2. POJAM STRATEGIJE
Pojam strategije potiče iz grčkog jezika
(strategia) i prvobitno se upotrebljavala u
vojnoj terminologiji za označavanje
aktivnosti „vođenja vojske“ prema
određenim ciljevima. Za razliku od
taktike, strategija je dobro uvežbana i
promišljena.
3. POJAM STRATEGIJE
Ona obezbeđuje najpovoljniji način
ostvarivanja cilja preduzeća, sa svojim
ograničenim resursima, u uslovima oštre
konkurencijei pod dejstvom dinamičkih
promena u okruženju.
Preduzetniku je strategija plan i nacrt
akcija potrebnih za dostignućem željene
pozicije.
6. Strategije prema ličnim
karakteristikama preduzetnika
Preduzetnici su tokom vremena razvili svojevrsne
strategije kako bi prevazišli vremena krize i
turbulentnih promena na tržištu i u okruženju.
a. Strategija potpunog planiranja
b. Strategija kritične tačke
c. Oportunistička strategija
d. Reaktivistička strategija
e. Rutina
7. Podela strategija prema
Druckeru
a. Biti prvi ali i najbolji
b. Pogodi tamo gde te ne očekuju se može
realizovati kroz svoje dve podstrategije:
kreativna imitacija i preduzetnički džudo
c. Strategija ekoloških niša (strategija
naplatne rampe , strategija
specijalizovanih veština-znanja , strategija
specijalizovanih tržišta)
d. Promena ekonomskih karakteristika
proizvoda, tržišta ili privredne grane
Poslednjom strategijom se služi
Telenor u kriznim vremenima
8. Strategije ulaska na tržište
1. Razvoj novog proizvoda ili usluge,
2. Razvoj sličnog proizvoda ili usluge,
3. Kupovina franšize,
4. Iskorišćavanje postojećeg proizvoda ili usluge,
5. Sponzorstvo novog preduzeća - MERDŽER
6. Kupovina postojećeg preduzeća -AKVIZICIJA
Kompanija Telenor je na srpsko tržište ušla
akvizicijom Mobi 063, kupivši 100% njenih akcija
9. OKRUŽENJE TELENORA
Okruženje kao sumarni izraz za sve faktore izvan
preduzeća koji remete stanje njegove ravnoteže i
stabilnosti, bilo je i ostalo najjača snaga promena.
Analizom okruženja preduzeća ukazaćemo na
bitne faktore koji utiču na proces formulisanja,
implementacije i kontrole strategije preduzeća.
Svako preduzeće je u interakciji sa okruženjem.
Postoji interno i eksterno okruženje.
10. Promene u internom okruženju preduzeća su
normalne, i ono je uvežbalo zaposlene kako da
se nose sa istim.
Promene u eksternom okruženju preduzeća se
teže detektuju, dalekosežnije su i imaju veći
impakt na kompaniju od internih promena.
