4. Sadržaj
1. Što je prehrambeni otpad?
2. Lanac opskrbe hranom
3. Što se gubi s prehrambenim otpadom?
4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
5. Savjeti za jednostavno rješavanje problema
6. Uradi sam!
5. Kako biste objasnili što je
prehrambeni otpad?
Gdje, kada i zašto nastaje
prehrambeni otpad u
našem svakodnevnom
životu?
Je li prehrambeni otpad
ozbiljan problem?
1. Što je prehrambeni otpad?
P
6. Što je prehrambeni
otpad?Hrana koja je isprva bila proizvedena za ljudsku
prehranu, ali je potom odbačena ili je ljudi nisu
konzumirali:
1. Što je prehrambeni otpad?
hrana koja se
pokvarila prije
odlaganja u otpad
hrana koja je još uvijek
bila jestiva kada je
odbačena
Thyberg & Tonjes (2016)
7. 1. Što je prehrambeni otpad?
Još neke važne ključne
riječi vezane za
prehrambeni otpad
Može se
izbjeći
Donekle se
može
izbjeći
Neizbježan
JestivoNejestiv
o
8. 1. Što jea prehrambeni otpad?
Prehrambeni otpad u
brojkama
Svijet:
1,6 milijardi
tona godišnje
(FAO, 2013.)
EU:
88 milijuna tona
godišnje (FUSIONS,
2016.)
Lokalno:
380.000 tona u
Hrvatskoj (HAOP, 2014.)
10 milijuna tona u UK
(WRAP, 2018.)
9. 2. Lanac opskrbe hranom
Hrana putuje svijetom
Lanci opskrbe hranom su dugi i
globalni.
Hrana se uzgaja na jednom mjestu,
prerađuje na drugom i konzumira na
trećem.
Polja Skladištenj
e
Prerađivač
hrane
Proizvođa
č hrane
Distribute
r
Trgova
c
Kuhinja
CBinsights
Složeni globalni lanac opskrbe
hranom:
10. Koliko dugo hrana
putuje?
2. Lanac opskrbe hranom
Mrkva iz Čilea
do Njemačke?
A. 10750.4 km
B. 12523.9 km
C. 5257.7 km
Rajčica iz
Španjolske do
Litve?
A. 3567.5 km
B. 2663 km
C. 4357.6 km
Grah iz
Kenije do
UK?
A. 7338.6 km
B. 9311.6 km
C. 5793.6 km
http://www.foodmiles.com/
P
11. Od polja do stola : gdje se
stvara najveća količina
prehrambenog otpada (u
EU)?
2. Lanac opskrbe hranom
12. 2. Lanac opskrbe hranom
Od polja do stola : gdje se stvara
najveća količina prehrambenog
otpada (u EU)?
FUSIONS, 2016; Priefer i sur., 201
47 milijuna
tona
13. 2. Lanac aopskrbe hranom
Preuzeto iz EEA, 2012.
Životni ciklus hrane
Svaka faza životnog ciklusa hrane ima zaseban utjecaj na okoliš (i
društvo)
14. Potrošači stvaraju najveće
količine prehrambenog otpada
(po stanovniku godišnje) u...
a) a) zemljama s višim dohotkom (Europa, Sjeverna
Amerika…)
b) b) zemljama s nižim dohotkom
2. Lanac aopskrbe hranom
P
15. 2. Lanac aopskrbe hranom
Potrošači stvaraju
najveće količine
prehrambenog otpada
(po stanovniku godišnje)
u......zemljama s višim dohotkom
(Europa, Sjeverna Amerika…):
ovdje prevladava prehrambeni
otpad preostao od konzumacije.
U zemljama s nižim dohotkom,
hrana se gubi u sektorima
poljoprivrede, distribucije, prerade i
transporta.
17. 3. Što se gubi s prehrambenim
otpadom?
Što se gubi
zajedno s hranom?
Kvaliteta okoliša:
Resursi (voda, energija, materijali,
zemljište)
Kvaliteta zraka, vode, tla
Biološka raznolikost
Socijalne mogućnosti (sigurnost
hrane)
Ekonomske mogućnosti (novac)
18. 3. Što se gubi s prehrambenim
otpadom?
Utjecaji na
okoliš:
Potrošnja
energije38% potrošnje energije
u globalnom
prehrambenom
sustavu koristi se za
proizvodnju otpadne
hrane (FAO, 2017.)
Energija potrebna za
proizvodnju 1 kg
19. Koliko vode
(u litrama/kg) je
potrebno da bi
krastavci dospjeli na
naše stolove?
3. Što se gubi s prehrambenim
otpadom?
P
20. Koliko vode
(u litrama / kg) je
potrebno da bi
krastavci dospjeli
na naše stolove?
Krastavci: svjetski prosjek vodenog
otiska
353 litre/kg
3. Što se gubi s prehrambenim
otpadom?
21. Utjecaji na okoliš: Vodeni otisak prehrambenih
proizvoda
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
22. Poslužili ste kod
kuće 4 gosta s
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
Koliki je vodeni
otisak ove male
zabave?
0.5 kg jabuka
2 čokolade
(po 100 g
svaka)
i svatko je
popio po
šalicu kave.
