNA. LI postoji u sumerskom LILLU koje znači OLUJNI UDAR, PRASAK [13]. Srbi kažu LILNI ga, tj. UDARI ga ali tako jako da se ZALILA, jer i drvo se pod UDAROM vjetra LILA: LILA, LILATI, ZALILATI. Englesko LIGHT i LIVE počinju sa LI. Da li slu- čajno LIGHT znači SVJETLOST i da li slučajno LIVE znači ŽIVOT? Ne slučajno, jer LI znači SUNCE: kineski simbol LI znači VATRA, TOPLOTA, SUNCE, KREA- TIVNA SILA [14]. Zato je LI u ikavskom (H)LIB, što je ekavsko (H)LEB. I tako smo objasnili postanje i značenje imena sumerskog boga ENLILA: SJAJNO NAČELO ŽIVOTA, SVJETLOSNA SUŠTINA, SVJETLOSNI ŽIVOT, tj. SVJETLOST, SJAJNI GOSPODAR, MOĆNI GOSPO- DAR, VISOKI GOSPODAR, SJAJNI BOG! A šta znači ime vedskog boga INDRE? Indrino ime javlja se u tri oblika: 1. hetitsko INDARA [15], 2. sumersko INDURA [16], 3. vedsko INDRA [17]: 1. Sanskritsko IN (√inv) = UBRIZGAVATI SNAGU, JAČATI; SNAGA; GOSPODARITI [18]. Sanskritsko IND znači MOĆAN, SILAN, JAK [19]. Kao korijen u isanskritsko ĀR daje riječima značenje SLAVITI [20]; RADOVATI, FIKSIRATI, DOSEGNUTI, DOSTIĆI [21]: IN-D-AR-A > INDARA = SNAGA SLAVE, MOĆNI RADOVATELJ, JAKI GOSPODAR TAČNOSTI I DOS- TIGNUĆA. Ime INDARA upućuje na SUNCE DUGODNEVNICE.
  • 15. 15 2. Sanskritsko DARA znači CIJEPANJE, PODJE- LA [22]: IN-DARA > INDARA = GOSPODAR PODJELE. Pogledamo li šematsku sliku dugodnevnice, vidimo da Sunce ljetnog solsticija dijeli nebo na istočnu zonu proljeća i zapadnu zonu ljeta. U trenucima dok se nala- zi u svojoj najvišoj nebeskoj tački zenita sjevernog ne- ba SUNCE je DJELITELJ godišnjih doba i sezona du- ljanja i kraćanja dana. 3. Sanskritsko INDRA znači BOG NEBA I ATMO- SFERE, BAČAC MUNJA, SUZBIJAČ I OSVAJAČ [23]: IN-D-RA > IND-RA > INDRA RA je jedno od najstarijih imena Sunca. Sanskritsko RA znači VATRA, TOPLOTA, LJUBAV, UŽIVANJE, DAVANJE, ZLATO, BLJESAK, VELIČANSTVENOST [24].
  • 16. 16 Sanskritsko IN je u srpskom SIN i SINUTI. To je ono is- to IN u vedskom imenu INDRA. Vidjeli smo da san- skritsko IN znači UBRIZGAVATI SNAGU, OJAČAVA- TI; SNAGA; GOSPODARITI. Sve to dešava se u priro- di kad Sunce SINE. ENLIL i INDRA isti su bog Sunca. Tako sanskritsko IN daje isto značenje kao i velško EN koje znači NAČELO ŽIVOTA, SUŠTINA, ŽI- VOT. Zato su EN u ekavskom SENO i IN u ikavskom SINO nosioci istog značenja, sinonimi. Izbacivanjem ikavskog govora iz književnog jezika izvršena je cen- zura istine o srpskom jeziku i srpskoj istoriji. ………………………… [1] The God Enki In Sumerian Royal Ideology And Mythology, Tartu University Press, Tartu, 2010, p. 219. ISBN 978-9949-19-523-7 (PDF) [2] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, p. 213. [3] Ib. [4] Ib. [5] Ib. [6] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung, 1908, p. 376. [7] Ib. [8] William Richards, Welsh and English Dictiona- ry: Geiriadur Cymraeg a Saeseneg, Caerfyrddin: Pu- blished by Ewan Jones, 1832, p. 131. [9] Herodotus, I, 196.
  • 17. 17 [10] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1018. [11] Thomas Jones, An English and Welsh Dicti- onary, Denbigh, Printed by Thomas Gee, 1811, p. 292. [12] Dunlap, S. F. (Samuel Fales), The origin of an- cient names of countries, cities, individuals, and gods, Cambridge, Metcalf and Company, 1856, p. 25. [13] John Dyneley Prince, Ib., p. 392. [14] David Diringer, The Alphabet: A Key To The History Of Mankind, Second and Revised Version, London, New York, Toronto, Melbourne, Sydney, Cape Town: Hutchinson’s Scientific and Technical Publica- tions, 1948, p. 101. [15] Laurence Austine Waddell, The Phoenician Origin of Britons, Scots & Anglo-Saxons, London: Williams and Norgate, Ltd., 1924, p. 246. [16] Ib. [17] Ib. [18] Monier Monier-Williams, Ib., p. 165, 167. [19] Ib., p. 165. [20] Ib., p. 149. [21] Ib. [22] Ib., p. 470. [23] Ib., p. 166. [24] Ib., p. 859.
  • 18. 18 BLIZANCI ILI DIOSKURI Ljetni solsticij ili dugodnevnica oko 1000. g. st. ere pa sve do oko 300 g. n. ere bio je iznad i oko zvijezda Poluksa i Kastora (Dioskura), dviju glavnih zvijezda sazviježđa Blizanci.
  • 19. 19 Na gornjoj slici je antički reljefni prikaz ljetnog solsticija sa antropomorfnim prikazima Poluksa i Kastora i njiho- vim bukvalnim prikazom u liku zvijezda sa "polumje- secom" u horizontalnom položaju između njih. Taj "po- lumjesec" zapravo je vrijeme dugodnevnice, svo nebo južno od tačke solsticija, Sunčev nebeski prestol, ne- beski prestol Boga Sunca (na grbu Ilirije prikazan je ljetni solsticij). Ovakvih prikaza "polumjeseca" ima širom istorij- skog drevnog svijeta, a ima i na našim stećcima, ali avramske ideologije to uporno tumače kao polumjesec u bukvalnom smislu. Neke boginje preantičkog i antičkog vremena ima- ju ovaj polumjesec na glavi i njih su proglasili bogi- njama Mjeseca, što ne odgovara stvarnosti prirode. Taj simbol "polumjeseca" na njihovim glavama je simbol letnog solsticija i Boga Sunca, a one su boginje pro- ljeća i Sunčeve pratilje, te se kao boginje proljeća u podne na dan dugodnevnice tjelesno spajaju sa bogom
  • 20. 20 Sunca začinjući plod novog života koji će se roditi na- kon devete mjeseci dolaskom novog proljeća. Vatre ili kresovi uoči dugodnevnice ostatak su žrtvenih vatri bogu Sunca. PORIJEKLO SRPSKOG DVOGLAVOG ORLA
  • 21. 21 Ruka Save Dijasa (Sabaziosa) sa dvoglavim oralom.
  • 22. 22 22. APRIL, DAN ZEMLJE Godina ima 365.242 dana: 365.242 : 3.14159 = 116.2602377 dana = prečnik kruga godine (AB). Dan Zemlje je 22. april. U numerologiji broj 22 simbolizuje princip preciznosti i ravnotežete, te je kao takav jedan od najmoćnijih brojeva i pripada Tvorcu, Velikom Arhitekti, tj. Bogu. Zašto je od svih dana godine za Dan Zemlje oda- bran 22. april? Zato jer je bio najpogodniji broj od svih 22-gih datuma u ostalim mjesecima. Na dan 22. aprila Sunce se prividno kreće kroz tačku A na ekliptici (+12° deklinacije). Ta tačka je na istoku, ulazak Sunca u znaku Ovna, a tačka B je veče
  • 23. 23 na zapadu i tom linijom deklinacije prođe Sunce na dan 22. aprila. Od 22. aprila Sunce se penje ka tački prvog dana ljeta 21. juna, a onda od 21. juna spušta ka tački B koja se nalazi u sazviježđu Lava. Godina ima 365.242 dana: 365.242 : 3.14159 = 116.2602377 dana = dužina AB = simbolični prečnik kruga godine. Dakle za oko 116.2602377 dana Sunce će od 22. aprila do 17. avgu- sta svojom ekliptikom stići u tačku B u znaku Lava kod najsjajnije zvijezde Regulus, što znači “princ”, i tad je tačka B na istoku, a tačka A na zapadu. Od prvog dana zime do 22. aprila je 120 dana i ovo je trećina kruga koji ima 360° (na Sunčevoj ekliptici između A-B je 8h po 15º = 120°).
  • 24. 24 Ր = VATRA, JARA Drevni piktograf. Stećak (Zeleno polje, Rogatica, BiH). Znak Ր je starofeničansko slovo P. Sanskritsko PERU znači SUNCE, VATRA [1], sanskritsko JARĀ je SLAVA [2]. Srpsko JARA je VRUĆINA, VATRA, PLAM, SJAJ, SVJETLOST, SLAVA. JARILO je slovenski BOG PRLJETNOG SUNCA. ………………………… [1] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648. [2] Ib., p. 414.
  • 25. 25 SRBI SU POBIJEDILI NA KOSOVU 1389. (pismo kralja Tvrtka Kotromanića) U istoriji nije poznat slučaj da se nakon vojne po- bjede car pobjedilac povlači sa poprišta i sa svom voj- skom napušta zemlju pobijeđenog protivnika. Strani pobjedilac trijumfalno zauzima prestonicu u zemlji po- bijeđenog vladara, masakrira vojno sposobne muškar- ce i nakon opšte pljačke, silovanja i odvođenja u roblje, pobjedilac po svim gradovima postavlja svoju vojsku sa predstavnicima svoje administrativne vlasti radi ubira- nja poreza. Bajazit nije učinio bilo šta od toga, on nema vojne snage da to uradi, jer se izgubivši bitku povukao sa Kosova. Kralj Tvrtko I Kotromanić (1338 – 1391), kralj Srba i Bosne, savremenik Kosovske bitke, može se reći i vrhovni zapovjednik sve srpske vojske na Kosovu, iz prestonog Bobovca u Bosni 1. avgusta 1389. godine, mjesec i po dana nakon bitke, piše pismo i obavještava upravu svog grada Trogira: “Onoga ohologa vražjega sina i slugu neprijatelja imena Krstova i cieloga roda čovječjega .. nevjernoga naime Amurata, koj si bio pokorio mnoge narode .. i koj bješe već došao s dvjema svojima sinima i sa sljed- benicima Turcima i naše zemlje uznemiriti u nakani da kasnje navali i na vaše, napokon sraživši se s njima dne 15 lipnja .. nadvladasmo tako, da malo od njih žive iznesoše glave.” [1] Cijeli mjesec i po nakon bitke Tvrtko javlja o pobjedi srpske vojske, dakle to nije mogla biti pogršena vijest.
  • 26. 26 Knez Lazar je 1377. g. priznao Tvrtka za kralja svih Sr- ba i nasljednika krune Nemanjića, pa se zato i ova po- bjeda pripisivala Tvrtku, kao kralju svih srpskih zema- lja. Tvrtkova vojska sa najboljim vitezovima i ratni- cima tadašnje Bosne, pod komandom vojvode Vlatka Vukovića, učestvovala u boju na Kosovu. Po povratku sa Kosova, kao glavnokomandujući kraljeve vojske, Vlatko je kralju Tvrtku morao lično podnijeti izvještaj o ishodu borbe. Takav je raport bio prije Kosova, bio je onda i takav je danas: glavnokomandujući nakon bitke podnosi izvještaj svom vrhovnom zapovjedniku! Citat iz odgovora na Tvrtkovo pismo iz Italije: "I ako smo mi još odavno odavno dobro znali koje iz pričanja koje iz mnogobrojnih pisama za tu pobjedu s više nispolanu vašemu veličanstvu, za pobjedu 15- -ga prošloga Juna nad bezumnim ponošljivcem Mura- tom...." [2] Dakle to nije bilo jedno pismo o srpskoj pobjedi! A gdje su nestala sva ta pisma u kultno pedantnom vođenju ondašnje mletačke administracije? Sakrivena su u tajnim arhivama i tako su postala nedostupna istoriji, a ovo Tvrtkovo pismo kao najoriginalniji i najvjerodos- tojniji istorijski dokument Srbi namjerno odbacuju. Zašto većina današnjih Srba ne voli objavljivanje ovog pisma? Zato što im dira u lažima zavedenu svijest u koji je usađena kultna laž crkve o srpskom porazu na Kosovu i o slavi i svetosti kneginje Milice, a ona je 1392. godine, dakle treće godine nakon bitke, svojim dobrovoljnim vazalnim ugovorom sa Bajazitom dala
  • 27. 27 krila Turcima za kasnija osvajanja Balkana poklanjajući Turčinu vlast na Srbijom davši mu svoju najmlađu kćerku Oliveru u harem kao zavjetni zalog svog ogav- nog ugovora. Zatečeni i zbunjeni otkrićem ovog dokumenta neki istoričari su počeli da buncaju kako je "zbog velikih gu- bitaka na obe strane bitka bila neriješena"!? Kako bit- ka može biti neriješena, pobogu, nije to nogometna utakmica? Branilac svoje zemlje, svog naroda, branilac svoje čeljadi, svoje kuće i ognjišta potukao je agresora i agresor je pobjegao sa poprišta. To se u kod svih ljudi i naroda na svijetu i u istoriji oduvijek zvalo pobjedom. Bog je Srbima podario pobjedu, ali je izdajnička crkva taj veliki i slavni podvig srpske vojske svojim laži- ma pred istorijom i cijelim svijetom u srpski plačevni po- raz pretvorila. Crkvi treba narod slomljenog duha, jer ne hrle u crkvu oni što pjevaju, već oni što plaču! Istorija nije vjera, koja počiva na dogmatima kao vječnim božanskim istinama, nego počiva na istorij- skim dokazima pisane i materijalne prirode. Kad se na- đe originalniji i nekom istorijskom događaju vremenski bliži dokument, istorijske činjenice nastale po mlađim dokumentima, mitologiji ili pretpostavkama se mijenja- ju, ali u slučaju Srba, to nije slučaj! ......................... [1] Franjo Rački, Pokret na slavenskom jugu kon- cem XIV i početkom XV stoljeća, Rad JAZU, Knjiga III, Zagreb, 1868, str. 94. [2] Stojan Novaković, Italijanski arhivi i naša isto- rija, Glasnik srpskog učenog društva, Knjiga XI, Sves- ka XXVIII staroga reda, Beograd, 1870, str. 436.