OKRUŽENJE TELENORA
12. PEST ANALIZA OKRUŽENJA
o Koristi se za strategijsku analizu okoline
o Zasniva se na analizi spoljašnjih uticaja u koje
spadaju:
Pravnopolitički
Ekonomski
Sociokulturni i
Tehnološki
13. PRAVNO POLITIČKI FAKTORI
Antimonopolsko zakonodavstvo
Poreska politika i naplata potraživanja
Stabilnost vlade
Komplikovan birokratski sistem države
Nivo korupcije
PEST ANALIZA OKRUŽENJA
14. EKONOMSKI FAKTORI:
Trendovi GDP u zadnjih 10 godina
Inflacija
Nezaposlenost
Kupovna moć
Naplata potraživanja
PEST ANALIZA OKRUŽENJA
16. TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE:
ulaganje države u IR;
usmerenost države i privrede na nove tehnologije;
nova otkrića;
brzina transfera tehnologije;
brzina zastarevanja tehnologije
PEST ANALIZA OKRUŽENJA
17. Ponašanje kompanije spram
promena u okruženju
Iz teorije i prakse možemo diversifikovati 3 tipa
ponašanja kompanije prema novonastalim
promenama u okruženju:
Dinosaurus – firma odbija promene, ne prilagođava
se i propada
Kameleon - neutralno i adekvatno prilagođavanje,
stagnacija
Homo sapiens – ponaša se proaktivno, i menja
okruženje
18. SWOT analiza
Daje odgovore na pitanje gde se organizacija sada
nalazi
Predstavlja kombinovanu analizu kojom se
istražuju interni i eksterni faktori i uticaji na
organizaciju
SWOT analizom može se utvrditi:
1. strategijska pozicija preduzeća i sagledati koje
strategije najbolje odgovaraju preduzeću
2. da li se određene strategije organizacije moći
primeniti na adekvatan način
Omogućava organizaciji da sagleda svoju buduću
poziciju
19. SNAGE (STRENGHTS) : know how, decenijska
iskustva; kvalitet menadžmenta; kvalitet
tehnologije
SLABOSTI (WEAKNESESS) : zavisnost od
državne infrastrukture; neizvesnost u državnoj
parnici protiv RATELa
Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono
društvo, „SSP Telenor“, http://www.mti.gov.rs
SWOT analiza
20. ŠANSE (OPPORTUNITITIES) : -RATEL može da
ograniči državni monopol; Javna preduzeca „Putevi
Srbije“, „Srpske železnice“, „Srbijagas“, „EPS”,
ukljucujuci “EMS” mogli bi biti znacajni pokretaci
razvoja širokopojasnog pristupa
PRETNJE (THREATS) : politička nestabilnost
države; favorizovanje konkurencije od strane
državnog aparata
SWOT analiza
21. Preduzetničke strategije
Telenora
Od 2010 godine, kompanija Telenor je dobila licencu
za operatera fiksne telefonije, pa sada umesto jedne
korporativne strategije, ona mora da smišlje dve, za
svako tržište odvojeno, kao i integralnu strategiju
odbrane ili napada za svoje direktne konkurente.
22. Fiksna telefonija Telenora
Pogodi tamo gde te ne očekuju
(preduzetnički džudo)
o Osnovna snaga najjačeg konkurenta kompanije
Telenor, domaće državne kompanije „Telekom
Srbija“ jeste fiksna telefonija
o Ulaskom i trećeg mobilnog operatera „VIP Mobile
d.o.o“ obaraju se cene poziva, poruka, uspostavi
mreža... kreiraju se razne dodatne vrednosti za
korisnike.
o telenor štedi novac umesto da ulaže u nove
promotivne pakete mobilne telefonije
23. Fiksna telefonija Telenora
o Telenor ulaže u opremu i osavremenjivanju
mobilne i fiksne tehnologije
o postavlja optičke kablove za fiksnu mrežu od
Rumunije do Beograda
o 2010 od RATELa dobija licencu za novog fiksnog
operatera u zemlji
oTime je indirektno zadao udarac svom najjačem
konkurentu na terenu i ušao mu na tržište na kojem
je isti bio suveren
24. Mobilna telefonija Telenora
Promena ekonomskih karakteristika proizvoda,
tržišta ili privredne grane
Ovako bi glasila strategija koja je najpopularnija u
HiTech industriji. Pošto su korisnici u uslovima krize
veoma cenovno osetljivi, kompanija je veoma
pažljiva u kreiranju cenovne strategije i dodavanju
novih usluga.
25. Kreiranjem veće upotrebne vrednosti –
kompanija Telenor ubacuje nove prepaid i post paid
pakete kojima modifikuju postojeću ponudu na
tržištu i trude se da povećaju korisnost korisnicima
Utvrđivanjem odgovarajućih cena – korigujemo
cenu proizvoda/usluge jer se u njima sada nešto
izmenilo. Dakle mora se imati na umu korisnost za
korisnika koju on ima od istog i spram te korisnosti
kreirati cenu
Mobilna telefonija Telenora
26. Prilagođavanje kupčevim ekonomskim i
socijalnim moćima – identifikovali smo nekoliko
različitih ciljnih grupa kojima smo ponudili
diferencirane cenovne pakete u pripejd ponudi:
dodaj priču; dodaj poruke; dodaj sve, telenor klik,
putni paket
Postpejd ponuda se može lako korigovati spram
korisnikovih preferencija.
