SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 13
RHODIOLIN 
RHODIOLIN je moćno, ali i delikatno oružje u borbi protiv stresa, sadrži adaptogene biljke i kompleksnu multivitaminsku i multimineralnu formulu. Rhodiola rosea je poseban adaptogen sa nekolioko jedinstvenih osobina koje ovu lekovitu biljku uzdižu visoko iznad drugih adaptogena. 
Arktička ruža, Zlatni koren (Engl. Arctic root, Golden root, Lat. Rhodiola rosea) 
Za razliku od našeg pretka, koji se sa stesom sretao periodično tokom dana, prisiljen da se “bori ili beži”, iskustvo savremenog čoveka sa stresom po prirodi je hroničnije, stres je daleko podmukliji i pustoši ljudsku vrstu. Tehnočoški i civilizacijski napredak podleţu geometrijkskoj progresiji, pa sporost u evolutivnoj adaptaciji čini čoveka sklonim novim tipovima stresa (npr. zagaĎenje okoline, toksini u vazduhu, void i namirnicama, emocionalni oblici stresa, ekonomska, porodična i socijalna očekivanja, odgovornost itd.). 
MeĎutim, stres nije novi pojam. Upravo suprotno, to je proces stariji od ljudi, koji je, donekle, bio sastavni deo razvoja ljudske vrste. Stres je bilo koji factor nametnut organizmu, koji narušava normalnu biohemijsku i fiziološku ravnoteţu i traţi odgovor, koji utiče na ceo organizam. 
Doktor Hans Seli (Hans Selye – Jànos Selye), u svetu slavan po izučavanju stresa, otkrio je uticaj koji dugotrajni stres ostavlja na organizam. Doktor Seli je identifikovao tri strukturne-organske promene kod pacova izlaganih ponavljanjem štetnom stimulusu (stresoru): hipertrofija kore nadbubreţne ţlezde, atrofija timusa i ostalih limfoidnih tkiva i gatroduodenalni ulkus. On je, takoĎe, identifikovao tri komponente fiziološkog stresa: stresor, fiziološki ili hemijski poremećaj izazvan dejstvom stresora i adaptacioni odgovor tela na stresor. Seli je verovao da nespecifični fizioiliški odgovor na delovanje bilo kog dugoročnog stresora prouzrokuje ove tri promene. Seli je nazvao ovaj odgovor generalni adaptacioni sindrom (GAS), podelivši ga u tri faze: faza alarma, faza rezistencije i faza Zamora (iscrpljenosti).
1) Alarm – Organizam se suočava sa povišenom aktivnošću simpatičkog nervnog sistema (SNS) i povećava oslobaĎanje kateholamina i kortikosteroida. Masa timusa, slezine, limfnih ţlezda i jetre se smanjuje, dok se masa nadbubreţnih ţlezda uvećava. Faza alarma karakteristična je po stanju izraţenog katabolizma u organizmu. 
2) Rezistencija ili adaptacija – Ukoliko stresor deluje u kontinuitetu, organizam odgovara povišenom rezistencijom na štetni faktor. Anaboličke funkcije nadvladavaju kataboličke procese i organizam postaje povišeno rezistentan na stresor. Bolesti faze adaptacije se razvijaju ukoliko stanje rezistencije ili adaptacije ne obnavlja homeostazu. Homeostaza podrazumeva sve procese kojima se telo odrţava u stanju fiziološko-dinamičke ravnoteţe. Uloga fiziološkog ogovora organizma na stres je da zadrţi dinamičku ravnoteţu tela. 
3) Zamor – Nastavljanjem delovanjem stresora, rezistencija iz druge faze se gubi. Organizam više nije u stanju da bude otporan na dejstvo stresora. Bolesti i stanja vezana za stres se manifestuju u fazi zamora. 
Obzirom da 80% bolesti vodi poreklo od posledica stresa, proizlazi da većina nas danas ţivi u “fazi Zamora”. Glavni socio-medicinski problemi današnjice, nazvani civilizacijskim bolestima, su maligniteti (kancer), kardiovaskularne bolesti (KVB), hipertenzija (povišeni krvni pritisak), cerebrovaskularni insult (CVI ili šlog) i dijabetes melitus (povišeni šećer u krvi). 
Naţalost, naša ishrana preraĎenom i rafinisanom hranom, praktično “anti-hranom”, lišenom esencijalnih, vitalno bitnih nutritive, nije “prijateljska ruka” u zaštiti od stresa. 
MeĎutim, ljudi nikada ne odustaju! Neprekidno se istraţuju nove mogućnosti za borbu protiv stresa i očuvanje zdravlja ljudi. Nauka o ishrani je mlada nauka. Interesovanje za razne komponente hrane i uloge koje im pripadaju u organizmu aktuelno je tek u poslednjih nekoliko dekada. Naučnici su u eksperimentima ekstrahovali i izolovali komponente za koje je, potom, otkriveno da su vitamini i minerali. U stvari, hemija je omogućila otkrivanje izuzetno značajne uloge vitamina i minerala za funkcionisanje organizma. Danas su javne informacije o ovim nutritivima u porastu, kako zbog naših nastojanja da postignemo optimalno zdravlje, tako i kao odraz napredovanja u industriji prirodnih proizvoda (organska gajena hrana). 
Mada vitamini i minerali okupiraju paţnju nutricionista zbog njihovog značaja kao potpore zdravlju, danas se pojavljuje nova klasa podjednako značajnih nutritiva. Ovu skupinu čine „fitonutritivi“, moćna jedinjenja iz biljaka, koja mogu da deluju blagotvorno na organizam. U ţiţi interesovanja biljnog carstva su lekovite biljke adaptogeni, poznati praktičarima tradicionalne medicine već hiljadama godina, koji se sada ponovo „otkrivaju“. Vaţno je znati koje su biljke zaista adaptogeni.
Biljka se moţe smatrati adaptogenom ukoliko zadovoljava sledeće kriterijume: 
Biljka mora biti netoksična i potpuno bezopasna za organizam. Ona mora da dozvoli normalno odvijanje fizioloških funkcija. Ona mora da ispolji nespecifičnu aktivnost koja treba da podrži normalne funkcije organizma uprkos širokom rasponu ataka na organizam (npr. stres). Ona treba da normalizuje telesne funkcije bez obzira na pravac otklona patološkog stanja. Drugim rečima, ona treba da koriguje kako hipo, tako i hiperfunkcionalne poremećaje u organizmu. 
Ovo su vrlo visoki zahtevi za bilo koju supstancu. Za razliku od lekova, kod kojih postoji mogućnost za ispoljavanje sporednih efekata, adaptogeni moraju da budu blagotvorni za organizam, ne izazivajući poremećaje niti ikakvu štetu. Nema mnogo biljaka koje poseduju adaptogena svojstva, te da nije bilo ruskih naučnika, adaptogene karakteristike Rhodiola rosea i nekih drugih biljaka nikada ne bi bile otkrivene. Sledeća tabela daje pregled nekih lekovitih biljaka koje se smatraju adaptogenima. 
Andrographis paniculata (Acanthaceae) 
Arogyappcha (Trichopus zeylanicus) 
Ashwaganda (Withania somnifera) – Ašvaganda 
Chikpea (Cicer arietinum) – Vrsta stočnog graška 
Chinese magnolia (Schizandra chinensis) – Kineska magnolija, šizandra 
Dangshen (Codonopsis pinosula) 
Ginseng (Panax Ginseng) – Korejski žen-šen 
Golden root (Rhodiola rosea) – Arktička ruža, rodiola 
Hoppea dichotoma (Gentianacea) 
Leuzea carthamoides 
Maral root (Rhaponticum carthamoides) 
Reishi (Ganoderma lucidum) – Reiši pečurka 
Siberian ginseng (Eleutherococcus senticosus) – Sibirski žen-šen 
Tulsi (Ocimum sanctum)
Šta je RHODIOLIN ? 
Rhodiolin je specijalni dodatak ishrani, ekstrahovan iz biljke Rhodiola rosea, poznate, takoĎe, i kao „Arktička ruţa“ ili „Zlatni koren“. Rhodiola rosea je predstavnica familije crassulacea, koja je endemska u istočnom Sibiru i raste na nadmorskoj visini od 3000 – 6000 m. Njeni ţuti cvetovi mirišu poput esencije ruţinog mirisa i otuda u imenu reč „rosea“. U sibiru se kaţe da će „ljudi koji piju čaj od Rhodiola rosea ţiveti više od 100 godina“. Rhodiola rosea je lekovita biljka poštovana vekovima ne samo u Rusiji, nego i Kini i središnjoj Aziji. Lekari u Mongoliji prepisivali su ovu lekovitu biljku u lečenju tuberkuloze i kancera. Ruski naučnici sa Tomsk Stejt Univerziteta (Tomsk State University) potvrdili su legendarni blagotvorni učinak ove biljke. Nekoliko dvostruko slepih, placebo-kontrolisanih istraţivanja, pruţila su jake dokaze o retko visokoj biološkoj aktivnosti Rhodiola rosea bez detektibilnog nivoa toksičnosti. Stoga je zaključeno da Zlatni koren nije samo još jedna adaptogena biljka iz rusije, nego da Rhodiola rosea (kao sibirski ţen-šen) poseduje nekoliko jedinstvenih osobina koje je izdvajaju od drugih adaptogena. 
Nekoliko vrsta Rhodiola je otkriveno ne samo u bivšem Sovjetskom Savezu, nego i u Evropi i planinama Kavkaza u Gruziji. Ruski naučnici su identifikovali blizu 200 vrsta, od kojih je 14 podvrgnuto intenzivnim istraţivanjima. Hemijski sastav i farmakološko dejstvo Rhodiole izrazito zavisi od vrste. Biljka sadrţi mnoštvo fitohamikalija, uključujući fanipropanoide, proantocijanidine i flavonoide. 
Šta Rhodiola rosea-u izdvaja od drugih vrsta iz te familije? 
Najvaţnija jedinjenja za koja je naučno i hemijski dokazano da su jaki aktivni principi Rhodiola rosea su polifenoli rozavin, rozin, rodiolin, salidrozid i njegov aglikon p-tirozil. Mnoge biljke rhodiola sadrţe salidrozid, uključujući i Belu vrbu (lat. Salix alba) i zimzelenu biljku zvanu rododendron, koje sadrţe salidrozid, ali ne i rozavin. 
Naučnici dokazuju da od postojećih oko 200 različitih vrsta Rhodiola samo Rhodiola rosea sadrţi rozavin i srodna fitojedinjenja, rozin i rozarin, pored salidrozida. Dakle, pored drugih srodnih vrsta, Rhodiola rosea je biološki najaktivnija. Ipak, osnovno je standadizovati sadrţaj vaţnih aktivnih principa ekstrakta Rhodiola rosea, rozavina i salidrozida, jer jedino u sadejstvu ova dva jedinjenja obezbeĎuju obećanu efikasnost.
Šta Rhodiolu čini tako čuvenom biljkom? 
Naučno dokazana i zdravstveno-korisna svojstva Rhodiole su: 
Antistresno i antidepresivno dejstvo Jačanje funkcije miokarda Antiaritmijsko dejstvo Kardioprotektivno dejstvo od ishemijskog oštećenja Adaptogeno i pospešujuće dejstvo na imuni sistem Poboljšanje imunološkog nadzora (antitumorski efekat) Umanjenje nepovoljnih dejstava hemoterapije Poboljšanje atletskih performansi Poboljšanje intelektualnih funkcija Harmonizacija seksualnih funkcija oba pola Harmonizacija glikoregulacije Zaštitno dejstvo na jetru Jaka opšta antioksidativna zaštita na ćelijskom nivou Prevencija od poremećaja i bolesti vezanih za starenje 
Šta je veza između RODIOLINA (Rhodiola rosea) i bolesti? 
Antistresne osobine RODIOLINA 
Obzirom da većina bolesti (oko 80% ili više!) vodi poreklo od posledica stresa, ukoliko smo u stanju da smanjimo ili čak potpuno anuliramo efekte stresa, moţemo bar teoretski, da sprečimo pojavu bolesti. Stres, sam po sebi, nije nezavistan entitet, nego sistem nezavisnih procesa, uobličenih prirodom, intenzitetom i trajanjem dejstva stresora, i percepcije, procene i efikasnosti odbrane napadnute individue, koja na njih reaguje psihološkim i fiziološkim odgovorom. 