Z
23. 3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
Utjecaji na
okoliš:
Iskorištavanje
zemljišta1,4 milijarde ha ili 28%
poljoprivrednog zemljišta
koristi se za proizvodnju
hrane koja se kasnije baca
(FAO, 2013.)
Kanad
a
25. Utjecaji na okoliš:
Krčenje šuma i
biološka raznolikost
Zbog krčenja šuma populacija
borneanskog orangutana smanjila
se za više od 50% u zadnjih 60
godina (WWF)
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
26. Hrana u kućanstvima
odlazi u otpad.
Oranagutani se suočavaju
s izumiranjem.
Postoji li veza između
ovih dviju pojava?
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
P
27. 3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
Utjecaji na
okoliš:
klimatske
promjene /
globalno
zagrijavanje
Da je prehrambeni
otpad država, bio
bi to treći po
veličini izvor
ispuštanja
stakleničkih
plinova, odmah
nakon SAD i Kine
milijardi
tona CO2
ekvivalenta
Kin
a
SA
D
Prehramben
i otpad
Indij
a
izvor: FAO
28. 3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
Utjecaji na
okoliš:
klimatske
promjene /
globalno
zagrijavanje
Klimatski otisak pojedinih prehrambenih
proizvoda (FAO, 2015.)
29. Izračunajte ugljični
otisak vaše košarice.
U svojoj košarici imate
0,5 kg rajčice,
2 kg drugog raznog povrća,
1 litru mlijeka i
0,5 kg govedine.
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
Govedina – 27 kg CO2e
Piletina – 6.9 kg CO2e
Svinjetina – 12.1 kg CO2e
Rajčice – 1.1. kg CO2e
Povrće – 2 kg CO2e
Voće – 1.1 kg CO2e
Mlijeko – 1.9 kg CO2e
Tamna čokolada – 31 kg
CO2e
Z
Radna skupina za okoliš, 2011.
30. 3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
Socijalne mogućnos
ti:sigurnost hrane
Smanjenje količine prehrambenog
otpada i učinkovitija potrošnja
dostupne hrane popravila bi
situaciju sigurnosti hrane u svijetu
Količina hrane koja odlazi u
prehrambeni otpad na svjetskoj razini
bila bi dovoljna da nahrani oko 2
milijarde ljudi – dvostruki broj
pothranjenih osoba u svijetu (815
million)
31. Ekonomske
mogućnosti: Novac
Zapanjujuća cijena prehrambenog
otpada
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
750 milijardi
dolara na
svjetskoj razini
(Thyberg i Tonjes,
2016.)
143 milijardi
EUR u EU 28
(FUSIONS, 2016)
Kućanski
prehrambeni otpad:
98 milijardi EUR
(FUSIONS, 2016)
750 billion
$
143 billion
€
98 billion
€
32. R Koje su posljedice
prehrambenog otpada po
vašem mišljenju
najznačajnije?
Zašto?
Raspravite u skupinama
3. Što se gubi s preharambenim
otpadom?
P
33. 4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
Prehrambeni otpad i
održivi razvoj: Globalni
ciljevi(COR – Ciljevi održivog razvoja)
COR 12 – obrasci održive potrošnje
i proizvodnje
COR 2 – zaustavljanje gladi,
postizanje sigurnosti hrane i
poboljšane prehrane te promicanje
održive poljoprivrede
COR 13 – borba protiv klimatskih
promjena i njihovih utjecaja
COR 14 i COR 15 – očuvanje života
pod vodom i na kopnu
34. Prehrambeni otpad i
smjernice EU
"Prema kružnom gospodarstvu:
program nula otpada za Europu"
(COM/2014/0398)
Direktiva 2018/851 o izmjenama i
dopunama smjernica o otpadu
4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
Cilj smanjenja globalnog
prehrambenog otpada do 2030:
smanjiti za 50% po stanovniku
35. 4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
Što naša zemlja čini
u vezi
prehrambenog
otpada?
36. 4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
zasnovan na
partnerstvu
odražav
a
traži
sudjelovan
je
usredotočen
na učenika
zasnovan na
iskustvu
angažir
a
osnažuje
Globalni pristup obrazovanju
37. 4. Smjernice i inicijative u vezi s
prehrambenim otpadom
Zašto globalni
pristup obrazovanju
za smanjenje
prehrambenog
otpada?Objašnjavanje međusobne
povezanosti
Suočavanje s globalnim izazovima
38. Kako grah koji se baci u otpad u
Europi utječe na život ljudi u Keniji?
4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
P
39. 4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
Primjeri
https://www.slowfood.com/what-we-
do/international-events/world-disco-soup-
day/#image-5
40. 4. Smjernice i inicijative u vezi s prehrambenim
otpadom
Primjeri
Pokret PRESTANI
BACATI HRANU u
Danskoj
Smanjenje
prehrambenog otpada
za 25% unutar 5
godina!
