SlideShare a Scribd company logo
1 of 21
MIKROSKOP,MIKROSKOP,
LUPA I DURBINLUPA I DURBIN
1.1.MikroskopMikroskop
 МикроскопМикроскоп ((грчкигрчки:: micronmicron = мали и= мали и
scoposscopos = циљање) је инструмент за= циљање) је инструмент за
посматрање предмета који су превишепосматрање предмета који су превише
мали да би могли да се виде голиммали да би могли да се виде голим
окомоком.. НаукаНаука истраживања малихистраживања малих
предмета користећи оваквепредмета користећи овакве
инструменте се називаинструменте се назива микроскопијамикроскопија, а, а
термин „микроскопски“ има значењетермин „микроскопски“ има значење
„веома мали“, слабо видљив голим„веома мали“, слабо видљив голим
окомоком
1.istorijat1.istorijat
ХоланђанинХоланђанин Антони ван ЛевенхукАнтони ван Левенхук ((24. октобар24. октобар
16321632. -. - 27. август27. август 17231723.) је био по занимању.) је био по занимању
брусачбрусач стакластакла.. СочиваСочива која је он правио сукоја је он правио су
била права „мајсторија“ у његово време ибила права „мајсторија“ у његово време и
неретко су мунеретко су му гостигости били члановибили чланови краљевскихкраљевских
породицапородица како би посматрали микро-свет крозкако би посматрали микро-свет кроз
његова сочива. Његова сочива увећавала су доњегова сочива. Његова сочива увећавала су до
250 пута. Сматра се првим истраживачем250 пута. Сматра се првим истраживачем
протозоапротозоа, људских, људских сперматозоидасперматозоида,, бактеријабактерија ии
црвених крвних ћелијацрвених крвних ћелија ((еритроцитаеритроцита). Након). Након
своје смрти свету је оставио 247 микроскопасвоје смрти свету је оставио 247 микроскопа
(од којих се седам и данас користи), али не и(од којих се седам и данас користи), али не и
тајну прављења сочива. До тога су будућитајну прављења сочива. До тога су будући
научници морали да дођу сами.научници морали да дођу сами.
Претпоставља се да је први микроскопПретпоставља се да је први микроскоп
направионаправио Захарије ЈансенЗахарије Јансен,, холандскихоландски
1.Tipovi mikroskopa1.Tipovi mikroskopa
 Најуобичајени тип микроскопа - уједно иНајуобичајени тип микроскопа - уједно и
први који је пронађен - је оптички илипрви који је пронађен - је оптички или
светлосни микроскопсветлосни микроскоп. Ово је. Ово је оптичкиоптички
инструментинструмент који садржи једно или вишекоји садржи једно или више
сочивасочива која производе увећану сликукоја производе увећану слику
предмета постављеног у жижну раванпредмета постављеног у жижну раван
сочива. Горњи систем сочива усочива. Горњи систем сочива у цевицеви сесе
називаназива окуларокулар и кроз њега се посматраи кроз њега се посматра
дати објекат. Уколико микроскоп има двадати објекат. Уколико микроскоп има два
окулара, тада је бинокуларни. Доњи системокулара, тада је бинокуларни. Доњи систем
сочива јесочива је објективобјектив и окренут је премаи окренут је према
објекту који се посматра.објекту који се посматра. ОгледалоОгледало сесе
налази исподналази испод објектаобјекта и примаи прима светлоснесветлосне
зракезраке. Неки микроскопи у ту сврху могу. Неки микроскопи у ту сврху могу
иматиимати лампицулампицу. Светлосни микроскоп. Светлосни микроскоп
1.Tipovi mikroskopa1.Tipovi mikroskopa
 Посебан тип јеПосебан тип је минеролошки микроскопминеролошки микроскоп којикоји
се користи засе користи за идентификацијуидентификацију минераламинерала ии
сличан је претходном. Разликује се по некимсличан је претходном. Разликује се по неким
саставним деловима као што сусаставним деловима као што су
поларизациони филтериполаризациони филтери . Од минерала се. Од минерала се
исече веома танка плочица и кроз њу сеисече веома танка плочица и кроз њу се
пропусти светлосни зрак. Тај пропуштенипропусти светлосни зрак. Тај пропуштени
зрак сезрак се поларизујеполаризује по проласку крозпо проласку кроз филтерефилтере..
Пошто сваки минерал поседује различитеПошто сваки минерал поседује различите
поларизационе особине, на овај начин јеполаризационе особине, на овај начин је
могуће идентификовати минерал у склопумогуће идентификовати минерал у склопу
агломератаагломерата илиили стенестене..[2][2]
 Од осталих микроскопа треба поменути још иОд осталих микроскопа треба поменути још и
електронски микроскопелектронски микроскоп чије увећање можечије увећање може
бити и један и побити и један и по милионамилиона пута. Овакавпута. Овакав
микроскоп је веома скуп и користи се умикроскоп је веома скуп и користи се у
Ovako je izgledao mikroskop izOvako je izgledao mikroskop iz
1852 godine1852 godine ☻☻
 Kwalitet mikroskopaKwalitet mikroskopa
se ceni premase ceni prema
njegowomnjegowom
uvecanju..uvecanjeuvecanju..uvecanje
mikroskopamikroskopa UU mozemoze
se izracunati ako sese izracunati ako se