Psihosocijalni distres moţe biti predskazatelj psiholoških i fizičkih zdravstvenih tegoba. Razrešenje problema osobe moţe da preuveliča ili ublaţi fizičke konsekvence odgovora na stres. Odgovor moţe biti promena u ponašanju sa potencijalno štetnim delovanjem na zdravlje (npr. povećano pušenje, promene u navikama uzimanja hrane). Ozbiljni poremećaji ciklusa spavanja/buĎenja zabeleţeni su kod mnogih ljudi pod stresom i u mnogim slučajevima hospitalizacije. Istraţivanja su pokazala da lišavanje sna i cirkadijalni poremećaji, čak i kod mladih, inače zdravih osoba, štetno utiču na funkcionisanje respiratornog i imunog sistema. Čak su i delimični poremećaji sna povezani sa promenama aktivnosti natural killer ćelija (NK) (ćelije
„prirodne ubice“) i kod zdravih osoba, dok su do nedavno samo zaista ozbiljno bolesni pacijenti procenjivani po pitanju adekvatnosti i strukture sna. 
Rešenje problema se definiše kao proces upravljanja stresnim zahtevom i poticajem koji su ocenjeni kao nekorisna ili prekomerno ispoljena odreĎena svojstva osobe. Mera do koje osoba odgovara distresom na stres, koristeći efikasnu strategiju rešenja problema, odreĎuje stepen ublaţavanja stresnog izazova. Obrnuto, neefikasan i negativan pokušaj razrešenja problema moţe da pojača dejstvo distresa na zdravlje i, tako, pojača sklonost ka bolestima. Faktori koji utiču na osetljivost ili podloţnost na stres su ţivotna dob, socioekonomski status, pol, socijalni status, osobine ličnosti (personalnost), sasmopoštovanje, genetika, ţivotni dogaĎaji, iskustvo, trenutni zdravstveni status i korišćenje adaptogenih lekovitih biljaka. 
Odgovor na stres se inicira kada je stresor prisutan u organizmu ili se percepira putem svesti. Odgovor na stres obuhvata aktivnost nervnog sistema (simpatičkog /SNS/ dela autonomnog nervnog sistema), endokrinog sistema (hipofize i nadbubreţnih ţlezda) i imunog sistema. Nadbubreţne ţlezde, smeštene iznad oba bubrega, sastoje se od medule i korteksa. Neuroendokrini odgovor na stres obuhvata simpatičku stimulaciju nadbubreţne medule na sekreciju hormona zbirno nazvanih kateholamini, poreklom od aminokiseline tirozina, tačnije, norepinefrina /NEN/ i epinefrina /EN/. Kateholamini su po svom delovanju katabolici, koji mobilišu glukozu skladištenu u jetri i skletnim mišićima i masne kiseline iz adipoznog tkiva. Kateholamini, zajedno sa SNS, predstavljaju sinergistički „paket“, koji pojačava odgovor na stres. 
Stresorom indukovana stimulacija nastavlja se sekrecijom ACTH iz hipofize, koja, zauzvrat, stimuliše adrenalni korteks da luči steroidne hormone, naročito kortizol. Kortikosteroidi su podeljeni u dve osnovne kategorije: glikokortikoidi („šečerni“ hormoni) i mineralokortikoidi. 
Kortizon, kortizol (hidrokortizon) i kortikosteron su glikokortikoidi. Naziv glikokortikoidi odslikava njhivu primarnu aktivnost na metabolizam ugljenih hidrata, naročito glukoze i proteina. Kortizol je prisutan u najvećoj količini (najaktivniji je od svih glikokortikoida) i igra ključnu ulogu u regulaciji matebolizma tokom stresa. OslobaĎanje kortizola u krv obezbeeĎuje da se adekvatan nivo adenozin trifosfata (ATP – „energetski molekul“ ćelije) postigne u organizmu. On to postiţe pospešivanjem metabolizma glukoze, masnih kiselina i aminokiselina kako bi obezbedio produkciju energije u obliku ATP. 
Mineralokortikoidi su nazvani shodno njihovoj sposobnosti da utiču na ravnotežu minerala, naročito natrijuma i kalijuma. Aldosteron, najvaţniji i biološki najaktivniji mineralokortikoid, deluje na bubrege kako bi povećao resorpciju natrijuma, i istovremeno, učinio brţom ekskreciju kalijuma (i H⁺ jona, ukoliko je potrebno). Zbirni efekat gubitka kalijuma i retencije natrijuma izaziva porast zapremine tečnosti i porast krvnog pritiska. Mineralokortikoidi se mobilišu tokom
odgovora na stres da bi obezbedili zapreminu tečnosti sa ciljem da spreče dehidrataciju i nizak krvni pritisak. Tokom produţenih stresnih situacija ovi procesi vode promenama u organizmu koji konačno rezltiraju pogoršanjem zdravlja. 
U osnovi, kateholamini iz adrenalne medule pripremaju telo za aktivnosti, a kortizol mobiliše energiju (glukozu) i druge supstance potrebne kao „gorivo“ za akciju. Epinefrin ispoljava svoje osnovne efekte na kardiovaskularnom sistemu. Epinefrin povećava srčani rad i povećava dotok krvi u srce, mozak i skeletne mišiće dilatacijom krvnih sudova koji snabdevaju ove organe. On, takoĎe, širi vazdušne puteve, i na taj način povećava dotok kiseonika u krvotok. Osnovno dejstvo norepinefrina komplementarno je onom koje ispoljava epinefrin. On skuplja krvne sudove nekih unutrašnjih organa i koţe, a to deluje na usmeravanje krvi ka krvnim sudovima proširenim pod dejstvom epinefrina. Norepinefrin povećava i mentalnu budnost. Osnovno dejstvo kortizola je uticaj na metaboličke procese. Kortizol mobiliše glukozu, aaminokiseline i masne kiseline i isporučuje ih u krvotok, a takoĎe, suprimira imune i inflamatorne funkcije. Nervni, endokrini i imuni sistem komuniciraju jednostavno se koristeći signalnim molekulima i njihovim receptorima, koji, kao odgovor, regulišu ponašanje ćelija u svakom od sistema tokom strsnog poticaja. 
Postoje direktni i indirektni putevi uticaja izmeĎu nervnog, endokrinog i imunog sistema. Neuropeptidi direktno deluju na imune ćelije, isto kao što i indirektno utiču na neuromedijatornu endokrinu modulaciju imunih funkcija. Endokrini proizvodi (kortiol) utiču takoĎe na ponašanje nervne ćelije. Proizvodi imunih ćelija utiču kako na funkciju nervnih ćelija, tako i na funkciju endokrinih ćelija, odslikavajući adaptivnu ulogu imunog sistema kao „signalnog“ posrednika koji drţi u pripravnosti druge sisteme od pretećih stimulusa. Odgovor na stres utiče i na druge hormone. U njih se ubrajaju povišeni nivoi beta-endorfina, hormona rasta (HR), prolaktina i, u ekstemnom stresu, sniţeni nivoi antidiuretičkog hormona. Koncentracija testosterona se signifikantno sniţava tokom odgovora na stres (ovaj podataka je izuzetno vaţan kada se radi o sportistima). 
Mada pojedinac često ne moţe da izbegne stresore i ne moţe da promeni mnoge od tih faktora, postoje dokazi o efikasnim intervencijama, koje rezultiraju povećanom otpornošću na stres i manjim fiziološkim i psihološkim posledicama. Nakon 30 godina istraţivanja, priličan broj dokaza ukazuje da Rhodiola rosea moţe da spreči pojavu bolesti zahvaljujući njenim adaptogenim svojstvima. Jedna od najvaţnijih uloga RHODIOLINA je modulacija stresa putem vraćanja homeostaze organizmu. Ponovnim uspostavljanjem homeostaze imuni sistem i nivoi hormona dovode se u ravnoteţu, a potencijalno štetna jedinjenja, kao što su glikokortikoidi, to jest kortizol iz adtrenalnog korteksa, ostaju na nivoima koji odgovara zdravlju. Rhodiolin (Rhodiola rosea) je jedinstvena, uravnoteţujuća, antistresna i imunoprotektivna lekovitaa biljka, koja poboljšava ili obnavlja otpornost na bolesti, imunu toleranciju i imuni nadzor.
Antidepresivna svojstva RHODIOLINA 
Depresija je sloţen poremećaj koji se manifestuje prisustvom osećaja tuge, indiferentnosti i razdraţljivosti, poremećaja sna, problema sa kontrolisanjem apetita i teţine (od anoreksije i gubljenja na teţini do kompulsivnog prejedanja i gojaznosti), poteškoća sa intelektualnim funkcijama, čak i prisustvom preokupacije smrću i umiranjem. Oko 15% ukupne populacije pati od glavnih depresivnih epizoda, čija se incidenca povećava sa ţivotnom dobi. Ţene podleţu depresiji dva puta češće nego muškarci, bez obzira na godine. 
Depresija je posledica sniţene koncentracije serotonina u mozgu. 
Serotonin (5-hidroksitriptamin /HT/)je neurotransmiter. Neurotransmiteri transportuju signale generisane u terminalnom aksonu nervne ćelije do postsinaptične membrane recipienta. Serotonin je jedinstveno hemijsko jedinjenje koje učestvuje u mnogim procesima, uključujući kontrakciju glatke muskulature, temperaturnu tregulaciju, kontrolu apetita, osećaj bola, ponašanje, kontrolu krvnog pritiska i respiraciju. Serotonon se, zbog sposobnosti da kontroliše krvne sudove, preporučuje kao mogućnost u lečenju migrenskih glavobolja, koje se javljaju kada se krvni sudovi u mozgu skupljaju. Najveća količina serotonina nalazi se u gastrointestinalnom (GI) traktu, gde on reguliše gastrični motilitet. 
Serotonin koji sintetišu neuroni nastaje u grupama ćelija unutar nuclei raphe niţeg moţdanog stabla odakle se projektuju ka višem moţdanom stablu i diencefalonu, posebno u bazalnim ganglijama i hipotalamusu. Preovladajući serotonergični sistem uključuje doprinos regulaciji ciklusa spavanje/buĎenje, stabilnoj telesnoj temperaturi i regulaciju stanja agrasije. Silazni serotonergični putevi moduliraju percepciju bola. Nizak serotoninski obrt u višem mozgu je vaţan nalaz kod pacijenata sa endogenom depresijom, ali nepoznato je da li je to uzrok ili posledica. Pad serotonina u moţdanom stablu vidan je kod deficita tijamina (vitamin B1) i smatra se da dovodi do poremećaja mentalnih funkcija, percepcije bola i drugih abnormalnosti. 
Kako je napomenuto ranije, u mozgu se nalaze neuroni koji sadrţe serotonin u zoni nazvanoj nuclei raphe – i to je mesto gde je serotonin aktivan. Naţalost, meĎutim, serotonin nije u stanju da proĎe krvno-moţdanu barijeru (KMB), izrazito selektivno propustivu membranu koja reguliše prolaz nekh neophodnih supstanci u mozak. Aminokiselina triptofan je polazna supstanca za produkciju serotonina. Triptofan moţe da proĎe kroz KMB u mozak, u kome se transformiše u 5-hidroksitriptofan (5-HTP) pod dejstvom enzima triptofan hidroksilaze. Završni korak je prevoĎenje 5-HTP u 5-hidroksitriptamin (5-HT), odnosno serotonin. Dva moćna enzima, to jest monoamin oksidaza (MAO) i aldehid dehidrogenaza, deluju limitirajuće na produkciju serotonina. Funkcija mozga zavisi od očuvanja odgovarajuće ravnoteţe izmeĎu nivoa serotonina i enzima koji ga inaktiviraju.
Blagi poremećaji ravnoteţe encefaličnog serotonona vode do znatnih poremećaja u osobinama ličnosti. Pored depresije, anksioznost, opsesivno-kompulsivni poremećaj i šizofrenija u vezi su sa sniţenim nivoom serotonina. Sa jedne strane, serotonin je u stanju da pomogne telu da se adaptira na stres, a sa druge, sniţeni nivoi serotonina su rezultat raznih prolongiranih oblika stresova. 
