8. -Povijesne okolnosti: -Krajem IV. tisućljeća prije Krista na jugu Mezopotamije pojava prvih gradova -Razvoj tzv. hramskog grada državice -Ur -Uruk -Nippur -Lagash -Kish -Eridu
12. -Sumerski zigurat *Strmi uspon prema zamišljenom stanu boga *Piramidalno stupnjevanje ubrzanog ritma
13. -Sumerske figure iz Tel Asmara, datirane u prvu polovicu III. tisućljeća, prikazuju visokodostojnike *Frontalni stav *Zatvorenost i statičnost volumena *Hijerarhija *Stilizacija, geometrizacija i redukcija
14. -Sumerski prikaz božice Inanne pri inicijaciji vladara, izveden valjkom na glinenoj pločici -Umnožavanje likova – ponavljanje -Simbolički pristup
21. -Zigurat u Uru *rekonstrukcija (gore) *današnje stanje (dolje)
22. -Stupnjevanje piramida- lnih katova i kontinuirani uspon prema zamišljenom stanu boga *Građevni materijal -opeka
23. -Rekonstrukcijska maketa (gore) i detalji ostataka Uruka (dolje) *Primjena kamena kao građevnog materijala *Hramski platoi elipsoidnog oblika na tri razine *Koncentrično usmjeravanje gradske infrastrukture prema hramskom kompleksu
24. -Mitski vladar Uruka Gilgameš (desno) i zapis o njemu (dolje) -Stilizacija likovnog izraza i hijerarhijska inverzija naglašavaju moć i božansku snagu pojedinca
25. -Figura iz Uruka -Jednostavnost -Stilizacija -Frontalnost -Simetričnost
31. -Sumerski naziv za grad Agade, grad i pokrajina u Sjevernoj Mezopotamiji između gradova Sipar i Kiš (oko 50 km udaljen od središta današnjeg Bagdada) -U XXIII. st. p.K Sargon Akađanin uzdiže Akad do najveće moći -Akad se spominje u Knjizi Postanka, kao jedan od Nimrudovih gradova -Sumerski tekst iz III. tisućljeća p. K. poznat kao akadsko prokletstvo je u stvari legenda o uništenju grada -Arheološki lokalitet grada Akada do danas nije pronađen, iako se neki sumerski tekstovi i jezik nazivaju akadskim
40. -Sargon Akadski 2400. g. p. K. uspostavlja Babilon kao svoju prijestolnicu -Babilu – božja vrata -Nakon kraćeg vremena napretka grad slabi kao središte -U XVIII. st p. K. Hamurabi uzdiže grad do glavnog središta carstva -Pojavom Asiraca Babilon postaje podložan, ali se konstantno i odupire -U VII. st. p. K. Senakerib i, kasnije, Asurbanipal su potpuno pokorili Babilon -Godine 605. g. p.K. uspostavlja se novi Babilon, nakon što je pala Niniva 612. g. p. K. -Nabukodonozor je u VI. st. izgradio Ištarine dveri, Etamenanski hram i Viseće vrtove -Godine 538. Babilon osvaja Kir Veliki i oslobađa Izraelce iz ropstva -Pod vladavinim Kira i njegova sina Darija Babilon postaje centar znanja i znanstve- nog napretka u prvom redu, utemeljujući astronomiju i matematiku kao discipline -Aleksandar Veliki osvaja Babilon 331.g. p. K. i grad ponovno prosperira do njego- ve smrti 323. godine -Grad je potpuno napušten 275. godine
63. -Krajobrazom većim dijelom prevladavaju gorja -Rijeka Tigris i plodna zemlja omogućavali su bujnost vegetacije -Značajna proizvodnja opeka i korištenje mosulskog mramora -Utvrđena je pomrčina sunca 15. lipnja 763.g.p.K., pa je pomoću toga bilo relativno Jednostavno utvrditi kronologiju asirske povijesti -Sredinom trećeg tisućljeća p. K. postoji nekoliko samostalnih gradova u središnjoj Asiriji -Oko 2500.g p. K. postojanje gradova-država Ašura, Ninive i, vjerojatno, Arbele -Oko 2300. g. p. K. Ašur i Ninivu je kontrolirao akadski vladar Maništušu -Početkom II. Tisućljeća Sargon prvi razvija trgovinu kositrom -Sargon I. – u XVIII. st. p. K. -Šamši-Adad I., amorejski vojskovođa zauzima oko 1800. g. p. K. veliki dio Asirije zapadno od Tigrisa, a istočno od Eufrata -Oko 1871. g. p. K. iz Babilonije provaljuje Hamurabi -Indoeuropljani i horijci preko Kavkaza dolaze u Asiriju od XVIII. do XiV. st. p. K. donoseći poznavanje uzgoja i korištenje konja, organizirajući Kraljevstvo Mitani Sredinom XVI. st. p. K. tzv. razdoblje Amarne obilježava vladar Ašur-ubalit -U XIII. st. p. K. Šalmanaser I. vodi prve pohode primijenjujući surove oblike ratovanja -U drugoj polovini XIII. st. p. K. Tukultui Ninurta zauzima i razara Babilon te obnosi u Asiriju kip boga Marduka -Krajem drugog tisućljeća, široka primjena željeza -Vladar Tiglat Pileser sredinom XI. st zauzima Babilon i sukobljava se s aramejcima s kojima traju konstantni sukobi sve do IX. St.
64.
65.
66. -Asirska civilizacija je bila naglašeno vojnička, s izraženim ostalom osobinama civilizacije poput zakonodavstva, religije i kulture -Sredinom II. Tisućljeća preuzimaju uporabu kočija od Indoeuropljana -Početkom I. tisućljeća u borbene formacije uvode i konjicu, stalnu vojsku i strane Plaćenike -Preseljavali su stanovništvo osvojenih područja -Lov u šumama sjeverne Sirije i močvarama južne Babilonije bio je posebno Privlačan asirskim vladarima -Asirija je bila apsolutna monarhija, vladar kao predstavnik boga Asura imao je svu moć ali je ipak morao uvažavati stečena prava, plemstvo i religiju -Država je imala središnju vlast, a osvojenim područjima su upravljali vazalski Vladari -Poljoprivreda stočarstvo i trgovina bile su osnovne grane asirske djelatnosti -Vrhovno božanstvo je bog Ašur te Ištar, Ninurta, Šamaš, Adad i Sin, pa su ta božanstva uvjetovala gradnje hramskih zdanja zigurata