uvecanje objektivauvecanje objektiva
UUobob pomnozipomnozi
uvecanjem okularauvecanjem okulara
UUok:ok: UU==UUobob xx UUokok
^^^^ Ewo kako Mikroskopi izgledajuEwo kako Mikroskopi izgledaju
^^ ☻^^ ☻
2.lupa2.lupa
 Lupa je najjednostavniji optickiLupa je najjednostavniji opticki
instrument…Koriste je ljudi koji zeleinstrument…Koriste je ljudi koji zele
da nesto umanjeno povecaju za 4-10da nesto umanjeno povecaju za 4-10
puta…to su lupe sa jednim sociwom, Iputa…to su lupe sa jednim sociwom, I
one su najkorisnije…one su najkorisnije…
 Swako sabirno sociwoSwako sabirno sociwo
Moze posluziti kaoMoze posluziti kao
lupa…. ……….lupa…. ……….
Lupa moze biti sastavljena od
vise sociva,pri cemu se opticke
jednacine sociva algebarski
sabiraju. Ovakve konbinovane
lupe mogu uvecavati I do 50x
2.Lupa I njena swojstva2.Lupa I njena swojstva
F1
c
F2 L
P
Potrebno je
samo da se
predmet postaw
izmedju zize I
sociwa…
Tada se prema
opisanoj
KONSTRUCIJI
dobija
uvecan,uspravan
prividan lik I to
na istoj strani
na kojoj je
wako sabirno socivo moze
osluziti kao lupa..
2.Lupa I koriscenje u prirodi2.Lupa I koriscenje u prirodi
 Zelite da vidite nekog insekta, a daZelite da vidite nekog insekta, a da
ge ne stawljate pod mikroskop…ge ne stawljate pod mikroskop…
recimo zelite da bubamaru pogledaterecimo zelite da bubamaru pogledate
malo bolje… onda ce vam lupa dobromalo bolje… onda ce vam lupa dobro
doci…ona je jednostawna zadoci…ona je jednostawna za
koriscenje I dobro ce vam posluziti…koriscenje I dobro ce vam posluziti…
☻☺☻☺
3.Durbin3.Durbin
 Durbin jeDurbin je optički instrumentoptički instrument za osmatranjeza osmatranje
udaljenih predmeta na kopnu, moru, vazduhu iudaljenih predmeta na kopnu, moru, vazduhu i
nebu, a unebu, a u vojscivojsci za osmatranje pri merenju,za osmatranje pri merenju,
izviđanju i gađanju. Sastoji se od dvaizviđanju i gađanju. Sastoji se od dva sočivasočiva
koja su centrirana na istoj optičkoj osi ikoja su centrirana na istoj optičkoj osi i
smeštena na krajevima cevi, a kod modernihsmeštena na krajevima cevi, a kod modernih
durbina postoje i dvedurbina postoje i dve optičke prizmeoptičke prizme kojekoje
okreću lik za 180 stepeni, tako da se predmetokreću lik za 180 stepeni, tako da se predmet
vidi u prirodnom položaju.vidi u prirodnom položaju.
3.Durbin3.Durbin
 Prvi durbin nastao jePrvi durbin nastao je 16091609. godine.. godine.
Galileo GailiejGalileo Gailiej uspeo je da napravi durbinuspeo je da napravi durbin
sa uvećanjem od 10 puta, pomoću kojegasa uvećanjem od 10 puta, pomoću kojega
je bilo moguće videti brodove udaljeneje bilo moguće videti brodove udaljene
dva sata plovidbe. Pored toga, Galilej sedva sata plovidbe. Pored toga, Galilej se
setio da taj durbin može da se okrenesetio da taj durbin može da se okrene
prema nebu, i tako je nastao prviprema nebu, i tako je nastao prvi teleskopteleskop..
4.Socivo4.Socivo
 SočivoSočivo je parčeje parče staklastakla,, plastikeplastike ili ređe, drugeili ređe, druge
vrstevrste materijalamaterijala koje menja izgledkoje menja izgled predmetapredmeta
kada se gleda kroz njih jer zakrivljujukada se gleda kroz njih jer zakrivljuju svetlosnisvetlosni
snop koji prolazi kroz sočivo. Predmeti tadasnop koji prolazi kroz sočivo. Predmeti tada
izgledaju veći ili manji nego što jesu i mogu biti uizgledaju veći ili manji nego što jesu i mogu biti u
različitim oblicima.različitim oblicima.
 Postoje sabirna (konveksna) sočiva kojaPostoje sabirna (konveksna) sočiva koja
skupljaju svetlost, i rasipna (konkavna) sočivaskupljaju svetlost, i rasipna (konkavna) sočiva
koja rasipaju svetlost.koja rasipaju svetlost.
4.Znacaj4.Znacaj
 Sočiva se koriste zaSočiva se koriste za naočarenaočare,, foto-aparatefoto-aparate
,, dvoglededvoglede,, teleskopeteleskope,, mikroskopemikroskope ii lupelupe..
Kod mikroskopa, dvogleda i teleskopaKod mikroskopa, dvogleda i teleskopa
svako sočivo predstavlja skup višesvako sočivo predstavlja skup više
spojenih sočiva. Na ovaj način je slikaspojenih sočiva. Na ovaj način je slika
jasnija.jasnija. ProjektorProjektor je aplikacija sočiva,je aplikacija sočiva,
takođe. Sočivo filmske kamere stvara liktakođe. Sočivo filmske kamere stvara lik
na filmu koji je postavljen unutar samena filmu koji je postavljen unutar same
kamere. I u očima ljudi i mnogih vrstakamere. I u očima ljudi i mnogih vrsta
životinja se nalaze sočivaživotinja se nalaze sočiva
MIKROSKOP
4.Znacaj4.Znacaj
 Dakle sociva su…Dakle sociva su…
 A)A) Konkavna sočivaKonkavna sočiva
 b)b) Konveksna sočivaKonveksna sočiva
 C)C) Kontaktna sočivaKontaktna sočiva
 D)D) Foto-aparatska sočivaFoto-aparatska sočiva
Mikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbin
Mikroskop, lupa i durbin

