Kako napraviti, napisati te prezentirati rad?

1. Znanstveno istraživanje
Kako napraviti, napisati te prezentirati rad?
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilišna knjižnica

2. Pripreme istraživanja
Da li vam se dogodilo da ste “napamet”
odredili temu seminarskog rada, pa ste imali
problema s pronalaženjem literature?
Da li vam se dogodilo da ste izabrali preusku
ili preširoku temu seminara, pa niste znali
kako ga napisati?
Dobar izbor teme je kad:
 odgovara interesima i očekivanjima, iz
stručnih, idejnih ili drugih razloga, odobrava
je nastavnik, izvediva je, može se realizirati
samostalno, nije opasna
 dostupna je literatura
 osigurani su vrijeme, prostor i materijalni uvjeti za istraživanje
 poznajete strane jezike u opsegu koji zahtijeva tema
 tema je nova ili malo obrađivana, može se sagledati na nov način
/za doktorske disertacije/.

3. Želite li biti informacijski pismeni?
Informacijski pismena osoba pripremljena je na učenje
tijekom cijelog života

4. Početak istraživanja
Postavljanje pitanja, definiranje problema
 Kako se istraživanje uklapa u širi kontekst
 Određivanje ključnih parametara koje će se istraživati, radi planiranja
metode za obradu uzoraka i analizu podataka
 Koje će se varijable držati konstantnima ili kontrolnima, a koje će
biti eksperimentalne
 Prikupljanje podataka (uzimanje uzoraka) po principu slučajnosti
(pr. svaki organizam ima jednaku šansu da bude uzorkovan)
Pristup do radova kojih nema u knjižnici:
 s fakulteta (prepoznavanjem IP adrese)
 putem Proxy servera od kuće
(prepoznavanjem korisničkog imena i lozinke)
 Zotero - alat za automatsku izradu bibliografskih bilješki

5. Oblikovanje eksperimenta
Mjere sigurnosti tijekom eksperimenta
 Biološke kulture, toksične tvari, električni
aparati, radijacija
Bilježenje i organizacija rezultata (podataka)
 Da li podaci udovoljavaju pretpostavkama
statističkog testa koji je na raspolaganju.
 Izrada anketnog upitnika, na internetu, npr.
http://limesurvey.srce.hr/upute.html
Prikazivanje rezultata
 tablice za prikaz brojčanih ili
sumarni prikaz tekstualnih podataka
 tablica nije uvijek nužna
 tablice moraju biti numerirane
 tablica mora imati naslov
 jesu li podaci u tablici konzistentni s tekstom.

6. Grafovi pokazuju
važne obrasce, trendove ili
međusobni odnos varijabli.
Tipovi grafova:
 linijski
 sa stupićima
 histogram
 kružni graf
(“torta”)
 grafovi moraju biti numerirani
 grafovi moraju biti precizni
 poželjno je da na grafu bude prikazana mjera varijabilnosti rezultata
 podaci prikazani grafički konzistentni su s hipotezom rada
 treba li točke na grafu uvijek spojiti linijom?

7. PISANJE ZNANSTVENOG RADA
izvještaj o napravljenom istraživanju, organiziran po poglavljima
 Naslov rada
 Ime(na) autora i adrese
 Sažetak
 Ključne riječi
 Uvod
 Materijal i metode
 Rezultati
 Diskusija
 Zaključak
 Zahvale
 Literatura

8. Smisliti informativan naslov
 neodređen naslov: Ekološka studija nekih estuarija
 određen: Sezonske oscilacije alga u tri estuarija na području srednjeg
Jadrana.
Naslov treba biti sažet
 opširan: Studija o reproduktivnoj
biologiji Drosophile, uključujući prijenos
sperme, pohranu sperme i korištenje sperme
 sažet: Prijenos, pohrana i korištenje
sperme kod Drosophile.
Naslov uključuje taksonomske informacije
 neodređeno: Učestalost parenja kod leptira
 neodređeno: Učestalost parenja kod Papilio
 određeno: Učestalost parenja kod leptira iz roda Papilio
Izbjegavati specijaliziranu terminologiju, “kovanice” i skrećenice u naslovu
(osim opće poznatih, pr. DNK, RNK)

9.  Sažetak u najvažnijim crtama sumira glavno: svrhu, metode, rezultate
i zaključke
 sažetak čini cjelinu
koja je razumljiva
bez uvida u rad
 sažetak je, uz naslov,
prvo što znanstvenik
pročita pri pregledu
literature
 važan je odabir
ključnih riječi, radi
pretraživanja
 Uvod sumira saznanja
iz literature o problematici koju tretira rad
 u uvodu se može iznijeti hipoteza i na njoj temeljena prognoza.