Naučni dokazi upućuju na činjenicu da su aktivni principi Rodiolina, rozavin i salidrozid, podiţući nivo serotonina u mozgu, u stanju da spreče ili čak eliminišu depresivnu simtomatologiju. Rodiolin pomaţe transport prekursora serotonona, triptofana i 5- hidroksitriptofana u mozak. Sposobnost Rodiolina da pomogne organizmu da se adaptira na stres vezana je za njegovu sposobnost da poveća nivoe serotonona u mozgu. 
Moćno antidepresivno dejstvo Rodiolina (Rhodiola rosea) dokaz je moćnih adaptogenoh svojstava ove biljke. 
Efekti RODIOLINA na srce 
Za stres odgovorni simpatički nervni sistem i nadbubreţne ţlezde u bliskoj su vezi sa funkcijom srca. Na ţalost, ovi regulatorni mehanizmi se u savremenom društvu prekomerno troše zbog hroničnog izlaganja stresu, koje štetno utiče na srce i na njegove funkcije. 
Naučnici su dokazali da se kod ţivotinja koje prime kateholamine skoro renutno razvijaju prekomerne kontrakcije vlakana srčanog mišića, poznate kao lezije kontraktilnih jedinica (snopova) (engl. contraction band laesions) srca. Ove lezije su rezultat tako jakih kontrakcija miokarda pri kojima vlakna konačno pucaju, stvarajući pruge mrtvih ćelija. Rezultat ovoga nije samo disfunkcionalnost dotičnog dela srčanog mišića, nego moţe da bude oštećen prirodan i koordinisan prenos impulsa koji putuje kroz srčani mišić. To moţe da prouzrokuje aritmiju (otkucaji srca mimo normalnog ritma). Nadalje, kortikosteroidi koji se oslobaĎaju tokom odgovora na stres deluju na potrošnju kalijuma, pa se kao rezultat toga javlja hipokaliemija, koja dalje potencira sklonost miokarda ka stanjima aritmije. Što veći nivoi hormona stresa, veći je broj ozleĎenih kontraktilnih jedinica, i stoga, veća mogućnost za iznenadnu srčanu smrt. 
Rhodiola rosea deluje protektivno na srce. Prevencija srčanih oštećenja pripisuje se dogaĎajima koji vode sniţavanju količine kategolamina i kortikosteroida, osloboĎenih tokom odgovora na stres. Rhodiola rosea, normalizujući aktivnost nadbubreţnih ţlezda, moţe ponovo da uspostavi
normalne nivoe holesterola, glukoze i kalijuma u krvi, kao i skladan krvni pritisak i tako smanji faktore rizika od srčanih oboljenja. Jedno od najinteresantnijih otkrića je da se antiaritmički efekat Rhodiola rosea ispoljava preko endogenih opioida. Ove komponente, slične po strukturi i funkciji opijatima, stvaraju se u našem organizmu kako bi se reducirao osećaj bola. Opioidi – endorfini, enkefalini i dinofrini – funkcionišu kao fizioliški analgetici. Kroz aktivnost endogenih opoioida „ubijanje bola-pomoć srcu“ Rodiolin štiti srce od aritmije i čak od ishemijskog insulta. Sadejstva izmeĎu Rhodiola rosea, endogenih opioida i receptora opioida nisu još potpuno razjašnjena. Moglo bi se zaključiti da su opioidi uključeni u ishemijsko prekondicioniranje, proces putem koga miokard postaje povišeno rezistentan na oštećenja srčanog tkiva pod dejstvom mali količine kiseonika u srcu, kao posledice slabog koronarnog snabdevanja krvlju. 
Znači, Rodiolin povećava otpornost srčanog mišića na štetna dejstva stresa i hipoksije. 
RODIOLIN i imuni sistem 
Stres signifikantno slabi imunitet ukoliko je već ranije podlegao stresu i uništava našu otpornost na razne vrste napada. To bi mogao biti ključ pomoću koga se stres tako čvrsto uvreţio u savremenom društvu – slabljenjem imune rezistencije protiv potencijalnih napadača, ekstremnih agenasa), imune tolerancije (protiv sopstvenih antigena) i imunog nadzora (antitumorski imunitet). Slabljenje ovih imunih mehanizama dovodi do „hvatanja zamaha“ oportunističkih, degenerativnih, autoimunih i malignih bolesti. 
Rhodiola rosea je, u ulozi zaista izuzetnog adaptogena, odličan antidot za socijalne bolesti nastale usled povišenog stresa i sniţenja imuniteta. Jedna od njenih najvaţnijih uloga u modulaciji stresa je u postianju homeostaze u organizmu. Sa ponovo uspostavljenom homeostazom imune ćelije funkcionišu ispravno kada regulacioni molekuli, kao glikokortikoidi i interferon-4 (IFN-4), ostaju u nivoima u saglasnosti sa zdravljem. 
Ukratko, Rodiola rosea može da se tretira kao jedinstvena, uravnotežavajuća, antistresna, imunoprotektivna adaptogena lekovita biljka, podesna da postane deo savremenog biljnog lekovitog protokola.
RODIOLIN i maligniteti 
Razumevanje molekularne biologije veoma je vaţno za razumevanje patogenih mehanizama bolesti. Ogromna količina informacija otkriva da se ćelije našeg organizma ponašaju poput multićelijskog „socijalnog“ organizma. U suštini svega je celularna komunikacija, ili popularno rečeno, „meĎućelijski razgovor“odnosno način na koji ćelije izmeĎu sebe stvaraju, transmituju, primaju i interpretiraju veliki broj informacija i poruka. Komunikacija izmeĎu ćelija dozvoljava svakoj ćeliji da odresi svoj poloţaj i determiniše svoju ulogu kao člana tima. Svi ti procesi su od suštinskog značaja, jer u cilju očuvanja integriteta celog organizma, ćelije moraju da saraĎuju u harmoniji i da meĎusobno demonstriraju „razumevanje i hemijsku naklonost“. Kada se naklonost izgubi, ćelijska komunikacija opada i ćelije se ili adaptiraju (ponekad na račun promene funkcije) ili postaju sklone izolaciji, poremećeju, oštećenju ili čak uništenju. 
Bilioni ćelija gube se svakoga dana i one moraju da budu zamenjene stvaranjem novih ćelija u vrlo specifičnom procesu deljenja ćelija – mitozi. Karakteristika mitoze je deljenje ćelije „roditelja“ u dve potpuno identične ćelije „kćerke“. Najvaţniji proces u deobi ćelije je replikacija velikog i sloţenog molekula, nosioca genetskih obeleţja (specifičnosti), dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). DNK je naše nasledstvo koje se prenosilo kroz evoluciju ljudske vrste, „namotano i zbijeno“ u dvostruki heliks (spiralu). Originalna, potpuno individualna kompozicija genetskog materijala svakog ţivog bića rezultira iz jednog drugog, specifičnog načina deobe ćelija – redukcione deobe zvane mejoza. Ona je poseban tip mitoze tokom koje se DNK roditelja mešaju i rekombinuju („crossing over“) na skoro beskonačan broj načina, omogućujući stvaranje apsolutno neponovljivo jedinstvene nove individue. Mitoza je predvidiv i potpuno kontrolisan proces, strogo regulisan okolnim signalima gore pomenutog ćelijskog opštenja. Na svakoj strani na kojoj ćelija dodiruje susednu „kontakt inhibicija“ raste. Još vaţnije, postoje geni koje stimulišu deobu ćelije, radeći u skladu sa genima koji supersiraju replikaciju, zvanim „tumor- supresirajući“ geni. Ovi geni deluju ili stvarajući zastoj procesa replikacije ili inicirajući ćelijsko samouništenje, kroz proces nazvan apoptoza, (programirana ćelijska smrt). Ovo se obično dešava kada je DNK nepovratno oštećena. Gen P53, poznat kao supersorski gen ili „čuvar genoma“, je gen koji koči ćelijsku deobu. Postoji čitav arsenal ćelijskih enzima, nazvanih nespecifične endonukleaze, koje stalno obnavljaju DNK, ukoliko je oštećena. Ovi enzimi su po prirodi reparativni. 
Obzirom na izuzetno izraţena antioksidativna svojstva, Rhodiola deluje nespecifično na kancer, kako pre pojave, tako i po postizanju uporišta. Njeni aktivni principi mogu da učestvuju u prevenciji oštećenja, izazvanihi dejstvom slobodnih radikala i mutagena, i u obnavljanju već nastalih oštećenja naDNK. Rhodiola rosea supresira, takoĎe, genetske mutacije; ovaj efekat je naročito izraţen pri uzimanju 40% ekstrakta. Rhodiola rosea u potpunosti supresira aktivnost slabih mutagena, a umanjuje aktivnost osrednjih mutagena za 80-92%.
Rodiolin, pri uzimanju u kombinaciji sa konvencionalnom terapijom, moţe da obezbedi veći terapeutski uspeh hemoterapije, ublaţavajući njene loše efekte (neţeljena dejstva). Tako je, na primer, Rhodiola rosea u kombinaciji sa adriamicinom vrlo delotvorna u tretiranju metastaza, a pored toga deluje i kardioprotektivno. 
RODIOLIN – Rhodiola rosea i psiho-fizičke performanse 
Na osnovu podataka dobijenih praćenjem dizača tegova, rvača i gimnastičara, ekstrakt Rhodiola rosea povećava kapacitet fizičkih aktivnosti, smanjuje zamor i poboljšava opšte mentalno i fizičko stanje subjekta. Rhodiola rosea omogućava, takoĎe, brţe napredovanje performansi i u mnogim drugim sportovima. Dokazani su anabolički efekti ove biljke, uključujući i njenu sposobnost da poveća telesnu masu. Upotreba Rhodiola rosea povećava mišićne proteine, sadrţaj adenozintrifosfata (ATP) u mišićima i nivoe kreatin fosfata. 
Rhodiola rosea povećava performanse (učinak) i izdrţljjivost atletičara, pospešuje anabolizam (povećavajući masu kontraktilnih mišićnih vlakana), omogućava efikasnije korišćenje metaboličkih rezervi i poboljšava opšte stanje i mentalnu budnost. Rhodiola poboljšava memoriju i uopšte intelektualni rad. 
Rhodiola rosera deluje povoljno i protiv procesa starenja. 
Na osnovu naučnih razmatranja može se navesti da Rodiolin (raspolažući aktivnim principima) poseduje izvanredna lekovita svojstva. Istraživači su zaključili da je Rhodiola rosea, kao adaptogena biljka, daleko moćnija od drugih adaptogena, uključujući i korejski žen-šen, sibirski žen-šen, šizandru i araliju. Moćno antidepresivno dejstvo Rhodiola rosea dokaz je njenih adaptogenih svojstava. Rhodiola rosea je izuzetan adaptogen, koju odlikuje nekoliko jedinstvenih osobina, koje ovu lekovitu biljku stavljaju iznad drugih adaptogena. 
Sve u svemu, Rhodiola može da nam pomogne da živimo duže i zdravije.
Literatura 
Chrousos GP, Gold PS, The concepts of stress and stress system disorders: overwiev of physical and behavioral homeostasis. JAMA, 267, 9, 1224, 1992. 
Calogero A et al. Multiple regulatory feedback loops in hypothalamic corticotropin-releasing hormone secretion. J Clin Invest, 82, 767, 1988. 
Ader R, Felten D, Cohen N. Interactions between the brain and the immune system. Annu Rev Pharmacol Toxycol, 30, 561, 1990. 
Baranov VM. Experimental trials of herbal adaptogen effect on the quality of operator activity, mental and professional working capacity. Institute of medical and Biolčogical Problems, Russian Federation Ministry of Health, phase two, 1994. 
Dantzer R. Stress and immunity: what have we learnd from psychoneuroimmunology? Acta Physiol Scan Suppl, 640, 43-6, 1997. 
Kurkin VA, Zapesochnaya GG. Chemical composition and pharmacological properties of Rhodiola rosea. Chem Pharm J Moscow, 20 10 1231-44, 1986. 
Arctic Root (Rhodiola rosea). Thge Powerful New Ginseng Alternative. Germano C, Ramazanov Z (eds.), Kensington Books, Kensigton Publishing Corp, New York, 1999.