42. Savjeti i trikovi za
sprječavanje stvaranja
prehrambenog otpada u
kućanstvu
5. Savjeti za jednostavno rješavanje problema
Savjet 1:
planiranje
jelovnika
Savjet 2:
mudra
kupovina
Savjet 3:
planiranje
veličine
obroka
Savjet 4:
pametno
skladištenje
Savjet 5:
iskorištavanje
ostataka obroka
43. Savjet 1:
planiranje jelovnika
Sastavi jelovnik za 2 ili više
dana
Pregledaj ostavu
5. Savjeti za jednostavno rješavanje
problema
Sastavi jelovnik za 2 ili više dana
Pregledaj ostavu
1 2
3
44. Savjet 2:
mudra kupovina
Brižljivo sastavljen popis za
kupovinu (ako ga se
pridržavamo) pomaže smanjenju
prehrambenog otpada za čak 4-
13 kg po osobi godišnje (Segers,
2012).
5. Savjeti za jednostavno rješavanje
problema
45. Savjet 2:
mudra kupovina
Voće i povrće nepravilnoga
oblika jednako je dobro kao i
ono pravilnoga oblika
Prehrambeni proizvodi u rinfuzi
– kupuj točno koliko trebaš!
Sloboda voću i povrću!
5. Savjeti za jednostavno rješavanje problema
47. Koji su prehrambeni
proizvodi sigurni za
konzumaciju i nakon isteka
roka?
5. Savjeti za jednostavno rješavanje problema
R
Svježe
meso
RižaSvježa
riba
Mlijek
o
Čokolad
a
Sir Kav
a
Brašno
Upotrijebiti
do:
Najbolje
do:
Ulje
48. Savjet 3: planiranje
veličine obroka
Koristi kalkulator
veličine obroka!!
5. Savjeti za jednostavno rješavanje
problema
49. Savjet 4: pametno
skladištenjePrehrambene proizvode čuvaj
u prozirnim spremnicima /
vrećicama
Pripazi da oni koji će se
uskoro konzumirati budu u
prvom redu, po mogućnosti u
razini očiju
Voće i povrće čuvaj odvojeno
5. Savjeti za ajednostavno rješavanje
problema
51. Što možeš napraviti
od banana koje su
dobile crne pjegice?
5. Savjeti za ajednostavno rješavanje
problema
52. Savjet 4: pametno
skladištenje. Zamrzavanje
Ponekad znaš da nećeš uskoro
pojesti
neku hranu — zato ju zamrzni prije
datuma "Upotrijebiti do":
Jaja – prije zamrzavanja
prvo odstrani ljuske
Mlijeko
Sir – najbolje ga je prvo naribati
Kruh – nareži cijeli na šnite
5. Savjeti za ajednostavno rješavanje
problema
Hranu zamrzavaj u obrocima
realne veličine.
Prije zamrzavanja podijeli
gotovu hranu na obroke koje
možeš odjednom pojesti.
53. Savjet 5:
iskorištavanje
ostataka obrokaOstatci obroka koje je dobro
zamrznuti:
5. Savjeti za ajednoastavno rješavanje
problema
Pire krumpir
Skuhana riža
Kuhano/pečeno
meso
Skuhana tjestenina
54. 5. Savjeti za ajednoastavno rješavanje
problema
Uživaj u izazovu! Z
55. Uradi sam!
Oblici aktivnosti u kampanji:
Radionice kuhanja: pozovi kuhara
Turniri: pozovi ih na igru
Debate su debate
Obuka na osnovi simulacije: uključi ih u
životni ciklus prehrambenog proizvoda
Info štandovi: uključi se u društvene
događaje
Pripovjedaonice: neka pričaju audio-
vizualne priče
Sastanci s investitorima: zatraži njihovu
potporu
Instalacije: osmisli i postavi privlačne
predmete
5. Savjeti sa jednostavno rješavanje
problema.
Thyberg K. L., Tonjes D. J. 2016. "Uzroci prehrambenog otpada i njihove posljedice na smjernice održivog razvoja", Resursi, očuvanje i recikliranje 106, str. 110–123.
Definicije "gubitka" hrane se razlikuju:
- sva hrana koja se proizvede za ljudsku prehranu, ali je ljudi ne konzumiraju;
- ili: "smanjenje količine ili kvalitete hrane" (FAO, 2014.);
- ili: "hrana koja se raspe/prolije, pokvari; na kojoj nastane nenormalno smanjenje kvalitete (natučena, uvenula hrana) ili se na neki drugi način izgubi prije nego što dođe do potrošača" (World Resources Institute – WRI, 2013.);
- ili: "smanjenje količine jestive hrane u onom dijelu opskrbnog lanca koji vodi do jestive hrane za ljudsku prehranu" (Thyberg i Tonjes , 2016.)
Do "gubitka" hrane dolazi u cijelom lancu opskrbe zbog:
prerane berbe/žetve
gubitka tijekom berbe/žetve
kvarenja zbog nedostatka infrastrukture za transport, skladištenje, hlađenje i prodaju
nedostatka kapaciteta prehrambene industrije
sezonske ponude
kvarenja u supermarketima
Prehrambeni otpad koji je moguće ili možda moguće izbjeći - odnosi se na „jestivu“ odbačenu hranu;
Neizbježan prehrambeni otpad je otpad nastao prilikom pripreme hrane i koji nije jestiv, niti je to bio – poput kosti, ljusaka i kore;
Prehrambeni otpad koji je donekle moguće izbjeći je otpad koji nastaje zbog različitih prehrambenih navika potrošača (npr. korica kruha, kora jabuke, ljuska krumpira)
FAO, 2014: Gubitak hrane i otpad u Latinskoj Americi i Karibima.
