Diese Präsentation wurde erfolgreich gemeldet.
Wir verwenden Ihre LinkedIn Profilangaben und Informationen zu Ihren Aktivitäten, um Anzeigen zu personalisieren und Ihnen relevantere Inhalte anzuzeigen. Sie können Ihre Anzeigeneinstellungen jederzeit ändern.
Srednja ugostiteljsko-turistička škola, Sarajevo
Rekreativni turizam u
Bosni i Hercegovini
MATURSKI RAD
Mentor: Prof. Selm...
Sadržaj
1. UVOD
2. TURIZAM I TURISTA
3. SPORTSKO-REKREATIVNI TURIZAM
4. SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U TURIZMU
5. RAZVOJ SP...
1. UVOD
 Sportska rekreacija i turizam - masovne društveno-
ekonomske pojave
 Sportska rekreacija s brojnim sadržajima o...
 Cilj ovog rada jeste ukazati na razvoj i mogućnosti sportske
rekreacije u turizmu Bosne i Hercegovine
1. UVOD
 Sportska...
2. TURIZAM I TURISTA
 Svrha ovog poglavlja jeste definirati, objasniti i upoznati Vas
sa pojmom turizma i turiste, te nji...
2.1. Pojam turizma
 “Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i
boravka posjetitelja u nekom mjestu, ...
 Turizam - najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih
industrija u svijetu
 Pojam potiče od eng. riječi “the tour“ i ...
2.2. Karakteristike turizma
1. Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka
u turističkim destinacijama ...
3. Privremeni boravak u turističkoj destinaciji znači da se
turizam zasniva na dvosmjernom - kružnom putovanju
(prebivališ...
2.3. Turistički motivi
 Motiv - psihološko stanje koje uzrokuje ili pokreće određeno
ljudsko ponašanje
 Turistička motiv...
2.3. Turistički motivi
 Do 20. stoljeća - mali broj ljudi putovao radi zadovoljstva,
većina putovanja bila potaknuta trgo...
2.3. Turistički motivi
 Istraživanja u turizmu pokazala su da su najčešći razlozi za
turističko putovanje sljedeći:
- Odm...
2.4. Sportska rekreacija kao turistički motiv
 Sport i sportska rekreacija - ključni motivi i sadržaji
aktivnog odmora, č...
2.5. Pojam turiste
 Prema WTO-u: ”turist je svaka osoba koja putuje izvan svoje
uobičajene sredine kraće od 12 mjeseci i ...
2.5. Pojam turiste
 Prema E. Cohenu: “turist je dobrovoljni, privremeni
putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja...
KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:
 Putnik – svaka osoba koja napušta prebivalište i odlazi na
putovanje iz bilo kojeg razl...
KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:
 Izletnik – svaka osoba koja privremeno napušta mjesto stalnog
boravka i ne boravi u tur...
2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist
1. Prostorna komponenta – svaki putnik ipak nije turist, iako je
svaki turist p...
2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist
3. Vremenska komponenta – osoba se mora privremeno nalaziti
izvan uobičajene sr...
3. SPORTSKO-REKREATIVNI
TURIZAM
 Svrha ovog poglavlja jeste upoznati Vas sa pojmom sportsko-
rekreativnog turizma kao spe...
3.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizma
 Sportsko-rekreacijski turizam - "sportska aktivnost turista
izabrana po vlastit...
Zimski sportsko-rekreacijski turizam - u planinskim zimskim
centrima, u toplicama ili na moru ( skijanje, skijaško trčanj...
3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti
 Prva grupa - sportske grane u kojima sportski rezultat zavisi
prvenstveno...
3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti
Treća grupa - sportske grane u kojima rezultat zavisi od
tačnosti i preciz...
3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti
4. SPORTSKO-REKREATIVNA
PONUDA U TURIZMU
 Svrha ovog poglavlja jeste objasniti i definirati kategorije
koje čine sportsko...
4.1. Kategorije sportsko-rekreativne
ponude u turizmu
1) Slobodno korištenje prirodnih resursa (atrakcija) i
sportskih obj...
