10. EVOLUCIJA I ZAJEDNIŠTVO
Život je jedina vrijednost u materijalnom
svijetu
Život niječe općenitost entropije
Sve vrste imaju isto načelo postojanja
Nastale su račvanjem novih vrsta od
postojećih putem mutacija i prilagodbe
11.
12. GENUS HOMO
Homo habilis 900 ccm
Homo erectus 1.100 ccm
Homo sapiens 1.300 ccm
Slobodan, ugrožen i željan znanja
13. “We are beginning to untangle the complexity of the
brain,” said Thomas Mrsic-Flogel, who led the study.
14. HOMO SAPIENS
Biološki ujednačen u vrstu 35.000 godina
Kulturna prilagodba uporabom mozga
Ubiquitus - ugađanje ponašanja okolišu
Sapientia – izvor podjela unutar vrste
Čovjek je čovjeku vuk, a vuk nije vuku vuk
15.
16. SAPIENTIA – IZVOR RAZDORA
Pripada li H. sapiens istoj vrsti usprkos
biološke ujednačenosti?
Vode li “kulturne” podjele stvaranju nove
žive vrste kooptiranjem u sloj vlasti?
Možda je riječ samo o rasi unutar vrste?
Kad bi bar soj H. associus napustio vrstu!
17.
18. DRUŠTVENA USKLADBA VRSTE
Uzbunjujući kulturni ili ideološki razdor
Globalizacija pojačala unutarnje sukobe
Nakon tisućljeća samodostatnosti Grci,
Englezi, Mađari i Hrvati doslovce gladuju
Upitno je zadovoljenje potreba i
ostvarenje ljudskih svrha
Kako uspostaviti društveni sklad?
19.
20. BIT DANAŠNJIH PROBLEMA
Globalizacija izvedena u okrilju civilizacije
Narodi se ne brinu dovoljno za sebe
Svjetsko tržište i kapital sprječavaju
jačanje brige za nacionalne probitke
Stanje diskvalificira i sadašnju ideologiju i
civilizaciju kao način uređenja društava
21.
22. KOMUNIZACIJA
Zajedništvo stvarano i usavršavano te
šireno govorom
Trajno privremena vlast u krilu zajednice
Zajedništvo i ujednačenost u društvima
Okrupnjivanje zajednica bez zatiranja
zatečenih
23.
24.
25. LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE
STEČEVINA EVOLUCIJE
Evolucija proizvodi jedinke, ali prvobitno
vrste usklađenih jedinki koje se druže
Vrste se hrane jedne drugima za opstanak
Unutar vrsta jedinke žive u skupinama
26.
27.
28.
29. LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE
STEČEVINA EVOLUCIJE
(2)
U vrstama nema kanibalizma i militarizma
Sukobi u vrstama najčešće radi razdvajanja
životnog prostora radi više zajedništva
Među primatima razvijena društvenost
30.
31. ZAJEDNIŠTVO UVJET
OPSTANKA ČOVJEKA
Čovjek se zajednički “hranio i branio”
Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetanja
Svrha religija je promicanje zajedništva
Suvremena religija promiče nadmetanje
ili trajan civilizacijski rat među ljudima
32. ZAJEDNIŠTVO UVJET
OPSTANKA ČOVJEKA
Čovjek se zajednički “hranio i branio”
Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetanja
Svrha religija je promicanje zajedništva
Suvremena religija promiče nadmetanje
ili trajan civilizacijski rat među ljudima
33.
34. NOVIJE KAMENO DOBA
Buran razvitak tehnologije
Udomaćenost bilja i životinja
Sjedilački život i pitomost čovjeka
“Ora et labora” – mir i rad:
• jednostavni i jednaki grobovi
• Bez slomljenih kostiju i smrskanih lubanja
35.
36. CIVILIZACIJA
Nije lijepo i uljuđeno čovjekovo vladanje
Uspostava vlasti, koja je izvan zajednice
Podjela i usredotočenje rada i podjela ljudi
Uporaba pisma i pojava pismoznanskog
sloja
Unutarnji i vanjski militarizam
37.
38. TRAJAN MODEL CIVILIZACIJE
6.000 godina bez promjene
Neprekidno ratovanje i uzurpacija vlasti
Dokle bi doprla evolucija da se životinje
tamane kao ljudi unutar vrste?
Ishodišta središnje vlasti: hram, dvor,
forum, zajednica vlastele, riznica
39.
40. GLOBALIZACIJA
Govor omogućio komunizaciju čovjeka
Pismo omogućilo trajanje civilizacije
Neodržljivost daljnje vladavine riznice
Globalizacija vodi prestanku civilizacije
41.