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

презентація 2
презентація 2презентація 2
презентація 2hnatjuk
 
Відкрита виховна година "Ми - українці"
Відкрита виховна година "Ми - українці" Відкрита виховна година "Ми - українці"
Відкрита виховна година "Ми - українці" kovalishinsvitlana
 
Nadrealizam i salvador dali, dio 2.
Nadrealizam i salvador dali, dio 2.Nadrealizam i salvador dali, dio 2.
Nadrealizam i salvador dali, dio 2.Claudia Soldatic
 
Sandro Botičeli
Sandro BotičeliSandro Botičeli
Sandro BotičeliPogimnazija
 
5 КЛАС Види графіки
5 КЛАС Види графіки5 КЛАС Види графіки
5 КЛАС Види графікиViraMakcymchuk
 
Ненасловљена презентација.pptx
Ненасловљена презентација.pptxНенасловљена презентација.pptx
Ненасловљена презентација.pptxDanijela77
 
Rock prezentacija
Rock prezentacijaRock prezentacija
Rock prezentacijaZdenko97
 
Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr
 Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr
Helsingborg bilder Gamla bilder från NorrJan-Erik Hyllen
 
Микровълни
МикровълниМикровълни
Микровълниmtrad
 
Психосоматске болести
Психосоматске болестиПсихосоматске болести
Психосоматске болестиSimonida Vukobrat
 
Nikola Tesla Prezentacija
Nikola Tesla PrezentacijaNikola Tesla Prezentacija
Nikola Tesla PrezentacijaZdravkoDjuric
 
Українська співачка світової слави
Українська співачка світової славиУкраїнська співачка світової слави
Українська співачка світової славиНБУ для дітей
 
светлина
светлинасветлина
светлинаmtrad
 
Атомні електростанції України. Проєкт 9 клас
Атомні електростанції України. Проєкт 9 класАтомні електростанції України. Проєкт 9 клас
Атомні електростанції України. Проєкт 9 класCupCakeDoo
 

Was ist angesagt? (20)

Dnevnik ane frank
Dnevnik ane frankDnevnik ane frank
Dnevnik ane frank
 
презентація 2
презентація 2презентація 2
презентація 2
 
Відкрита виховна година "Ми - українці"
Відкрита виховна година "Ми - українці" Відкрита виховна година "Ми - українці"
Відкрита виховна година "Ми - українці"
 
Nadrealizam i salvador dali, dio 2.
Nadrealizam i salvador dali, dio 2.Nadrealizam i salvador dali, dio 2.
Nadrealizam i salvador dali, dio 2.
 
Sandro Botičeli
Sandro BotičeliSandro Botičeli
Sandro Botičeli
 
Відкриття тижня початкових класів
Відкриття тижня початкових класівВідкриття тижня початкових класів
Відкриття тижня початкових класів
 
5 КЛАС Види графіки
5 КЛАС Види графіки5 КЛАС Види графіки
5 КЛАС Види графіки
 
Ненасловљена презентација.pptx
Ненасловљена презентација.pptxНенасловљена презентација.pptx
Ненасловљена презентација.pptx
 
Rock prezentacija
Rock prezentacijaRock prezentacija
Rock prezentacija
 
Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr
 Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr
Helsingborg bilder Gamla bilder från Norr
 
Микровълни
МикровълниМикровълни
Микровълни
 
Split
SplitSplit
Split
 
Психосоматске болести
Психосоматске болестиПсихосоматске болести
Психосоматске болести
 
2.popkunst-konspekt
2.popkunst-konspekt2.popkunst-konspekt
2.popkunst-konspekt
 
Nikola Tesla Prezentacija
Nikola Tesla PrezentacijaNikola Tesla Prezentacija
Nikola Tesla Prezentacija
 
Квіти у чарівну літню пору...
Квіти у чарівну літню пору...Квіти у чарівну літню пору...
Квіти у чарівну літню пору...
 
Українська співачка світової слави
Українська співачка світової славиУкраїнська співачка світової слави
Українська співачка світової слави
 
светлина
светлинасветлина
светлина
 
Атомні електростанції України. Проєкт 9 клас
Атомні електростанції України. Проєкт 9 класАтомні електростанції України. Проєкт 9 клас
Атомні електростанції України. Проєкт 9 клас
 
06.ekspressionism
06.ekspressionism06.ekspressionism
06.ekspressionism
 

Andere mochten auch

Online Learning and the Future of Engineering Education
Online Learning and the Future of Engineering EducationOnline Learning and the Future of Engineering Education
Online Learning and the Future of Engineering EducationPieter De Vries
 
Ebd aula 3 4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.
Ebd aula 3  4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.Ebd aula 3  4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.
Ebd aula 3 4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.GIDEONE Moura Santos Ferreira
 
Business Presentation
Business PresentationBusiness Presentation
Business PresentationImre Hamza
 
Siblings of Children with Special Needs
Siblings of Children with Special NeedsSiblings of Children with Special Needs
Siblings of Children with Special NeedsAmanda Goh
 
Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.
Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.
Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.GIDEONE Moura Santos Ferreira
 
Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008
Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008
Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008Nilesh Mehta
 
Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)
Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)
Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)Constantine Zerov
 
Dodaci protiv stresa dr Stevan Somborac
Dodaci protiv stresa dr Stevan SomboracDodaci protiv stresa dr Stevan Somborac
Dodaci protiv stresa dr Stevan SomboracZoran Stojcevski
 
Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)
Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)
Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)IT Arena
 
Complex Sentences
Complex SentencesComplex Sentences
Complex SentencesKez Hickman
 
Power BI February update with Recent Cool features
Power BI February update with Recent Cool features Power BI February update with Recent Cool features
Power BI February update with Recent Cool features Vishal Pawar
 

Andere mochten auch (20)

Online Learning and the Future of Engineering Education
Online Learning and the Future of Engineering EducationOnline Learning and the Future of Engineering Education
Online Learning and the Future of Engineering Education
 
ABDU CV
ABDU CVABDU CV
ABDU CV
 
Ebd aula 3 4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.
Ebd aula 3  4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.Ebd aula 3  4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.
Ebd aula 3 4°trimestre 2016 Abraão,a esperança do Pai da fé.
 