2) Organizacijski oblici sportsko-rekreativnih aktivnosti:
4.1. Kategorije sportsko-rekreativne
ponude u turizmu
a. organi...
4.1. Kategorije sportsko-rekreativne
ponude u turizmu
3) Programirani oblici sportsko-rekreativnih aktivnosti:
 Odnose se...
5. RAZVOJ SPORTSKO-
REKREATIVNOG TURIZMA U BiH
 Cilj ovog poglavlja jeste omogućiti spoznaju o sportsko-
rekreativnom tur...
5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Sportsko-rekreativni sadržaji u turizmu - sve više snažan
faktor t...
5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Istraživanjem potreba turista došlo se do brojnih spoznaja
vezanih...
5.1. Sportsko-rekreativni turizam
Bosne i Hercegovine
 Razni oblici takmičarskog sportskog turizma ostvaruju se u
većim g...
 U planinskim dijelovima Bosne i Hercegovine postoje prirodni
i drugi uslovi za planinarstvo, skijanje i neke druge zimsk...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Rekreacijski centar
„Brusnica“ –
 smješten 16 km od Fojnice,
na...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Sadržaji:
 U zimskom periodu su gostima na raspolaganju tri ski...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Konjičko rekreativni centar "Pegasos„ - smješten samo 20
km od g...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Centar funkcionira na 14 dunuma zemlje, okružen prelijepim
krajo...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Sportsko rekreacijski centar "ROSTOVO" - otvoren 1984.
godine za...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
1. staza za planinarenje,
biciklizam
2. jahanje
3. teniski tereni
...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
 Sportsko rekreacijski kompleks “EKO-FIS Vlašić“ – udaljen
1 km o...
5.2. Sportsko-rekreacijski centri u
Bosni i Hercegovini
a) skijaške staze,
b) sportski tereni
c) adrenalinski parkovi za d...
6. ZAKLJUČAK
o Analizom sportsko rekreativnih sadržaja dolazimo do saznanja da Bosna i
Hercegovina ima izuzetne prednosti ...
7. LITERATURA
1. Alfier, D., Turizam, izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994.
2. Relac, M. i Bartoluci, M.: Turiz...
Internet izvori:
1. http://naj-naj.com/eko-selo-fis-vlasic/ (Posjećeno 25.03.2015.)
2. http://www.rostovo.ba/povijest-hote...
Hvala na pažnji!
E-mail: mirzamiki96@gmail.com
Nächste SlideShare
Wird geladen in …5
×

Rekreativni turizam u Bosni i Hercegovini

1.576 Aufrufe

Veröffentlicht am

Prezentacija je rađena na temu Rekreativni turizam u Bosni i Hercegovini. Sadrži osnovne informacije o turizmu i turistima, sportsko-rekreativnom turizmu, sportsko-rekreativnoj ponudi u turizmu, kao i o razvoju sportsko-rekreativnog turizma u Bosni i Hercegovini.

Veröffentlicht in: Sport
  • Als Erste(r) kommentieren

Rekreativni turizam u Bosni i Hercegovini

  1. 1. Srednja ugostiteljsko-turistička škola, Sarajevo Rekreativni turizam u Bosni i Hercegovini MATURSKI RAD Mentor: Prof. Selma Jusić Sarajevo, juni 2015. Učenik: Mirza Karić
  2. 2. Sadržaj 1. UVOD 2. TURIZAM I TURISTA 3. SPORTSKO-REKREATIVNI TURIZAM 4. SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U TURIZMU 5. RAZVOJ SPORTSKO-REKREATIVNOG TURIZMA U BiH 6. ZAKLJUČAK 7. LITERATURA
  3. 3. 1. UVOD  Sportska rekreacija i turizam - masovne društveno- ekonomske pojave  Sportska rekreacija s brojnim sadržajima osnovna je poluga aktivnog odmora u turizmu.  Danas se smatra kako je “rekreacija osnovna turistička potreba”.  Sadržaje i oblike rekreacije turist bira prema vlastitoj želji, potrebi i mogućnostima.