10. Materijal:
 taksonomske informacije
 ako su predmet istraživanja ljudi, navesti dob, spol i druge bitne
značajke
 opis aparata, instrumenata, alata, uzoraka i opreme
 sastav, receptura i proizvođač kemijskih spojeva, hranjivih podloga,
standardnih otopina i sl.
Metode:
 opis (dizajn eksperimenta, kako su izvršena mjerenja,
što je bila kontrola)
 terenska istraživanja -
mjesto i vrijeme
istraživanja (priložiti
geografske karte
ili fotografije)
 statističke metode
korištene u obradi.

11. Koristiti jasan jezik
 neodređeno: Promatrana je jedna grupa majmuna u velikim ograđenim
prostorima na otvorenom i druga grupa u malim individualnim kavezima u
zatvorenom prostoru.
 određeno: Promatrano je 13 majmuna u ograđenim prostorima na otvorenom,
veličine 10 x 8 x 12 m, te 12 majmuna u individualnim kavezima veličine 1 x 2
x 1 m.
Izbjegavati nepotrebno
 loše: Nakon što su razmotrene
različite tehnike za određivanje
šećera u nektaru, odlučeno je
upotrijebiti metodu koju je razvio
Johnson (1955), jer se ona čini
dobrom i jednostavnom za nekoga
tko baš nije dobar s matematikom.
 dobro: Sadržaj šećera u nektaru
analiziran je metodom koju je
razvio Johnson (1955).

12. Rezultati
 pokazuju čitatelju što je dobiveno tijekom istraživanja
 rezultate ne interpretirati i ne donositi zaključke
 kvantitativne podatke integrirati u tekst (poželjno je rezultate
prikazati grafički ili tablično, olakšano razumijevanje)
 pri iznošenju srednjih vrijednosti pokazati mjeru varijabilnosti
(standardnu devijaciju ili pogrešku)
 prosječna dužina
iznosila je 140.42
mm (SD = 7.45)
 prosječna dužina
iznosila je
140.42±7.45

13. Zahvala svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom istraživanja
i pisanja rada. Konzultirati ljude kojima se misli zahvaliti.
Literatura
 popis svih referenci (citata) navedenih u tekstu
 svi citati moraju biti navedeni u Literaturi (na kraju) i obrnuto, svi
citati u popisu literature moraju biti citirani u tekstu
Literaturni navod (referenca) sadrži:
 prezime i inicijali autora
 godina publiciranja rada
 naslov rada
 ime časopisa (puno ime ili službena kratica)
 volumen i broj (broj nije uvijek obavezan)
 stranice

14.  Oprašivanje biljke Linaria vulgaris istraživano je u prirodi i laboratoriju
(Arnold, 1962; Howard, 1979).
 problem - nije jasno da li su oba autora istraživala i u prirodi i u
laboratoriju, ili je prvi istraživao u prirodi, a drugi u laboratoriju
 ako je prvi istraživao u prirodi, a drugi u laboratoriju, treba napisati:
Oprašivanje biljke Linaria vulgaris istraživano je u prirodi (Arnold, 1962) i u
laboratoriju (Howard, 1979).
 ako su oba autora istraživala i u prirodi i u laboratoriju, napisati:
Arnold (1962) i Howard (1979) su istraživali oprašivanje biljke Linaria
vulgaris u prirodnim i laboratorijskim uvjetima.

15. Numerički sistem navođenja
 Svaka se referenca citira pomoću broja
(u zagradi):
Utvrđeno je da je utjecaj predacije na
bakterije bio najveći u rujnu (5)
Navesti izvore kad se tekst:
 citira (tekst preuzima od riječi do riječi)
 parafrazira (prepričava vlastitim riječima)
 interpretira (tuđe koncepte, nalaze i
zaključke tumači na vlastiti način).
Plagiranje
 neautorizirana uporaba ili bliska imitacija materijala
drugih autora, te predstavljanje tih materijala kao vlastiti uradak
 podudarni ili plagirani tekst istovjetni je, duljine šest i više riječi u nizu
 kazne za plagiranje su stroge (oduzimanje diploma, disertacija)
 otkrivanje plagijata je jednostavno na tražilicama poput Googlea.