  • 28. 28 OLIVERA LAZAREVIĆ RODILA MURATA II “Osim toga Pajazit uze si za ženu Milevu kćer Mi- ličinu. Njezinoj liepoti za ljubav zaboravljao je Pajazit na svoj koran, a u njeje se pravoslavje nedirao.” [1] “Milica malo poslije smrti svoga muža nedaleko od Kruševca sazida manastir Ljubostinje, gdje se i ona, pokle opazi Stiepana već zdriela za vladanje, zatvori sa mnogo udovica, svojih muževa lišenih na Kosovu, i tude umrie 11. stud. godine 1405. kao kaludjerica. Čim se Milica svoje vlasti okani stade STIEPAN LAZARE- VIĆ sam vladati svojom zemljom, i pošav u Bosnu, ože- ni se tamo kćerom Tvrdka, kralja bosanskoga, i odvede ju uz sjajnu pratnju u svoj stolni grad Biograd na Du- naju.” [2] “Po smrti Vuka Brankovića (1398.) izagna Stiepan sinove Vukove Gjurgja i Lazara iz Srbije, a oni prieko Dalmacije otidoše k Pajazitu, ne bi li jih uveo u otčeve zemlje. Ali Pajazit, rad Milieve, kćeri Lazareve, svoje žene, ne prista na njihove zahtieve, te tako ona dva brata ostadoše pri dvoru Sultanovu čekajući zgodnija doba.” [3] “U ratu s Tamerlanom Stiepan i brat mu Vuk od- vedoše dovoljnu silu u pomoć Turičnu, i u bitki na an- gorskom polju (26-28 srp. 1402.) Stiepan je s Baja- zitovim sinom vodio predvojsku i junački uzmicao pred neizmiernom silom tatarskom. Tamo se nadjoše i oba brata Brankovića. Sva četiri padoše napokon u tatar- ske ruke, te i Stiepanova sestra Sultanica Mileva; no oni pobiegoše iz tamnice i čudnovato se spasiše, bižuć
  • 29. 29 u Carigrad, gdje ih car liepo primi, a poslie u Metelin (Marciana. God. 1402).” [4] “Amurat, sin Bajazitov od Milieve, čim se dokopa carstva turskoga sklopi mir i savez sa Stiepanom svo- jim ujcem, a Stiepan dade mu za ženu Maru sestru Gjorgja Brankovića, te tako se jako usnaži njihova lju- bav.” [5] Svi podaci koji su navedeni istorijski su tačni, a iz kojih izvora je uzeto da je Mileva (Olivera) Lazarević mater Murata II, to ostaje zagonetka. ………………………… [1] Sime Ljubić, Ogledalo književne poviesti jugo- slavjanske, Knjiga 1, Riečki Emidia Mohovića Tiskarski kamen. Zavod, 1864, str. 191. [2] Ib., str. 191-192. [3] Ib., p. 192. [4] Ib. [5] Ib., p. 193. ENETI SU SLOVENI U imenu Homerovih drevnih paflagonijskih ENETA (Ένετοί) [1] i Herodotovih ilirskih ENETA (Ένετοὺ) [2] osnova je EN. Grčko ENETI, ENETOS (ἐνετή, ἐνετός) je BROŠ, FIBULA i to je je SJAJNA UKRASNA KOPČA [3]. Sino- nim ovim grčkim riječima je riječ PERONI (περόνι) [4]. Sanskritsko PERU je VATRA, SUNCE, ZLATNA PLA- NINA; SPASAVATI, DAVATI; SJEME [5]. Od te riječi je ime slovenskog boga PERUNA, boga munja i gromva.
  • 30. 30 Sad ćemo da tražimo drevni smisao ove riječi ne bismo li odgonetnuli identitet ENETA. U tom poslu polazimo od najstarijih glinenih sumerskih pločica i sumerskog EN. Sumersko EN znači RAST, PODIZANJE, VISOK, NAPREDAK [6]. Od ovog EN izvedeno je sumersko ÊNU što znači GOSPODAR [7]. Latinsko EN znači ENO, GLE, VIDI [8], dakle se EN nalazi i u srpskom sa istim značenjem kao i latinsko EN i bukvalno se odnosi na VID i GLEDANJE u odre-đenu tačku, predmet ili događaj u prostoru više pos-matrača. Latinsko ENS znači STVORENJE, BIĆE, JE-SAM [9]. Velšani su potomci tračanskih Briga i velško EN znači IZVOR ŽIVOTA, ŽIVOTVORNO; BIĆE, BOŽAN- STVO; DUŠA; DUH, SUŠTINA; ČISTO; SUŠTINSKO; SAMOKRETNO; BRZO; PLEMENITO [10]. Od EN je velško DENU i DENAWG sa značenjem ATRAKTIVN, PRIVLAČAN, ZAVODLJIV [11]. Velško DEN je u toponimu DENKOVAC (selo kod Kra- gujevca). Daničić spominje srednjovijekovno selo DENKOVO u Arhiljevici i DENKOVCI negdje na Koso- vu [12]. A sad idemo u bretonski! Bretonsko ENE je DUŠA [13], ENO znači kao i srpsko ENO [14], ENNA znači ONDA [15]. Bretonsko DEN znači ČOVJEK [16]. U korniškom, takođe dijalektu ketskog, ENÉ, ENA, ENEF i ENAV je DUŠA [17]. Pogledajmo englesko ENGINE (čitaj: ENDŽINE). Engleski etimolozi tvrde da to potiče od starofrancus- kog ENGIN koje, kažu, potiče od latinskog INGENIUM
  • 31. 31 [18]. Nije tako, lažu, jer su u ENGINE dvije riječi: EN + GIN = EN + DŽIN. Jedno od velških značenja riječi EN je SAMOKRETNO, a riječ GIN je srpsko DZIN pisano latinskim načinom GIN. DŽIN je DIV, DIV je BOG. Po teritoriji Rimskog carstva na neki oltari posvećeni su DŽINIMA, latinski pisano GENIO, GENIUS. Ilirski Kelti vjerovali su u DŽINE kao ZAČETNIKE I ČUVARE PLE- MENSKOG RODA, PORODICE I KUĆE, podizali im oltare i prinosili darove. Jedan od tih oltara podigao je Platius Dasantis, bosanski Sardijat na radu u rimskim rudnicima dačanske Rošia planine (Roşia Montană), tj. Raške ili Crvene planine. Na oltaru piše: PLATIUS DASANTIS GENIO SARDIAT(A)E D(O)N(UM) U prevodu to glasi: PLATIUS DASANTIĆ PRINESE DŽINU SARDIATSKOM Bretonsko GENY znači BITI ROĐEN, te su po da- nu rođenja mladog Sunca i nove kalendarske godine na dan zimskog solsticija prvom mjesecu dali ime GENVAR, latinski Januar [19]. Ista značenja imaju korniško GENY [20] i GENVAR [21]. Velško GEN znači RAZUM; DUŠA; ŽIVOT [22]. Gaelik GIN znači SUŠTINA, BITAK, BIĆE, STVOR, OSOBA; STVARANJE, VRSTA, ROD [23]. Dakle srp- sko DŽIN potiče od keltskog GEN ili GIN, latinsko GE- NIUS, arapsko GINN, te u srpski i bugarski nije ušlo preko turskog ČIN kao što tvrdi Skok [24]. Velško EN u velškom GEN, bretonsko i korniško EN u GENY i GENVAR imaju isto značenje kao i gaelik
  • 32. 32 IN u GIN. U prethodnoj temi sa naslovom “Enlil i Indra” pokazali smo da su EN i IN riječi istog značenja, a to potvrđuju i srpske riječi u ekavskom SENO i ikavskom SINO, SENA i SINA, VENKA i VINKA, VENAC i VIN- AC, itd. Tako je EN u bugarskom ДЕН (ден = dan) jednako onom EN u staroslovenskom ENЬCЬ i jednako srp- skom EN ekavskom VENAC i jednako je onom IN u ikavskom VINAC. VENAC ili VINAC u staroslovenskom je ЕНЬСЬ, ruski ВЕНОК, ukrajinski ВІНОК, poljski WIENIEC, češ- ki VĚNEC, slovački VЕNIЕC, slovenački VENEC, bu- garski ВЕНЕЦ. Staroslovensko ENЬCЬ izvedeno je od osnove EN koje znači SJAJ, SUNCE. ENЬCЬ je VE- NAC, VINAC i znači KORONA, AURA, SJAJ, SVJET- LOST, SLAVA. Govoreći o različitim imenima Boga među drevnim narodima, A. Pajk kaže: “Svi priznaju postojanje Bića, Moći, ili ENSA, ….” [25] Sumersko EN, velško EN, bretonsko i korniško EN i staroslovensko EN u ENЬCЬ istog su značenja: SUN- CE. Otuda je kod Bugara praznik dugodnevnice ЕНЬ- ОВДЕНЬ, koji su hristijanizacijom i pritiskom crkve nastavili da slave na Ivanjdan 24. juna julijanskog, tj. 7. jula gregorijanskog kalendara. Od EN izvedeno je VEN koje znači isto što i VIN. Njemačko WENDEN i WIN- DEN, dansko VENDERE, švedsko VENDER i estonski VENE naziv je sa SLOVENE. I ko su Homerovi ENETOI i Herodotovi ENETI? To su SUNČANI, SVIJETLI , PROSVIJETLJENI, SJAJNI,
  • 33. 33 SLAVNI kasnije nazvani SLOVENI, tračanski rod, jer je ime TRAČAN od TRAK u kojem je RA ime Sunca, u SLOVEN je EN ime Sunca. ………………………… [1] Homer, Ilijada, 2, 9. [2] Herodotus, I, 196. [3] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon, Oxford: The Clarendon press, 1883, p. 478. [4] Ib., p. 478, 1204. [5] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di- ctionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648. [6] Stephen Langdon, A Sumerian Grammar and Chrestomathy, Paris, Libraire Paul Geuthner, 1911, p. 213. [7] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung, 1908, p. 376. [8] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo- gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed by A. G. Valpy, 1828, p. 135. [9] Ib. [10] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 24. [11] Ib., Vol. I, p. 409. [12] Đura Daničić, Rječnik iz književnih starina srp- skih, Dio prvi, Beograd, Drzavna stamparija, 1863, str. 263-264. [13] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
  • 34. 34 Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 136. [14] Ib., p. 136. [15] Ib. [16] Ib., p. 46. [17] Frederick W. P. Jago, An English-Cornish Dictionary, London: Simpkin, Marshall & Co., Statio- ners’ Hall Court; Plymouth: W. H. Luke, Printer and Publisher, 1887, p. 149. [18] Walter William Skeat, An Etymological Dictio- nary of the English Language, Second Edition, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, p. 191. [19] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall, Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 166. [20] Frederick Jago, English-Cornish Dictionary, London: Simpkin, & Marshall and Co., Plymouth: W. H. Luke, 1887, p. 20. [21] Ib., p. 86. [22] William Richards, Welsh and English Dictio- nary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832, p. 141. [23] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 294. [24] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 474-475. [25] Albert Pike, Morals And Dogma, Charleston, 1871, p. 644.