Xantho plus
Xantho plusXantho plus
Xantho plus
 
6 fjs o 41211 vs. tcr nicaragua
6 fjs o 41211 vs. tcr nicaragua6 fjs o 41211 vs. tcr nicaragua
6 fjs o 41211 vs. tcr nicaragua
 
TABLETY
TABLETYTABLETY
TABLETY
 
Business Presentation
Business PresentationBusiness Presentation
Business Presentation
 
Siblings of Children with Special Needs
Siblings of Children with Special NeedsSiblings of Children with Special Needs
Siblings of Children with Special Needs
 
Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.
Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.
Ebd aula 7 4°trimestre 2016 José,fé em meio as injustiças.
 
Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008
Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008
Integrating MOSS 2007 with SSRS 2005/2008
 
Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)
Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)
Авторське право і суміжні права. (О. Арданов)
 
Reclama -2016
Reclama -2016Reclama -2016
Reclama -2016
 
Ley de transito 24.449
Ley de transito 24.449Ley de transito 24.449
Ley de transito 24.449
 
Dodaci protiv stresa dr Stevan Somborac
Dodaci protiv stresa dr Stevan SomboracDodaci protiv stresa dr Stevan Somborac
Dodaci protiv stresa dr Stevan Somborac
 
Patents 101
Patents 101Patents 101
Patents 101
 
I forum education
I forum   educationI forum   education
I forum education
 
Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)
Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)
Engineering the Future (Ruslan Zakharchenko Business Stream)
 
DPLL PRESENTATION
DPLL PRESENTATIONDPLL PRESENTATION
DPLL PRESENTATION
 
Complex Sentences
Complex SentencesComplex Sentences
Complex Sentences
 
Power BI February update with Recent Cool features
Power BI February update with Recent Cool features Power BI February update with Recent Cool features
Power BI February update with Recent Cool features
 

Ähnlich wie Rhodiolin

Ähnlich wie Rhodiolin (17)

Soul zdravlje iz semenke
Soul zdravlje iz semenkeSoul zdravlje iz semenke
Soul zdravlje iz semenke
 
Dr Stevan Somborac - dodaci protiv stresa
Dr Stevan Somborac -  dodaci protiv stresaDr Stevan Somborac -  dodaci protiv stresa
Dr Stevan Somborac - dodaci protiv stresa
 
34 RAZLOGA ZA UZIMANJE GODŽIJA
34 RAZLOGA ZA UZIMANJE GODŽIJA34 RAZLOGA ZA UZIMANJE GODŽIJA
34 RAZLOGA ZA UZIMANJE GODŽIJA
 
Aronia
AroniaAronia
Aronia
 
Genadij Petrovic Malahov-Zdravlje mushkarca
Genadij Petrovic Malahov-Zdravlje mushkarcaGenadij Petrovic Malahov-Zdravlje mushkarca
Genadij Petrovic Malahov-Zdravlje mushkarca
 
Alkaloidi
AlkaloidiAlkaloidi
Alkaloidi
 
Lekovite biljke
Lekovite biljkeLekovite biljke
Lekovite biljke
 
Lekovite biljke - Đorđe
Lekovite biljke - ĐorđeLekovite biljke - Đorđe
Lekovite biljke - Đorđe
 
Sremuš prezentacija
Sremuš prezentacijaSremuš prezentacija
Sremuš prezentacija
 
Holikan
HolikanHolikan
Holikan
 
Ендокрини и нервни систем
Ендокрини и нервни системЕндокрини и нервни систем
Ендокрини и нервни систем
 
Genadij Petrovic Malahov- Gladovanje
Genadij Petrovic Malahov-  GladovanjeGenadij Petrovic Malahov-  Gladovanje
Genadij Petrovic Malahov- Gladovanje
 
Aronovic boris ciscenje organizma
Aronovic boris   ciscenje organizmaAronovic boris   ciscenje organizma
Aronovic boris ciscenje organizma
 
Prezentacija Tinkture Sremusa (Allium Ursinum - divlji beli luk, medvedjii luk)
Prezentacija Tinkture Sremusa (Allium Ursinum - divlji beli luk, medvedjii luk)Prezentacija Tinkture Sremusa (Allium Ursinum - divlji beli luk, medvedjii luk)
Prezentacija Tinkture Sremusa (Allium Ursinum - divlji beli luk, medvedjii luk)
 
Kultura zdravog života-
Kultura zdravog života- Kultura zdravog života-
Kultura zdravog života-
 
Endokrinologija - Interna medicina
Endokrinologija - Interna medicinaEndokrinologija - Interna medicina
Endokrinologija - Interna medicina
 
Prezentacija Tinkture sremuša
Prezentacija Tinkture sremušaPrezentacija Tinkture sremuša
Prezentacija Tinkture sremuša
 

Mehr von Zoran Stojcevski (20)

Para protex
Para protexPara protex
Para protex
 
D drops Vitamin D za stare i mlade
D drops Vitamin D za stare i mladeD drops Vitamin D za stare i mlade
D drops Vitamin D za stare i mlade
 
Calivita int. quality life (german)
Calivita int. quality life (german)Calivita int. quality life (german)
Calivita int. quality life (german)
 
Cali vita produkt katalog - german
Cali vita   produkt katalog - germanCali vita   produkt katalog - german
Cali vita produkt katalog - german
 
D drops
D drops D drops
D drops
 
Paraprotex
ParaprotexParaprotex
Paraprotex
 
XShape
XShapeXShape
XShape
 
Vein proteX
Vein proteXVein proteX
Vein proteX
 
Urx
UrxUrx
Urx
 
Strong bones plus
Strong bones plusStrong bones plus
Strong bones plus
 
Spirulina chlorella plus
Spirulina chlorella plusSpirulina chlorella plus
Spirulina chlorella plus
 
SambuRex
SambuRexSambuRex
SambuRex
 
Resveratrol plus
Resveratrol plusResveratrol plus
Resveratrol plus
 
ProbioBalance
ProbioBalanceProbioBalance
ProbioBalance
 
Organic noni
Organic noniOrganic noni
Organic noni
 
Oregano oil
Oregano oilOregano oil
Oregano oil
 
Omega 3 concentrate
Omega 3 concentrateOmega 3 concentrate
Omega 3 concentrate
 
MagneZi B6
MagneZi B6MagneZi B6
MagneZi B6
 
Lutein plus
Lutein plusLutein plus
Lutein plus
 
Low deuterium oxy cristal
Low deuterium oxy cristalLow deuterium oxy cristal
Low deuterium oxy cristal
 

