Anzeige

Crkva do XX. stoljeća (1).pptx

antecicak
27. Feb 2023
Anzeige

Más contenido relacionado

Anzeige

Crkva do XX. stoljeća (1).pptx

  1. Crkva u Hrvata do XX. st.
  2. Odnos Crkve sa Hrvatima • Nakon pripojenja u dualnu uniju Hrvatskog kraljevstva sa Ugarskom, Hrvati ostaju na svome teritoriju u kojem žive • U tom procesu gube samostalnost, no ne i svijest da ta samostalnost nije zauvijek izgubljena • Kršćanstvo se duboko ukorijenilo u društveni i vjerski život Hrvata u srednjem vijeku • Bratovštine  dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu župu, koju pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu
  3. • Veliku ulogu u vjerskom životu Hrvata imaju i žene • Sjetimo se kraljice Jelene, koja je izgradila u Solinu crkve sv. Marije i sv. Stjepana • Izgradnja crkvi je danas nama nevažno, no u onom vremenu Crkva je bila mjesto okupljanja i društvenog života, kao i činjenica da se jedna crkva znala graditi nekoliko desetljeća
  4. Biskupije • Do 11. stoljeća, Dalmacija je bila središte svih zbivanja koja su se ticala Hrvatskog kraljevstva • Splitska biskupija je imala primat u svim crkvenim odlukama, te se znalo da se u Splitu krojila budućnost Kraljevstva • No, odlukom kralja Ladislava, ugarskoga kralja, taj se primat prebacuje u Zagreb, gdje je 1094. god. osnovana Zagrebačka biskupija, sa prvim zagrebačkim biskupom, biskupom Duhom
  5. Srednjovjekovna Bosna • Vjerski i društveni život Hrvata uključuje i srednjovjekovnu Bosnu • Prva bosanska biskupija se spominje u 11.st. • Bogumili  heretici koji su se nalazili u Bosni od početka 10. st.
  6. Predziđe kršćanstva • Crkva i razna europska kraljevstva su se borile protiv Turaka kroz brojna stoljeća • Od križarskih ratova pa sve do raspada Osmanskog Carstva, dogodila su se brojna krvoprolića od svih strana, no najviše krvoprolića se dogodilo upravo na našem području • Hrvati su ostali vjerni kršćanstvu usprkos mnogim izazovima, zbog toga papa Leon X. u svome pismu banu Petru Berislaviću naziva Hrvatsku „predziđem kršćanstva”, kao čuvaricom vrijednosti pred Turcima
  7. Život pod Turcima • Osmanlije su porušili u Bosni 464 katoličke crkve i 48 samostana • Turci su kršćane smatrali građanima drugog reda, morali su plaćati harač, otimali su im djecu te palili sela • Nisu smjeli imati oružja niti imati konje • Osmanlije su u svojoj vojsci imali postrojbe janjičara, koji su svoj danak u krvi zadovoljavali otimajući kršćansku djecu u ranoj dobi, te ih obraćajući na islam • Oni koji to nisu htjeli, bili su zatvoreni ili ubijani
  8. Važnost franjevaca • Franjevci su u naše prostore došli oko 14.st., kao papini poslanici protiv krivovjernih bogumila, pa su i ostali osnivajući samostane • Franjevci su po svojoj definiciji prosjački red, te ih je narod zavolio zbog svoje jednostavnosti, za razliku od papinskih svećenika koji su vrlo bogato živjeli • Zbog franjevaca, preciznije fra Anđelom Zvizdovićem, narod u Bosni je uživao slobodu vjeroispovijesti kršćanske vjere dok je bila okupirana • Dokument se zvao ahd-nama
  9. Crkva promiče školstvo, kulturu i znanost • Josip Juraj Strossmayer kao i mnogi drugi su dokazi kako je izvor znanosti, umjetnosti i kulture bila Crkva kroz cijelu hrvatsku povijest • Otvarala je gimnazije, brinula se o pismenosti naroda, čuvala dokumente, razne umjetnine radi poslanja čuvanja nacionalnog identiteta • Sjetimo se da Crkva je kroz stoljeća bila jedina institucija i zajednica koja se nije promijenila, dok je Hrvatska mijenjala i vladare i zastave pod kojima se borila
  10. Crkva čuva nacionalni identitet • Hrvatski narodni preporod  naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije razvio na području Hrvatske • Sjetimo se Ljudevita Gaja, Janka Draškovića, Pavla Štoosa, Jurja Haulika itd. • Temelje hrvatskog narodnog preporoda upravo nanosi zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, koji se snažno odupirao mađarizmu • On je tražio uvođenje hrvatskoga jezika kao službenog i borio se za ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom
  11. XIX. i XX. stoljeće • U Europi se događaju velike promjene, javljaju se liberalizam i materijalizam • Materijalizam  promatranje svijeta kroz materijalno, ono što vidim, postoji • Liberalizam pokret protivan kršćanskom nauku jer u ljudskoj slobodi vidi najveću vrijednost, bez Boga koju nam je tu slobodu darovao • Sve više vjernika danas smatra da je vjera privatna stvar, zatvorena u svoja 4 zida • Što misliš o tome?
  12. Strahote svjetskih ratova i novih ideologija • Crkva je u XX. stoljeću proživljavala strašne progone • Katolicima je bilo onemogućavano raditi i napredovati na poslu, državna je vlast više puta ukidala i gušila školske i izvanškolske organizacije katoličke mladeži, a u školama se otvoreno govorilo protiv Katoličke Crkve • Iako je Crkva pod vidom Nezavisne Države Hrvatske dobila slobodu, Crkva je ubrzo ponovno postala meta jer je osuđivala nacistički režim Nezavisne Države, kao što ga i danas osuđuje, jer su počinjena velika zvjerstva prema drugim ljudima • Komunistička vlast je nakon Drugog svjetskog rata počela ubijati svećenike te zatvarati vjernike, izbacila vjeronauk iz škola, oduzimala crkvenu imovinu itd.
  13. Potpora Crkve u stvaranju hrvatske države • https://youtu.be/jGNet-hP65Y?list=PL_4V3c- qeUd76aXjbQFh0VVrC6zmaF6xE • Za razliku drugih naroda, hrvatski narod je svoje povjerenje i potporu za podršku nove države našla u papi Ivanu Pavlu II. • Sveta Stolica je među prvim državama koje su međunarodno priznale Republiku Hrvatsku, a Ivan Pavao II. je prema Hrvatima pokazao veliku naklonost i ljubav • Biskupi su, od kraja Drugog svjetskog rata do danas stalno pozivala na mir i toleranciju i ljubav prema vlasti i narodu
Anzeige