Psihička priprema sportista je važna, ali nedovoljno zastupljena tehnika u pripremi sportista kod nas. Ova prezentacija obrađuje neke od elemenata psihičke pripreme sportista.
3. Američki autori pod psihološkom
pripremom podrazumevaju korišćenje
odredjenih metoda i tehnika “mentalnog
treninga”
To su: kontrola pažnje, kontrola emocija,
razvoj i održavanje samopouzdanja,
razvoj motiva postignuća.
4. Najčešće korišćene tehnike i postupci psihološke pripreme sportista
jesu:
tehnike upoznavanja sebe i vlastitih ograničenja
izrada strategija ponašanja uoči i između takmičenja
odabir i usvajanje ključnih podražaja ('okidači') za evociranje željenih
predtačmičarskih stanja (upotreba učenja putem uslovljavanja u sportu)
tehnike relaksacije
tehnike disanja
tehnike sa poboljšanje koncentracije
tehnike vizualizacije i senzorizacije
simulacije
tehnike kognitivnog uveravanja i samouveravanja
tehnike kontrole pozitivnog mišljenja
tehnike transcedencije
hipnoza, autohipnoza i posthipnotičke sugestije i drugo.
5. METODE
Metode i tehnike psihološke pripreme
možemo svrstati u dve grupe:
Metode i tehnike koje izvodi
sportista i trener
Metode i tehnike koje zahtevaju
učešće psihologa
6. Metode i tehnike koje izvodi
sportista i trener
preorijentacija na misaone sadržaje koji
smiruju, verbalni trening - kad sportista
koristi reči-draži u funkciji autosugestije,
zagrevanje, vežbe disanja i slično.
7. Metode i tehnike koje
zahtevaju učešće psihologa
autogeni trening, progresivna relaksacija,
mentalni trening i drugo.
Takođe, sportista može da se obrati
sportskom psihologu za sticanje
samopuzdanja i formiranja u vrhunskog
igrača.
8. EMOCIJE
Sportsko uzbuđenje, rivalstvo su upravo
takve pozitivne emocije koje pokreću
motivaciju. Ipak, iste ovakve emocije
mogu imati i negativan karakter.
Negativan karakter je kada sportista
ne postiže odgovarajuće rezultate, a
naročito ako se to dešava u dužem
vremenskom periodu.
9.
10. Uticaj trenera na sportistu
U psihološkoj pripremi koju ostvaruje
trener, posebno mesto zauzima
kontrola tenzije koju sportista doživljava
pred takmičenje. Od trenera se očekuje
da u tom periodu, dan - dva pred
takmičenje, poentu stavi na smirivanje
sportiste - da vodi računa o njegovoj
ishrani, snu, socijalnim kontaktima,
slobodnom vremenu..
11. Trener je taj koji svojim ponašanjem na treningu i
takmičenju može da stvori podsticajnu i kreativnu
atmosferu.
Ako je trener na takmičenju nesiguran, ako ne vlada
vlastitim emocijama i nekontrolisano reaguje na
sportski rezultat ili eventualnu grešku sudija, ako ne
veruje u svoje igrače, onda su sportisti, a posebno
ako su u pitanju mladi sportisti, ozbiljno psihološki
limitirani (nesigurniji) i teško da će moći manifestovati
svoje realne sposobnosti.
12. Takmičenja su veoma značajna jer u
periodu razvoja mladih sportista treba
stvarati bazu razvoja takmičarskog
duha.
13. Zaključak o PSIHOLOŠKOJ
PRIPREMI SPORTISTA
U psihološkoj pripremi, pre svega, treba
polaziti od toga da je svaki sportista
individua (da može sam ili uz pomoć
nekoga prevaziđe teškoće i prepreke na
koje će naići u toku treninga i
takmičenja).
14.
15. KRAJ
http://www.youtube.com/watch?
v=GEuB0tn5Qao&feature=player_detail
page
http://www.ckm.rs/kratki-rezovi/sport-
kratki-rezovi/mentalni-trening-je-kljuc-
uspeha-za-sportiste/
Na kraju – evo i linka ka filmu o psihološkoj pripremi sportista
(prvi link), kao i linka (drugi link) ka tekstu o mentalnom treningu
sportiste. Ovaj intervju je vođen sa Borisom Stankovićem,
nosiocem jednog od novih zvanja kod nas – “mental coach”
(mentalni trener)