16. Citiranje
 preuzimanje teksta iz drugih izvora, od riječi do riječi ili referiranje
na publikaciju (članak, knjiga, web stranica) čiji je materijal korišten
za vlastite radove, sa detaljima po kojima se publikacija može
pouzdano identificirati
 cilj - pomoći čitateljima pronalaženje dodatnih pouzdanih informacija
o temi
 povećava stručnost i kredibilitet uratka
 omogućena lakša provjera točnosti i pouzdanosti sadržaja rada
 izbjegava se plagiranje, a zasluge pripisuju autoru koji ih zaslužuje

17. Sistemi citiranja
 dva autora (Šolić i Krstulović, 1995);
(Smith and Clark, 1988); (Smith & Clark, 1988)
 tri ili više autora (Marić i sur., 1999), (Marić et al., 1999)
 dva ili više radova istog autora (Vanta, 1994, 1997, 2001)
 dva ili više radova istog autora publicirana u istoj godini (Adams,
1994a, 1994b) ili (Adams, 1994a, b)
 dva ili više radova različitih autora (Watson, 1977; Kim, 1988; Smith,
1988; Cox, 1992)
 više autora s istim prezimenom i istom godinom publikacije rada
(Johnson M, 1990; Johnson WA, 1990)

18. Primjeri citiranja
stilovi – APA, Chicago,
Harvard, MLA, Vancouver …
 rad organizacije (UNEP, 1990); (WHO, 1993); (ICPO, 1998)
 rad nepoznatog autora (Anonymus, 1986)
 dio rada (Filić, 1997, Tablica 4); (Adams, 1999, Slika 2); (Šolić, 2001,
str. 7)
 nepublicirani materijal (Marić, usmeno priopćenje); (Marić, personal
communication) (Marić, nepublicirano); (Marić, unpublished) (Marić,
u tisku); (Marić, in press) ili (Marić, forthcoming)
 reference koje nisu izravno konzultirane, pronađene su kao citirane u
drugom radu (Smith, 1954, citirano u Wilson, 1985)

19. Gdje umetnuti citat u tekst?
Opće poznate stvari ne treba citirati (pr. organizmi se sastoje od stanica)!
Za jednu tvrdnju ne navoditi bezbroj citata, odlučiti se samo za najvažnije!
Ne ponavljati citate kad je kontekst jasan!
Shema slaganja rada:
 Naslov nacrta
 I. Glavno poglavlje
 A) Važno potpoglavlje
 B) Važno potpoglavlje
 1. Detalj
 a) poddetalj
 b) poddetalj
 2. Detalj
 3. Detalj
 a) poddetalj
 b) poddetalj
 II. Glavno poglavlje, itd...

20. Nacrt rada
 Kalendar je koristan kad rad mora biti završen do nekog roka (magistarski ili
doktorski).
 Redoslijed pisanja individualna je stvar svakog autora, ovisi i o problematici
i vrsti rada.
 Početi poglavljem koje se čini najlakšim. Nekima su to Materijal i metode,
a drugima Rezultati.
 Diskusiju i Sažetak je najlakše napisati na kraju.
 Literaturu se radi postepeno, paralelno s pisanjem ostalih poglavlja (alat za
izradu bilješki pomaže!).
 U prvoj se verziji koncentrirati na glavnu ideju rada, ne na detalje.
 Radna verzija je gruba verzija rada na kojoj se isprobava različite načine
iznošenja ideje.
Prva verzija rada
 Svi detalji dovedeni do najbolje
moguće forme.
 Rad pripremljen prema uputama
časopisa u kojem će biti objavljen.

21. Konačna verzija rada
Pisati jasne i precizne
rečenice.
Izbjegavati nepotreban višak riječi:
 loše: U dva navrata uspio sam promatrati par slonova dok su se parili i to
tijekom čitavog razdoblja kopulacije
 dobro: Promatrao sam dva para slonova tijekom kopulacije
 loše: Danas imamo metodu koju je razvio Jones (1973), a koja služi za analizu
rasta populacije rotifera.
 dobro: Jones (1973) je razvio metodu za analizu rasta populacije
rotifera.
 loše: Jaja su bila plave boje i bila su prekrivena s velikim brojem crnih
točaka.
 dobro: Jaja su bila plava s puno crnih točaka.