  • 35. 35 VIS I VIŠNJI BOG VIT (VID) Od riječi VIS izvodi se riječ VIZIJA: VIS > VISIA > VIZIA > VIZIJA Srpsko VIS znači ONO ŠTO JE U PROSTORU IZNAD POSMATRAČA: BRIJEG, BRDO, PLANINSKI VIS, NEBESKI VIS. Latinsko VIS znači SNAGA, MOĆ [1]. U srpskom VIS jeste SNAGA i MOĆ, ali je VIS u širem smislu mno- go više od toga. Latinsko VISO znači VIDIM, VIDI [2], jer popneš li se na VIS, pred očima ti se otvara široka slika prostora ili VISIA, tj. VIĐENJE. Pogledajmo: S VIS DA > SVISDA > ZVIZDA Ono S je prijedlog mjesta, VIS je VISINA, a DA znači DATI, DAVATI. Velško DA znači STVARANJE, DOB- RO, BOGATSVO, IMANJE [3]. Pazimo i ovo: S VIS DAN > SVISDAN > ZVIZDAN = SUNCE Ono S je prijedlog mjesta, VIS je VISINA, a DAN je VID. Velško DAN znači STVARANJE, UZBUĐENJE, DOB- ROTA, LJEPOTA, KRASOTA, DRAŽ [4]. Tako vidimo da srpsko VIS ima značenje NEBO, jer je NEBO najviši VIS s kojeg se DAJE ŽIVOT svemu na Zemlji i zato govorimo “Slava Bogu na visini” (Luka, 2, 14). Na latin- skom to glasi ovako: “Gloria in Excelsis Deo”, u grčkom “Δόξα έν ύψίστοις Θεῷ” [5]. Latinsko “Excelsis” znači NA VISINI, NAJVIŠEM, NAJUZVIŠENIJEM [6]. To isto znači i grčko ύψίστοις: NAJVIŠEM, VIŠNJEM. Dakle je srpski pojam VIS mnogo šireg značenja od latinskog VIS, a to znači da je srpsko VIS originalnije
  • 36. 36 i starije i da je latinsko VIS preuzeto iz srpskog ma kojim to precima Srba pripadalo. U riječi VIS osnova je VI od čega je VITI, NAVITI. I šta je VI? VI je KRUŽNO, VIT je KRUG, a kružić je VITICA. Ako nekome damo vunenu pređu i naredimo mu: “VI(J) TO,” on će napraviti jedan VI, pa drugi VI i tako će VITI pletivo. Ovo VI je u VINTA: VINTA se VIN- TA, tj. OKREĆE. “VITO kolo” znači “OKREČUĆE kolo”. VIR na vodi se OKREĆE. Velško GWID znači VIR [7]. Osnovu VI iz VIR i VINTA (kolo, okretanje)
  • 37. 37 nalazimo u velškom GWIR koje znači ČISTA TEČ- NOST, ETER, IZVOR ŽIVOTA; ČISTOĆA, ISTINA; ZAKON, ZAKONODAVSTVO [8]. Velško WIR znači ISTINA [9]. Srpsko ekavsko VERA ikavski je VIRA. Ekavsko VETAR na ikavskom je VITAR, jer VI- TAR sve VINTA. Rekosmo da VI bukvalno znači KRUG i najmanji krug je oblik elementarnih čestica koje VIN- TAJU jedna oko druge tvoreći tako atome i molekule materije. Najprostiji atom je atom vodonika: oko jednog protona VIJE se i VINTA jedan elektron i to VINTA- NJE je KRETANJE U VREMENU. To je prvo i origin- nalno značenje korijenske osnove VI u VIS: sanskrit- sko VĪ znači POKRET, KRETANJE [10], a srpsko VI znači KRUŽNO KRETANJE.Latinsko VIA je PUT [11], sanskritsko SAVITṚ je SUNCE [12]. Naziv VITICA (prsten) je od VIT, a VIT je od VI. Latinsko VITA je ŽIVOT. Od VIT je postalo VID, te je pomeranskih Slovena SVENTVIT isto što i SVETOVID.
  • 38. 38 ………………………… [1] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo- gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed by A. G. Valpy, 1828, p. 513. [2] Ib. [3] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. I, Denbigh: Prin- ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 302. [4] Ib., p. 386. [5] Tregelles Samuel Prideaux, The Greek New Te- stament, London: Samuel Bagster and Sons, 1857- 1879, p. 226. [6] John Tahourdin White and Joseph Esmond Rid- dle, A Latin-English Dictionary, Vol. I, London: Long- mans, Green, and Co., 1872, p. 613. [7] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. I, Denbigh: Prin- ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 171. [8] Ib., p. 173. [9] Ib. [10] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di- ctionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1004 [11] Francis Edward Jackson Valpy, Ib., p.507. [12] Monier Monier-Williams, Ib., p. 1190.
  • 39. 39 TRAKIJA, ZVANA PERKA ILI ARIJA “…ἔστι δὲ ἡ Θρᾴκη χώρα, ᾓ Πέρκη ἐκαλεῖτο καὶ Άρία. τὸ ἐϑνικὸν Θρᾷξ καὶ Θρᾷκσσα.” [1] Prevod: “…od Trakije zemlje, ili Perke zvane i Arija, naroda Tračana ili Traksa.” U savremenom grčkom πέρκη je vrsta ribe sa latinskim imenom perka, engleski perch [2] (grgeč ili bandar). Izgled te ribe može svim Slovenima jasno objasniti značenje imena Perun, Perkunas ili Perkuns: riba je “perkasta”, tj. po tijelu ima nazubljene žute trake kao zrake: ɅɅɅɅ. I velika oštra peraja na leđima su joj zra-kasto nakostriješena: perka je perasta, trakasta, trač-na. Sanskritsko PERU znači ZLATNA PLANINA, VAT-RA, SUNCE [3]. Pogledajmo tu ribu i te dvije boje na njoj: boja svjetla i boja tame. Grci su odabrali tamu, te im riječ πέρκη znači mračan [4], a opredijelili su se za to sve po svojoj
  • 40. 40 mržnji na Tračane, iako im riječ πέρκός znači soko [5]. Grci su sinovi tame još od trojanskog rata i prije toga, a Tračani su oduvijek sinovi Sunca. Evo još grčkih riječi: a) Θρᾷξ = Θρᾳκός = Trako, Tračanin [6] b) Θράσος = odvažnost, ponos [7] c) Θρᾷσσα (thrassa) = Tračanka [8] = Trasa = Traka d) τρακτὸς = bijel, izbijeljen; takođe znači razvuče- no, istegnuto tijesto, latinsko tractum, tracta [9]. Latinsko tracto izvedeno je od traho, tractum [10]. La- tinsko traho znači vučem, povlačim, izvlačim, izdužu- jem [11]. Ako uzmemo tijesto i povlačimo dva kraja u suprotnim pravcima, šta dobijemo? Dobijemo liniju ili traku. Za englesko track (put, pravac) kažu da nije latin- sko i da ne potiče od latinskog trahere [12]. Zar put (track) nije izdužena linija, tj. traka između dva mjesta? Englesko trace je jedna od traka konjske opreme, tkz. štranga, dakle je i trace traka [13]. Englesko trace je trag stopala, vidljivi znak, remen, kaiš, francusko trait [14]. Francusko trac je trag divljači [15], francusko tra- ce je staza, put, trag stopala, trag [16]. Zar sve ovo nije svojevrsna traka, trag, trag? Francusko tracé znači linija [17]. Svaki Sunčev trak je linija od Sunca. Riječ trak je balto-slovenska, sveslovenska i praslovenska [18], dakle je tračanska. Od početka do kraja ovog teksta nalazimo riječ trak i to je trak (zrak) Sunca, dakle grčko Θρᾷξ,
  • 41. 41 Θρᾷκιος, Θρΐκιος, Θρᾔκιος, Θρηῐκιος ili Θρῑκιος znači Tračni ili Tračani. Biti tračan znači sjati, biti sjajan, svijetal, svjetlosan i zato je je taj odvažan i ponosan ili grčki Θράσος (TRASOS). Gle i ovo: TRASA i TRASIRATI je original- na srpska riječ, englesko TRACE. TRASA je OZNA- ČENI PRAVAC, LINIJA ili TRAKA, TRAČNICA. TRAČNOST je SJAJ, SVJETLOST ili SLAVA, dak- le su nazivi TRAČANI i SLAVENI istoznačne riječi. ………………………… [1] Avgvsti Meinekii, Stephani Byzantii Ethnicorvm Quae Svpersvnt, Tomus Prior, Berolini, Impensis G. Reimeri, 1849, p. 316. [2] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek English Lexicon, New York: Harper & Brothers, 1883, p. 1204. [3] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648. [4] Henry George Liddell and Robert Scott, Ib. [5] Ib. [6] Ib., p. 680. [7] Ib. [8] Ib. [9] Ib., p. 1568. [10] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymo- logical Dictionary of the Latin Language, London: Prin- ted by A. G. Valpy, 1828, p. 480. [11] Ib., p. 481. [12] Walter William Skeat, An Etymological Dicti- onary of the English Language, Second Edition,
  • 42. 42 Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, p. 653. [13] Ib. [14] A. Chevalley and M. Chevalley; G. W. F. R. Goodridge, The Concise Oxford French dictionary, Part II, Oxford, The Clarendon Press, 1940, p. 266. [15] Ib. Part I, p. 826. [16] Ib., p. 827. [17] Ib. [18] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga III, JAZU, Zagreb, 1973, str. 489. IVAN, IVANJDAN I CRKVENE LAŽI Velšani su potomci tračanskih Briga, a i Srbi, od- nosno svi “Južni Sloveni” potomci su Tračana. Velško IW (čitaj: IV) znači KRAJNJA GRANICA, VRHUNAC [1]. Pošto IW (IV) znači KRAJNJA GRANICA, to je u srpskom IVICA, RUB, OBOD, RAM. Zašto je VRBA na- zvana IVA? Zato što raste na obalama potoka i rijeka, a obale su krajnje granice: IV(ICA) = OB(OD), OB(BA- LA). Ime IVAN izvedeno je od IV i to je ONAJ ŠTO BORAVI NA IVICI kao granici nečega. IVAN Krstitelj boravio na IVICI zemlje uz rijeku i tu je krštavao POTAPANJEM U VODU. Na hebrejskom IVAN je YOHA’NAN [2]. I sad pa- zimo: vrba IVA raste na IVICI uz potok ili rijeku, a na takvim mjestima raste i drvo JOHA (Alnus glutinosa i
  • 43. 43 Alnus incana). I gle: JOHA i YOHA’NAN. Dakle su ta imena istog postanja! Kažu znalci hebrejskog da ime YOHA’NAN znači JEHOVA JE MILOSTIV [3], dakle su imena JOHA (dr- vo) i YOHA, u imenu YOHA’NAN, istog značenja kao i JEHO u imenu JEHOVA. Šta znači ime JEHOVA? Starobiblijsko YHWH ili JHVH čitaju i pišu YEHO- VAH [4] ili JEHOVAH. I opet srpsko čudo: drvo JOHA drugačije se zove JEHA, a zove se i JOVA: JOHA, JE- HA i JOVA su tri imena istog drveta. Čudo je srpski jezik, jer otkriva stvari nečuvene: a) velško IW = IV = KRAJNJA LINIJA, GRANICA, IVICA; b) IVA raste na IVICI zemlje na obalama potoka i ri- jeka c) JOHA raste na IVICI zemlje na obalama potoka i Rijeka; d) JOHA = JEHA = JOVA; e) YOHNAN, JEHOVA, JOVAN, IVAN Zevs, Jupiter, Jove (Jovan) Ptah, Bel, Bal, Al, Ili i Jeho- va jedan su bog: bog Sunca i bog ljetnog solsticija. Velšani su potomci tračanskih Briga. Velško IW (ili IV) znači KRAJNJA GRANICA i to se u srpskom zove IVI- CA (RUB, OBOD, RAM). Pogledajmo grafički prikaz dana dugodnevnice: tada Sunce dostiže nekoliko svo- jih krajnjih ivica (granica): 1. krajnja granica izlaska, 2. krajnja granica visine, 3. krajnja granica dužine puta,
  • 44. 44 4. krajnja granica zalaska Krajnja granica je IV, a Sunce koje tog dana dostiže sve te krajnje granice nazvano je IVAN, a taj dan IVANJDAN: "IVA f (Vuk), ie., baltoslav., sveslav. i praslav.,...." [5] Običaj drevnih Sovena bio je da se na dan dugo- dnevnice kupaju, jer je kupanje, kao i preskakanje vat- re, simbol očišćenja. Crkva ustanovljava da je Ivan Krs- titelj rođen na Ivanjdan i on takođe krštava u rijeci radi očišćenja. Ovo su crkvena oponašanja već postojećih nehrišćanskih običaja. IVANJDAN je nekadašnji DAN DUGODNEVNI- CE. Bivšim nehrišćanima i njihovim potomcima crkva je zabranjivala proslavljanje prehrišćanskih praznika i drastično je kažnjavala je one koji se ogluše o te zabra- ne: “Zapovijedamo, da od sada ima prestati loženje vatra, koji neki čine kad su mladine pred svojim tvor- nicama ili kućama, pak po nekom starom običaju be-
  • 45. 45 zumno preskaču.” (Trulski ili 5/6 vaseljenski sabor, ka- non 65.) [6] Loženje i preskakanje vatri uoči i na dan dugodnevnice (mladine ili mijene između godišnjih doba) bio je običaj mnogih drevnih nehrišćanskih naroda, a neki lože i da- nas. Srbi nikad sa apsolutnom pokornnošću nisu prih- vatili crkvene odredbe o zabrani njihovih prehrišćan- skih praznika, jer su u svom hrišćanstvu, narodu uglav- nom nametnutim silom, čuvali običaje svojih predaka i tako su iako krštenjem hristijanizirani postali dvovjerci, a sebe su zvali krstjanima, crkva ih zvala babubina, patarenima i bogumilima. Autor ovih redova kao dječak lično je pomagao majci da naloži vatru na Ivanjdan, jer ta vatra “odgoniće zmije od kuće”. Običaj loženja vatri uoči i na Ivanjdan sačuvali su i neki pokatoličeni Srbi, danas Hrvati. Uoči Ivanjdana i lile se pale.
