Prezentacija o velikom mozgu - kratak uvod o prednjem mozgu; struktura velikog mozga - osim kore i bele mase, posebno su pokrivene i tri subkortikalne strukture: bazalne ganglije, amigdala i hipokampus, i govor kao viša kortikalna funkcija.
2. Evolucija prednjeg mozga
• postepeno povedavanje mase i usložnjavanje
uloge
• ribe i vodozemci - mirisna funkcija
• gmizavci - javlja se kora
• sisari - učenje, pamdenje, senzorne i motorne
funkcije
• čovek – veliki mozak - svi složeni oblici
ponašanja: socijalna interakcija, govor i jezik,
mišljenje, pamdenje, učenje...
3. Embrionalni razvoj
• nastaje iz prvog mehura nervne cevi
Prednji mozak (Veliki mozak)
Međumozak
Srednji mozak
Mali mozak i moždano stablo
Kičmena moždina
6. Struktura
1
• kora = siva masa (tela neurona)
2
• bela masa - snopovi mijelinskih nervnih vlakana
3
• subkortikalne strukture (uronjene u belu masu):
– bazalne ganglije - jedra neurona u osnovi velikog
mozga
– amigdala - bademasta jedra (amygdalē - badem) u
slepoočnom režnju; deo limbičkog sistema
– hipokampus - struktura u unutrašnjosti slepoočnog
režnja; deo limbičkog sistema
8. Kora
(cortex cerebri)
• dve najvede brazde: centralna i lateralna
• četiri režnja: potiljačni, temeni, slepoočni i
čeoni
• podela prema ulozi:
– motorna zona
– senzorna zona
– asocijativna zona
10. Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona
• kontrola voljnih pokreta,
naročito finih, složenijh
pokreta (kontralateralno)
• komunicira sa bazalnim
ganglijama
Senzorna zona
• prima i obrađuje podatke iz
čula (kontralateralno)
• komunicira sa talamusom
13. Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona
• veličina pojedinih delova
tela (na homunkulusu)
odgovara pokretljivosti/
preciznosti pokreta
Senzorna zona
• veličina pojedinih delova
tela (na homunkulusu)
odgovara gustini inervacije
14. Kora
(cortex cerebri)
• Asocijativna zona
– čini 90% kore mozga
– potiljačni, temeni i slepoočni režanj organizovanje senzornih informacija u smislenu
sliku stvarnosti:
• vidna zona - potiljačni režanj
• slušna zona - slepoočni režanj
– čeoni režanj - omoguduje apstraktno mišljenje,
planiranje i jezik
15. Kora
(cortex cerebri)
• Put vizuelnih nervnih impulsa:
1. fotoreceptori (mrežnjača)
2. gornje-vidne kvržice
3. talamus
4. asocijativna vidna zona
19. Kora
(cortex cerebri)
• aktivno komunicira sa subkortikalnim
strukturama - talamusom i bazalnim
ganglijama
• više od 90% puteva su oni koji povezuju
različite zone kore
20. Kora
(cortex cerebri)
• aktivno komunicira sa subkortikalnim
strukturama - talamusom i bazalnim
ganglijama
• više od 90% puteva su oni koji povezuju
različite zone kore
21. Bela masa
(substantia alba)
• mijelinizovana nervna vlakna (aksoni) i
glijalne ćelije/neuroglije
• osnovna funkcija: povezivanje različitih
delova cerebruma i povezivanje cerebruma
sa nižim strukturama mozga
22. Bela masa
(substantia alba)
• 3 vrste puteva:
1. projekcioni putevi - vertikalni, silazni i uzlazni;
povezuju cerebrum sa nižim strukturama i
kičmenom moždinom
2. komisuralni putevi - povezuju dve hemisfere
preko komisura - mostova, od kojih je najveda
corpus callosum
3. asocijativni putevi - povezuju različite zone u
okviru iste hemisfere - režnjeve, vijuge...
24. Bela masa
(substantia alba)
• Neuroglije
– nemaju aksone i mogudnost stvaranja akcionog
potencijala; zadržavaju sposobnost deobe tokom
celog života
– funkcije:
•
•
•
•
potporna
stvaranje mijelinskog omotača (Švanove ćelije)
održavanje hemijskog sastava cerebrospinalne tečnosti
uništavaju patogene i mrtve neurone (pretvaraju se u
fagocite)
• stvaranje sinapsi - sinaptogeneza
25. Bazalne ganglije
(nuclei basales)
• grupa jedara različitog porekla koje deluju kao
funkcionalna celina
• u podnožju prednjeg mozga
• komuniciraju sa korteksom, talamusom i
drugim oblastima mozga
26. Bazalne ganglije
(nuclei basales)
• Funkcije bazalnih ganglija:
– kontrola voljnih pokreta
• konstantno učenje
– instrumentalnoinhibiraju motorne zone korteksa, pa
prestankom slanja impulsa vrše bihejvioralnu
– deo sistema za nagrađivanje (u okviru limbičkog
selekciju
sistema)
– posledice oštedenja: Parkinsonova bolest, OKP
(Opsesivno-kompulsivni poremedaj)...
34. Više kognitivne operacije
rezultat saradnje motornih, senzornih i
asocijativnih zona kore - lokalizacija operacije
se ne može vezati za jednu određenu zonu
• jezik
• učenje
• pamćenje
• mišljenje
35. Jezik
Brokina zona
• pretvara reči/simbole u
glasove - motorna funkcija
(nalazi se uz deo motornog
homunkulusa koji kontroliše
usta, jezik i glasne žice)
Vernikeova zona
• kombinacija svih senzornih
informacija koja nastaje u
gyrus angularis šalje se do
Vernikeove zone koja te
informacije prepoznaje kao
jezik i daje im značenje senzorna funkcija i funkcija
davanja značenja rečima
(nalazi se uz asocijativnu
zonu u kojoj se kombinuju
auditivne, vizuelne i
somatske informacije)
36.
37. *afazija - poremedaj govora/jezika
Razumevanje
Govor
Brokina afazija
DA
NE
Vernikeova
afazija
NE
DA