2. Život van Delfta
 Johannes Vermeer van Delft se smatra jednim od najboljih
nizozemskih slikara koji se specijalizirao za interijere domaćinske
atmosfere običnog građanskog života. Cijela jedna epoha 17. st. u
nizozemskoj ostala je vjerno prikazana u njegovim slikama. Tijekom
nizozemske tzv. “Zlatne ere” slikarstvo nije bilo smatrano
umjetnošću već tek pukim obrtom. Skoro cijeli život je proveo u
gradu Delftu gdje je bio član slikarskog ceha Sv. Luke. Vermeer je
bio umjereno uspješan provincijalni slikar u svoje vrijeme i izgleda
da se nikada nije obogatio za života; vjerojatno zato što je slikao
relativno malo djela ostavivši svoju ženu i djecu u dugovima nakon
svoje smrti. Nekoliko je faktora pridonijelo njegovoj ograničenom
opusa. Vermeer nikada nije imao nikakve učenike i stoga nije bilo
škola Vermeera.Kada je 1866. kritičar umjetnosti Thore Burger
objavio esej pripisavši mu 66 slika,Vermeerova slava raste i priznat
je kao jedan od najvećih nizozemskih slikara Zlatne ere. Djelomice
to priznanje slijedi iz njegovog majstorskog služenja svjetlom u
svojim slikama ostvarujući izvanrednu prostornost.

3. Van Delftov stil
 Vermeer je slikao prozirnim bojama nanoseći boju na platno u mnogim
slojevima, tehnika koja se naziva pointille. Neki čak pretpostavljaju da je u
svom minucioznom prepisivanju stvarnosti koristio i cameru obscuru. Neki
svjetlosni i perspektivni efekti su se mogli dobiti samo uporabom određenih
leća.
 Nijedan umjetnik 17. st. nije, poput njega, tako lakomo i slobodno koristio
najskuplji pigment tog vremena - lapis lazuli, prirodni ultramarin. Koristio ju
je i u predmetima koji nisu nužno morali biti plavi, kao ženske suknje ili
traka na glavi Djevojke s bisernom naušnicom, pa čak i podslikavanje sjena
kao na njegovoj Glazbenoj lekciji i Čaša vina.Preko sjena tamnog
ultramarina znao je slagati slojeve toplih boja crvene i okera koje su se
reflektirale na zidovima stvarajući dojam da su ugrijani toplim svjetlom. To
je vjerojatno inspirirano Leonardovim zapažanjima da je površina svakog
predmeta obojena bojom predmeta koji se reflektira na njoj.Što bi značilo
da predmet nije nikada obojen samo jednom, njegovom izvornom bojom.

4.  Vermeer je uglavnom slikao scene domaćinskih interijera, to
su genre djela i portreti s iznimkom dvije veličanstvene panorame
Delfta.
 Likovi njegovih slika pružaju presjek društvenih odnosa u
Nizozemskoj tog doba. Od obične mljekarice, do luksuznih i taštih
zvaničnika i trgovaca u svojim ugodnim kućama. Suptilne vjerske i
znanstvene konotacije se mogu pronaći u mnogim njegovim
djelima.
 Na njega su, direktno ili posredno, utjecala djela umjetnika kao što
su: nizozemci Carel Fabritius,Leonaert Bramer, Dirck van Baburen i
talijan Caravaggio.
 Kao i većina slikara njegovog doba,Vermmer je vjerovatno prvi
prikazao u svojim tonalnost,koristeći bilo samo nijanse sive,ili
ograničenu paletu smeđe i sive,preko kojih su neke zasićene boje
kao crvena,žuta i plava bile primjenjene u obliku glazure.

6.  Slika Djevojka s bisernom naušnicom je bez sumnje najpoznatiji rad
nizozemskog baroknog slikara Johannesa Vermeera. Izvorni Nizozemski
naslov Het Meisje sastao de elemente nošnje, što znači u osnovi isti kao i
engleski naslov, ali preskače naušnicu. Slika je izvedena kao ulje na
kanvasu.Neki nazivi su dodijeljeni slici, kao i "Mona Lisa sjevera" ili
"Nizozemska Mona Lisa."
 Djevojka s bisernom naušnicom stoji u mraku. Kontekst nije dan i boje koje
se koriste za sobaricu daju joj maksimalnu izloženost.Meka svjetlost sja na
licu, a turban na glavi je obojen u svijetlu i snažnu plavu i žutu. Usnice se
održavaju u dubokoj crvenoj boji, što uravnotežuje fokus gledatelja.Inače,
ona se čini malo izgubljena u svojim mislima,što je vrlo tipična atmosfera
u Veermerovim slikama.Interakcija s gledateljem je
međutim,manje tipična i sigurno je ključan element koji
određuje očaravajuću atraktivnost ovog djela.
Mi ne znamo tko je ova djevojka, ni je li djelo naručeno ili je djevojka
model.Turban je usput popularni dodatak tijekom 17. stoljeća kao simbol
orijentalne kontrole nakon rata s Osmanlijama.

7. Mljekarica,je slika
nizozemskog
slikara i umjetnika
Johannes
Vermeera. Slika je
izvedena kao ulje
na platnu.Boje su
snažne i svjetle,što
je tipično za
Vermeera.Pozorno
st gledatelja
odmah privlači
sluškinja,koja stoji
kraj prozora kroz
koje ulazi jako
svjetlo.Njena
koncentracija i
blagi smiješak daju
slici neku
mističnost.

8. Jedna je od najmanjih
Vermeerovih slika.Ova
slika je dobra primjer
velike količine detalja
Vermeerovih
slika.Tada je
čipkarstvo bilo jako
popularno u
Nizozemskoj i
zahtijevalo je dosta
koncentracije.Ova je
jedna os slika na kojoj
možemo uočiti
Vermeerovu primjenu
camere
obscuro.Proporcije
jastuka su točne,što je
vrlo neobično za
slikare tog
vremena,kao i mutan
prvi plan slike,što je
tipično za
fotografirane slike.

9. Ovo je jedna od
najvećih slika
Johannesa
Vermeera.Slika
grada,nije realna
zato jer Vermeer
ne pokušava
nadoknaditi
tipične elemente
slike
grada,npr.ulice
koje davaju uvid
u život
građana.Lijevi dio
slike i prvi plan
prekrivaju tamne
boje u sjeni
velikih kišnih
oblaka.