22. Stil pisanja
 izbjegavati ponavljanje
 loše: U Smithovoj studiji iz 1977, fluktuacije temperature nisu uzete u obzir
(Smith, 1977)
 dobro: Smith (1972) nije uzeo u obzir fluktuacije temperature
 treba li preferirati pasiv?
 pisanje u prvom licu množine nepisano pravilo
 danas je prvo lice jednine češće (osobnost autora)
 glagolsko prošlo vrijeme za svoje rezultate
 sadašnje vrijeme za rezultate drugih
 za pisanje kratica i simbola službeni priručnici.
Pisanje latinskih naziva organizama:
 prvo spominjanje: Canis lupus, slijedeće: C. Lupus
 kod prvog spominjanja vrste iza latinskog naziva navodi se ime autora koji
je tu vrstu prvi opisao, te godina:
Scomber scombrus (L. 1768.) – skuša
Sardina pilchardus (WALB.) - srdela

23. Usmena prezentacija
 Napraviti pisani koncept izlaganja
 Kako organizirati izlaganje
 Nikada ne čitati zabilješke i ne učiti ih napamet
 Voditi računa o raspoloživom vremenu
 Kako govoriti
 Ne opterećivati slušatelje detaljima
 Koristiti tehnička pomagala
 Biti spreman na pitanja
Poster
 Prezentacija puno radova u relativno malo
vremena
 Neformalniji način komunikacije
 Slijediti upute organizatora
 Poster organizirati jednostavno i logično
 Vizualni oblik - prednosti i mane
 Pripremiti se za pitanja

24. Vrste radova:
 izvorni znanstveni članak (Original scientific paper) - novi rezultati
 prethodno priopćenje /znanstvena bilješka – bitne informacije, ne i
cjelokupna argumentacija
 pregledni članak (Review paper) – cjelovit prikaz o problemima koji su već
objavljeni, na novo prikupljene i analizirane informacije
 monografija – opsežna rasprava o predmetu u obliku knjige
 stručni članak (Professional paper) – pridonosi struci, iznosi rezultate
istraživanja
 udžbenik – temeljni, didaktičko-metodološki
rad, sustavno izlaže gradivo
akademski:
 esej – analiza predmeta ili mišljenje o temi
 referat – po temi iz nastavnog programa, pokazuje razumijevanje
problematike, cilj je naučiti izlagati teme stručnom terminologijom
 seminarski rad – proširuje znanja, upoznaje s metodologijom, sadrži sve
dijelove akademskog, srodan stručnom radu
 završni rad, diplomski rad, doktorska disertacija

26. Vrednovanje znanstvenog
rada
Scientometrija - kvantitativna prosudba
produktivnosti. Mjeri se broj autora koji publiciraju, geografska
distribucija, broj publikacija i distribucija, broj citata, te komunikacijski
kanali. Pokazatelji karijere znanstvenika su:
 broj objavljenih radova daje produktivnost autora ili ustanove, ne
mjereći kvalitetu;
 broj citata pokazuje odjek koji su imali radovi autora, ustanove ili
časopisa, bez kvalitativnih konotacija;
 faktor odjeka (impact) govori o prosječnoj citiranosti članka u
časopisu u nekom razdoblju, daje relativnu vrijednost časopisa, no
ovisi o veličini znanstvenog područja koje pokriva.
 Samocitati - oblik u kojem citirani dokument i onaj tko citira ima
najmanje jednog zajedničkog autora. Prihvatljiv postotak je 15-25 %.