  4. 4.  Cilj ovog rada jeste ukazati na razvoj i mogućnosti sportske rekreacije u turizmu Bosne i Hercegovine 1. UVOD  Sportska rekreacija i turizam doživljavaju ekspanziju zbog sve većeg interesa turista
  5. 5. 2. TURIZAM I TURISTA  Svrha ovog poglavlja jeste definirati, objasniti i upoznati Vas sa pojmom turizma i turiste, te njihovim osnovnim karakteristikama.
  6. 6. 2.1. Pojam turizma  “Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s tim boravkom nije povezana nikakva privredna djelatnost”. (Hunziker i Krapf, 1942.)
  7. 7.  Turizam - najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu  Pojam potiče od eng. riječi “the tour“ i “to tour“ koje znače izlet, ekskurzija, putovanje.  Turizam je društvena, ali i privredna pojava, čiji se razvoj temelji na potrebama ljudi za odmorom, rekreacijom, zabavom i sl. 2.1. Pojam turizma
  8. 8. 2.2. Karakteristike turizma 1. Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim destinacijama (što uključuje i sudjelovanje u različitim aktivnostima u turističkoj destinaciji) 2. Putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobičajene sredine u kojoj se osoba inače kreće, živi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u prebivalištu
  9. 9. 3. Privremeni boravak u turističkoj destinaciji znači da se turizam zasniva na dvosmjernom - kružnom putovanju (prebivalište-turističko odredište-prebivalište) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne duži od 12 mjeseci) 4. Svrha turističkog putovanja nikad se ne veže uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapošljavanje 5. U turističkoj destinaciji turisti troše, ali ne privređuju 2.2. Karakteristike turizma
  10. 10. 2.3. Turistički motivi  Motiv - psihološko stanje koje uzrokuje ili pokreće određeno ljudsko ponašanje  Turistička motivacija - ponašanje čovjeka koji je podstaknut unutrašnjim željama za uključenjem u turističku aktivnost s konačnim ciljem da se zadovolji neka turistička potreba
  11. 11. 2.3. Turistički motivi  Do 20. stoljeća - mali broj ljudi putovao radi zadovoljstva, većina putovanja bila potaknuta trgovinom, odlaskom na hodočašća i drugim religijskim motivima ili edukacijom.
  12. 12. 2.3. Turistički motivi  Istraživanja u turizmu pokazala su da su najčešći razlozi za turističko putovanje sljedeći: - Odmor i rekreacija - Razgledavanje, kružno putovanje - Prisustvovanje seminaru, konferenciji, izložbi - Poslovni razlozi - Posjeta prijateljima i rođacima - Religija - Zdravlje - Posjeta kulturnim priredbama i manifestacijama - Sport i slične aktivnosti - Kupovina ili neki drugi razlozi
  13. 13. 2.4. Sportska rekreacija kao turistički motiv  Sport i sportska rekreacija - ključni motivi i sadržaji aktivnog odmora, čiji razvoj utiče na sadržaj i kvalitetu aktivnog odmora u turizmu.  Sportska rekreacija - obnavljanje psihičkih i fizičkih sposobnosti čovjeka  Napuštanjem svog prebivališta, čovjek postaje aktivni učesnik putovanja, te samim dolaskom i smještajem u neku turističku destinaciju u kojem će boraviti sve dok ne ispuni svoj turistički motiv.
  14. 14. 2.5. Pojam turiste  Prema WTO-u: ”turist je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine kraće od 12 mjeseci i čija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke privredne aktivnosti u mjestu koje posjećuje”
  15. 15. 2.5. Pojam turiste  Prema E. Cohenu: “turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju“
  16. 16. KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:  Putnik – svaka osoba koja napušta prebivalište i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga (službeni put, odlazak na konferenciju, krstarenje po Sredozemlju ili odlazak na privremeni rad u inostranstvo)  Posjetitelj – svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljene tur. destinacije u kojoj nema stalno mjesto boravka i u kojoj ne smije obavljati nikakvu djelatnost u svrhu zarade.