WRI, 2013: Godišnje izvješće World Resources Institute 2013. https://www.wri.org/about/annual-reports/FY2013
Thyberg K. L., Tonjes D. J. 2016. "Uzroci prehrambenog otpada i njihove posljedice na smjernice održivog razvoja", Resursi, očuvanje i recikliranje 106, str. 110–123.
Lokalno [primjeri]:
FAO, 2013: Otisak prehrambenoga otpada – Utjecaji na prirodne resurse.
FUSIONS, 2016: Procjene razina prehrambenog otpada u Europi.
WRAP, 2018: Vodič o načelima i resursima mjerenja prehrambenoga otpada.
Potrošač često ne zna tko je proizvođač, a proizvođač nema niti predodžbu tko je potrošač.
FUSIONS, 2016. Procjene razina prehrambenog otpada u Europi.
Priefer C., Jörissen J., Bräutigam K.R., 2016: "Sprječavanje nastanka prehrambenog otpada u Europi—Pristup temeljen na uzroku za prepoznavanje najrelevantnijih načina djelovanja", Resursi, očuvanje i recikliranje 109, str. 155–165.
Razlozi za nastajanje prehrambenog otpada:
Kućanstva:
Kupuje se previše (popusti, dva za jednu cijenu)
Nepravilno skladištenje i zamrzavanje
Priprema se previše
Hrana koja nam se nije sviđala / nismo ju više željeli
Ostatci su se nepropisno čuvali / kasnije se nisu iskoristili
Nerazumijevanje datuma „najbolje do“ i „upotrijebiti do“
Prerada:
Nepravilna veličina
Oštećenje proizvoda
Kontaminacija proizvoda
Oštećenje na ambalaži
Hiperprodukcija
Otkazane narudžbe
Prehrambene usluge:
Preveliki obroci
Fiksne cijene švedskog stola potiču da se nagrabi više
Pojedinačna pakiranja za džemove, maslac itd.
Teško je procijeniti broj potrošača
Pravila higijene
Proizvodnja:
Standardi kvalitete
Preniske tržišne cijene
Hiperprodukcija
Šteta na usjevima
Veleprodaja i maloprodaja:
Nedostatak hladnjača
Oštećenja na ambalaži
Višak robe
Standardi sigurnosti hrane
[Bilješka: grafički prikaz može se promijeniti]
EEA (2012): Potrošnja i okoliš — obnovljeno izdanje 2012, Europska okolišna agencija.
U zemljama s nižim dohotkom, čimbenici koji dovode do stvaranja prehrambenog otpada su: prerana berba/žetva, neučinkovito gospodarenje nakon berbe/žetve i nedostatak odgovarajuće infrastrukture za skladištenje, preradu i distribuciju (>50%).
U zemljama s višim dohotkom, sektor hotelijerstva i kućanstva su glavni izvori nastanka prehrambenog otpada (> 40 - 50%). U EU, potrošači su odgovorni za 53% prehrambenog otpada.
38% potrošnje energije u globalnom prehrambenom sustavu koristi se za proizvodnju otpadne hrane (FAO, 2017.)
FAO, 2017: Čuvajte hranu za bolju klimu. Izazovi pretvorbe gubitka hrane i nastanka otpada u klimatske akcije.
Vodeni otisak proizvoda je količina slatke vode koja se koristi za proizvodnju prehrambenog proizvoda, zbrojena tijekom različitih koraka proizvodnog lanca.
Ukupan vodeni otisak prehrambenog proizvoda dijeli se na tri komponente: plavi, zeleni i sivi vodeni otisak:
Plavi vodeni otisak je količina slatke vode koja se dobiva iz površinskih ili podzemnih voda, te isparava i ugrađuje se u prehrambeni proizvod ili se uzima iz jednog vodnog tijela i vraća u drugo, ili se vraća u različito vrijeme. Poljoprivredno navodnjavanje, industrija i potrošnja vode u kućanstvu mogu imati svoj plavi vodeni otisak.
Zeleni vodeni otisak je oborinska voda koja se skuplja u korijenskom području tla i koju biljke isparavaju, transpiriraju ili ugrađuju. Posebno je važan za poljoprivredne, vrtlarske i šumarske proizvode.
Sivi vodeni otisak je količina slatke vode potrebna za asimilaciju zagađivača, kako bi se zadovoljili specifični standardi kvalitete vode. Sivi vodeni otisak podrazumijeva lokalno onečišćenje izvora slatke vode koje se ispušta izravno kroz cjevovod ili neizravno putem otjecanja ili ispiranja iz tla, nepropusnih površina ili drugih difuznih izvora.
Izvor: https://waterfootprint.org/en/water-footprint/what-is-water-footprint/
Prehrambeni otpad povezan je s 24% ukupne količine vode koja se koristi za poljoprivredu (173 milijardi m3 vode godišnje) (Kummu i sur., 2012.)