Rhodiolin

  • 1. RHODIOLIN RHODIOLIN je moćno, ali i delikatno oružje u borbi protiv stresa, sadrži adaptogene biljke i kompleksnu multivitaminsku i multimineralnu formulu. Rhodiola rosea je poseban adaptogen sa nekolioko jedinstvenih osobina koje ovu lekovitu biljku uzdižu visoko iznad drugih adaptogena. Arktička ruža, Zlatni koren (Engl. Arctic root, Golden root, Lat. Rhodiola rosea) Za razliku od našeg pretka, koji se sa stesom sretao periodično tokom dana, prisiljen da se “bori ili beži”, iskustvo savremenog čoveka sa stresom po prirodi je hroničnije, stres je daleko podmukliji i pustoši ljudsku vrstu. Tehnočoški i civilizacijski napredak podleţu geometrijkskoj progresiji, pa sporost u evolutivnoj adaptaciji čini čoveka sklonim novim tipovima stresa (npr. zagaĎenje okoline, toksini u vazduhu, void i namirnicama, emocionalni oblici stresa, ekonomska, porodična i socijalna očekivanja, odgovornost itd.). MeĎutim, stres nije novi pojam. Upravo suprotno, to je proces stariji od ljudi, koji je, donekle, bio sastavni deo razvoja ljudske vrste. Stres je bilo koji factor nametnut organizmu, koji narušava normalnu biohemijsku i fiziološku ravnoteţu i traţi odgovor, koji utiče na ceo organizam. Doktor Hans Seli (Hans Selye – Jànos Selye), u svetu slavan po izučavanju stresa, otkrio je uticaj koji dugotrajni stres ostavlja na organizam. Doktor Seli je identifikovao tri strukturne-organske promene kod pacova izlaganih ponavljanjem štetnom stimulusu (stresoru): hipertrofija kore nadbubreţne ţlezde, atrofija timusa i ostalih limfoidnih tkiva i gatroduodenalni ulkus. On je, takoĎe, identifikovao tri komponente fiziološkog stresa: stresor, fiziološki ili hemijski poremećaj izazvan dejstvom stresora i adaptacioni odgovor tela na stresor. Seli je verovao da nespecifični fizioiliški odgovor na delovanje bilo kog dugoročnog stresora prouzrokuje ove tri promene. Seli je nazvao ovaj odgovor generalni adaptacioni sindrom (GAS), podelivši ga u tri faze: faza alarma, faza rezistencije i faza Zamora (iscrpljenosti).
  • 2. 1) Alarm – Organizam se suočava sa povišenom aktivnošću simpatičkog nervnog sistema (SNS) i povećava oslobaĎanje kateholamina i kortikosteroida. Masa timusa, slezine, limfnih ţlezda i jetre se smanjuje, dok se masa nadbubreţnih ţlezda uvećava. Faza alarma karakteristična je po stanju izraţenog katabolizma u organizmu. 2) Rezistencija ili adaptacija – Ukoliko stresor deluje u kontinuitetu, organizam odgovara povišenom rezistencijom na štetni faktor. Anaboličke funkcije nadvladavaju kataboličke procese i organizam postaje povišeno rezistentan na stresor. Bolesti faze adaptacije se razvijaju ukoliko stanje rezistencije ili adaptacije ne obnavlja homeostazu. Homeostaza podrazumeva sve procese kojima se telo odrţava u stanju fiziološko-dinamičke ravnoteţe. Uloga fiziološkog ogovora organizma na stres je da zadrţi dinamičku ravnoteţu tela. 3) Zamor – Nastavljanjem delovanjem stresora, rezistencija iz druge faze se gubi. Organizam više nije u stanju da bude otporan na dejstvo stresora. Bolesti i stanja vezana za stres se manifestuju u fazi zamora. Obzirom da 80% bolesti vodi poreklo od posledica stresa, proizlazi da većina nas danas ţivi u “fazi Zamora”. Glavni socio-medicinski problemi današnjice, nazvani civilizacijskim bolestima, su maligniteti (kancer), kardiovaskularne bolesti (KVB), hipertenzija (povišeni krvni pritisak), cerebrovaskularni insult (CVI ili šlog) i dijabetes melitus (povišeni šećer u krvi). Naţalost, naša ishrana preraĎenom i rafinisanom hranom, praktično “anti-hranom”, lišenom esencijalnih, vitalno bitnih nutritive, nije “prijateljska ruka” u zaštiti od stresa. MeĎutim, ljudi nikada ne odustaju! Neprekidno se istraţuju nove mogućnosti za borbu protiv stresa i očuvanje zdravlja ljudi. Nauka o ishrani je mlada nauka. Interesovanje za razne komponente hrane i uloge koje im pripadaju u organizmu aktuelno je tek u poslednjih nekoliko dekada. Naučnici su u eksperimentima ekstrahovali i izolovali komponente za koje je, potom, otkriveno da su vitamini i minerali. U stvari, hemija je omogućila otkrivanje izuzetno značajne uloge vitamina i minerala za funkcionisanje organizma. Danas su javne informacije o ovim nutritivima u porastu, kako zbog naših nastojanja da postignemo optimalno zdravlje, tako i kao odraz napredovanja u industriji prirodnih proizvoda (organska gajena hrana). Mada vitamini i minerali okupiraju paţnju nutricionista zbog njihovog značaja kao potpore zdravlju, danas se pojavljuje nova klasa podjednako značajnih nutritiva. Ovu skupinu čine „fitonutritivi“, moćna jedinjenja iz biljaka, koja mogu da deluju blagotvorno na organizam. U ţiţi interesovanja biljnog carstva su lekovite biljke adaptogeni, poznati praktičarima tradicionalne medicine već hiljadama godina, koji se sada ponovo „otkrivaju“. Vaţno je znati koje su biljke zaista adaptogeni.
  • 3. Biljka se moţe smatrati adaptogenom ukoliko zadovoljava sledeće kriterijume: Biljka mora biti netoksična i potpuno bezopasna za organizam. Ona mora da dozvoli normalno odvijanje fizioloških funkcija. Ona mora da ispolji nespecifičnu aktivnost koja treba da podrži normalne funkcije organizma uprkos širokom rasponu ataka na organizam (npr. stres). Ona treba da normalizuje telesne funkcije bez obzira na pravac otklona patološkog stanja. Drugim rečima, ona treba da koriguje kako hipo, tako i hiperfunkcionalne poremećaje u organizmu. Ovo su vrlo visoki zahtevi za bilo koju supstancu. Za razliku od lekova, kod kojih postoji mogućnost za ispoljavanje sporednih efekata, adaptogeni moraju da budu blagotvorni za organizam, ne izazivajući poremećaje niti ikakvu štetu. Nema mnogo biljaka koje poseduju adaptogena svojstva, te da nije bilo ruskih naučnika, adaptogene karakteristike Rhodiola rosea i nekih drugih biljaka nikada ne bi bile otkrivene. Sledeća tabela daje pregled nekih lekovitih biljaka koje se smatraju adaptogenima. Andrographis paniculata (Acanthaceae) Arogyappcha (Trichopus zeylanicus) Ashwaganda (Withania somnifera) – Ašvaganda Chikpea (Cicer arietinum) – Vrsta stočnog graška Chinese magnolia (Schizandra chinensis) – Kineska magnolija, šizandra Dangshen (Codonopsis pinosula) Ginseng (Panax Ginseng) – Korejski žen-šen Golden root (Rhodiola rosea) – Arktička ruža, rodiola Hoppea dichotoma (Gentianacea) Leuzea carthamoides Maral root (Rhaponticum carthamoides) Reishi (Ganoderma lucidum) – Reiši pečurka Siberian ginseng (Eleutherococcus senticosus) – Sibirski žen-šen Tulsi (Ocimum sanctum)
  • 4. Šta je RHODIOLIN ? Rhodiolin je specijalni dodatak ishrani, ekstrahovan iz biljke Rhodiola rosea, poznate, takoĎe, i kao „Arktička ruţa“ ili „Zlatni koren“. Rhodiola rosea je predstavnica familije crassulacea, koja je endemska u istočnom Sibiru i raste na nadmorskoj visini od 3000 – 6000 m. Njeni ţuti cvetovi mirišu poput esencije ruţinog mirisa i otuda u imenu reč „rosea“. U sibiru se kaţe da će „ljudi koji piju čaj od Rhodiola rosea ţiveti više od 100 godina“. Rhodiola rosea je lekovita biljka poštovana vekovima ne samo u Rusiji, nego i Kini i središnjoj Aziji. Lekari u Mongoliji prepisivali su ovu lekovitu biljku u lečenju tuberkuloze i kancera. Ruski naučnici sa Tomsk Stejt Univerziteta (Tomsk State University) potvrdili su legendarni blagotvorni učinak ove biljke. Nekoliko dvostruko slepih, placebo-kontrolisanih istraţivanja, pruţila su jake dokaze o retko visokoj biološkoj aktivnosti Rhodiola rosea bez detektibilnog nivoa toksičnosti. Stoga je zaključeno da Zlatni koren nije samo još jedna adaptogena biljka iz rusije, nego da Rhodiola rosea (kao sibirski ţen-šen) poseduje nekoliko jedinstvenih osobina koje je izdvajaju od drugih adaptogena. Nekoliko vrsta Rhodiola je otkriveno ne samo u bivšem Sovjetskom Savezu, nego i u Evropi i planinama Kavkaza u Gruziji. Ruski naučnici su identifikovali blizu 200 vrsta, od kojih je 14 podvrgnuto intenzivnim istraţivanjima. Hemijski sastav i farmakološko dejstvo Rhodiole izrazito zavisi od vrste. Biljka sadrţi mnoštvo fitohamikalija, uključujući fanipropanoide, proantocijanidine i flavonoide. Šta Rhodiola rosea-u izdvaja od drugih vrsta iz te familije? Najvaţnija jedinjenja za koja je naučno i hemijski dokazano da su jaki aktivni principi Rhodiola rosea su polifenoli rozavin, rozin, rodiolin, salidrozid i njegov aglikon p-tirozil. Mnoge biljke rhodiola sadrţe salidrozid, uključujući i Belu vrbu (lat. Salix alba) i zimzelenu biljku zvanu rododendron, koje sadrţe salidrozid, ali ne i rozavin. Naučnici dokazuju da od postojećih oko 200 različitih vrsta Rhodiola samo Rhodiola rosea sadrţi rozavin i srodna fitojedinjenja, rozin i rozarin, pored salidrozida. Dakle, pored drugih srodnih vrsta, Rhodiola rosea je biološki najaktivnija. Ipak, osnovno je standadizovati sadrţaj vaţnih aktivnih principa ekstrakta Rhodiola rosea, rozavina i salidrozida, jer jedino u sadejstvu ova dva jedinjenja obezbeĎuju obećanu efikasnost.
  • 5. Šta Rhodiolu čini tako čuvenom biljkom? Naučno dokazana i zdravstveno-korisna svojstva Rhodiole su: Antistresno i antidepresivno dejstvo Jačanje funkcije miokarda Antiaritmijsko dejstvo Kardioprotektivno dejstvo od ishemijskog oštećenja Adaptogeno i pospešujuće dejstvo na imuni sistem Poboljšanje imunološkog nadzora (antitumorski efekat) Umanjenje nepovoljnih dejstava hemoterapije Poboljšanje atletskih performansi Poboljšanje intelektualnih funkcija Harmonizacija seksualnih funkcija oba pola Harmonizacija glikoregulacije Zaštitno dejstvo na jetru Jaka opšta antioksidativna zaštita na ćelijskom nivou Prevencija od poremećaja i bolesti vezanih za starenje Šta je veza između RODIOLINA (Rhodiola rosea) i bolesti? Antistresne osobine RODIOLINA Obzirom da većina bolesti (oko 80% ili više!) vodi poreklo od posledica stresa, ukoliko smo u stanju da smanjimo ili čak potpuno anuliramo efekte stresa, moţemo bar teoretski, da sprečimo pojavu bolesti. Stres, sam po sebi, nije nezavistan entitet, nego sistem nezavisnih procesa, uobličenih prirodom, intenzitetom i trajanjem dejstva stresora, i percepcije, procene i efikasnosti odbrane napadnute individue, koja na njih reaguje psihološkim i fiziološkim odgovorom. Psihosocijalni distres moţe biti predskazatelj psiholoških i fizičkih zdravstvenih tegoba. Razrešenje problema osobe moţe da preuveliča ili ublaţi fizičke konsekvence odgovora na stres. Odgovor moţe biti promena u ponašanju sa potencijalno štetnim delovanjem na zdravlje (npr. povećano pušenje, promene u navikama uzimanja hrane). Ozbiljni poremećaji ciklusa spavanja/buĎenja zabeleţeni su kod mnogih ljudi pod stresom i u mnogim slučajevima hospitalizacije. Istraţivanja su pokazala da lišavanje sna i cirkadijalni poremećaji, čak i kod mladih, inače zdravih osoba, štetno utiču na funkcionisanje respiratornog i imunog sistema. Čak su i delimični poremećaji sna povezani sa promenama aktivnosti natural killer ćelija (NK) (ćelije