  • 46. 46 U naše vrijeme Ivanjdan je 24. juna julijanskog, tj. 7. jula gregorijanskog kalendara. Krajem stare i počet- kom hrišćanske ere bio je to dan dugodnevnice sa po- četkom ljeta. Da bi lakše privikavala narod hristijanizaciji, crkva je na taj dan ustanovila svoj praznik Rođenje Sv. Jova- na Preteče, tj. Jovana Krstitelja. Od tog dana do ondaš- njeg prvog dana proljeća na Blagovijest bilo je tačno je šest mjeseci. Od tog dana do zimske kratkodnevnice i rođenja Mladog Sunca Božića Svarožića na 25. de- cembra julijanskog tačno je šest mjeseci (na taj dan crkva je ustanovila svoj praznik Rođenje Isusa Hrista). Učinivši ga nepokretnim (osim dana Vaskrsa i prazničnih dana vezanih za Vaskrs) crkva je svoj ka- lendar “zaledila” u vremenu i sve prehrišćanske solar- ne praznike zamijenila svojim stvarnim ili izmišljenim likovima. Zbog tog “zaleđivanja” došlo je do 16 dana odstu- panja od dana dugodnevnice na Ivanjdan početkom hrišćanske ere do dugodnevnice danas, a da crkva nije zaustavila svoj kalendar na vremenu početka hrišćan- ske ere, danas bi Ivanjdan bi bio na prvi dan ljeta, Blagovijest na prvi dan proljeća, Božić na prvi dan zime, jer je tako bilo početkom hrišćanske ere. Već dvije hiljade godina crkva odvaja i izoluje čov- jeka od prirode i Božijih zakona i zakonitosti u prirodi, te slobodno možemo reći da je crkva najstarije globa- lističko oružje u dehumanizaciji čovjeka i čovječanstva. Crkva je prvi i najstariji intelektualni i duhovni iPhone koji ubija intelektualnu, emotivnu i socijalnu
  • 47. 47 komponentu čovjeka stavarajući od njega egoistu za- nesenog u virtualni svijet svojih iluzija. To je u Bibliji rečeno jasno i istorijski je potvrđeno. I da parafraziram Isusove riječi u Novom zavjetu: "Nisam došao da done- sem mir, nego mač; nisam došao da donesem slogu i ljubav, nego mržnju i razdor." Crkva je korupcijom kao vođe ubacila svoje ljude u sve pore života počev od biznisa, politike, nauke i medijskih sredstava do "slovenskih rodoveraca" i time održava svoje postojanje, a ne djelima vjere koju lažno propovijeda. .………………………… [1] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 257. [2] Augustus Robert Buckland and Arthur Lukyn Williams, The Universal Bible dictionary; New York, Chicago, Toronto: Fleming H. Revell Co., 1914, p. 258. [3] Ib. [4] Ib., p. 234. [5] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 736. [6] Nikodim Milaš, Pravila (ΚΑΝΟΝΕΣ) Pravoslav- ne Crkve s tumačenjima, Knjiga I, Novi Sad, Naklada Knjižare A. Pajevića, 1895, str. 550-551.
  • 48. 48 GLAVA “GLAVA, gen. glave, ák.glăvuî (Vuk), baltoslav., sveslav. i praslav. *golva » l° (dio tijela)….” [1] Za riječ GLAVA Skok kaže da je baltoslavensko, sveslavensko i staroslavenski i pretpostavlja da je to potiče od praslovenskog GOLVA. Ona zvjezdica (*) is- pred njegovog “golva” služi kao znak da je njegovo “golva” samo pretpostavka. Kaže Skok da je to praslovensko, ali nije htio (ili nije smio) da kaže da je to praslovensko zapravo kelt- sko, tj. tračansko, jer su to Prasloveni, odnosno drevni Sloveni bili Cimerijani, Cimbri, Kimbri, Kumri, Tračani, Iliri ili Kelti pod raznim istorijskim imenima svojih ple- mena. Velšani ili Kumri potomci su Briga Tračana. Velško GOLOWA (čitaj: GOLOVA) znači SVJETLOST, DAVA- TI SVJETLOST [2]. Velško GOLOWIS (as of sun, stars, &c.) je SVJETLOSNO, SVÍJETLO (kao od Sun- ca, zvijezda, itd) [3]. I kao što je Sunce glava Zemlji, tako je glava sunce tijelu, jer ga vodi, hrani i štiti, te kao Sunce treba svje- tlošću duše da svijetli djelima vjere Bogu i djelima ži- vota bližnjima, narodu i cijelom svijetu. I sad pitanje: zašto Skok nije htio ili nije smio da kaže istinu? Razlog Skokovog prećutkivanja i sakriva- nja istine isti je razlogu današnjeg srpskog prećutki- vanja i sakrivanja istine: to je fanatizovano služenje mraku ideologije, a ne svjetlosno služenje istini i Bogu Istine. …………………………
  • 49. 49 [1] Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga I, JAZU, Zagreb, 1971, str. 566. [2] Frederick Jago, English-Cornish Dictionary, London: Simpkin, & Marshall and Co., Plymouth: W. H. Luke, 1887, p. 93. [3] Ib. UČKA I UČENJE Učka je planina na sjeveroistoku Istre (1396 m/nv). Ime UČKA je po brigijskoj (tračanskoj) riječi: velško UCH znači VIS, VISOK [1], a UCHON i UCHAN znači NA VISINI [2] (velško CH ili Ç je glas sa fonetskom vrijednošću između srpskog ĆČ). Od osnove UCH (UÇ) izveden je srpski glagol UČITI sa značenjem VIS: UCHON ili UCHAN je UČEN i to je onaj ko je NA UMNOJ VISINI. .............................. [1] Frederick W. P. Jago, An English-Cornish Dicti- onary, London: Simpkin, Marshall & Co., Stationers’ Hall Court; Plymouth: W. H. Luke, Printer and Publi- sher, 1887, p. 77.
  • 50. 50 PROMETEJ, PETELJKA I PETAR Mit o Prometeju koji je ljudima podario vatru, a za- tim je raspet na stijenu, ima svoju pozadinu u prirodnim zbivanjima vezanim za Sunce i vatru. O imenu PROMETEJ, na grčkom Προμηθεύς, Προμηθέως ili Προμᾱθεύς [1] ima raznih tvrdnji i naga- đanja, a odgovor je vrlo prost: onaj koji se PROMEĆE, što je postalo od glagola PROMITITI, PROMAĆI. Na- ravno da se radi o Suncu koje svakodnevno PROMITI nebom od istoka prema zapadu i to je nebeski PRO- MET, tj. kretanje. Sve druge kombinacije sa korijenima nekih grčkih riječi ne odgovaraju korijenskoj osnovi imena PROMETEJ. Grčko PRO (προ) u imenu PRO- METEJ nalazi se u grčkom PROMETREO (προμέτ- ρω), što znači PROMJERITI [2], dakle PRO znači RAZ- MAK, PROMJER. Zašto je Prometej prikovan za kamen ili stijenu? Grčko stijena je PETRA ili grčki πετρα, πέτρη; latinsko “petra” [3]. Korijen u grčkom ΠΕΤΡΑ je ΠΕΤ- i kao ko- rijen nalazi se u grčkim riječima koje znače LIST, CVI- JET, ROG, MITRIN SVEŠTENIK, GLADAK, ŠIRENJE [4]. Ovaj grčki korijen odgovara latinskom PAT- u PA- TEO (otvoren), PATULUS (širenje), PATINA (punjač) [5]. Sa korijenom ΠΕΤ- je i grčko πετηνός koje znači MOŽE DA LETI, PERNAT, KRILAT [6]. Na grčkom “le- teći skakavac” je πετηλίς, latinski “locust” [7]. Grčko πέτηλος, πέτηλον znači ŠIRITI; LETJETI [8]. Grčki korijen ΠΕΤ- nosilac značenje bilo kojeg br- zog kretanja, pa se nalazi u grčkom STRIJELA, KO- PLJE, KAMEN [9] i odgovara sanskritskom PAT [10] sa
  • 51. 51 značenjem GOSPODAR, VLADAR, DRŽAČ; LETE- NJE, PADANJE [11]. Sad će neko upitati kako kamen može da leti? Ka- men keti iz pračke, leti iz katapulta i leti bačen iz ruke. U međusobnoj borbi mitološki Titani odvaljivali su kamenje i bacali ga jedni na druge [12]. Kamen je simbol tvrdoće i pri udaru iz njega LETI VATRA u liku iskri. PETRA (kamen, stijena) je NOSAČ VATRE, te grčki korijen ΠΕΤ- (PET-) odgovara srp- skom PET- u PETELJKA, PATLJIKA ili PATLJICA (značenje sanskritskog PAT). Sumersko PATESI znači DRŽAČ, VLADAR, KRALJ [13]. Riječ PETRA je složenica od dvije riječi: PET + RA = NOSAČ RA = NOSAČ SUNCE. Velško PETRUS znači ZAČETNIK, POKRETAČ, STARTER [14]. Pogledajmo i srpsko PETAR: PET + AR = DRŽAČ SUNCE, jer su RA i AR dva drevna imena Sunca. Od PET + AR izvedeno je PETARDA: PET ARDA. PET je DRŽAČ, NOSAČ, VLADAR; gaelik ARD znači SILAN, MOĆAN [15]. Od tog drevnog značenja imena PETAR potiče slovensko paljenje LILA uoči PETROVDANA. Zašto se pale LILE na PETROVDAN kad su se palile samo malo ranije na IVANJDAN? Početkom hrišćanske ere dugodnevnica sa prvim danom ljeta padala je na IVANJDAN, 24. juna julijan- skog (7. jula greg.) kalendara. Od tog dana do PE- TROVDANA je PET DANA, tj. PET AR(A). PETROV- DAN je PETI dan ili PETĀR, PETO SUNCE od IVANJ- DANA.
  • 52. 52 Nedjelja prehrišćanskog kalendara imala je PET, a ne sedam dana, te je PETKA (petak) i krstjanima bila sveti neradni dan kao poslije nedjelja hrišćanima: “Slovenska hrišćanska 'sedmica' potisnula je sta- riju 'peticu', jer se sreda nalazila između drugog i čet- vrtog dana tog vremenskog perioda. Od Strabona zna- mo da je Pitagorina 'petica', a svakako i 'τετραηύς' pre- uzeta od tračkih plemena...." [16] PETAK je bio PETKA, a PETI DAN iza dugodnevnice bio je PETĀR i tu je crkva ubacila svog Petra. ………………………… [1] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek English Lexicon, Oxford: The Clarendom Press, 1883, p. 1291. [2] Ib. [3] Ib., p. 1206. [4] Ib. [5] Ib. [6] Ib., p. 1207. [7] Ib. [8] Ib. [9] Ib. [10] Ib. [11] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Di- ctionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 580. [12] Henry George Liddell and Robert Scott, Ib. [13] John Dyneley Prince, Materials for a Sumerian Lexicon, Leipzig, J. C. Hinrichs’sche Buchhandlung, 1908, p. 268. [14] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II,
  • 53. 53 Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 417. [15] Edward Dwelly, Faclair gaidhlig: a Gaelic dicti- onary, specially designed for beginners, Vol. 1, Pub- lished by: Herne Bay: E. Macdonald & Co, 1902-, p. 44. [16] Ljubomir Kljakić, Protokulturni arealizam: Milan Budimir i problem Protoslovenskih Protoindoevroplja- na, Catena Mundi, Knjiga II, drugo izdanje, Catena mundi дoo, Beograd, 2014, st. 842. O PERUNOVOM IMENU Perun (litvanski: Perkūnas, latvijski: Pērkons, sta- ropruski: Perkūns, Perkunos, jotvinginski: Parkuns) je slovenski bog ljeta, kiša, munja i gromova. Njegovi sim- boli su vatra, strijela, sjekira, hrast i perunika ili sabljica (iris, lat). Perun kao motiv na stećku. O porijeklu i značenju Perunovog imena još niko nije dao tačan odgovor, ne što niko nije mogao, već što se to krije, jer i riječi otkrivaju porijeklo i starost naroda.
  • 54. 54 Votivni reljef namijenjen Heroju Perkanom (Sakellariou Antonios, The Cult of Thracian Hero, Thessaloniki 2015, p. 67). Prvo pominjanje PERUNA pod imenom PERKO- NEI (Περκωνεη) je na kamenoj reljefnoj ploči iz kulta tračanskog heroja, nađenoj na lokaciji Petrabana, oko 1.5 km južno od mjesta Galata u današnjoj istočnoj Ru- muniji [1], oko 130 km zapadno od Crnog mora. Reljef sirine oko 38 cm i visine oko 48 cm datiran je na 2. vijek stare ere [2]. Na reljefu je profilni prikaz tračkog konja- nika sa desnom rukom podignutom u znak mira i blago- slova. Okrenut je istočnoj strani prema ženskoj osobi
  • 55. 55 koja stoji uz drvo uz koje je uvijena zmija. Zmija je sim- bol vremena vrućine i plodnosti, a ženska osoba je Per- peruša ili Prpruša, pratilja Perunova poznata i kao Og- njena Marija. Ispod reljefa je natpis na kojem piše: HΡΩΕΙ ΠΕΡΚΩΝΕΙ ΜΕΝANΔPΟΣ ΑΜΥΝ ΤΟΡΟΣ Ovdje ćemo se zabaviti imenom PERKANEI (Περκω- νεη) u kojem je korijenska osnova PER (ΠΕΡ), ista os- nova od koje je izvedeno Perunovo ime u svim
  • 56. 56 njegovim varijantama. Osnova PER nalazi se u sanskritskom PERU koje znači ZLATNA PLANINA, PLAMEN, VATRA, SUNCE [3]. Velško PER znači UŠTEKAVANJE, UKLJUČE- NJE, PROŽIMANJE [4], a velško PERAN je KRUŠKA [5]. PERČIN je pletenica kose: velško PERCHI je PO- ŠTOVANJE, ČAST [6]. Pogledajmo PERO i strukuru PERA: od central- nog dijela kao nosača na dvije suprotne strane strela- sto se odvajaju “prsti” kao prsti na rukama. Rusko ПЕРСТ (prst) svjedoči da je smisao riječi PERST isti smislu PERAJE: ono što je izduženo i štrči prožimajući drugi prostor. Strelasti oblik ima STRIJELA, svaki pla- men VATRE je STRELAST, kruška je strelasta, zrake oko Sunca su STRELASTE. Pogledajmo izgled ribe koja se na latinskom zove PERKA (slika ispod). Nazubljene perke (pruge) po kojima je riba dobila ime.