Mobilna telefonija Telenora
27. Zaključak
o Organizacija preduzeća se nalazi u stanju
stabilnosti onda kada su strategija, organizaciona
struktura i stil vođenja preduzeća u skladu sa
njegovom internom i eksternom sredinom
o stanje stabilnosti organizacije se teško održava jer
ga promene uslova u internoj i eksteroj sredini stalno
narušavaju.
o Zato su promene strategije, strukture i stila
vođenja preduzeća neminovne, a to znači da je
vođstvo preduzeća prinuđeno da živi sa
promenama i da, u skladu sa prirodom promena u
sredini, adaptira ili trasformiše svoju organizaciju.
Hinweis der Redaktion
Postavka strateških ciljeva
Ciljevi moraju biti jasni, nedvosmisleni, da projektuju želju, kako bismo na što lakši i najracionalniji način došli do njih.
Analiza preduzeća i njenog okruženja pomoću SWOT i PEST
Odgovor na pitanje da li su naši ciljevi u bližoj ili daljoj budućnosti realni/nerealni, rentabilni/ne rentabilni, ekonomični/neekonomični daće nam pomenute analize koje sprovodimo unutar kompanije i u relevantnom okruženju.
Usklađivanje odnosa između preduzeća i okruženja
Ovo usklađivanje jeste suština formulacije naše strategije, i ono treba da se obavlja kontinualno kako bismo sto manje odstupali od zacrtane pozicije!
SWOT analiza skraćenica od S-snage, W-slabosti, O-šanse i T-pretnje
PEST analiza skraćenica od P-politički, E-ekonomski, S-socijalni, T-tehnološki faktori okruženja
Strategija potpunog planiranja
Preduzetnik pažljivo analizira sve činioce koji mogu da utiču na put do zacrtanog cilja. Temeljno ih rasčlanjuje i priprema organizaciju za svaku etapu ponaosob.
Strategija kritične tačke
Preduzetnik pri analizi činilaca strategije ulazi u srž problematike i identifikuje najteže rešiv problem u njoj. Dok ne reši taj problem, nenastavlja sa daljim koracima u strategijskom planiranju.
Oportunistička strategija
Započinje sa nekim oblikom planiranja strategije. U toku ovog procesa, preduzetnik zapaža šansu na tržištu koja ima veće izglede za uspeh od predhodno planirane ideje, te on pokušava da iskoristi šansu.
Reaktivistička strategija
Preduzetnik reaguje u skladu sa situacijom. Akcije nisu planirane i ne koristi se proaktivan pristup informacijama već ad hoc pristup.
Rutina je po nekim preduzetnicima unapređenje poslovanja, jer se poslovi i procesi obavljaju po ustaljenom šablonu, pa stoga i sa većom brzinom i efikasnošću.
Biti prvi ali i najbolji, ili kako bi neki drugi autori ovo preveli „ko će brže, ko će više“.
Preduzeće da bi opstalo i razvijalo se, mora se neprestano inovirati i ulagati u nova istraživanja i razvoj. U okviru ove strategije, preduzetnik ima za cilj da osvoji lidersku poziciju na nekom tržištu ili u nekoj novoj grani pre svog konkurenta i trajno zadržavanje te pozicije. niži troškovi, bolji kvalitet i savremeni dizajn
Promena ekonomskih karakteristika proizvoda, tržišta ili privredne grane.
Ova strategija se realizuje na 4 različita načina:
Kreiranjem veće upotrebne vrednosti – ne menjaju se kompletno fizička svojstva proizvoda/usluge, već se određena modifikuju kako bi se povećala korisnost za korisnika
Utvrđivanjem odgovarajućih cena – korigujemo cenu proizvoda/usluge jer se u njima sada nešto izmenilo. Dakle mora se imati na umu korisnost za korisnika koju on ima od istog i spram te korisnosti kreirati cenu.