More Related Content

What's hot (20)

Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
Homeostaza.pdf
Homeostaza.pdfHomeostaza.pdf
Homeostaza.pdf
 
2022 Kombinovani test sa resenjem
2022 Kombinovani test sa resenjem2022 Kombinovani test sa resenjem
2022 Kombinovani test sa resenjem
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 
Царство биљака, 5. разред
Царство биљака, 5. разредЦарство биљака, 5. разред
Царство биљака, 5. разред
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelije
 
Naelektrisanje
NaelektrisanjeNaelektrisanje
Naelektrisanje
 
Fosili
FosiliFosili
Fosili
 
Bolesti zavisnosti
Bolesti zavisnostiBolesti zavisnosti
Bolesti zavisnosti
 
Ekosistem
EkosistemEkosistem
Ekosistem
 
15. izlucivanje
15. izlucivanje 15. izlucivanje
15. izlucivanje
 
Rečenice
RečeniceRečenice
Rečenice
 
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredineOsnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
Osnovni pojmovi i principi ekologije i zaštite životne sredine
 
Ekologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmoviEkologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmovi
 
Fotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracijaFotosinteza, disanje i transpiracija
Fotosinteza, disanje i transpiracija
 
Osobine živih bića
Osobine živih bićaOsobine živih bića
Osobine živih bića
 
Virusi
VirusiVirusi
Virusi
 
Zastita zivotne sredine
Zastita zivotne sredineZastita zivotne sredine
Zastita zivotne sredine
 
Prirodni resursi na zemlji
Prirodni resursi na zemljiPrirodni resursi na zemlji
Prirodni resursi na zemlji
 
Organogeneza
OrganogenezaOrganogeneza
Organogeneza
 

Similar to Mikroskop, lupa i durbin

Opticki-instrumenti.ppsx
Opticki-instrumenti.ppsxOpticki-instrumenti.ppsx
Opticki-instrumenti.ppsxjakovfsfs
 