  • 57. 57 U savremenom grčkom πέρκη je vrsta ribe sa la- tinskim imenom perka, engleski perch [7] (grgeč ili bandar). Izgled ove ribe jasno objašnjava značenje imena Perun, Perkunas ili Perkuns: riba je perkasta, tj. po tijelu ima nazubljene žute PERKE kao nazubljene trake: ɅɅɅɅ. I velika oštra peraja na leđima su joj zra- kasto nakostriješena: PERKA je perasta, trakasta, tračna. Velško PERC je englesko PERCH: PRUTKA [8]. Svaka ZRAKA oko Sunca je PRUTKA, PERČIN. Tračansko PERKANEI sadrži dvije riječi: 1. PER, 2. KANEI. 1. Egipatsko PER znači VID, VIĐENJE [9], egi- patsko PERKH znači ODVOJITI, RAZDIJELITI [10]. Egipatsko PERǺ znači HEROJ [11], a PERU znači BOGOVI SVETILIŠTA [12]. Velško PERIF, jed. m. rod (PAR) je DAVALAC POSTOJANJA, KOJI NUDI I KO- MANDUJE, TVORAC [13]. 2. KANEI je opisni pridjev od KAN i potiče od su- merskog GAN, KAN što znači DRŽAČ, GOSPODAR [14], bog Zemlje, BAHUS. Značenje DRŽAČ imalo je i starokeltsko CANN [15], u turskom KAN (KRALJ). Tako PERKUNAI znači PERNI KRALJ, PERNI DRŽAČ, PERNI GOSPODAR i to je BLJEŠTEĆE SU- NCE LJETA. Ženski oblik imena je PERKA, PERKUNA, PE- RUNIKA; muško ime je PERKAN, PERKUN, PERKO, PERUN i ova dva zadnja imena još postoje kod Srba i Hrvata.
  • 58. 58 Iz PERUNA izbijaju DIJELEĆI SE OŠTRE TRAČ- NE PERNE ZRAKE. ………………………… [1] Sakellariou Antonios, The Cult of Thracian He- ro. A Religious Syncretism Study with Deities and He- roes in the Western Black Sea Region, Thessaloniki 2015, p. 67. [2] Ib. [3] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648. [4] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin- ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 413. [5] Ib., p. 414. [6] Ib. [7] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek English Lexicon, New York: Harper & Brothers, 1883, p. 1204. [8] William Owen Pughe, Ib., p. 414. [9] E. A. Wallis Budge, An Egyptian Hieroglyphic Dictionary, Vol. I, London: John Murray, 1920, p. 243. [10] Ib. [11] Ib. [12] Ib. [13] William Owen Pughe, Ib., p. 417. [14] Laurence Austine Waddell, Egyptian Civiliza- tion: its Sumerian Origin and Real Chronology, Lon- don, Luzak & Co., 1930, Plate XIX. [15] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 97.
  • 60. 60 Zapis je urezan na unutrašnjoj strani posude [1] i čitajući s desna u lijevo vinčanskim pismom piše: G - U - L - I - U - III = GUL-I-U-TRA. Značenje riječi GUL nalazimo u nordijsko-aškenaskim jezicima: • švedski: GUL = ŽUT • norveški; GUL = ŽUT • danski: GUL = ŽUT • islandski: GULUR = ŽUT
  • 61. 61 Sanskritsko GULLI ( गुली ) = MALA LOPTASTA TVAR. Srpski: GULJA (< GUL-JA) = KRIVINA, OKUKA, SA- VIJENO. • GUL = ŽUT • I = I (sufiks) • U = U (prijedlog) • III = TRA GULI-U-TRA Talijansko TRA znači IZMEĐU (jutro je vrijeme između u noći i dana), dok je u srpskom TRA osnova riječi TRAK, TRAČAN (ZRAK, ZRAKA). Sanskritsko TRĀ ( त्रा ) nosilac je značenja riječi TRAI: BRANILAC, ZAŠ- TITNIK, ČUVAR [2]. Velško TRA znači OKRET, PRE- OKRET [3]. GULI-U-TRA > GULI UTRA = ŽUTO JUTRO = SVIJETLO JUTRO = ŽUTI BRANITELJ = SVITANJE. ………………………… [1] Radivoje Pešić, Vinčansko pismo i drugi gra- matološki ogledi, Beograd, Pešić i sinovi, 1995, str. 15. [2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 457. [3] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin- ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 551.
  • 62. 62 ORLOVI I TORLACI Bretonski OR = MOĆAN [1] Velški OR = KRAJNJA GRANICA [2] OR AL ORAL > ORAO Velški AL = SAVRŠEN, VEOMA [3] OR BEL ORBEL = tračka planina u Makedoniji Keltski bog rata zvao se BEL [4] OR DEN ORDEN Bretonski DEN = ČOVJEK [5] OR ROS OROS > OROZ = PIJETAO Bretonski ROS = KRUG, KOLO [6] OR TOR TORK TORLA TORLAK - irski TOR = POČETAK [7] - anglosaksonski TORTH = BLJESAK, SJAJ, SLAVA [8] - velški TORCH = VIJENAC [9] - latinski TORNO = OKRET; SJAJ [10]
  • 63. 63 - grčki ΤΟΡÉΩ = OKRET, SJAJITI [11] - srpski TORLAK = SLAVAN [12] ………………………… [1] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall, Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 273. [2] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, Vol. II, London: Printed for E. Williams, 1803, p. 390. [3] William Owen Pughe, Ib., Vol I, p. 31. [4] Ib., p. 154. [5] Robert Williams, Ib., p. 94. [6] Ib., p. 308. [7] Joseph Bosworth, A compendious Anglo-Saxon and English Dictionary, London: John Russell Smith, 1849, p. 747. [8] John R. Clark Hall, A Concise Anglo-Saxon Dictionary, Second edition, Cambridge, The University press, 1916, p. 209. [9] William Richards, Welsh and English Dictionary (Geiriadur Cymraeg a Saeseneg), Caerfyrddin, 1832. p. 259. [10] Francis Edward Jackson Valpy, An Etymolo- gical Dictionary of the Latin Language, London: Printed by A. G. Valpy, 1828, p. 478. [11] John Groves, A Greek and English dictionary, Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, p. 562. [12] Vuk Stefanović, Srpski rječnik istolkovan nje- mačkim i latinskim riječima, Beč, Jermenska štampa- rija, 1818, stupac 824.
  • 64. 64 SIG > ZIG > ŽIG Sumerske riječi: - SIG = SJATI, BLJEŠTATI, BITI U SLAVI [1] - ZIG = SJAJ [2] - ZIG = VISOK, UZVIŠEN [3] - ZIG = PRVOOMILJENI [4] SIG > ZIG > ŽIG > ŽIGA > ŽIŽA > ŽIŽAK (u kandilu). ………………………… [1] Stephen Langdon, Sumerian Grammar And Chrestomathy, Paris: Librairie Paul Geuthner, 1911, p. 238. [2] Ib., p. 258. [3] Ib. [4] Ib. TRAK, TRAČANI I TRAKIA Sanskritsko DRĀK znači BRZ, HITAR [1], san- skritsko TRASA je KRETANJE [2]. U obe riječi korijen- ska osnova je TRA (TRĀ) sa značenjem ZAŠTITNIK, BRANILAC, BRANITELJ [3], ali znači i broj TRI [4]. Velško TRA znači PREKO, IZNAD, IZA LEĐA [5]. U korijenskoj osnovi TRA osnova je RA i znači
  • 65. 65 DOBITAK, IMANJE; DAVANJE, DJELOVANJE; LJU- BAV, UŽIVANJE; VATRA, TOPLINA; BRZINA; ZLA- TO, BLJESAK, SJAJ. Očito je da se radi o SUNCU, jer je RA jedno od najstarijih imena Sunca. Dakle: a) RA > TRA > TRAK > TRAKA > TRAČAK b) RA > TRA > TRASA c) RA > TRA > TRAK > DRAK d) RA > TRA > TRAK > TRAG e) RA > TRA > TRAK >TRAKAN > TRAČAN > > TRAČANI. Velško TRACH znači IZA, SA STRANE, PREKO [6]. TRAK u zemlji ostaje iza točka, TRACI Sunca idu sa strane Sunca pa preko neba. Od sanskritskog DRĀK postalo je DRAKO > DRA- KON > DRAGON (ne zaboravimo da je sanskrit u In- diju donio narod ARIA što je bilo jedno od drevnih ime- na TRAČANA): “U drevna vremena Tračani su zvani Peske ili Aria, ....” [7] Sanskritsko AR, dakle tračansko AR značilo je ČAST, SLAVA [8], a SLAVA je SVJETLOST, BLJESAK, SJAJ. Hetitsko TARKU znači BOG [9]. Sanskritsko TARK znači SJATI, BLJEŠTATI [10]. O hetitskom TRAKU i sanskritskom TARK osnova je AR. Osnova AR nalazi se i u jermenskom AREG sa značenjem SUNCE [11]. AR se nalazi i u srpskom ZAR i OZARITI, dakle AR nosi značenje SJAJ, SVJETLOST, SUNCE. "OR, AR, RA(J) - sjajan." [12] Hebrejsko ARR (‫)ררא‬ je titula božanstva od čega je izvedeno grčko ίερος [13] koje znači VELIČANSTVEN,
  • 66. 66 OSVEĆEN, SVET [14]. Starokeltsko AR znači PREDVODITI, VODITI [15], a starokeltsko ART znači BOG [16]. Velski ARIAN je SREBRO, a boja srebra je BIJELA [17]. TRAČANI su TRAČNI, SJAJNI, SLAVNI i kao takvi oni su ARJANI, RAŠANI ili SLAVENI. Centralna zemlja TRAČANA je TRAKIA: TRAK + IA. Starokeltsko IA znači ZEMLJA, OBLAST, DOMO- VINA, OTADŽBINA [18], isto IA koje se nalazi u nazi- vima SERBIA, PANONIA, BOSNIA, itd. ………………………… [1] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 501. [2] Ib., p. 457. [3] Ib. [4] Ib. [5] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 551. [6] Ib., p. 552. [7] John Pym Yeatman, The Shemetic Origin of the Nations of Western Europe, London: Burns and Oates, 1879, p. 212. [8] Monier Monier-Williams, Ib., p. 149. [9] Ignace J. Gelb, Hittite Hieroglyphs, University of Chicago Press, Chicago, 1931, p. 67. [10] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 439. [11] Robert Ellis, The Armenian origin of the Etruscans, London: Parker, Son and Bourn, 1861, p. 44.
  • 67. 67 [12] James George Roche Forlongp, Rivers of Life, Or Sources and Streams of the Faiths of Man in All Lands, Vol. II, London, 1883, p. 11. [13] Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho- logical, Etymological, and Historical Dictionary, Lon- don, 1793, p. 41. [14] John Groves, A Greek and English Dictionary, Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, pgp. 297. [15] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 32. [16] Ib., p. 36. [17] William Owen Pughe, Ib., Vol. I, p. 126. [18] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 320. SABAZIOS JE SAVA ZIOS Srpski pojam SAV znači PUN, POTPUN, SAVR- ŠEN. Puni tok Sunčeve analeme i riječ SAV dali su tra- čanskoj i sanskritskoj riječi SAVA značenje POKRE- TAČ, PODSTREKIVAČ, KOMANDIR, OŽIVLJAVAČ, SUNCE [1]. Velško SAW (čitaj: SAV) znači OKRUŽEN, OPASÁN [2]. Velški SAWD znači SAVIJEN, ZAVOJ, OKUKA, KRIVINA; SPOJ; KRAJNJA GRANICA, MAK- SIMUM; IVICA [3]. Kod Tračana SAVA je bio vrhovni bog Sunca čije je ime grčkim pisano SAVAZIOS (Σαβάζιος). U ovom imenu su tri riječi: 1. SAVA, 2. ZI, 3. OS 1. SAVA je POTPYUNO, SAVRŠENO, SVO SUN- CE, PUNO SUNCE;
  • 68. 68 2. ZI (Ζη) je u imenu Ζὴν, Ζηνός (ZEVS, JUPITER) [4]. ZI (ζι) nosi značenje ŽIVOT [5]; 3. grčko OS (oς) znači ON, TAJ KOJI JEST [6], dok u srpskom OS znači OS, OSA, OSOVINA, DR- ŽAČ, NOSAČ. Grčko ZI je od starijeg sumerskog SI u SIG koje znači SJATI, BLJEŠTATI, BITI U SLAVI [7] i odgovara
  • 69. 69 sumerskom ZIG sa značenjem SJAJ [8], sumerskom ZIG sa značenjem VISOK, UZVIŠEN [9] i sumerskom ZIG koje znači PRVOOMILJENI [10]. Od sumerskog SI u SIG potiče i srpsko SI u SIJATI, a od SI preko SIG postalo je ZIG koje je dalo srpsko ŽIG, ŽIGA, tj. VAT- RA, SJAJ. Tako SAVAZIOS u hijerarhiji antickih bogo- va znači isto što znače ZEVS i JUPITER: vrhovni bog bogova, VIŠNJI BOG koji strijelja munjama i ubija gro- movima. SAVAZIV je SAVA ZIV, kasnije kod Slovena poznat kao ŽIVA, IVA, IVAN sa svojim danom IVANJ- DANOM, danom dugodnevnice. Orao i soko njegovi su simboli. SAVA ZIOS je tračanski HEROJ, PODUNAVSKI KONJANIK, potonji BAHUS ili DIONIZIJE, još kasniji slovenski SVETOVID na bijelom konju. SAVA ZIOS je HEROJ PERKUNAI sa votivnog reljefa na ploči nađe- noj na lokaciji Petrabana, oko 1.5 km južno od mjesta Galata u današnjoj istočnoj Rumuniji [11]. Tračanski PERKUNAI postaje slovenski PERKUN, PERKUNAS, PERKUNOS, PERKONS, PERKUNS ili PERUN. Sve ovo dokazuje da su Tračani tkz. “Prasloveni”, odnosno drevni Sloveni. ………………………… [1] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 1190. [2] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin- ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 498. [3] Ib. [4] John Groves, A Greek and English Dictionary, Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, p. 270.