  17. 17. KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:  Izletnik – svaka osoba koja privremeno napušta mjesto stalnog boravka i ne boravi u tur. destinaciji duže od 24 sata, nemoguće brojčano iskazati jer ne odsjedaju u smještajnim objektima (boravak im nije registriran)
  18. 18. 2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist 1. Prostorna komponenta – svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji kaže da se putovanje mora odvijati izvan uobičajene sredine određene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu) 2. Suština putovanja – osoba napušta uobičajenu sredinu na vlastitu inicijativu u okviru svog slobodnog vremena, te ne obavlja poslovnu djelatnost niti tokom putovanja niti u destinaciji svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno - turist se uvijek vraća u mjesto stalnog boravka
  19. 19. 2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist 3. Vremenska komponenta – osoba se mora privremeno nalaziti izvan uobičajene sredine duže od 24 h, ali maksimalno do godine dana (osoba koja se nalazi izvan uobičajene sredine manje od 24 sata zove se izletnik (excursionist), dok Svjetska turistička organizacija koristi termin jednodnevni posjetitelj (same-day visitor) 4. Svrha putovanja – osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraćem od godine dana), hodočašću prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste
  20. 20. 3. SPORTSKO-REKREATIVNI TURIZAM  Svrha ovog poglavlja jeste upoznati Vas sa pojmom sportsko- rekreativnog turizma kao specifičnog oblika turizma, te objasniti Vam sadržaje sportsko-rekreativnih aktivnosti u turizmu.
  21. 21. 3.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizma  Sportsko-rekreacijski turizam - "sportska aktivnost turista izabrana po vlastitom izboru sa svrhom zadovoljavanja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom  Sportska rekreacija može biti zimska ili ljetna pa prema tome i sadržajno prilagođena uvjetima
  22. 22. Zimski sportsko-rekreacijski turizam - u planinskim zimskim centrima, u toplicama ili na moru ( skijanje, skijaško trčanje, klizanje, sportske igre na snijegu i ledu i druge) 3.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizma  Ljetni sportsko-rekreacijski turizam - na moru, planinama, rijekama, jezerima i sl. (šetnje, trčanje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske igre, golf, tenis, jahanje itd.)
  23. 23. 3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti  Prva grupa - sportske grane u kojima sportski rezultat zavisi prvenstveno od samog sportiste, nivoa njegovih sposobnosti i osobina, fizičke, tehničko-taktične i psihološke pripremljenosti, kao i nivo sportske forme u vrijeme takmičenja (atletika, plivanje, gimnastika, sportske igre, borilački sportovi)  Druga grupa - sportske grane u kojima sportski rezultati zavise, u prvom redu od vještine upravljanja tehničkim sredstvima ili životinjama (automobilizam, motociklizam, jedriličarstvo, sankanje, konjičke sportske grane)
  24. 24. 3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti Treća grupa - sportske grane u kojima rezultat zavisi od tačnosti i preciznosti pogađanja cilja iz oružja ili nekom spravom (streljaštvo, streličarstvo, kuglanje) Četvrta grupa - sportske grane u kojima se upoređuju rezultati modelarskokonstrukcione aktivnosti sportista (automodelarstvo, aviomodelarstvo) Peta grupa - sportske grane u kojima rezultat zavisi od apstraktnologičkog mišljenja (šah, bridž, go).
  25. 25. 3.2. Sadržaji sportsko-rekreativnih aktivnosti
  26. 26. 4. SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U TURIZMU  Svrha ovog poglavlja jeste objasniti i definirati kategorije koje čine sportsko-rekreativnu ponudu u turizmu, kao i njihov sadržaj
  27. 27. 4.1. Kategorije sportsko-rekreativne ponude u turizmu 1) Slobodno korištenje prirodnih resursa (atrakcija) i sportskih objekata: a) kretanje u prirodi obilježenim stazama, b) obilazak parkova i prirodnih atrakcija, c) kupanje, d) ronjenje, e) jedrenje, f) veslanje, g) vožnja biciklom, h) boćanje, itd.