Mikroskop za biolohiju školski predmetna nastavs
Mikroskop za biolohiju školski predmetna nastavsMikroskop za biolohiju školski predmetna nastavs
Mikroskop za biolohiju školski predmetna nastavsDzejnaSkopljak2
 
Opticki istrumenti dusana m
Opticki istrumenti dusana mOpticki istrumenti dusana m
Opticki istrumenti dusana mdusana vidic
 
GRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptx
GRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptxGRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptx
GRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptxMilica Petrović
 
Оптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptxОптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptxViktorBasta
 
Оптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptxОптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptxViktorBasta
 
биологија као наука о животу
биологија као наука о животубиологија као наука о животу
биологија као наука о животу1kreativac
 
O zvezdama
O zvezdamaO zvezdama
O zvezdamamarija00
 

Similar to Mikroskop, lupa i durbin (11)

Opticki-instrumenti.ppsx
Opticki-instrumenti.ppsxOpticki-instrumenti.ppsx
Opticki-instrumenti.ppsx
 
Mikroskop za biolohiju školski predmetna nastavs
Mikroskop za biolohiju školski predmetna nastavsMikroskop za biolohiju školski predmetna nastavs
Mikroskop za biolohiju školski predmetna nastavs
 
Opticki istrumenti dusana m
Opticki istrumenti dusana mOpticki istrumenti dusana m
Opticki istrumenti dusana m
 
Astronomski instrumenti
Astronomski instrumentiAstronomski instrumenti
Astronomski instrumenti
 
GRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptx
GRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptxGRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptx
GRAĐA ŽIVIH BIĆA spoljašnja i unutrašnja.pptx
 
Astronomija
AstronomijaAstronomija
Astronomija
 
Astronomski instrumenti
Astronomski instrumentiAstronomski instrumenti
Astronomski instrumenti
 
Оптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptxОптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptx
 
Оптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptxОптички инструменти.pptx
Оптички инструменти.pptx
 
биологија као наука о животу
биологија као наука о животубиологија као наука о животу
биологија као наука о животу
 