Prilagođavanje kupčevim ekonomskim i socijalnim moćima – moramo gledati njihovim očima kada je politika cena u pitanju, jer proizvod za korisnika u Beogradu nema istu vrednost kao za korisnika u ruralnom delu juga Srbije.
Pružanjem onoga što kucu znači prava vrednost
Antimonopolsko zakonodavstvo Država je ostvarila značajan napredak ovim paketom zakona od kojih će benefite osećati korisnici i kroz kvalitet usluga a i kroz niže i konkurentnije cene ukoliko ovo telo funkcioniše apolitički i nepristrasno. „RATEL“ je republička agencija za elektronske komunikacije osnovana kao nezavisno telo koje će kontrolisati i sprovoditi između ostalog i antimonopolske zakone u ovoj branši ibid
Poreska politika i naplata potraživanja Primećen je izuzetno visok nivo korupcije u zakonodavstvu, takođe i u lokalnim strukturama vlasti što dodatno otežava poslovanje. Zbog sve veće stope nezaposlenosti, porasta inflacije i političke nestabilnosti u zemlji, porasla je i stopa nenaplaćenih potraživanja. To je identifikovano kao jedan od budućih i rastućih problema.
Stabilnost vlade Sve veća stopa siromaštva u Srbiji koja ima korene u neadekvatnoj i slabo pripremljenoj politici Vlade prema nastupajućoj svetskoj ekonomskoj krizi, nejasno vođeni pregovori sa Kosovom i EU, netransparentna i zamagljena PRIVATIZACIJA jakih društvenih firmi su samo nekih faktora koji lome stabilnost postojeće Vlade. Nestabilna vlada nagoni preduzetnika da „pliva u mutnoj vodi“ što nikako nije poželjna situacija u poslovanju velikih multinacionalnih korporacija. Konstante izmene i dopune bitnih akata, koje politička elita kroji po svojoj volji i potrebi, šalje signal da je potrebno političko zaleđe.
Stopa inflacije je u 2010 godini skočila za čak 4 %, što je neminovno uticalo i na skok telekomunikacionih usluga.
Na ovakve mere, korisnici su reagovali spram svojih kupovnih moći u trenucima krize.
Eventualni problem kompanije Telenor bi mogao biti problem naplate potraživanja od svojih potrošača zbog sve nižeg životnog standarda u zemlji
Obrazovni sistem se može oceniti kao zadovoljavajući, ali dosta staromodan. Zbog ekonomskih prepreka države da ulaže u tehničko osavremenjivanje školstva, obrazovni kadar nemože da iznedri viši procenat visoko kvalifikovane strukture. U Srbiji na 10000 stanovnika, imamo 16 naučnika i istraživača što je daleko ispod Evropskog proseka. „Odliv mozgova“ je evidentan, jer potencijal koji želi da se dalje usavršava nema tih mogućnosti u Srbiji.
Ovu grupu faktora bismo mogli oceniti kao najlošiju, upravo zbog činjenice da je ovo sektor u koji se najmanje ulaže. Naučno istraživanje i razvoj su na niskom nivou, oprema je zastarela, stručnjaci namaju uslova ni prostora za dalji napredak i razvoj, tako da nekih karakterističnih dostignuća u ovom domenu nema. Iako ne ulažemo u razvoj sopstvene tehnologije moramo biti fleksibilniji po pitanju prilagođavanja novim trendovima koji stižu iz sveta ako imamo nameru da razvijamo privredu.
Spram iznesenog konstatujemo da se kompanija Telenor ponaša proaktivno, sa strategijom kontinuiranog unapređivanja. Ušla je na srpsko tržište akvizicijom postojećeg „Mobi 063“, koji je do tada bio jedini konkurent državnoj kompaniji „Telekom Srbija“. Ovu strategiju Telenor primenjuje na tržišta sa malim GDP koja se brzo razvijaju.