  28. 28. 2) Organizacijski oblici sportsko-rekreativnih aktivnosti: 4.1. Kategorije sportsko-rekreativne ponude u turizmu a. organizovane aktivnosti u prirodi, b. ture, c. orijentaciono kretanje, d. rafting, e. takmičenja, f. organizacija manifestacija rekreativnog karaktera
  29. 29. 4.1. Kategorije sportsko-rekreativne ponude u turizmu 3) Programirani oblici sportsko-rekreativnih aktivnosti:  Odnose se na program sportske rekreacije utemeljen na definisanim ciljevima pojedinaca ili grupa koji se želi postići, te se programi mogu odnositi na transformaciju antropološkog statusa radi smanjenja tjelesne mase, stresa ili prevencije koronarnih oboljenja i sl.
  30. 30. 5. RAZVOJ SPORTSKO- REKREATIVNOG TURIZMA U BiH  Cilj ovog poglavlja jeste omogućiti spoznaju o sportsko- rekreativnom turizmu u Bosni i Hercegovini, te predstaviti neke od najpoznatijih sportsko-rekreativnih centara u Bosni i Hercegovini.
  31. 31. 5.1. Sportsko-rekreativni turizam Bosne i Hercegovine  Sportsko-rekreativni sadržaji u turizmu - sve više snažan faktor turističke ponude i potražnje Bosne i Hercegovine
  32. 32. 5.1. Sportsko-rekreativni turizam Bosne i Hercegovine  Istraživanjem potreba turista došlo se do brojnih spoznaja vezanih za oblikovanje sportsko-rekreativne ponude u turizmu  ”Prosječna dob turista u našoj zemlji je iznad 40 godina starosti, a oni iskazuju znatno veći interes prema organizovanim oblicima sportsko-rekreativnih aktivnosti od mlađih turista”
  33. 33. 5.1. Sportsko-rekreativni turizam Bosne i Hercegovine  Razni oblici takmičarskog sportskog turizma ostvaruju se u većim gradovima, ali i u manjim gradovima na moru i u unutrašnjosti zemlje (teniski turniri u Banjaluci i Prijedoru)
  34. 34.  U planinskim dijelovima Bosne i Hercegovine postoje prirodni i drugi uslovi za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske sportove (Jahorina, Bjelašnica, ski centar na Kupresu) 5.1. Sportsko-rekreativni turizam Bosne i Hercegovine  Najveće mogućnosti za razvoj sportskog turizma pruža ljetni sportsko-rekreativni turizam i to na moru, ali i na rijekama, jezerima i u planinama.
  35. 35. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini  Rekreacijski centar „Brusnica“ –  smješten 16 km od Fojnice, na planini Vranici  Hotel „Brusnica“ raspolaže sa 46 kreveta, restoranom i kamin salom sa 80 mjesta, terasom sa 60 mjesta, te saunom i salonom za masažu.
  36. 36. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini  Sadržaji:  U zimskom periodu su gostima na raspolaganju tri ski lifta, vožnja ski - skuterima, sankanje i tubing. 1. jahanje, 2. brdski biciklizam, 3. šetnje markiranim i uređenim stazama, 4. planinske transverzale, 5. bogat lov i ribolov, 6. zabavište za djecu, 7. sportske terene za odbojku na pijesku i višenamjenski sportski teren
  37. 37. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini  Konjičko rekreativni centar "Pegasos„ - smješten samo 20 km od grada Sarajeva, u naselju Ahatovići
  38. 38. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini  Centar funkcionira na 14 dunuma zemlje, okružen prelijepim krajolikom i izvanrednim pogledom na Sarajevo 1. pješčano jahalište (40m x 20m), 2. smještaj za konje, 3. prostori za ispust, 4. prostor za pranje, 5. svlačionicu i prostoriju za opremu, 6. kancelarija i prostor za odmor i relaksaciju
  39. 39. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini  Sportsko rekreacijski centar "ROSTOVO" - otvoren 1984. godine za potrebe ZOI u Sarajevu (1160 m.n.d.)