O zvezdama
O zvezdamaO zvezdama
O zvezdama
 

Mikroskop, lupa i durbin

  • 2. 1.1.MikroskopMikroskop  МикроскопМикроскоп ((грчкигрчки:: micronmicron = мали и= мали и scoposscopos = циљање) је инструмент за= циљање) је инструмент за посматрање предмета који су превишепосматрање предмета који су превише мали да би могли да се виде голиммали да би могли да се виде голим окомоком.. НаукаНаука истраживања малихистраживања малих предмета користећи оваквепредмета користећи овакве инструменте се називаинструменте се назива микроскопијамикроскопија, а, а термин „микроскопски“ има значењетермин „микроскопски“ има значење „веома мали“, слабо видљив голим„веома мали“, слабо видљив голим окомоком
  • 3. 1.istorijat1.istorijat ХоланђанинХоланђанин Антони ван ЛевенхукАнтони ван Левенхук ((24. октобар24. октобар 16321632. -. - 27. август27. август 17231723.) је био по занимању.) је био по занимању брусачбрусач стакластакла.. СочиваСочива која је он правио сукоја је он правио су била права „мајсторија“ у његово време ибила права „мајсторија“ у његово време и неретко су мунеретко су му гостигости били члановибили чланови краљевскихкраљевских породицапородица како би посматрали микро-свет крозкако би посматрали микро-свет кроз његова сочива. Његова сочива увећавала су доњегова сочива. Његова сочива увећавала су до 250 пута. Сматра се првим истраживачем250 пута. Сматра се првим истраживачем протозоапротозоа, људских, људских сперматозоидасперматозоида,, бактеријабактерија ии црвених крвних ћелијацрвених крвних ћелија ((еритроцитаеритроцита). Након). Након своје смрти свету је оставио 247 микроскопасвоје смрти свету је оставио 247 микроскопа (од којих се седам и данас користи), али не и(од којих се седам и данас користи), али не и тајну прављења сочива. До тога су будућитајну прављења сочива. До тога су будући научници морали да дођу сами.научници морали да дођу сами. Претпоставља се да је први микроскопПретпоставља се да је први микроскоп направионаправио Захарије ЈансенЗахарије Јансен,, холандскихоландски
  • 4. 1.Tipovi mikroskopa1.Tipovi mikroskopa  Најуобичајени тип микроскопа - уједно иНајуобичајени тип микроскопа - уједно и први који је пронађен - је оптички илипрви који је пронађен - је оптички или светлосни микроскопсветлосни микроскоп. Ово је. Ово је оптичкиоптички инструментинструмент који садржи једно или вишекоји садржи једно или више сочивасочива која производе увећану сликукоја производе увећану слику предмета постављеног у жижну раванпредмета постављеног у жижну раван сочива. Горњи систем сочива усочива. Горњи систем сочива у цевицеви сесе називаназива окуларокулар и кроз њега се посматраи кроз њега се посматра дати објекат. Уколико микроскоп има двадати објекат. Уколико микроскоп има два окулара, тада је бинокуларни. Доњи системокулара, тада је бинокуларни. Доњи систем сочива јесочива је објективобјектив и окренут је премаи окренут је према објекту који се посматра.објекту који се посматра. ОгледалоОгледало сесе налази исподналази испод објектаобјекта и примаи прима светлоснесветлосне зракезраке. Неки микроскопи у ту сврху могу. Неки микроскопи у ту сврху могу иматиимати лампицулампицу. Светлосни микроскоп. Светлосни микроскоп
  • 5. 1.Tipovi mikroskopa1.Tipovi mikroskopa  Посебан тип јеПосебан тип је минеролошки микроскопминеролошки микроскоп којикоји се користи засе користи за идентификацијуидентификацију минераламинерала ии сличан је претходном. Разликује се по некимсличан је претходном. Разликује се по неким саставним деловима као што сусаставним деловима као што су поларизациони филтериполаризациони филтери . Од минерала се. Од минерала се исече веома танка плочица и кроз њу сеисече веома танка плочица и кроз њу се пропусти светлосни зрак. Тај пропуштенипропусти светлосни зрак. Тај пропуштени зрак сезрак се поларизујеполаризује по проласку крозпо проласку кроз филтерефилтере.. Пошто сваки минерал поседује различитеПошто сваки минерал поседује различите поларизационе особине, на овај начин јеполаризационе особине, на овај начин је могуће идентификовати минерал у склопумогуће идентификовати минерал у склопу агломератаагломерата илиили стенестене..[2][2]  Од осталих микроскопа треба поменути још иОд осталих микроскопа треба поменути још и електронски микроскопелектронски микроскоп чије увећање можечије увећање може бити и један и побити и један и по милионамилиона пута. Овакавпута. Овакав микроскоп је веома скуп и користи се умикроскоп је веома скуп и користи се у
  • 6. Ovako je izgledao mikroskop izOvako je izgledao mikroskop iz 1852 godine1852 godine ☻☻  Kwalitet mikroskopaKwalitet mikroskopa se ceni premase ceni prema njegowomnjegowom uvecanju..uvecanjeuvecanju..uvecanje mikroskopamikroskopa UU mozemoze se izracunati ako sese izracunati ako se uvecanje objektivauvecanje objektiva UUobob pomnozipomnozi uvecanjem okularauvecanjem okulara UUok:ok: UU==UUobob xx UUokok