  • 70. 70 [5] Ib. [6] Ib., p. 427. [7] Stephen Langdon, Sumerian Grammar And Chrestomathy, Paris: Librairie Paul Geuthner, 1911, p. 238. [8] Ib., p. 258. [9] Ib. [10] Ib. [11] Sakellariou Antonios, The Cult of Thracian Hero. A Religious Syncretism Study with Deities and Heroes in the Western Black Sea Region, Thessaloniki 2015, p. 67. PIRAMIDA, SUNČEVA ANALEMA I TRAKA Traka
  • 71. 71 Zbog nagnutosti Zemljine ose i svakodnevnog Ze- mljinog gibanja putanjom oko Sunca, Sunce se “pomi- če” tj. nije svakoga dana u isto vrijeme u istoj tački. Ovo prividno pomijeranje Sunca na nebeskom svodu kroz godinu opisuje krivulju nalik broju osam (simbol besko- načnosti), koja se naziva Sunčeva analema. Ovdje će-
  • 72. 72 mo pokazati kodiranu vezu mjera Velike piramide i Sunčeve analema. Dužina jedne strane prve Piramidine baze, baze po prirodnoj podlozi, je 231.92867 metara: 5 x 231.92867 m = 1.15964335 km. Sad provjerava- mo i poredimo mjere:
  • 73. 73 1. po Velikoj piramidi ekvatorski prečnik Zemlje dug je 12 757.0336 km: 12 757.00336 x 1.15964335 km = 14 793.57411 km. 2. Kao srednja veličina Zemljinog ekvatora Zemlje obično se uzima dužina od 40 000 km, sto znači da je njen srednji ekvatorski prečnik dug 12 732.4062 km: 12 732.4062 x 1.15964335 km = 14 765.05018 km Ako uporedimo rezultate pod 1. i 2. vidimo, razlike u vrijednostima: 1. rezultat je 14 793.57411 km, 2. rezultat je 14 765.05018 km Šta je tu tačno i za kojim brojem da idemo? Odgovor je lak: drugi rezultat, jer je to uvećani broj Piramidine visi- ne: Piramida je visoka 147.6505019 metara, dakle u broju 14 765.05018 km ima 100 000 Piramidinih visina. Sad uzimamo mjere Solomonovog hrama iskazane u svetim laktima (biblijski lakat "stare mjere"): • visina portala = 120 • dužina hrama = 60 • visina hrama = 30 • širina hrama = 20 Uzimamo onaj broj od 100 000 Piramidine visine i dijeli- mo sa svim brojevima mjera Solomonovog hrama: 14 765.05018 km : 120 : 60 : 30 : 20 = 341.783569 cm Šta su ovih 341.783569 cm? Opet kodovi Piramide! Po jednom od kodova Velike piramide vrijeme mo- že da se kodira u mjerama dužine tako što se jedan dan prikaže kao dužina od 2.466586509 cm (naravno da se ni jedna zemaljska mjera ne može odrediti sa
  • 74. 74 tačnošću od ovoliko decimala, ali onom ko zna za po- stojanje koda, njemu je dovoljno da prepozna prvih ne- koliko decimala i zna o čemu se radi). Da vidimo koliko je dana kodirano u 341.783569 cm: 341.783569 : 2.466586509 = 138.564092 dana Ovih 138.564092 dana je vrijeme koje se uklapa u trajanje od dana 15. aprila do dana 31. avgusta: 15. aprila Sunce ulazi u žižnu tačku presjeka svoje anale- me prema maju, a 31. avgusta vraća se kroz tu tačku u septembar (slike na 71 - 72. strani). Izgled anelame 138.564092 dana ima oblik sim- bola koji označava Inanu, Izis, Ištar ili Veneru. Gle šta
  • 75. 75 dobijemo kad 138.564092 dana pomnožimo brojem Fi (φ): 138.564092 x 1.618033988 = 224.2035417 dana = = vrijeme završetka Venerine godine, tj. vrijeme potreb- no da Venera završi svoju orbitalnu putanju oko Sunca (zvanično je to oko 224.3 - 224.5 dana). Šta dobijemo kad visinu Velike piramide iskazanu u centimetrima podijelimo sa onih 341.783569 cm: 14 765.05019 : 341.783569 = 43.2 Šta je broj 4320? To je 100-ti ezoterijske konstante 4320: 6 x 4320 = 25 920 = godine potrebne da Zemljina osa opiše puni krug oko nebeskog pola (krug precesije ekvinocija ili Platonova godina).
  • 76. 76 VODA JE LOGOS “U početku stvori Bog nebo i zemlju. A zemlja bje- še bez obličja i pusta, i bješe tama nad bezdanom; i duh Božji dizaše se nad vodom.” (Stvaranje,1,1-2) Dakle su u početku bili dvoje: DUH (Bog) i VODA: “Jer navalice neće da znaju da su nebesa bila ot- prije i zemlja iz vode i usred vode Božijom riječi.” (2. Pet.3,5) Jevanđelista Jovan Isusu daje značenje pojma RIJEČ: “U početku bješe riječ, i riječ bješe u Boga, i Bog bješe riječ. Ona bješe u početku u Boga. Sve je kroz nju postalo, i bez nje ništa nije postalo što je postalo. U njoj bješe život, i život bješe vidjelo ljudima. I vidjelo se svijetli u tami, i tama ga ne obuze.” (Jovan, 1, 1-5) U grčkom tekstu RIJEČ iz Novog zavjeta je LO- GOS (λογος). Pogledajmo: LOGOS: LO + GOS. Da vidimo odakle riječ LOGOS potiče i šta se krije iza njenog smisla? Riječi keltskih dijalekata: - bretonski LO = LOKVA VODE [1] - starokeltski LO = LOKVA [2] - bretonski COS (čitaj: KOS) = DRVO [3] - gaelik COS = CAS (čitaj: KAS) [4] - gaelik CAS = NOSAČ, DRŽAČ [5] LO + COS > LOKOS > LOGOS = LOKVA NOSAČ, LO- KVA DRŽAČ = VODA DRŽAČ. • LOCOS = LOKA = LOGA = VODA, • LOKA > LOKATI, LOKALO, LOKANJE. Sanskritsko LOKA znači OTVORENI PROSTOR, OB- LAST, MJESTO, ZEMLJA, SVIJET, ŽIVOT, LJUDI,
  • 77. 77 SLOBODA, ČOVJEČANSTVO [6]. Sanskritsko LOKĀDI znači POČETAK SVIJETA, STVORITELJ SVIJETA [7] ili LOKAKṚT [8]. Sanskrit- sko LOKANA je GLEDANJE, VID, VIĐENJE [9]. A sad da parafraziramo onaj uvodni dio Jovanovog Je- vanđelja i da nam je na umu da LOKA znači VODA: “U početku bješe Loka, i Loka bješe u Boga, i Bog bješe Loka. Sve je kroz nju postalo, i bez nje ništa nije postalo što je postalo. U njoj bješe život, i život bješe vidjelo ljudima.” Kao što je K iz tračanskog TRAK preko oblika TRAKAO prešlo u G u grčkom TRAGAO, TRAGIZO (τραγάω, τραγίζο = pupoljak, cvijet, cvjetanje) i preko oblika TRAKOS prešlo u grčko TRAGOS (τράγος = jarac), tako je od sanskritskog (tračanskog) LOKA, preko pre- laznog oblika LOKADES postalo grčko LOGADES (λογάδες) koje znači BJELILO OKA, tako je od tračan- skog LOKA preko LOKION postalo grčko LOGION (λόγιον) sa značenjem VIĐENJE, PROROŠTVO. U sanskritskom LOKA osnova je sanskritsko LOK sa značenjem GLE, VIDI; SAZNAJ, PREPOZNAJ [10]. Od sanskritskog (tračanskog) LOKA preko prelaz-nog oblika LOKOS postalo je grčko LOGOS (λόγος) kojemu Grci nisu znali smisao pa je u krugu filozofa i teologa poprimilo mistično ezoterijsko značenje eks- presivnog shvatanja UMA I GOVORA, te mu u nekom apstraktnom smislu dadoše značenje RIJEČ, a u buk- valnom smislu iza riječi LOGOS je sanskritsko (tra- čansko) LOKA. tj. VODA koju su drevni narodi obo- žavali kao BOGINJU VELIKU MATER.
  • 78. 78 Od sanskritskog (tračanskog) LOK, koje znači GLE, VIDI, postalo je englesko LOOK (gled, pogled, izgled). Od LOK potiče i srpsko LOG sa značenjem DRŽAČ, NOSAČ, a srpsko LOGA je KUĆICA, BORA- VIŠTE. To je u starofrancuskom LOGER [11]. U sred- njovijekovnom engleskom LOGE je KUĆICA [12], u talijanskom LOGGIA je GALERIJA, LOŽA. Sve dakle potiče od sanskritskog (tračanskog) LOK sa znače- njem GLE, VIDI, SAZNAJ, PREPOZNAJ (sebe, svijet, znanje, suštinu). Šta je LO u sanskritskom LOK? To je SVJETLOST, BOG. Voda je kao staklo VIDNA, PROVIDNA. Kod na- roda Centralne Afrike LO je SUNCE [13]. S LO dolazi SVETLO, SLOBODA, SLOVO, SLOVEN. U početku bješe Voda, i Voda bješe u Boga i Bog bješe Voda. Sve je kroz Vodu postalo i bez Vode ništa nije postalo što je postalo. U Vodi bješe život i život bje- še vidjelo ljudima. A šta je sa Isusom Logosom? Isto je kao i sa pre- hrišćanskim simbolima u hrišćanstvu: ostalo je ono što je već bilo, samo mu je smisao preusmjeren na drugo značenje. ………………………… [1] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall, Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 122. [2] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 593. [3] Robert Williams, Ib., p. 66.
  • 79. 79 [4] Edward Dwelly, Ib., Vol. I, p. 256. [5] Ib., p. 170. [6] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 906. [7] Ib., p. 907. [8] Ib., p. 907. [9] Ib., p. 906. [10] Ib. [11] Walter William Skeat, An Etymological Dicti- onary of the English Language, Second Edition, Ox- ford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, p. 339. [12] Ib. [13] Arthur James Johnes, Philological proofs of the original unity and recent origin of the Human Race, Apendix A, London, Samuel Clarke, 1843, p. 6. SLOBODA JE VESELJE SA SUNCA Kod naroda Centralne Afrike LO je SUNCE [1]. Pogledajmo LO u stranim jezicima širom svijeta (u zagradi je ime naroda na engleskom): - njemački LODERN = PLAMEN, OGANJ [2] - njemački LOHE = PLAMEN, OGANJ (3) - Amerika (Runsienes, N. A.) HELLO = VATRA [4] - egipatski LOPSH = GORJETI [5] - Srednja Afrika (Negroes) LO = DAN, SUNCE [6] - Južna Afrika (Hottentots) LILO = VATRA [7] - Azija (Corea) HALLO ALO = DAN [8] - Azija (Coriac) HALLO, ALO = DAN [9] - Amerika (Vilellans, S. A. ) OLO = SUNCE i DAN [10] - Amerika (Esquim) UOLOK = DAN [11]
  • 80. 80 - Afrika (Hottentots) LIKLO = OKO [12] - Azija (sanskrit) LOCHATAI = ON VIDI [13] - Srednja Afrika (Negroes) IULO = NEBO [14] Pogledajmo havajsko ALOHA: "ALO znači 's nama BOG' ili 'sigurna ljubav'...." [15] U irskom gaeliku SLOINE je ČISTOĆA [16], SLO- IN je SLAVA [17], SLOIGH je ARMIJA, VOJSKA [18]. Gaelik LO znači DAN [19]. LO nosi značenje SVJETLOSTI i sve što nam dolaza S LO donosi DOBRO, kao što je SLOBODA dobra. Bretonsko BODH znači ŽELJA, UŽIVANJE, VE- SELJE, BODROST [20]. BOD u srpskom BODAR daje značenje VEDAR, VESEO: a) S LO BODH > SLOBODH > SLOBODA b) S LO BODA > SLOBODA = VESELJE SA SUNCA Srbi stalno jedni drugima trube na uši: "Samo slo- ga Srbina spasava," ali su Srbi zaboravili šta je SLO- GA: S LO GA > SLOGA. Keltsko (gaelik) GA znači SUNCA TRACI, SNOP [21]. ............................... [1] Arthur James Johnes, Philological proofs of the original unity and recent origin of the Human Race, Apendix A, London, Samuel Clarke, 1843, p. 6. [2] Ib., p. 5. [3] Ib. [4] Ib. [5] Ib., p. 6. [6] Ib. [7] Ib. [8] Ib., p. 7.
  • 81. 81 [9] Ib. [10] Ib. [11] Ib. [12] Ib., p. 8. [13] Ib., p. 9. [14] Ib., p. 10. [15] Harry Uhane Jim and Garnette Arledge, Wise Secrets of Aloha: Learn and Live the Sacred Art of Lo- milomi, San Francisco, CA/ Newburyport, MA: Weiser Books, 2007, p. 25. [16] Patrick S. Dinneen, An Irish-English Dictiona- ry, Dublin: Pyblished by M. H. Gill & Son, Ltd.: London: David Nutt, 1904, p. 371. [17] Ib. [18] Ib. [19] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 593. [20] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall, Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 28. [21] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 274.
  • 82. 82 ZNAK DUGODNEVNICE Kripta Hrama Sv. Save, Beograd. Dokaz da je arhijerejima SPC ipak Vidovdan na dugodnevnicu veliki dan, a za narod je onaj lažni, "ko- sovski" Vidovdan 28. juna!