42. TEMELJNA PODJELA U
SVIJETU sapiens je nemudro podijeljen
Mudri Homo
Jedni bi vladali društvom, a drugi upravljali
ili usmjerivali zajednicu iz nje same
U civilizaciji je društvo instrument vlasti, u
zajednici je “vlast” sredstvo zajednice
Civilizacija je neobazriva prema ljudima,
društvu i biomu
43.
44. ŽIVOT I USTALJENOST
STANJA
Organizmi traju dok im je stanje ustaljeno
Tako je i s vrstama i s cijelim biomom
Evolucija života je preobrazba jednog usta-
ljenog stanja organizama vrste u drugo
Globalizirani svijet je organizam koji traži
ustaljenost, a ne zamahivanje njime
45.
46.
47. NADZORNI MEHANIZAM
Prijamnici ili senzori bilježe promjene
diljem organizma
Nadzorno središte određuje raspone
Predajnici postupaju po nalogu
Bitna brzina odziva na poremećaje
48.
49. NOVINE U VLADANJU DRUŠTVIMA
Vladari-božanstva Bizant
Sargon iz Akada Arapski kalifat
Asirci Srednjovjekovna
Perzijska kraljevina Europa
Judejska kraljevina Narodna država
Kineska carevina Višestranačje
Drevna Grčka Jednostranačje
Republikanski Rim Socijalna država
Carski Rim Otržištena država
50.
51. POLITIČKA ZAJEDNICA
Područje, granice i pučanstvo
Administrativni sustav i vojna sila
Suverenost
Pučanstvo ima osjećaj pripadnosti
Pučanstvo sudjeluje u stvaranju dobra
i u razdiobi u dobrobiti
52.
53. POLITIČKI SUSTAV
Ustav, pisani zakoni propisi
Nepisani zakoni i običaji
Izborni sustav
Svrhe političke zajednice
54.
55. NOSITELJI VLASTI
Nadziru djelovanje političkog sustava
Postojanost političke zajednice, političkog
sustava i nositelja vlasti
Uzurpacija vlasti jamčila postojanost
političkog sustava carske Kine – car je
imao “mandat nebesa”
Politički sustav jamči opstanak političke
zajednice
56.
57. ČETIRI NERASPLETLJIVE MREŽE
DRUŠTVENOG UTJECAJA
Politika ili država
Gospodarstvo
Sigurnost ili zaštita
Sustav uvjerenja kao temelj sustava
ljudskih vrijednosti
Sredstva jamčenja zadovoljenja životnih
potreba i ostvarenja ljudskih svrha
58.
59. GEOPOLITIKA I
STABILNOST PROSTORA
Politika koja uvažava ulogu položaja, pro-
stora, okoliša i naravi pučanstva zemalja
Karl Haushofer (1869.-1946.) smislio je
izraz Lebensraum (životni prostor)
Politička stabilnost prostora postiže se:
dominacijom, ravnotežom ili integracijom
60.
61.
62. SUOČENJE CIVILIZACIJA
Izazov otvaranja društva i suočenje sustava
Omjer snage političkog sustava, vojne sile,
gospodarstva i sustava uvjerenja
Razdioba prirodnog blaga, tehnologije i
organizacijske sposobnosti
Sustavi ljudskih vrijednosti
63.
64. TRŽIŠTE KROZ POVIJEST
Razmjena dobara te sretište ljudi i naroda
Razmjena mišljenja, ideja i komunikacijsko
središte
Tržište pod nadzorom mjesnih vlasti
Globalizacija države pretvorila u tržište, a
ljude u kupce
Trgovci i mjenjači novca bez nadzora
65.
66. POZIV ZA POVRATAK
ZAJEDNIŠTVU
Život u sebi i među ljudima
Novi svijet života za svakog čovjeka
Vlasti nisu vladari sustava uvjerenja
Uporaba života za zajedničko dobro
Mukotrpna borba za svijet zajedništva
Zamjena nadmetanja uzajamnošću
Povratak evoluciji
71. ODREDBA POLITIKE
Javno usklađivanje raznorodnih interesa u
političkoj zajednici
Svakom interesu dodjeljuje se utjecaj razmjeran
njegovu prinosu bogatstvu naroda
Jedna od mreža društvenog utjecaja
Važnost politike ili države ovisi od drugim
mrežama utjecaja
Vezana uz vlast i suverenost te ima pokretačku
snagu, zakone i zakonitu silu
72. POSTOJANOST SUSTAVA
Gospodarske nevolje se prve pokažu
Ako se ne rješavaju prerastu u političke
Politički problemi prerastu u ljudske
Ljudski problemi ugrožavaju sigurnost sustava
73. ČIJA JE DRŽAVA?