Na razini EU, voda povezana s prehrambenim otpadom EU potrošača koji se može izbjeći iznosi 52 km3 godišnje (Vanham i sur., 2015.)
Proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda zahtijeva znatno više vode nego proizvodnja žitarica.
Kummu M., de Moel H., Porkka M., Siebert S., Varis, O., Ward, P.J., 2012: “Gubitak hrane, gubitak resursa: Gubitci u globalnom lancu opskrbe hranom i njihov utjecaj na potrošnju slatke vode, obradivog zemljišta i gnojiva”, Znanost sveukupnog okoliša 438, str. 477–489.
Vanham, D., Bouraoui F., Leip A., Grizzetti B., i Bidoglio G., 2015: “Izgubljeni resursi vode i dušika zbog prehrambenih otpadaka u EU”, Zapisi o istraživanju okoliša 10, 084008.
Z [Zadatak]
Treba prikazati grafiku vodenog otiska na prethodnom slajdu.
0,5 kg jabuka – 822 : 2 = 411 l
200 g čokolade – 17196 : 5 = 3.439,2 l
5 šalica kave – 152 x 5 = 760 l
Ukupno 4.610,2 l
To je područje površinom nešto manje od Rusije i veće od cijele Kanade.
[Video animacija „Kuhinjske priče: Pčele“ o pčelama i pesticidima]
Za proizvodnju hrane koja se nepotrebno troši, koriste se pesticidi koji štete pčelinjoj populaciji. Pesticidi su kemikalije koje se koriste za suzbijanje, uništavanje i kontrolu štetnih organizama (nametnika) ili bolesti.
Do trovanja oprašivača najčešće dolazi kada se ovi insekticidi, otrovni za pčele, primjenjuju na usjevima za vrijeme razdoblja cvatnje. Trovanje može biti i posljedica nanošenja pesticida na susjedne usjeve ili biljke u cvatu: tada do trovanja dolazi zbog ostataka, čestica ili prašine pesticida koje oprašivači pokupe i prenesu pri povratku u koloniju, i/ili od oprašivača koji piju ili dodiruju izvore kontaminirane vode. Ove kemikalije mogu djelovati gutanjem ili dodirom, a smrt može nastupiti odmah ili tijekom dugog vremenskog razdoblja.
Pesticidi koji se nalaze u peludi smanjuju sposobnost pčela da prežive zimsku hibernaciju. Također su evidentirane pogreške u prostornoj memoriji a pčelama je potrebno više vremena za izvršavanje posla. To znači da se smanjuje učinkovitost pronalaženja hrane ili navođenja u košnice. Na taj se način smanjuje rast pčelinjih kolonija i proizvodnja matica.
Pesticidima su izložena i druga "neciljana" živa bića poput beskralješnjaka, neciljanih insekata, ptica i riba. Količine primijenjenih pesticida su ogromne. Posljedično dolazi do dramatičnog pada biološke raznolikosti insekata, ptica i drugih organizama, povezanog sa zagađenjem pesticidima.
Vidi: Johann G. Zaller i Carsten A. Brühl, “Uvodnik: Neciljani učinak pesticida na organizme koji nastanjuju poljoprivredne ekosustave”, Granice znanosti o okolišu, 31 svibnja 2019. https://doi.org/10.3389/fenvs.2019.00075
[Video animacija “Kuhinjske priče: Šuma” o krčenju šuma i palminom ulju]
Palmino ulje čini 35% svjetskog tržišta biljnih ulja.
Europska unija trenutno uvozi 7,2 milijuna tona palminog ulja godišnje.
Na globalnoj razini, oko 71% palminog ulja i njegovih proizvoda koristi se za prehranu ljudi i životinja.
Na razini EU, 45% palminog ulja i njegovih proizvoda koristi se za prehranu ljudi i životinja.
U prehrambenoj proizvodnji, palmino se ulje koristi za smrznute pizze, kekse, margarin, krekere, kokice, smrznute obroke, instant-tjestenine, sladoled, masnoće za prženje, kolače, slatkiše, čips, žitarice za doručak, kruh, gotova jela, čokolade itd.
Indonezija i Malezija dva su glavna proizvođača palminog ulja.
Pretvaranje zemljišta prašume u poljoprivredno u potpunosti uništava staništa orangutana. Na Sumatri je populacija orangutana tek petina onoga što je bilo prije 75 godina. Sumatranski orangutani su najugroženiji veliki majmuni na svijetu. Drvosječe, poljoprivrednici, krivolovci i trgovci kućnim ljubimcima - svi oni imaju udio u smanjenju broja ugroženih orangutana. Orangutani će izumrijeti s našeg planeta u roku od 10 godina, osim ako se ne poduzmu mjere za očuvanje šuma u Indoneziji i Maleziji u kojima žive, upozorila je dobrotvorna organizacija za spašavanje životinja.