  • 83. 83 KO JE SERBAN Velško SEREN znači ZVIJEZDA, SER su ZVIJE- ZDE [1]. Sve polazi od ZER: ZER > ZEREN > SEREN Persijsko ZER znači ZLATO, a ZERFAN je ZLATAN [2]. Hebrejsko SER je STARJEŠINA, PRINC [3], a to znači i kurdsko SER i osetsko ZER i SSER [4]. Osnova SER nalazi u srpskom SERDAR. SER je isto kao ZER: SERAFIM je isto kao i ZERAFIM ili SARAFIM [5]. SERAPIS je isto što i OZIRIS, egipatski BOG SUNCA [6]. SERAFIM znači SJAJNI, UZVISENI [7]. SERAFIM je množina od SERAF [8]. SERAFIM znači SVIJETLI, BLJEŠTEĆI, PLAMTEĆI [9]. Kronus-Aion je isto što i SERAPIS i SUNCE [10], SERAPIS je egipatsko SUNCE [11]. SER je isto što i ZER [12], APIS je isto što i SERA- PIS [13]. U srpskom ZERA je nesto vrlo malo, sitno, a rusko ZERNO je ZRNO. Na Balkanu širom Evrope po- stoji dvadesetak toponima za osnovom ZER i jedno od tih mjesta bila je ZERVINKA na Dunavu 16 km sjeve- rozapadno od Beograda [14]. Zervinke više nema, pro- mijenili “Srbi” među Srbima u CRVENKA. Bilo je nase- lje iz ZEREVIC (Zerevitz), danas Čerević, naselje na desnoj obali Dunava sa sjeverne strane Fruške gore. Bog vremena je ZURVAN ili ZERVAN [15]. ZUR je isto sto i ZER, a značenje riječi VAN su sljedeća: a) u riječima kanariskog jezika, koji je narodni san- skrit, VAN daje sljedeća značenja:
  • 84. 84 - VANTU = OKRET, VRIJEME [16] - VANDU = JEDAN [17] - VANDYA = DIVAN, OBOŽAVAN, POŠTOVAN [18] - VANDITA = OBOŽAVAN, POŠTOVAN, SLAVAN [19] b) značenje riječi VAN u sanskritu, svetom jeziku vedskih spisa: - VAN = VOLJEN, LJUBAV, UŽITAK; OSVAJAČ, GO- SPODAR; ČAST; BOGOSLUŽENJE [20]. Pošto je ZER isto što i SER, dakle je ZERVAN isto što i SERVAN, tj. SERBAN i to je SUNCE, jer vrijeme Zemlje zavisi od Sunca i ono neprekidno ZERNO ZURI u Zemlju. ………………………… [1] Daniel Silvan Evans, An English and Welsh Di- ctionary, Vol. II, Denbigh: Published by Thomas Gee; London: Simpkin & Marshall, 1858, p. 868. [2] Charles de Pougens, Trésor des origines et dictionnaire grammatical raisonné de la Langue Françiase, Paris: De L’imprimerie Royale, 1819, p. 279. [3] Ib. [4] Ib. [5] Augustin Calmet, Dictionnaire historique, cri- tique, chronologique, géographique et littéral de la Bi- ble (Saa-Zuz), Tome Cinquieme, Touluse, 1783, p. 215. [6] Ib., p. 216. [7] James Austin Bastow, A biblical dictionary, London: Hodder and Stoughton, 1876, p. 671. [8] A Biblical and theological dictionary, Boston: Massachusetts Sabbath School Society, 1854 p. 441.
  • 85. 85 [9] Hastings, James with Selbie, John Alexander, A dictionary of the Bible, Vol. 4, Edinburgh: T. & T. Clark, 1909, p. 458. [10] Walter O. Moeller, The Mithraic origin and the meanings of the Rotas-Sator square, Leiden, E. J. Brill, 1973, p. 6. [11] Vocabulario Portuguez E Latino: Q - S, Volume 7, Lisboa, Impressor de Sua Magestade,1720, p. 601. [12] Pierre André Latreille, Cours d'Entomologie, Paris, A La Librairie Encyclopédique De Roret, 1831, p. 76. [13] Ib. [14] Abraham Rees, The Cyclopædia, Vol. XXXIX, London, Printed for Longman, Hurst, Rees, Orme & Brown, 1819, p. 9. [15] Patricia Curd and Daniel W. Graham, The Oxford Handbook of Presocratic Philosophy, Oxford, University Press, 2008, p. 61. [16] Rev. W. Reeve, A Dictionary, Canarese and English, Revised, Corrected and Enlarged by Daniel Sanderson, Wesleyan Mission Press, Bangalore, 1858, p. 853. [17] Ib. [18] Ib. [19] p Ib. [20] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 917.
  • 86. 86 PIR, PUR, PER I PERUN Današnje grčko PIR (πῦρ) znači VATRA, PLA- MEN [1]. U antička vremena izgovarano je PUR, u moderna vremena je PIR. I tako vjetrić PIRI i vatru RASPIRI. I kako vjetar PI- RI, vatra se RASPIRI, tj. razbukta, razjarca se. U rije- čima PIRI i RASPIRI riječi osnova je PIR. Da li je PIR iz grčkog? Nije, stari grad PIRLITOR bio je na Durmi- toru, a Grka na Durmitoru nikad nije bilo. Kažemo “UPERIO strijelu”, “NAPERIO pušku”: U PERIO, NA PERIO. Ovo PERIO mnogo liči na PERU- NA, zar ne? Pošto lažovi, skrivači i brisači istine tvrde da “ne znaju tačno šta znači ime PERUN”, evo da im opet kažemo. Ime PERUN je ekavska riječ srpskog govora, a ikavski oblik glasi PIRUN. U imenu PIRUN je PIR, a PIR je VATRA, PLAMEN i tako danas Grci nazivaju VATRU. PER i PIR su istog značenja: VATRA! Sa osnovom PER je sanskritsko PERU koje takođe znači VATRA, SUNCE [2]. Ikavski govor nije slučajno izbačen iz zakonom propisanog književnog jezika, već je namjerno izbačen kako se u ikavskom ne bi prepoznalo korijensko po- rijeklo mnogih grčkih riječi. Nije to politika, to je ideo- logija crkve preko njenih ljudi koji vode državu, posao Grka i Vatikana jer je to jedna crkva sa jednim zadat- kom bila i ostala, a zadatak je istrebljenje Srba. Navešćemo još jedan primjer vještog i lukavog osmišljavanja “grčkog imena” PETAR, PETROS
  • 87. 87 (Πετρος). Ikavski oblik je PITAR. A šta je PITAR? Pogledajmo: JU-PITAR. Sanskritsko PĪTA znači ŽUT, SVIJETAL [3]; sanskritsko PITĀ znači OTAC [4], sanskritsko PITṚ, PITṚI je NEBO, OTAC [5]. I ko je JUPITAR? To je rimski vrhovni bog JUPI- TER, grčki ZEVS. PITAR (Petar) je osnivač crkve i nje- gov nasljednik je “bezgrešni” PAPA, a PAPA je od grč- kog PAPAS što znači OTAC što je isto kao i JUPITAR ili JUPITER. Latinsko JU je sanskritsko YU koje znači UJEDINITI [6] i nalazi se u latinskom JUS što znači PRAVO, ZAKON [7], a bukvalno znači ČIST [8]. Tako se mitraisti u crkvi dovijaju da maskiraju svoj rimski mitraistički kult u onom što oni zvanično nazivaju crkva i hrišćanstvo. Drevno latinsko ime Jupitera bilo je P’UR [9]. Heb- rejsko UR je VATRA [10], keltsko (gaelik) UR je PLA- MEN [11], bretonsko UR znači ČAS, SAT [12]. Srbsko URANAK je ustajanje u PRVO SVJETLO, srbsko PU- RATI znači PEĆI. I sad smo opet kod onog antičkog "grčkog" PUR (πῦρ) koje se danas izgovara kao PIR. Osnova u PUR je UR, osnova u PIR je IR. Starokeltsko IR je BIJES, LJUTNJA [13], sve ono što daju SUNCE i VATRA, a sanskritsko ĪR znači IĆI, RASTI, PODIZATI; OŽIVLJAVATI [14] što opet upuću- je na SUNCE koje je VATRA. Starokeltsko IR je ŽES- TINA, BIJES [15], latinsko IRA [16]. Velško IR znači ČIST, PROBOJAN [17]. Osnovom IR počinje latinsko IRIS, tj. PERUNIKA. Dakle su IR, PIR i PUR isto što i
  • 88. 88 PER u sanskritskom PERU i srbskom PERUN: VAT- RA, VATREN. Da li je PIR (πῦρ) samo grčka riječ? Nije, nego smo vidjeli da je i tračanska i latinska i keltska i srbska. ………………………… [1] John Groves, A Greek and English Dictionary, Boston: Hilliard, Gray and Company, 1836, p. 504. [2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 648. [3] Ib., p. 629. [4] Ib., p. 627 [5] Ib., p. 627, 626. [6] Ib., p. 853. [7] John H. Oswald , James Lynd, Joseph Thomas, John Miller Keagy: An Etymological Dictionary of the English Language, Philadelphia, E. C & J. Biddle, 1868, p. 194. [8] Francis Edward Jackson Valpy, A Manual of Latin Etymology, London: Longman and Co.; and H. G. Bohn, 1852, p. 214. [9] Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho- logical, Etymological, and Historical Dictionary, Lon- don, 1793, p. 252. [10] The Zondervan Pictorial Bible Dictionary, Zon- dervan Publishing House, 1976, p. 876. [11] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 712. [12] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall,
  • 89. 89 Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 354. [13] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 556. [14] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 171, 170. [15] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 335. [16] Ib. [17] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Printed and published by Thomas Gee, 1832, p. 255. KAŠUBI KAŠUB je postalo od KAS UB. Keltsko CAS (čitaj: KAS) znači VATRA [1]. KAS je sačuvano u srpskom KAZAN: KASAN > KAZAN. Gaelik UB je LIJEP, KRŠAN, ZANOSAN, ČARO- BAN [2] (ime grada u Srbiji). CAS UB > CASUB = KASUB > KASUB = LIJEPA VATRA, ZANOSNA VATRA. Starokeltsko SAB = JAK, MOĆAN; STRIJELA [3]. Gaelik SABH = STRIJELA, TESTERA [4]. Kašubi sebe zovu KASZËBI, Poljaci ih zovu KASZUBI. Poljsko ZĘBY znači ZUBI [5]. KAS ZĘBY > KASZĘBY > KASZUBI = VATRENI ZUBI.
  • 90. 90 U engleskom pisanju KASHUB (jed.) KAS je VATRA, a HUB u bukvalnom smislu znači PRIKAZ, SLIKA, PROJEKCIJA; GLAVNJA KOLA, GLAVČINA, OGLAVLJE [6], te KASHUB znači SLIKA VATRE, PRI- KAZ VATRE, ONAJ ŠTO EMITUJE VATRU, NOSAČ VATRE, GLAVA VATRE. Dakle je u imenu KASUBA simbolični opis SUNCA (vatre) sa ZRACIMA koji su kao ZUBI (testere). .............................. [1] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. I, He- rne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902- , p. 171. [2] Ib. Vol. II, p. 988. [3] Ib., p. 780. [4] Ib. [5] Chodzki Alexandra Dokładny słownik polsko- angielski i angliesko-polski, Drugie widanie, Berlin, W. Księgarni B. Behra, 1874, p. 471. MIJENA a) Ekavski: MENA, b) Ikavski: MINA Korijen: MIN MIN > MINU >MINUT > MINUTA
  • 91. 91
  • 92. 92 ŠTA JE FASCIA Riječi iz keltskog gaelika: - FAS = KUĆA, KUĆISTE, DOMAĆINSTVO [1] - FÀS = RAST, NAPREDAK, PRINOS [2] - FACASH = RAST [3] - FASADH = BORAVIŠTE [4] - FASADACH = MLAD MJESEC (jer će da raste pro- lazeći kroz FASE, tj. FAZE) [5]. U bretonskom dijalektu keltskog FAS znači PRA- VITI SE VAŽAN, RAZMETLJIV [6], ali ima još jedno značenje: DOBAR [7]. Švedsko FASTA je TVRD [8], englesko FASTNESS je TVRĐAVA. Velško FFAS znači SPOJ, VEZA, ZAJEDNICA, G RUPA [9]. Velško FFASG je VEZANI SNOP [10]. Anglosaksonsko FAS je KIĆANKA, RESA, TRAK,
  • 93. 93 Anglosaksonsko FAS je KIĆANKA, RESA, TRAK, UK- RAS [11]: zrake oko Sunca su kao RESE). Anglosak- sonsko FASTA je ČVRSTINA [12]. Odakle potiče ovo FAS? U elektrotehnici postoje dva termina: FAZA i NULA. Žica koja pripada NULI je uzemljena i napon je ravan naponu zemlje: nula! Kroz FAZU se kreću elektroni i FAZA je pod NAPONOM, tj. u FAZI je SILA, MOĆ elek- trične struje. Dirneš li prstom žicu NULU, ništa ti neće biti; dirneš li FAZU, reskiraš život, jer FAZA je NOSAČ SILE, DRŽAČ SILE. Riječ FAZA postala je od FASA gdje je osnova FAS. Kažu da latinsko FASCIS (SNOP PRUTOVA) poti- če od grčkog πᾶξις koje je od πηξις (skupno učvršći- vanje) [13], ali FAS kao korijen u latinskom FASCIS i nema glasovne sličnosti sa grčkim πᾶξις, odnosno πηξις (PIKSIS), a što su značenjem riječi slične, to nije dokaz da latinsko FASCIS potiče od navedenih grčkih riječi. Zašto bi latinsko FASCIS poticalo o grčkog πᾶξις (πηξις), kad u latinskom postoji FAS sa značenjem BO- ŽANSKI ZAKON, PRAVO, NEBESKI [14]. Za englesko FASHION (moda) kažu da potiče od strarofransuckog FAZON [15]. Starofrancusko FAZON je od osnove FAS: FAS-ON > FAZON. Ista riječ postoji u srpskom izrazu “nije u fazonu”. Dakle je osnova FAS bukvalnim smislom vezana za POJAVU, LIK, VIĐENJE i sve je povezano sa SVJETLOSTI. I pogledajmo: san- skritsko VAS daje značenja SJAJ, SJATI, BLJEŠTATI [16]; ODJEĆA, OBUĆI [17]. Latinsko je FASCIS, anglosaksonsko je FASTA, srpsko je FAZA i sve to znači DRŽAČ, NOSAČ, MOĆ,
  • 94. 94 a latinsko FAS to povezuje sa NEBO, BOŽANSKO. U srpskom FACA kaže se za onog ko je SJAJAN, LIJEP, NAOČIT. Englesko FACE je LICE, kuća ima FASADU i sve to izvorno znači SJAJ, LJEPOTA, jer latinsko FAS upućuje na NEBO, na BOŽANSKO i to je SUNCE. Sanskritsko VASA znači BORAVIŠTE, KUĆA, DOM [18]. Naš svijet pripada VASIONI, staroslovensko VASELENA. Pogledajmo keltske riječi navedene u po- četku teksta i uporedimo ih sa sanskritskim VASA: to su ista značenja jer VAS znači isto što znači FAS, a to je sve zbog toga što frikativni ili strujnih glasovi F i V u govoru mogu da se zamjenjuju pa FILIP bude VILIP, FRIŠKO bude VRIŠKO. Latinsko FASCIS znači SNOP PRUTOVA, SNOP ŠTAPOVA. Srpsko FASOVATI znači dobiti batine PRUTOM ili ŠTAPOM. Anglosaksonsko FAS je KIĆANKA, RESA, TRAK, TRAKA i sva ta značenja ima ZRAKA SUNCA. Korijen u riječi FAS je FA, isti korijen koji se nalazi mitološkom imenu FAETON (PHAETON), sinu Sunca: “On je u realnostio isto kao i Oziris, Sunce….” [19] FA se nalazi u grčkom φᾰνή (φάω) što znači BAKLJA [20] i to je bukvalno isto što i grčko φως sa značenjem SVJETLOST, a srpsko FOSNA znači JAKI NOSAČ, MOĆNI DRŽAČ (talijansko FOSSA). Ovom FA odgo- vara sanskritsko VA sa značenjem JAK, MOĆAN [21]. I šta znači FASCIS? Znači isto ono što znači MJESTO VEZIVANJA SVIH SUNČEVIH ZRAKA: SNAGA SUNCA! Preneseno na svijet ljudi, porodice,
  • 95. 95 naroda i država to je SLOGA MNOGIH. Amerikanci su to sročili u izreku E PLURIBUS UNUM ili OD MNOGIH JEDAN. Sve je simbolično prikazano brezovim ŠTA- POVIMA VEZANIM U SNOP. Ona traka ili uže kojim su vezani i utegnuti u jedno je ZAKON. Ako ta veza slabi, sve slabi; ako veza pukne, sve se rasipa. Glavni uzroci rasipa su SEBIČNOST, POHLEPA i KORUPCIJA. ………………………… [1] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Her- ne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902- , p. 417. [2] Ib. [3] Ib [4] Ib [5] Ib. [6] Robert Williams, Lexicon Cornu-Britannicum: A Dictionary of the ancient Celtic language of Cornwall, Llandovery: Roderic; London: Trubner & Co., 1865, p. 145. [7] Ib. [8] Walter William Skeat, An Etymological Dictionary of the English Language, Second Edition, Oxford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, p. 204. [9] William Owen Pughe, A Dictionary of the Welsh Language, The Second Edition, Vol. II, Denbigh: Prin- ted and published by Thomas Gee, 1832, p. 41. [10] Ib. [11] Joseph Bosworth, A Compendious Anglo-Sa- xon and English Dictionary, London: John Russell Smyth, 1849, p. 85.