27. Citatni indeksi
Multidisciplinarne bibliografske baze podataka koje uz bibliografski opis članka
daju i popis literature (citate) na koje se autori pozivaju u tekstu.
Dijelovi Current Contents-a su:
 SCI (Science Citation Index)
 SSCI (Social Science Citation Index)
 A&HCI (Arts&Humanities Citation Index)
 Zastupljenost u citatnim indeksima stvar je prestiža, pokazatelj “kvalitete”,
indikator vrednovanja časopisa, obzirom se našao u 10 % svjetske
produkcije časopisa.
 Objavljivanje rada u časopisu zastupljenom u citatnim indeksima nije
garancija da će rad biti zapažen (citiran!) od relevantne svjetske zajednice!
 Kriterij izbora časopisa u citatne indekse je Bradfordov zakon raspršenosti
- u malom broj časopisa nalazi se najveći postotak relevantnih radova!
 Indeksi obrađuju tek 10 % od ukupnog broja znanstveno-stručnih časopisa
u svijetu!

28.  Znanstvenici mogu sami provjeriti status pomoću programa
Publish or Perish: http://www.harzing.com/pop.htm
 SLOBODAN PRISTUP /recenziranim/
znanstvenim informacijama (OA):
 https://www.openaccessbutton.org/
 http://www.srce.unizg.hr/otvoreni-pristup/
 http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/
 Europa za otvorenu znanost: https://www.openaire.eu/
 Na portalima www.online-baze.hr ili http://baze.nsk.hr pristup
bazama podataka s bilo kojeg računala. Napraviti login Shibboleth
autentikacijom i odabrati "AAI@EduHr" u izborniku ustanova. Za
druge koristiti proxy ulaz Carnet-a.

29. Akademske mreže
 www.academia.edu
 http://www.researchgate.net/
 https://www.mendeley.com/
 altmetrija - vrednovanje znanstvenog rada praćenjem broja pregleda
i učitavanja, te pohrane u programima za organizaciju bibliografskih
podataka:
 http://www.altmetric.com/
 https://impactstory.org/
 http://www.plumanalytics.com
 http://article-level-metrics.plos.org/
 alati na internetu:
 http://connectedresearchers.com/online-tools-for-researchers/

30. Otkrivanje plagijata
 http://www.turnitin.com/
 http://www.ithenticate.com/
 prije objavljivanja provjeriti časopis:
 http://www.sherpa.ac.uk/romeo/index.php?la=en&fIDnum=|&mo
de=simple
 objava u probnom časopisu za
vježbu: http://pkp.sfu.ca/ojs/
 popis priznatih izdavača (na dnu):
http://www.sense.nl/organisation/documentation
 izdavači predatori:
 http://scholarlyoa.com/publishers/

31. http://thinkchecksubmit.org/
 Odaberi pravi časopis: Razmisli. Provjeri. Pošalji.
 kampanja olakšava mladim istraživačima
prepoznavanje pouzdanih časopisa kojem poslati
rad, jer nije lako biti siguran u izbor obzirom na
broj novih časopisa i nesavjesne postupke
„predatora” među izdavačima
 /najveći OMICS Group i HINDAWI/
 Predatori:
 otvoreni pristup
 naplata troškova od autora
 bez recenzije
 lažni popisi recenzenata
 netransparentan postupak recenzije
 brzo prihvaćanje i objavljivanje

32. Kako odabrati časopis?
Pitati prava pitanja!
 http://journalfinder.elsevier.com/
 https://www.journalguide.com/
 http://authorservices.taylorandfrancis.com/how-to-choose-a-
journal
 ciljana publika
 znanstveno područje koje časopis pokriva
 kvaliteta uredništva
 vidljivost časopisa
 Open Access
 citiranost
 vrijeme potrebno za recenziju
 postotak prihvaćenih radova

33. Murphyjevi zakoni
 Broj različitih hipoteza koje objašnjavaju biološki fenomen obrnuto je
proporcionalan raspoloživom znanju.
 Pod najrigoroznije kontroliranim uvjetima temperature, vlažnosti i svih
ostalih varijabli, organizam će se ponašati kako mu se svidi.
 Nakon pažljive analize uzorka, uvijek bude rečeno da je to krivi uzorak i
da se ne odnosi na problem.
 Kad se radi na rješenju problema, pomaže ako je poznat odgovor.
 Nikad ne ponavljati uspješan eksperiment (nijedan nije ponovljiv).
 Znanstvenici udubljeni u svoja pregnuća, ni slučajno ne mogu sagledati
cjelinu, uključujući i vlastita istraživanja (i.e.: voditelj istraživanja trebao
bi što manje znati o predmetu istraživanja).
 Ako u eksperimentu postoji nešto što bi moglo krenuti krivo, krenut će krivo.