Države su nekad pripadale vladaru
Bonaparte uveo pojam narodne države
Starčević prvi tvrdio da narod ima ljudsko,
prirodno i državno pravo na samoodređenje
Višenarodne zajednice
74. ČIJA JE DRŽAVA? (2)
Država i ideologija
Narodna, klasna i tržišna država
Postojanost i nepostojanost država
Raznolikost u poimanju pripadanja države
75. DRŽAVA KAO PODRUŽNICA
SVJETSKOG TRŽIŠTA
Liberalizacija
Privatizacija
Deregulacija
Srozavanje uloge politike, a time i države
Neizvjesnost – propadanje ljudi i naroda
76. DRŽAVNA ZAŠTITA
Jedino država može i mora štititi:
Ljude i narod
Rad i vrijednost rada
Prostor i prirodno blago
Okoliš i klimu
Demokraciju ili vlast naroda
77. DRŽAVE
U DUŽNIČKOM ROPSTVU
Države imaju prostor i prirodno blago
Prostor prodaju na svjetskom tržištu
Ustupaju pravo iskorištavanje blaga
78. DRŽAVE
U DUŽNIČKOM ROPSTVU (2)
U borbi za vlast političke stranke se nadmeću
bez pokrića u izvedbi javnih projekata
Umjesto povećavanja državnih financijskih i
robnih pričuva države gomilaju dugove
Ne mogu obavljati zadaću zaštite
79. MALA SNAGA DRŽAVA
Političari i stranke su privrženici ideologija
Nedostatak političke volje za vladanje
Goloruke države ne mogu vladati prostorom
(privatizacija, deregulacija, liberalizacija)
Siromašna država ne može vladati
“Neovisnost” središnjih banaka
80.
81. DRŽAVA IZMEĐU
KLADIVA I NAKOVNJA
Prosvjedi u Tunisu: “Čija je ovo država?”
Država između tržišta (kapitala) i naroda
Mnoge države okrenula leđa narodu
Unutarnji ratovi unutar 70 zemalja svijeta
82. DRŽAVA IZMEĐU
KLADIVA I NAKOVNJA (2)
Narodi ne mogu i dalje živjeti u neizvjesnosti
Država mora stati na njihovu stranu
Narodi će se putem države pobrinuti za same
sebe
Narodi se moraju početi sami “hraniti i braniti”
83.
84. NADZOR NARODA NAD
DRŽAVAMA
U globalnom svijetu valja smanjiti stupanj
slobode pravnim i fizičkim osobama
Više reda – manje neizvjesnosti i zbrke
Svijet više ne može trajati bez imalo planiranja
Domišljena opća suradnja među narodima i
državama umjesto nasumičnosti tržišta
85.
86. NARODI I DRŽAVE
Države su izdržljivije od ideologija
Narodi su otporniji i od ideologija i od
država
Spas svijeta je u narodnoj demokraciji
93. GEOPOLITIKA
Vanjska politika koja uzima u obzir posebnost:
položaja, prostora, pučanstva
Četiri mreže utjecaja: politika, gospodarstvo,
obrana, sustav uvjerenja
Sredstva politike: gospodarstvo (tehnologija),
vojska i sustav uvjerenja (ljudskih prava)
U dosadašnjem zapadnjačkom svijetu u
geopolitici bilo je najmanje čiste politike
94.
95.
96.
97. GEOPOLITIKA I IMPERIJALIZAM
Imperijalizam nije geopolitika, a ni politika
Geopolitička strategija ili doktrina i stvarnost
Savjetnici utjecajniji od političara
Ideja i ideologija: primjeri Izrael; Iran
98.
99.
100.
101. DOKTRINA I STVARNOST
Huntington, Brezinski, Kissinger, Bilderberg
Pogrešna strategija (poslije II. Svjetskog rata,
kraljevski Iran, poslije Berlinskog zida, Irak,
Afganistan, Indija)
Izostanak strategije (pojava Nacionalnog
socijalizma)
Uspjela strategija: doktrina ljudskih prava kao
sredstvo rata
102.
103. GLOBALIZACIJA
Čimbenici globalizacije: transnacionalne
korporacije (kapital), tehnologija i države
Neo-”konzervativizam”
Kraj povijesti i geografije?
Liberalistička globalizacija nijekanje geopolitike
104.
105. NARODNA DEMOKRACIJA
Omogućuje narodu da upravlja državom
Uvažava posebnosti prostora i pučanstva
Omogućuje vođenje geopolitike
Unosi više reda u svijet
Onemogućuje provedbu imperijalističkih
nakana