  • 96. 96 [12] Ib. [13] Francis Edward Jackson Valpy, An etymolo- gical dictionary of the Latin language, London: Printed by A. J. Valpy, 1828, p. 148. [14] Oxford Latin Dictionary, Oxford, At The Claren- don Press, 1968, p. 677. [15] Walter William Skeat, Ib., p. 439. Ib., p. 204. [16] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dictionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 932. [17] Ib. [18] Ib. [19] Jacob Bryant and William Holwell, A Mytho- logical, Etymological, and Historical Dictionary, Lon- don, 1793, p. 336. [20] Henry George Liddell and Robert Scott, A Greek-English Lexicon, Oxford: The Clarendon press, 1883, p. 1655. [21] Monier Monier-Williams, Ib., p. 910. GERMA I GERMANIA “GERMA (Γέрμη: Eth. Γερμηνός), takođe zvana Ίε- ρἁ Γέрμη, grad u Miziji, smješten između rijeka Make- stus i Rhindakus.” [1] “GERMA, Avgustova kolonija, Colonija Julia Augu- sta Fida Germa, često zvana Germokoloneia u vizan- tijskim dokumentima.” [2] “Porijeklo Germe je od frigijskog koje odgovara gr- čkom θερμός, sanskritskom gharmas, latinskom for- mus….” [3] Sanskritsko GHARMA znači VRUĆINA, TOPLOTA
  • 97. 97 (Sunca ili vatre), ali znači jos SUNČANO, TOPLA SEZONA, DAN i UNUTRAŠNJA TOPLOTA [4].
  • 98. 98 - GER > ŽER - GER > ŽER = TOPLOTA, VRUĆINA = VATRA - GER > KER = ŽESTINA, LJUTINA = VATRA - GER > KER > KERNUN (KERNUNOS) - GER > GERA > GORA GER > HER - GERA > HERA - GER > GERMES > HERMES - GERCEG > HERCEG - GER > GEROVIT = JAROVIT - GER > GERMAN - GER > GERKUL > HERKUL - GER > GEROJ > HEROJ - GER > GERASIM - GER > GERMA > GERMANIA - GER > GERAN > GERANIUM - GER > GERAMOS > KERAMOS = KERAMIKA - GER > GERPIK > KERPIK > ČERPIĆ - GER > GERKA > KERKA > ĆERKA Od svega što je nagađano o porijeklu imena GER- MANIA, jedino je tačna ova tvrdnja: “Etimologija imena je neizvjesna.” [5] “…Skt. gharmáḥ, tračansko germo- ‘vreo’, lat. for- mus…." [6] “Tračansko ‘germo-‘ ‘toplo’, GERMAS (grad poznat po vrelim izvorima)….” [7] Drevna GERMANIA, današnja Njemačka, dobila je ime po GERMAMA, toplim termalnim izvorima (terme, banje) i riječ je tračančka: brigijska, ilirska, tj. keltska. Riječ GERMA i danas postoji u srpskom jeziku. U drev- noj GERMANIJI je grad BRIGANTIUM (današnji
  • 99. 99 Bregenz), ko zna otkad keltsko naselje koje su osvojili Rimljani u prvom vijeku stare ere. Tu u blizini su i gra- dovi Vindonissa i Augusta Vindelicorum, gradovi čiji nazivi svjedoče ime Kelta Vindelića, nekadašnje staro ime Luzičkih Srba. Ime je po vinti, svastici. Invazije njemačkih Alamana sa sjeveroistoka poči- nju tek od sredine 3. vijeka nove ere. ……………………….. [1] William Smith, Dictionary of Greek and Roman geography, London: John Murray, 1872, p. 992. [2] Royal Geographical Society, Supplementary Papers, Volume 4, Part 2, London: John Muray, 1890, p. 224. [3] Ib. [4] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 376. [5] William Smith and Charles Anthon, A New Clas- sical Dictionary of Greek and Roman Bigraphy, Mythology and Geography, New York: Harper & Brot- hers Publishers, 1860, p. 326. [6] Basil Ferris Campbell Atkinson, The Greek Lan- guage, Second Edition, Revised, London, Faber and Faber Limited, 1933, p. 40. [7] J. P. Mallory, Douglas Q. Adams, Encyclopedia of Indo-European Culture, Fitzroy Dearborn Publisher, London and Chicago, 1997, p. 263.
  • 100. 100 NOVA FUTA I OFUCANA FUTA FUTA je duga suknja u narodnoj nošnji južne Srbije. Naziv FUTA je iz keltskog: od osnove FUTA je gaelik FUTAIL sa značenjem KICOŠKI, LEPRŠAV, UPAD- LJIV, RAZMETLJIV [1]. FUTA je KICOŠKA, LEPRŠAVA, UPADLJIVA, RAZMETLJIVA. Istog postanja su FUTROLA i toponim FUTOG (naselje FUTOG kod Novog Sada je naselje izbjeglica s Kosova). Kad se suknja iznosa i izgubi ljepotu, postane OFUTANA, tj. OFUCANA. .............................. [1] Robert Archibald Armstrong, Gaelic Dictionary in Two parts, London, Printed for James Duncan, 1825, p. 274. PAFTE PAFTE su KOPČE na pojaseva narodne nošnje. Originalni izvor riječi PAFTE je iz keltskog, tj. tračan- skog, odnosno ilirskog jezika, a pojasnićemo je sljede- ćim primjerima: - latinski: PAVENSIS [1] - talijanski: PAVESE [2] - spanski: PAVES [3] - bretonski: PAV [4] - velski: PAWEN [5] - engleski: PAW [6] Sve navedene riječi znače ŠAPA. Sama riječ ŠAPA mnogo liči na SAPA ili ono što SAPINJE, mjesto
  • 101. 101 SAPINJANJA ili ZAPINJANJA: SAPA SAPNE tako što ZAPNE. I gle: • PAVENSIS – PAFENSIS • PAVESE – PAFESE • PAVES – PAFES • PAV – PAF • PAWEN - PAFEN • PAW – PAF Kandža i pafte. Kažu etimolozi da englesko PAW najvjerovatnije potiče iz keltskog jezika, a sad ćemo dokazati da je to mišlje- nje tačno: velško PAWEN znači ŠAPA, KANDŽA [6]. Pogledamo li većinu PAFTI vidimo oblik KANDŽI. To znači da su kao najstarije PAFTE (kopče) služile prave
  • 102. 102 KANDŽE, a poslije su po starom običaju pravljene po obliku KANDŽI. PAF je postalo od PAV, jer u izgovoru usneno-zub- no V ispred zubnog T prelazi u F, te od PAV postaje PAF, dok u riječima PAVIT, PAVITINA ili PAVET, PA- VETINA glas V ostaje nepromijenjen. Biljka PAVIT (Clematis vitalba, lat.) dobila je ime po PAV koje znači KANDŽA, jer je PAVIT biljka penjačica. Sanskritsko PAVI znači MUNJA, ŠILJAK STRIJE- LE, VATRA [7], a originalno značenje vjerovatno je bilo SJAJ [8]. ………………………… [1] Walter William Skeat, An Etymological Dicti- onary of the English Language, Second Edition, Ox- ford: The Clarendon Press, New York: Mcmillan & Co., 1893, p. 427. [2] Ib. [3] Ib. [4] Ib. [5] Ib. [6] Ib. [7] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 611. [8] Ib.
  • 103. 103 СВАСТИКА ЈЕ ЛУТ "Од посебног значаја за разумевање прошлости простора у базену реке Струме је локалитет Стој- кова њива у долини Козјег дола код махале Долин- ци села Долња Љубата. Наиме, приликом рекон- струкције сеоског пута, у близини, 300 м западно од куће Бојана Анастасова, на дубини од 2 до 3 м, от- кривено је гробље - тумули и на дну су откривени остатци преминулих који су кремирани. Пронађене су керамичке посуде од непроцен- љиве вредности које указују на време и етничку припадност преминулих. Захваљујући Слађану Ан- донову, који је обавестио сараднике и археологе из
  • 104. 104 народног музеја у Врању, ово налазиште – лока- литет је стручно обрађен." [1] Na jednoj od nađenih keramičkih pločica upisana je riječ LVT, tj. LUT (slova V i T napisana su kao liga- tura). Sanskritsko LUṬ znači SJATI [2], a LUṬH je KRE- TATI, OKRETATI, KOLUTATI [3]. Keltski (gaelik) LUTH znači SNAGA, MOĆ, ENER- GIJA, ŽESTINA, ŽUDNJA, UŽITAK, RAD, SPOJ, ZA- JEDNICA [4]. U srpskom LUT je dalo LUTANJE, LJUTIKA, LJUT- NJA; LUTKA znači LIJEPA, a LUTRIJA je SREĆA i to isto znači me LUTVO. Eto na keramici svastike, eto zapisa, eto značenja upisane riječi LVT, tj. LUT. I po ko zna koji put, ljudi i narod lažne vjere i lažne istorije, koji sebe danas zovu Srbima, prećutaće i ovu svoju istinu, jer ako razglase jednu jedinu istinu koju im Viduša objavi, sve njihove laži će propasti. ………………………… [1] Aleksandar Bulatovic, Rectangular grave ves- sels and stamped ceramics from the roman period in the central Balkans; Starinar, Institute of Archaeo-logy, Belgrade, 2006, str. 218, 220. [2] Monier Monier-Williams, A Sanskrit-English Dic- tionary, Oxford, The Clarendon Press, 1960, p. 904. [3] Ib. [4] Edward Dwelly, A Gaelic Dictionary, Vol. II, Herne Bay: E. Macdonald & CO., The Gaelic Press, 1902-, p. 618.
  • 105. 105 VUČICA HRANI ROMULA I REMA Vučica (grčki: αυτή-λύκος) je Rasenima bila današ- nje sazviježđe Ris (en. Lynx) i nalazi se tačno iznad Poluksa i Kastora, zvijezda sazviježđa Blizanci. Poluks i Kastor su bivše zvijezde ROM i REIM (simboli mito- logije odrade svoj posao čak i u istoriji). • ROM (gaelik) = MLADIĆ, PUBERTLIJA; [1] • REIM (gaelik) = ROTIRAJUĆE KOLO; SNAGA, MOĆ, PROGRES, NAPREDAK. [2]