  • 6. „prirodne ubice“) i kod zdravih osoba, dok su do nedavno samo zaista ozbiljno bolesni pacijenti procenjivani po pitanju adekvatnosti i strukture sna. Rešenje problema se definiše kao proces upravljanja stresnim zahtevom i poticajem koji su ocenjeni kao nekorisna ili prekomerno ispoljena odreĎena svojstva osobe. Mera do koje osoba odgovara distresom na stres, koristeći efikasnu strategiju rešenja problema, odreĎuje stepen ublaţavanja stresnog izazova. Obrnuto, neefikasan i negativan pokušaj razrešenja problema moţe da pojača dejstvo distresa na zdravlje i, tako, pojača sklonost ka bolestima. Faktori koji utiču na osetljivost ili podloţnost na stres su ţivotna dob, socioekonomski status, pol, socijalni status, osobine ličnosti (personalnost), sasmopoštovanje, genetika, ţivotni dogaĎaji, iskustvo, trenutni zdravstveni status i korišćenje adaptogenih lekovitih biljaka. Odgovor na stres se inicira kada je stresor prisutan u organizmu ili se percepira putem svesti. Odgovor na stres obuhvata aktivnost nervnog sistema (simpatičkog /SNS/ dela autonomnog nervnog sistema), endokrinog sistema (hipofize i nadbubreţnih ţlezda) i imunog sistema. Nadbubreţne ţlezde, smeštene iznad oba bubrega, sastoje se od medule i korteksa. Neuroendokrini odgovor na stres obuhvata simpatičku stimulaciju nadbubreţne medule na sekreciju hormona zbirno nazvanih kateholamini, poreklom od aminokiseline tirozina, tačnije, norepinefrina /NEN/ i epinefrina /EN/. Kateholamini su po svom delovanju katabolici, koji mobilišu glukozu skladištenu u jetri i skletnim mišićima i masne kiseline iz adipoznog tkiva. Kateholamini, zajedno sa SNS, predstavljaju sinergistički „paket“, koji pojačava odgovor na stres. Stresorom indukovana stimulacija nastavlja se sekrecijom ACTH iz hipofize, koja, zauzvrat, stimuliše adrenalni korteks da luči steroidne hormone, naročito kortizol. Kortikosteroidi su podeljeni u dve osnovne kategorije: glikokortikoidi („šečerni“ hormoni) i mineralokortikoidi. Kortizon, kortizol (hidrokortizon) i kortikosteron su glikokortikoidi. Naziv glikokortikoidi odslikava njhivu primarnu aktivnost na metabolizam ugljenih hidrata, naročito glukoze i proteina. Kortizol je prisutan u najvećoj količini (najaktivniji je od svih glikokortikoida) i igra ključnu ulogu u regulaciji matebolizma tokom stresa. OslobaĎanje kortizola u krv obezbeeĎuje da se adekvatan nivo adenozin trifosfata (ATP – „energetski molekul“ ćelije) postigne u organizmu. On to postiţe pospešivanjem metabolizma glukoze, masnih kiselina i aminokiselina kako bi obezbedio produkciju energije u obliku ATP. Mineralokortikoidi su nazvani shodno njihovoj sposobnosti da utiču na ravnotežu minerala, naročito natrijuma i kalijuma. Aldosteron, najvaţniji i biološki najaktivniji mineralokortikoid, deluje na bubrege kako bi povećao resorpciju natrijuma, i istovremeno, učinio brţom ekskreciju kalijuma (i H⁺ jona, ukoliko je potrebno). Zbirni efekat gubitka kalijuma i retencije natrijuma izaziva porast zapremine tečnosti i porast krvnog pritiska. Mineralokortikoidi se mobilišu tokom
  • 7. odgovora na stres da bi obezbedili zapreminu tečnosti sa ciljem da spreče dehidrataciju i nizak krvni pritisak. Tokom produţenih stresnih situacija ovi procesi vode promenama u organizmu koji konačno rezltiraju pogoršanjem zdravlja. U osnovi, kateholamini iz adrenalne medule pripremaju telo za aktivnosti, a kortizol mobiliše energiju (glukozu) i druge supstance potrebne kao „gorivo“ za akciju. Epinefrin ispoljava svoje osnovne efekte na kardiovaskularnom sistemu. Epinefrin povećava srčani rad i povećava dotok krvi u srce, mozak i skeletne mišiće dilatacijom krvnih sudova koji snabdevaju ove organe. On, takoĎe, širi vazdušne puteve, i na taj način povećava dotok kiseonika u krvotok. Osnovno dejstvo norepinefrina komplementarno je onom koje ispoljava epinefrin. On skuplja krvne sudove nekih unutrašnjih organa i koţe, a to deluje na usmeravanje krvi ka krvnim sudovima proširenim pod dejstvom epinefrina. Norepinefrin povećava i mentalnu budnost. Osnovno dejstvo kortizola je uticaj na metaboličke procese. Kortizol mobiliše glukozu, aaminokiseline i masne kiseline i isporučuje ih u krvotok, a takoĎe, suprimira imune i inflamatorne funkcije. Nervni, endokrini i imuni sistem komuniciraju jednostavno se koristeći signalnim molekulima i njihovim receptorima, koji, kao odgovor, regulišu ponašanje ćelija u svakom od sistema tokom strsnog poticaja. Postoje direktni i indirektni putevi uticaja izmeĎu nervnog, endokrinog i imunog sistema. Neuropeptidi direktno deluju na imune ćelije, isto kao što i indirektno utiču na neuromedijatornu endokrinu modulaciju imunih funkcija. Endokrini proizvodi (kortiol) utiču takoĎe na ponašanje nervne ćelije. Proizvodi imunih ćelija utiču kako na funkciju nervnih ćelija, tako i na funkciju endokrinih ćelija, odslikavajući adaptivnu ulogu imunog sistema kao „signalnog“ posrednika koji drţi u pripravnosti druge sisteme od pretećih stimulusa. Odgovor na stres utiče i na druge hormone. U njih se ubrajaju povišeni nivoi beta-endorfina, hormona rasta (HR), prolaktina i, u ekstemnom stresu, sniţeni nivoi antidiuretičkog hormona. Koncentracija testosterona se signifikantno sniţava tokom odgovora na stres (ovaj podataka je izuzetno vaţan kada se radi o sportistima). Mada pojedinac često ne moţe da izbegne stresore i ne moţe da promeni mnoge od tih faktora, postoje dokazi o efikasnim intervencijama, koje rezultiraju povećanom otpornošću na stres i manjim fiziološkim i psihološkim posledicama. Nakon 30 godina istraţivanja, priličan broj dokaza ukazuje da Rhodiola rosea moţe da spreči pojavu bolesti zahvaljujući njenim adaptogenim svojstvima. Jedna od najvaţnijih uloga RHODIOLINA je modulacija stresa putem vraćanja homeostaze organizmu. Ponovnim uspostavljanjem homeostaze imuni sistem i nivoi hormona dovode se u ravnoteţu, a potencijalno štetna jedinjenja, kao što su glikokortikoidi, to jest kortizol iz adtrenalnog korteksa, ostaju na nivoima koji odgovara zdravlju. Rhodiolin (Rhodiola rosea) je jedinstvena, uravnoteţujuća, antistresna i imunoprotektivna lekovitaa biljka, koja poboljšava ili obnavlja otpornost na bolesti, imunu toleranciju i imuni nadzor.
  • 8. Antidepresivna svojstva RHODIOLINA Depresija je sloţen poremećaj koji se manifestuje prisustvom osećaja tuge, indiferentnosti i razdraţljivosti, poremećaja sna, problema sa kontrolisanjem apetita i teţine (od anoreksije i gubljenja na teţini do kompulsivnog prejedanja i gojaznosti), poteškoća sa intelektualnim funkcijama, čak i prisustvom preokupacije smrću i umiranjem. Oko 15% ukupne populacije pati od glavnih depresivnih epizoda, čija se incidenca povećava sa ţivotnom dobi. Ţene podleţu depresiji dva puta češće nego muškarci, bez obzira na godine. Depresija je posledica sniţene koncentracije serotonina u mozgu. Serotonin (5-hidroksitriptamin /HT/)je neurotransmiter. Neurotransmiteri transportuju signale generisane u terminalnom aksonu nervne ćelije do postsinaptične membrane recipienta. Serotonin je jedinstveno hemijsko jedinjenje koje učestvuje u mnogim procesima, uključujući kontrakciju glatke muskulature, temperaturnu tregulaciju, kontrolu apetita, osećaj bola, ponašanje, kontrolu krvnog pritiska i respiraciju. Serotonon se, zbog sposobnosti da kontroliše krvne sudove, preporučuje kao mogućnost u lečenju migrenskih glavobolja, koje se javljaju kada se krvni sudovi u mozgu skupljaju. Najveća količina serotonina nalazi se u gastrointestinalnom (GI) traktu, gde on reguliše gastrični motilitet. Serotonin koji sintetišu neuroni nastaje u grupama ćelija unutar nuclei raphe niţeg moţdanog stabla odakle se projektuju ka višem moţdanom stablu i diencefalonu, posebno u bazalnim ganglijama i hipotalamusu. Preovladajući serotonergični sistem uključuje doprinos regulaciji ciklusa spavanje/buĎenje, stabilnoj telesnoj temperaturi i regulaciju stanja agrasije. Silazni serotonergični putevi moduliraju percepciju bola. Nizak serotoninski obrt u višem mozgu je vaţan nalaz kod pacijenata sa endogenom depresijom, ali nepoznato je da li je to uzrok ili posledica. Pad serotonina u moţdanom stablu vidan je kod deficita tijamina (vitamin B1) i smatra se da dovodi do poremećaja mentalnih funkcija, percepcije bola i drugih abnormalnosti. Kako je napomenuto ranije, u mozgu se nalaze neuroni koji sadrţe serotonin u zoni nazvanoj nuclei raphe – i to je mesto gde je serotonin aktivan. Naţalost, meĎutim, serotonin nije u stanju da proĎe krvno-moţdanu barijeru (KMB), izrazito selektivno propustivu membranu koja reguliše prolaz nekh neophodnih supstanci u mozak. Aminokiselina triptofan je polazna supstanca za produkciju serotonina. Triptofan moţe da proĎe kroz KMB u mozak, u kome se transformiše u 5-hidroksitriptofan (5-HTP) pod dejstvom enzima triptofan hidroksilaze. Završni korak je prevoĎenje 5-HTP u 5-hidroksitriptamin (5-HT), odnosno serotonin. Dva moćna enzima, to jest monoamin oksidaza (MAO) i aldehid dehidrogenaza, deluju limitirajuće na produkciju serotonina. Funkcija mozga zavisi od očuvanja odgovarajuće ravnoteţe izmeĎu nivoa serotonina i enzima koji ga inaktiviraju.
