1. Internet – novo
igralište
Iskustva Poliklinike za
zaštitu djece grada
Zagreba
Marija Crnković, psiholog
www.poliklinika-djeca.hr

2. Internet:
djeca vs. odrasli
Odrasli Djeca
Elektronska pošta Vrlo interaktivno
Vijesti i dr. informacije Chat, muzika, igre, društvene
mreže
Uglavnom pasivno
Kreiraju svoj vlastiti materijal
(blogovi, profili)
Nema razlike u virtualnom i
opipljivom životu (online i
offline životu)

3. Internet danas
Novi načini učenja, druženja i igranja
 Istraživanje EU27 (2008.) - 75% djece od 6 do 17
god. koristi Internet
 Poliklinika i Hrabri telefon (2008.)
 91% djece i mladih (11-18 g.) korisnici Interneta
 97% posjeduje vlastiti mobitel
 Ekspanzija društvenih mreža posljednjih godina
 Norveška - 93 % djece od 12 do 17 god.
 Estonija – 2/3 srednjoškolaca

4. Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece
grada Zagreba i Hrabrog telefona (2008.)
komunikacija s odabranim 63%
 49% djece i prijateljima
mladih koristi skidanje različitog sadržaja 61%
internet svaki dan traženje sadržaja za školu i učenje 47%
pretraživanje bez određenog cilja 42%
 34% nekoliko
puta tjedno korištenje elektroničke pošte 20%
korištenje društvenih internetskih 18%
mreža (facebook), izrade profila
 17% nekoliko
pisanje blogova i komentiranje tuđih 10%
puta mjesečno
sudjelovanje u raspravama putem 9%
chata ili foruma

5. Roditeljski nadzor
 49% djece –koristi internet
bez nadzora i prisutnosti
odraslih
 46% djece – navodi da su
roditelji ponekad prisutni
 2,5 % djece navodi da je
roditelj uvijek prisutan
 36 % smatra da njihove
roditelje ne zanima što oni
rade na internetu

6. Unicef (2011):
 96% djece ima mobitel i računalo, a polovica ih pristupa
internetu svakodnevno (najčešće aktivnosti se odnose na
virtualno druženje s drugima).
 5% - izloženi elektroničkom zlostavljanju, 29% - doživjeli
povremene oblike nasilja putem interneta i mobitela.
 Djeca najčešće nasilje doživljavaju putem društvenih stranica
(npr. Facebook), a zatim SMS poruka.
 Nasilje putem interneta i mobitela puno je ozbiljnije od nasilja
u stvarnome životu - smatra 22,9% djece

7. Unicef (2011)…
 Zabavno je anonimno slati nekome uznemirujuće poruke -
misli 23,8% djece.
 Ako nekoga zlostavljaš putem interneta, lakše se izvučeš jer
nitko ne zna tvoj pravi identitet - smatra 57,9% djece.
 98% roditelja smatra da se škola treba baviti ovim
problemom, samo 2% roditelja misli da elektroničko nasilje
ne bi trebalo biti dio školske brige.
 17,5% učitelja ne bi reagirali jer djeca pod nadimcima pišu
svašta, 15,5% najvjerojatnije ne bi učinili ništa jer to nije
njihov posao.

8. Byron Review (2010):
 Europa: 51% tinejdžera koriste Internet bez
nadzora roditelja
 Velika Britanija:
 23% roditelja djece mlađe od 11 g. dopušta
djeci korištenje interneta kod kuće bez
nadzora
 84% djevojčica u dobi 12-15 g. koriste
Internet za druženje s drugima

9. Prednosti
Brza dostupnost informacija - učenje
Izvor zabave (umrežene igre)
Komunikacija
Razmjena iskustava, mišljenja i informacija
Vještina pisanja
Kreativnosti
Strategije rješavanja problema i selekcije informacija

10. Rizici
 Anonimnost i lažno predstavljanje
(manipulacija)
 Briše društvene kočnice
(smanjena inhibicija ponašanja)
 Smanjen osjećaj odgovornosti
 Lažan osjećaj sigurnosti i moći
 Fizička distanciranost od žrtve
 Dopušta djeci i odraslima da
govore i čine stvari koje ne bi
mogli napraviti u interakciji "licem
u lice“

11. Primjer 1:
 Djevojčica, 14 godina
 Dolazi radi samoozljeđivanja
 Depresivna, povlači se u sebe, sve više
vremena provodi zatvorena u svojoj sobi i na
računalu (Facebook)
 Roditelji emocionalno hladni, nemaju
razumijevanja, često se verbalno sukobljavaju
što djevojčicu opterećuje
 Okrivljavaju facebook za djevojčicine poteškoće