  • 7. ^^^^ Ewo kako Mikroskopi izgledajuEwo kako Mikroskopi izgledaju ^^ ☻^^ ☻
  • 8. 2.lupa2.lupa  Lupa je najjednostavniji optickiLupa je najjednostavniji opticki instrument…Koriste je ljudi koji zeleinstrument…Koriste je ljudi koji zele da nesto umanjeno povecaju za 4-10da nesto umanjeno povecaju za 4-10 puta…to su lupe sa jednim sociwom, Iputa…to su lupe sa jednim sociwom, I one su najkorisnije…one su najkorisnije…  Swako sabirno sociwoSwako sabirno sociwo Moze posluziti kaoMoze posluziti kao lupa…. ……….lupa…. ………. Lupa moze biti sastavljena od vise sociva,pri cemu se opticke jednacine sociva algebarski sabiraju. Ovakve konbinovane lupe mogu uvecavati I do 50x
  • 9. 2.Lupa I njena swojstva2.Lupa I njena swojstva F1 c F2 L P Potrebno je samo da se predmet postaw izmedju zize I sociwa… Tada se prema opisanoj KONSTRUCIJI dobija uvecan,uspravan prividan lik I to na istoj strani na kojoj je wako sabirno socivo moze osluziti kao lupa..
  • 10. 2.Lupa I koriscenje u prirodi2.Lupa I koriscenje u prirodi  Zelite da vidite nekog insekta, a daZelite da vidite nekog insekta, a da ge ne stawljate pod mikroskop…ge ne stawljate pod mikroskop… recimo zelite da bubamaru pogledaterecimo zelite da bubamaru pogledate malo bolje… onda ce vam lupa dobromalo bolje… onda ce vam lupa dobro doci…ona je jednostawna zadoci…ona je jednostawna za koriscenje I dobro ce vam posluziti…koriscenje I dobro ce vam posluziti… ☻☺☻☺
  • 11. 3.Durbin3.Durbin  Durbin jeDurbin je optički instrumentoptički instrument za osmatranjeza osmatranje udaljenih predmeta na kopnu, moru, vazduhu iudaljenih predmeta na kopnu, moru, vazduhu i nebu, a unebu, a u vojscivojsci za osmatranje pri merenju,za osmatranje pri merenju, izviđanju i gađanju. Sastoji se od dvaizviđanju i gađanju. Sastoji se od dva sočivasočiva koja su centrirana na istoj optičkoj osi ikoja su centrirana na istoj optičkoj osi i smeštena na krajevima cevi, a kod modernihsmeštena na krajevima cevi, a kod modernih durbina postoje i dvedurbina postoje i dve optičke prizmeoptičke prizme kojekoje okreću lik za 180 stepeni, tako da se predmetokreću lik za 180 stepeni, tako da se predmet vidi u prirodnom položaju.vidi u prirodnom položaju.
  • 12. 3.Durbin3.Durbin  Prvi durbin nastao jePrvi durbin nastao je 16091609. godine.. godine. Galileo GailiejGalileo Gailiej uspeo je da napravi durbinuspeo je da napravi durbin sa uvećanjem od 10 puta, pomoću kojegasa uvećanjem od 10 puta, pomoću kojega je bilo moguće videti brodove udaljeneje bilo moguće videti brodove udaljene dva sata plovidbe. Pored toga, Galilej sedva sata plovidbe. Pored toga, Galilej se setio da taj durbin može da se okrenesetio da taj durbin može da se okrene prema nebu, i tako je nastao prviprema nebu, i tako je nastao prvi teleskopteleskop..
  • 13. 4.Socivo4.Socivo  SočivoSočivo je parčeje parče staklastakla,, plastikeplastike ili ređe, drugeili ređe, druge vrstevrste materijalamaterijala koje menja izgledkoje menja izgled predmetapredmeta kada se gleda kroz njih jer zakrivljujukada se gleda kroz njih jer zakrivljuju svetlosnisvetlosni snop koji prolazi kroz sočivo. Predmeti tadasnop koji prolazi kroz sočivo. Predmeti tada izgledaju veći ili manji nego što jesu i mogu biti uizgledaju veći ili manji nego što jesu i mogu biti u različitim oblicima.različitim oblicima.  Postoje sabirna (konveksna) sočiva kojaPostoje sabirna (konveksna) sočiva koja skupljaju svetlost, i rasipna (konkavna) sočivaskupljaju svetlost, i rasipna (konkavna) sočiva koja rasipaju svetlost.koja rasipaju svetlost.
  • 14. 4.Znacaj4.Znacaj  Sočiva se koriste zaSočiva se koriste za naočarenaočare,, foto-aparatefoto-aparate ,, dvoglededvoglede,, teleskopeteleskope,, mikroskopemikroskope ii lupelupe.. Kod mikroskopa, dvogleda i teleskopaKod mikroskopa, dvogleda i teleskopa svako sočivo predstavlja skup višesvako sočivo predstavlja skup više spojenih sočiva. Na ovaj način je slikaspojenih sočiva. Na ovaj način je slika jasnija.jasnija. ProjektorProjektor je aplikacija sočiva,je aplikacija sočiva, takođe. Sočivo filmske kamere stvara liktakođe. Sočivo filmske kamere stvara lik na filmu koji je postavljen unutar samena filmu koji je postavljen unutar same kamere. I u očima ljudi i mnogih vrstakamere. I u očima ljudi i mnogih vrsta životinja se nalaze sočivaživotinja se nalaze sočiva MIKROSKOP
  • 15. 4.Znacaj4.Znacaj  Dakle sociva su…Dakle sociva su…  A)A) Konkavna sočivaKonkavna sočiva  b)b) Konveksna sočivaKonveksna sočiva  C)C) Kontaktna sočivaKontaktna sočiva  D)D) Foto-aparatska sočivaFoto-aparatska sočiva