Liz Osborn, “Zašto su orangurani ugroženi”, Trenutni rezultati: vremenske prilike i znanstvene činjenice, https://www.currentresults.com/Endangered-Animals/why-are-orangutans-endangered.php
"Orangutanima prijeti potpuno izumiranje u roku od 10 godina, upozorava dobrotvorna organizacija za spašavanje životinja", https://www.independent.co.uk/environment/orangutans-extinction-population-borneo-reasons-palm-oil-hunting-deforestation-rainforest-a7199366.html
Video zapis zabranjenog oglasa o palminom ulju: https://www.youtube.com/watch?v=JdpspllWI2o
Ukupni prehrambeni otpad iznosi 3,3 milijarde tona ekvivalenta CO2. To odgovara ~ 87% ukupnih emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu.
Prehrambeni otpad sudjeluje do 4,14 tone ekvivalenta CO2 po toni prehrambenog otpada (duž cijelog prehrambenog lanca).
FAO, 2015: Otisak prehrambenog otpada i klimatske promjene:
http://www.fao.org/3/a-bb144e.pdf
FAO, 2013: Otisak prehrambenog otpada: Utjecaji na prirodne resurse. Sažeto izvješće:
http://www.fao.org/3/i3347e/i3347e.pdf
Ugljični otisak je količina stakleničkih plinova – prvenstveno ugljičnog dioksida – koji se ispuštaju u atmosferu određenom ljudskom aktivnošću, organizacijom, proizvodnjom itd.
Iako je meso među prehrambenim proizvodima koji se najmanje bacaju, njegov je relativni ugljični otisak po kilogramu mnogo veći. Zato je otpad mesa jedan od najvećih stvaratelja ugljičnog otiska među prehrambenim otpadom.
1 kg govedine – 24-27 kg CO2e
1kg riže – 1,2 kg CO2e
1 kg pšenice – 0,3-0,6 kg CO2e
Ugljični otisak također uključuje metan, dušikov oksid i druge stakleničke plinove.
FAO 2015: Otisak prehrambenog otpada i klimatske promjene:
http://www.fao.org/3/a-bb144e.pdf
Rajčice – 1,1:2 = 0,55
Povrće – 2x2 = 4
Mlijeko – 1,9
Govedina – 27:2 = 13,5
Ukupno – 19,95 (20) kg CO2e
Korišteno: https://www.barry-callebaut.com/en/manufacturers/sustainability-in-action/carbon-footprint-calculator
Radna skupina za okoliš, 2011.: Vodič za mesojede do klimatskih promjena i zdravlja.
https://static.ewg.org/reports/2011/meateaters/pdf/report_ewg_meat_eaters_guide_to_health_and_climate_2011.pdf
Proizvodnja hrane mora se gotovo udvostručiti do 2050. godine kako bi se zadovoljila potražnja rastućeg stanovništva i pobijedila glad (UN, FAO).
Više od 820 milijuna ljudi gladuje, otkriva novo izvješće UN (2019.) – ili jedna od devet osoba.
Više od polovine Europljana ima prekomjernu težinu (Eurostat, 2014.)
Hrana koja se trenutno baca u Europi mogla bi rehraniti 200 milijuna ljudi (FAO, 2015.)
Proizvodi se dovoljno hrane, ali ona ne dopire do gladnih. (Tscharntke i sur. 2012.)
"Više od 820 milijuna ljudi gladuje, otkriva novo izvješće UN grubu istinu o 'ogromnom' globalnaom izazovu", https://news.un.org/en/story/2019/07/1042411
Eurostat, 2014:
https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Overweight_and_obesity_-_BMI_statistics
FAO 2015: 70 godina FAO (1945-2015), http://www.fao.org/3/a-i5142e.pdf
Tscharntke T., Clough Y., Wanger T. C., Jackson L., Motzke I., Perfecto I., Vandermeer J., Whitbread A.
2012:
"Globalna sigurnost hrane, očuvanje biološke raznolikosti i budućnost intenziviranja poljoprivrede",
Biološka zaštita 151, str. 53-59.
Thyberg K. L., Tonjes D. J., 2016.: “Stvaranje prehrambenog otpada i utjecaj na smjernice održivog razvoja”, Resursi, očuvanje i recikliranje 106, str. 110–123.
FUSIONS. 2016: Procjene količine prehrambenog otpada na europskoj razini.
Putokaz za Europu koja učinkovito koristi resurse (COM (2011) 571): učinkovitija potrošnja resursa.
„Prema kružnom gospodarstvu: program nula otpada za Europu“ (COM /2014/0398 završni): smanjiti prehrambeni otpad za polovicu do 2030. godine.
Rezolucija Europskog parlamenta (2017) poziva na poduzimanje mjera za postizanje cilja smanjenja prehrambenog otpada u EU za 30% do 2025. i za 50% do 2030. u odnosu na početnu vrijednost iz 2014. godine.
EU platforma o gubitcima hrane i prehrambenom otpadu (2016): https://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/eu_actions/eu-platform_en
Nova direktiva 2018/851 o izmjenama i dopunama smjernica o otpadu: prehrambeni otpad uključen je u direktivu kao zasebna kategorija; cilj je smanjiti globalni prehrambeni otpad za 50% po stanovniku; „Države članice trebaju uspostaviti posebne mjere sprječavanja prehrambenog otpada, uključujući kampanje za podizanje svijesti kojima se pokazuje kako spriječiti prehrambeni otpad“.