12. Primjer 1…
 Djevojčica na facebook-u dobiva podršku
od svojih „prijatelja” za samoozljeđivanje
 Daju joj ideje na koje se sve načine može
ozlijediti
 Mama na računalu vidjela što pišu te se
tada javili u Polikliniku

13. Primjer 2:
 Dječak, 10 g.
 Dolazi zbog poteškoća u socijalnim odnosima,
žrtva međuvršnjačkog nasilja; majka ga dovodi
nakon što mu je slučajno dok se tuširao vidjela
modra leđa od vršnjačkih udaraca
 Sramežljiv, povučen, zatvoren, ne sviđa mu se
društvo u školi, zainteresiran za sadržaje
različite od svojih vršnjaka, motorički
nespretan

14. Primjer 2…
 Uključen u tretman psihologa i socijalnog
pedagoga
 Radilo se na jačanju, osnaživanju i razvoju
socijalnih vještina
 Internet – upomoć…
 Pomoću interneta upoznao vršnjake sličnih
interesa
 Pomoć u tretmanu, olakšano terapeutima i
roditeljima

15. Bez obzira na roditeljske
preferencije, djeca i mladi
prate i koriste računalnu
tehnologiju
Nemoguće je, ali i
nepotrebno, zabraniti
djeci da se koriste
računalom i internetom

16. Zabrane i špijuniranje ne
uče djecu kako i zašto
donositi zdrave izbore,
već tome da ono što im
roditelji brane rade
“skriveno”.

17. Društvene mreže – novi
svakodnevni prostor

18. Društvene mreže:
 Moderno
 Igralište
 Park
 Klupica ispred zgrade
 Plavi orkestar ‘80-ih – „Naći ću te moja
buce kraj Druge gimnazije”
 „Plavi orkestar 2012”: „Naći ću te moja
buce na facebook-u i like-at ću te”

19. Razlike u odnosu na nasilje u
neposrednom odnosu
Može biti prisutno 24sata na dan, svih 7 dana u tjednu
Izloženost i kod kuće i na mjestima koja su ranije bila sigurna za dijete
Publika i svjedoci mogu biti mnogobrojni i brzo se povećavaju
Anonimnost oslobađa osobu socijalnih normi, te pojačava osjećaj
nesigurnosti i straha kod žrtve
Elektroničko zlostavljanje može biti prisutno među vršnjacima, ali mete
mogu biti i odrasli (npr. profesori i učitelji)
Bez fizičkog kontakta sa žrtvom i publikom, djeca i mladi teže vide i
razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti.
Ponekad i poruke koje se šalju iz šale mogu povrijediti, premda nisu imale
namjeru zlostavljati nekoga

20. Što ŠKOLA može učiniti?
 Netolerancija na nasilje preko
interneta u školama
 Uvođenje sigurnosnih programa na
školskim računalima
 Podučavanje nastavnog osoblja o
karakteristikama i posljedicama
nasilja preko interneta
 Edukacija roditelja - škola kao
posrednik između roditelja i djece
 Radionice za djecu – etička pitanja u
modernim tehnologijama

21. Prevencija na području izloženosti djece i
mladih nasilju putem interneta
 Tehničke mogućnosti i dostignuća nisu dovoljna zaštita
 Uloga roditelja i nastavnika u zaštiti djece od nasilja i
opasnosti u elektroničkim medijima
 Edukacija roditelja, djece i stručnjaka o sigurnosti djece
na internetu
 Razvijanje i poticanje medijske pismenosti
 Poticanje odgovornog ponašanja (reagirati umjesto
promatrati)
 Podizanje javne svijesti o problemu elektroničkog nasilja

22. Što učiniti kad se dogodi?
Svi postupci u kojima je dijete ili
maloljetnik izložen bilo kakvom obliku
nasilja preko interneta nisu zakonski
dopušteni i smatraju se kaznenim djelom
Kome se obratiti?
 Administratoru i pružatelju internetskih usluga
 Policiji
 Liniji pomoći ili savjetovalištu

23. Djeca mogu znati više od odraslih o
tehnologiji, ali odrasli su ti koji znaju više
o životu.
I u ovom području djeca trebaju odrasle da
ih nauče sigurno hodati.

24. Internet je tako sjajan alat –
ne ispuštajmo ga nikad iz
vida
Jedna mama

25. Hvala!