  40. 40. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini 1. staza za planinarenje, biciklizam 2. jahanje 3. teniski tereni 4. sportska dvorana za mali nogomet, košarku, odbojku, rukomet, 5. etno selo smještajnog kapaciteta 60 ležajeva.  Sadržaji:  Područje Rostova, čisti zrak i netaknuta priroda u narodu je poznat kao zračna banja
  41. 41. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini  Sportsko rekreacijski kompleks “EKO-FIS Vlašić“ – udaljen 1 km od ski centra Babanovac (1400 m.n.v.)  Smještajni kapaciteti od 100 ležaja raspoređeni su u 2 apartmanske zgrade i 5 udobno namještenih kućica.
  42. 42. 5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini a) skijaške staze, b) sportski tereni c) adrenalinski parkovi za djecu i odrasle, d) igralište za djecu, e) mini zoološki vrt, f) šetnice g) vještačka jezera h) restoran Jezero (specijaliteti domaće i međunarodne kuhinje), i) kongresna dvorana.  Sadržaji:
  43. 43. 6. ZAKLJUČAK o Analizom sportsko rekreativnih sadržaja dolazimo do saznanja da Bosna i Hercegovina ima izuzetne prednosti za razvoj različitih oblika sporta i rekreacije u turizmu. Međutim, za budućnost sportsko rekreativnog turizma potrebno je inovirati zastarjelu sportsko-rekreativnu ponudu novim objektima i sadržajima prema savremenim zahtjevima turističke potražnje. Kvalitet sportsko-rekreativne ponude potrebno je inovirati kroz brojne sportsko-rekreativne programe koje mogu uspješno programirati i realizovati stručnjaci sporta i sportske rekreacije. S obzirom na veliku zastupljenost sportsko-rekreativnih sadržaja u našoj zemlji, što samo dokazuje da je područje naše zemlje pogodno za bilo kakav oblik sportsko-rekreativnih aktivnosti, iskreno smatram da sportsko-rekreativni turizam kao specifični oblik turizma i dalje nije na zavidnom nivou na kojem bi trebalo da bude. Bosna i Hercegovina raspolaže ogromnim turističkim potencijalom kojeg ipak treba bolje da preusmjerimo kako bi turizam postao primarna privredna grana naše domovine.
  44. 44. 7. LITERATURA 1. Alfier, D., Turizam, izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994. 2. Relac, M. i Bartoluci, M.: Turizam i sportska rekreacija, Informator, Zagreb. 3. Mašić, Z. (2008), “Teorija sporta”, Zoran Damnjanović i sinovi d.o.o., Beograd. 5. U M. Bartoluci i suradnici, Menedžment u sportu i turizmu, Kineziološki fakultet, Ekonomski fakultet, Zagreb . Bartoluci, M. i Maršanić, H. (2004.). Edukacija stručnjaka za sportsku animaciju / Education of sports animation professionals. 7. Sanda Weber i Vesna Mikačić, Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 8. Bunja Đani, Skripta predavanja iz predmeta, Turističko poslovanje, Zadar, 2007.
  45. 45. Internet izvori: 1. http://naj-naj.com/eko-selo-fis-vlasic/ (Posjećeno 25.03.2015.) 2. http://www.rostovo.ba/povijest-hotel-rostovo.html (Posjećeno 30.03.2015.) 3. http://www.opcina-zepce.com/index.php/news/turizam/sportsko-rekreacijski- centri (Posjećeno 10.04.2015.) 4. http://www.furaj.ba/clanak-bih/konji-ko-rekreativni-centar-pegasos/ (20.04.2015.) 5. http://www.reumal.ba/v2/prirodni-resursi (Posjećeno 30.04.2015.) 7. LITERATURA
  46. 46. Hvala na pažnji! E-mail: mirzamiki96@gmail.com

×