  • 9. Blagi poremećaji ravnoteţe encefaličnog serotonona vode do znatnih poremećaja u osobinama ličnosti. Pored depresije, anksioznost, opsesivno-kompulsivni poremećaj i šizofrenija u vezi su sa sniţenim nivoom serotonina. Sa jedne strane, serotonin je u stanju da pomogne telu da se adaptira na stres, a sa druge, sniţeni nivoi serotonina su rezultat raznih prolongiranih oblika stresova. Naučni dokazi upućuju na činjenicu da su aktivni principi Rodiolina, rozavin i salidrozid, podiţući nivo serotonina u mozgu, u stanju da spreče ili čak eliminišu depresivnu simtomatologiju. Rodiolin pomaţe transport prekursora serotonona, triptofana i 5- hidroksitriptofana u mozak. Sposobnost Rodiolina da pomogne organizmu da se adaptira na stres vezana je za njegovu sposobnost da poveća nivoe serotonona u mozgu. Moćno antidepresivno dejstvo Rodiolina (Rhodiola rosea) dokaz je moćnih adaptogenoh svojstava ove biljke. Efekti RODIOLINA na srce Za stres odgovorni simpatički nervni sistem i nadbubreţne ţlezde u bliskoj su vezi sa funkcijom srca. Na ţalost, ovi regulatorni mehanizmi se u savremenom društvu prekomerno troše zbog hroničnog izlaganja stresu, koje štetno utiče na srce i na njegove funkcije. Naučnici su dokazali da se kod ţivotinja koje prime kateholamine skoro renutno razvijaju prekomerne kontrakcije vlakana srčanog mišića, poznate kao lezije kontraktilnih jedinica (snopova) (engl. contraction band laesions) srca. Ove lezije su rezultat tako jakih kontrakcija miokarda pri kojima vlakna konačno pucaju, stvarajući pruge mrtvih ćelija. Rezultat ovoga nije samo disfunkcionalnost dotičnog dela srčanog mišića, nego moţe da bude oštećen prirodan i koordinisan prenos impulsa koji putuje kroz srčani mišić. To moţe da prouzrokuje aritmiju (otkucaji srca mimo normalnog ritma). Nadalje, kortikosteroidi koji se oslobaĎaju tokom odgovora na stres deluju na potrošnju kalijuma, pa se kao rezultat toga javlja hipokaliemija, koja dalje potencira sklonost miokarda ka stanjima aritmije. Što veći nivoi hormona stresa, veći je broj ozleĎenih kontraktilnih jedinica, i stoga, veća mogućnost za iznenadnu srčanu smrt. Rhodiola rosea deluje protektivno na srce. Prevencija srčanih oštećenja pripisuje se dogaĎajima koji vode sniţavanju količine kategolamina i kortikosteroida, osloboĎenih tokom odgovora na stres. Rhodiola rosea, normalizujući aktivnost nadbubreţnih ţlezda, moţe ponovo da uspostavi
  • 10. normalne nivoe holesterola, glukoze i kalijuma u krvi, kao i skladan krvni pritisak i tako smanji faktore rizika od srčanih oboljenja. Jedno od najinteresantnijih otkrića je da se antiaritmički efekat Rhodiola rosea ispoljava preko endogenih opioida. Ove komponente, slične po strukturi i funkciji opijatima, stvaraju se u našem organizmu kako bi se reducirao osećaj bola. Opioidi – endorfini, enkefalini i dinofrini – funkcionišu kao fizioliški analgetici. Kroz aktivnost endogenih opoioida „ubijanje bola-pomoć srcu“ Rodiolin štiti srce od aritmije i čak od ishemijskog insulta. Sadejstva izmeĎu Rhodiola rosea, endogenih opioida i receptora opioida nisu još potpuno razjašnjena. Moglo bi se zaključiti da su opioidi uključeni u ishemijsko prekondicioniranje, proces putem koga miokard postaje povišeno rezistentan na oštećenja srčanog tkiva pod dejstvom mali količine kiseonika u srcu, kao posledice slabog koronarnog snabdevanja krvlju. Znači, Rodiolin povećava otpornost srčanog mišića na štetna dejstva stresa i hipoksije. RODIOLIN i imuni sistem Stres signifikantno slabi imunitet ukoliko je već ranije podlegao stresu i uništava našu otpornost na razne vrste napada. To bi mogao biti ključ pomoću koga se stres tako čvrsto uvreţio u savremenom društvu – slabljenjem imune rezistencije protiv potencijalnih napadača, ekstremnih agenasa), imune tolerancije (protiv sopstvenih antigena) i imunog nadzora (antitumorski imunitet). Slabljenje ovih imunih mehanizama dovodi do „hvatanja zamaha“ oportunističkih, degenerativnih, autoimunih i malignih bolesti. Rhodiola rosea je, u ulozi zaista izuzetnog adaptogena, odličan antidot za socijalne bolesti nastale usled povišenog stresa i sniţenja imuniteta. Jedna od njenih najvaţnijih uloga u modulaciji stresa je u postianju homeostaze u organizmu. Sa ponovo uspostavljenom homeostazom imune ćelije funkcionišu ispravno kada regulacioni molekuli, kao glikokortikoidi i interferon-4 (IFN-4), ostaju u nivoima u saglasnosti sa zdravljem. Ukratko, Rodiola rosea može da se tretira kao jedinstvena, uravnotežavajuća, antistresna, imunoprotektivna adaptogena lekovita biljka, podesna da postane deo savremenog biljnog lekovitog protokola.
  • 11. RODIOLIN i maligniteti Razumevanje molekularne biologije veoma je vaţno za razumevanje patogenih mehanizama bolesti. Ogromna količina informacija otkriva da se ćelije našeg organizma ponašaju poput multićelijskog „socijalnog“ organizma. U suštini svega je celularna komunikacija, ili popularno rečeno, „meĎućelijski razgovor“odnosno način na koji ćelije izmeĎu sebe stvaraju, transmituju, primaju i interpretiraju veliki broj informacija i poruka. Komunikacija izmeĎu ćelija dozvoljava svakoj ćeliji da odresi svoj poloţaj i determiniše svoju ulogu kao člana tima. Svi ti procesi su od suštinskog značaja, jer u cilju očuvanja integriteta celog organizma, ćelije moraju da saraĎuju u harmoniji i da meĎusobno demonstriraju „razumevanje i hemijsku naklonost“. Kada se naklonost izgubi, ćelijska komunikacija opada i ćelije se ili adaptiraju (ponekad na račun promene funkcije) ili postaju sklone izolaciji, poremećeju, oštećenju ili čak uništenju. Bilioni ćelija gube se svakoga dana i one moraju da budu zamenjene stvaranjem novih ćelija u vrlo specifičnom procesu deljenja ćelija – mitozi. Karakteristika mitoze je deljenje ćelije „roditelja“ u dve potpuno identične ćelije „kćerke“. Najvaţniji proces u deobi ćelije je replikacija velikog i sloţenog molekula, nosioca genetskih obeleţja (specifičnosti), dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). DNK je naše nasledstvo koje se prenosilo kroz evoluciju ljudske vrste, „namotano i zbijeno“ u dvostruki heliks (spiralu). Originalna, potpuno individualna kompozicija genetskog materijala svakog ţivog bića rezultira iz jednog drugog, specifičnog načina deobe ćelija – redukcione deobe zvane mejoza. Ona je poseban tip mitoze tokom koje se DNK roditelja mešaju i rekombinuju („crossing over“) na skoro beskonačan broj načina, omogućujući stvaranje apsolutno neponovljivo jedinstvene nove individue. Mitoza je predvidiv i potpuno kontrolisan proces, strogo regulisan okolnim signalima gore pomenutog ćelijskog opštenja. Na svakoj strani na kojoj ćelija dodiruje susednu „kontakt inhibicija“ raste. Još vaţnije, postoje geni koje stimulišu deobu ćelije, radeći u skladu sa genima koji supersiraju replikaciju, zvanim „tumor- supresirajući“ geni. Ovi geni deluju ili stvarajući zastoj procesa replikacije ili inicirajući ćelijsko samouništenje, kroz proces nazvan apoptoza, (programirana ćelijska smrt). Ovo se obično dešava kada je DNK nepovratno oštećena. Gen P53, poznat kao supersorski gen ili „čuvar genoma“, je gen koji koči ćelijsku deobu. Postoji čitav arsenal ćelijskih enzima, nazvanih nespecifične endonukleaze, koje stalno obnavljaju DNK, ukoliko je oštećena. Ovi enzimi su po prirodi reparativni. Obzirom na izuzetno izraţena antioksidativna svojstva, Rhodiola deluje nespecifično na kancer, kako pre pojave, tako i po postizanju uporišta. Njeni aktivni principi mogu da učestvuju u prevenciji oštećenja, izazvanihi dejstvom slobodnih radikala i mutagena, i u obnavljanju već nastalih oštećenja naDNK. Rhodiola rosea supresira, takoĎe, genetske mutacije; ovaj efekat je naročito izraţen pri uzimanju 40% ekstrakta. Rhodiola rosea u potpunosti supresira aktivnost slabih mutagena, a umanjuje aktivnost osrednjih mutagena za 80-92%.
  • 12. Rodiolin, pri uzimanju u kombinaciji sa konvencionalnom terapijom, moţe da obezbedi veći terapeutski uspeh hemoterapije, ublaţavajući njene loše efekte (neţeljena dejstva). Tako je, na primer, Rhodiola rosea u kombinaciji sa adriamicinom vrlo delotvorna u tretiranju metastaza, a pored toga deluje i kardioprotektivno. RODIOLIN – Rhodiola rosea i psiho-fizičke performanse Na osnovu podataka dobijenih praćenjem dizača tegova, rvača i gimnastičara, ekstrakt Rhodiola rosea povećava kapacitet fizičkih aktivnosti, smanjuje zamor i poboljšava opšte mentalno i fizičko stanje subjekta. Rhodiola rosea omogućava, takoĎe, brţe napredovanje performansi i u mnogim drugim sportovima. Dokazani su anabolički efekti ove biljke, uključujući i njenu sposobnost da poveća telesnu masu. Upotreba Rhodiola rosea povećava mišićne proteine, sadrţaj adenozintrifosfata (ATP) u mišićima i nivoe kreatin fosfata. Rhodiola rosea povećava performanse (učinak) i izdrţljjivost atletičara, pospešuje anabolizam (povećavajući masu kontraktilnih mišićnih vlakana), omogućava efikasnije korišćenje metaboličkih rezervi i poboljšava opšte stanje i mentalnu budnost. Rhodiola poboljšava memoriju i uopšte intelektualni rad. Rhodiola rosera deluje povoljno i protiv procesa starenja. Na osnovu naučnih razmatranja može se navesti da Rodiolin (raspolažući aktivnim principima) poseduje izvanredna lekovita svojstva. Istraživači su zaključili da je Rhodiola rosea, kao adaptogena biljka, daleko moćnija od drugih adaptogena, uključujući i korejski žen-šen, sibirski žen-šen, šizandru i araliju. Moćno antidepresivno dejstvo Rhodiola rosea dokaz je njenih adaptogenih svojstava. Rhodiola rosea je izuzetan adaptogen, koju odlikuje nekoliko jedinstvenih osobina, koje ovu lekovitu biljku stavljaju iznad drugih adaptogena. Sve u svemu, Rhodiola može da nam pomogne da živimo duže i zdravije.
  • 13. Literatura Chrousos GP, Gold PS, The concepts of stress and stress system disorders: overwiev of physical and behavioral homeostasis. JAMA, 267, 9, 1224, 1992. Calogero A et al. Multiple regulatory feedback loops in hypothalamic corticotropin-releasing hormone secretion. J Clin Invest, 82, 767, 1988. Ader R, Felten D, Cohen N. Interactions between the brain and the immune system. Annu Rev Pharmacol Toxycol, 30, 561, 1990. Baranov VM. Experimental trials of herbal adaptogen effect on the quality of operator activity, mental and professional working capacity. Institute of medical and Biolčogical Problems, Russian Federation Ministry of Health, phase two, 1994. Dantzer R. Stress and immunity: what have we learnd from psychoneuroimmunology? Acta Physiol Scan Suppl, 640, 43-6, 1997. Kurkin VA, Zapesochnaya GG. Chemical composition and pharmacological properties of Rhodiola rosea. Chem Pharm J Moscow, 20 10 1231-44, 1986. Arctic Root (Rhodiola rosea). Thge Powerful New Ginseng Alternative. Germano C, Ramazanov Z (eds.), Kensington Books, Kensigton Publishing Corp, New York, 1999.