Plan za gospodarstvo s niskim udjelom ugljika ima za cilj smanjiti stakleničke plinove u EU za 80 - 90% do 2050. godine (EC, 2011.)
Putokaz za Europu koja učinkovito koristi resurse:
https://ec.europa.eu/environment/resource_efficiency/about/roadmap/index_en.htm
Prema kružnom gospodarstvu: program nula otpada za Europu:
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52014DC0398
Rezolucija Europskog parlamenta (2017):
http://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-8-2017-0207_EN.html
Direktiva EC o izmjenama i dopunama smjernica o otpadu (2018):
http://data.europa.eu/eli/dir/2018/851/oj
Plan za gospodarstvo s niskim udjelom ugljika (2011):
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/ALL/?uri=CELEX:52011DC0112
[Državne / lokalne smjernice o prehrambenom otpadu: ukoliko su dostupni, navedite podatke o pravilima vezanima za prehrambeni otpad u vašoj zemlji]
Globalno obrazovanje:
olakšava promjene u našem razumijevanju globalnog svijeta, našoj praksi, stavovima i ponašanju, uključujući naše navike i vještine
razmatra globalne aspekte potrošnje hrane otkrivajući međusobne veze različitih dijelova svijeta
naglašava zajedničku odgovornost za globalne probleme
omogućuje razumijevanje povezanosti između našeg vlastitog života i života drugih ljudi širom svijeta
omogućuje promjenu i preuzimanje kontrole nad našim životima s ciljem postizanja održivijeg svijeta (Hicks, 2017.)
Hicks, 2017: Hicks D., “Podučavanje za bolji svijet: učenje za održivost. Globalna dimenzija.” http://www.teaching4abetterworld.co.uk/global.html
Prehrambeni otpad je lokalna je i globalna pojava. U cilju rješavanja povezanosti socijalnih, ekonomskih i ekoloških aspekata vezanih za prehrambeni otpad, globalni pristup učenju je posebno važan i koristan.
Objašnjavanje međusobne povezanosti [Ponudi primjer povezanosti na globalnom tržištu koje uključuje hranu /prehrambeni otpad]
Suočavanje s globalnim izazovima [migracije, siromaštvo, nedostatak vode, itd.]
Međusobna povezanost:
Globalno tržište, dugi lanci opskrbe, uvoz/izvoz
Međusobna povezanost aktivnosti jedne osobe s kvalitetom života ljudi u drugim dijelovima svijeta
Globalno-lokalna interakcija
Globalni izazovi:
Klimatske promjene
Nestašica vode
Siromaštvo
Glad
Migracije
Sukobi, kršenje ljudskih prava
Nepravedna raspodjela moći i resursa
Kenija:
„Disco juha“ je međunarodni krovni pokret za podizanje svijesti o prehrambenom otpadu. Prvi takav afrički događaj odvio se 2014. godine u Nairobiju. Događaj je bio usmjeren na obroke koji se mogu napraviti od hrane koja je odbačena zbog „kozmetičkih standarda“ europskih supermarketa (kao otpad).
Češka Republika:
Projekt „Jedemo odgovorno” usmjeren je na globalne izazove i odgovore na njih: za podršku učiteljima i nastavnicima u uključivanju tema o odgovornom konzumiranju hrane u svoja predavanja, za razvijanje kritičkog mišljenja učenika i studenata, za podršku njihovih aktivnosti u pravcu donošenja odgovornih promjena u svoje škole i susjedstvo, za podizanje svijesti roditelja i šireg društva o globalnim utjecajima svakodnevnih izbora.
Bugarska:
Škole kuhanja za održivost, analiza životnog ciklusa proizvoda, prekomjerne konzumacije, stvaranja otpada itd.; uspostavljanje veze između klime i društvene nepravde, poljoprivrede i kemijske industrije.
Letonija:
Homo eco: putujuća izložba fotografija koja prikazuje slike utjecaja globalizacije lanca opskrbe hranom na poljoprivrednike u zemljama u razvoju
UK:
Pomoću mobilne aplikacije razvijene u UK razmijenjeni su desetci tisuća prehrambenih proizvoda, što je rezultiralo smanjenjem prehrambenog otpada za 21%.
Pokret Prestani bacati hranu! U Danskoj (Stop Spild Af Mad): https://stopwastingfoodmovement.org/
“Prehrambeni otpad u Danskoj smanjen za 25 posto”
http://cphpost.dk/news/food-waste-in-denmark-down-by-25-percent.html
[Тест „Скритата страна на храната“ за глобалните аспекти на хранителните отпадъци]
Ne kupuj gladan!
Drži se popisa za kupovinu
Odupri se ponudama "2 za cijenu jednoga"
I za to postoji aplikacija! Zapravo, puno aplikacija. Na primjer, “Listonic – The Smart Shopping List App” https://listonic.com/
Segers, M., 2012: Onderzoeksrapport Aankoopgedrag en Voedselverspilling, Voedingscentrum.
"Sastavljanje popisa za kupovinu i pridržavanje tog popisa pomaže smanjenju prehrambenog otpada: zabilježeno je smanjenje za čak 4-13 kg po osobi godišnje": Nizozemski prehrambeni centar, "Potrošački prehrambeni otpad: Činjenice":
https://www.voedingscentrum.nl/Assets/Uploads/voedingscentrum/Documents/Professionals/Pers/Factsheets/English/Fact%20sheet%20Consumer%20food%20waste.pdf
Voće i povrće neobičnoga izgleda jednako je dobro kao i njihova pravilno oblikovana družina.
Kupuj prehrambene proizvode u rinfuzi umjesto pakiranih: na taj način kupuješ točnu količinu koju trebaš, a izbjegavaš prekomjernu kupovinu.
Datum „najbolje do“ odnosi se na kvalitetu hrane, više nego na sigurnost. Namirnica s ovom oznakom bit će sigurna za konzumaciju i nakon ovog datuma, no možda neće biti u najboljem mogućem stanju. Okus i tekstura namirnice možda neće biti tako dobri. Datum „najbolje do“ nalazimo na različitim namirnicama, uključujući zamrznutu, suhu i konzerviranu hranu.
Datum „upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane i trebamo ga se držati. Namirnice se mogu konzumirati do tog datuma, a nakon njega više ne. Datum „upotrijebiti do” nalazi se na namirnicama koje se brzo kvare, poput mesnih i ribljih prerađevina te gotovih salata.
Upotrijebiti do:
Svježe meso
Svježa riba
Mlijeko
Sir
Najbolje do:
Riža
Čokolada
Ulje
Kava
Brašno
Na internetu potraži kalkulatore veličine obroka. Naravno da za to postoje i aplikacije!
Ako si u žurbi (a svi žurimo ovih dana), koristi šaku, otvoren dlan ili skupljene dlanove za mjerenje odgovarajuće količine hrane za obrok. Za djecu, mjeri njihovim dlanovima.
Većina voća tijekom zrenja proizvodi puno plina koji se naziva etilen. Većina povrća je posebno osjetljiva na etilen, zbog čega može uvenuti prije nego inače. Ako želiš produžiti rok trajanja voća i povrća, drži proizvode osjetljive na etilen dalje od onih koji ga proizvode. (I obrnuto, stavi ih jedan pored drugog ako želiš ubrzati proces zrenja.)
Kad god je moguće, uvijek daj prednost spremnicima od stakla ili nehrđajućeg čelika. Pokušaj koristiti što manje plastike za spremanje hrane.
Black spotted bananas are no less good and valuable than their spotless counterparts.
Banane s crnim pjegicama nisu ništa manje dobre niti vrijedne od onih bez pjegica.
[Video savjeti: zamrzavanje]
Odmrznutu hranu ne zamrzavaj ponovno, jer gubi na kvaliteti i na sigurnosti za jelo.
[Video savjeti: Ostatci hrane]
Proslavi Dan bez kupovanja hrane (i Dan bez kupovine, općenito) što češće možeš!
[Test: "Promjena klime u vašoj kuhinji: Kviz o prehrambenim navikama"]
Oblici aktivnosti koji su se pokazali učinkovitima u okviru kampanje "Srdačno, hrana":
Radionice kuhanja: predloži publici pozivanje kuhara ili (lokalno) slavne osobe ili neke poznate osobe koja se bavi kuhanjem, da vodi interaktivnu radionicu pripreme hrane. Neka prenesu ključne poruke o štednji hrane, poput "Planiraj obroke", "Iskoristi ostatke hrane", "Potroši prehrambene proizode do kraja", "I crne banane su odlične".
Turniri: predloži publici organiziranje turnira na temu prehrambenog otpada u školama, za vrijeme nastave ili školskih praznika. Neka pozovu učenike/sudionike na igre vezane za prehrambeni otpad.
Debate: predloži publici organiziranje debata na temu prehrambenog otpada u školama ili na javnim mjestima.
Obuka na osnovi simulacije: predloži pozivanje mlade publike na interaktivnu obuku (kroz igru) koja će im pružiti uvid u životni ciklus prehrambenog proizvoda (npr. Putovanje rajčice).
Info štandovi: savjetuj svojoj publici da nikada ne propuste priliku uključiti se u društvene događaje/festivale, svojim info-štandovima o prehrambenom otpadu. Neka pozovu ljude da odigraju neke igre na temu prehrambenog otpada, sudjeluju u kvizovima i osvoje nagrade.
Pripovjedaonice: predloži pozivanje lokalnog blogera ili influencera, umjetnika ili predavača koji će pomoći publici pri stvaranju audio-vizualnih priča o prehrambenom otpadu i načinima kako ga izbjeći.
Sastanci s investitorima: predloži pozivanje lokalnih investitora i traženje potpore za aktivnosti kampanje s ciljem podizanja svijesti o prehrambenom otpadu i smanjenju njegova nastanka.
Instalacije: predloži pozivanje učenika, studenata ili lokalnih kreativaca da osmisle privlačne predmete i postave / izlože ih na javnim mjestima, kako bi promovirali ključne poruke o prehrambenom otpadu.
