1. Eko-sela
Ekologija ii tradicija, turizam ii budućnost
Ekologija tradicija, turizam budućnost
Leo Vicić
Leo Vicić
UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A
UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A
uzt_hr@yahoo.hr
uzt_hr@yahoo.hr

2. Eko-naselja, eko-sela
• Naselja koja imaju nizak utjecaj na okoliš, održiva su i
zadovoljavaju ljudske potrebe.
• Naselje po mjeri čovjeka,
• bogato sadržajima,
• ljudske aktivnosti su neškodljivo integrirane u prirodno okruženje,
• omogućuje zdrav razvoj,
• dugoročno održivo funkcioniranje i
• sadrži centre za pokretanje različitih inicijativa.
Robert Gilman, 1991.

3. Tipovi eko-naselja
– gradska
– prigradska
– seoska
Vizualizacija projekta Kupinec. U norveškoj tvrtci Verdispar International planiraju izgraditi
ekološko naselje u blizini Zagreba. S tim ciljem 2008. godine kupljeno je 2,6 milijuna kvadrata
zemljišta u općini Klinča sela. Planirani kapacitet naselja iznosi 5 tisuća osoba, graditi će se
najviše na 3 etaže, a stambeni prostori bit će ponu eni na otvorenom tržištu.
– moderna i tehnološki napredna
– arkadijska, reciklirana

4. Par riječi o...
• Smanjivanje ekološkog otiska kroz namjernu jednostavnost i
korištenje ekoloških principa dizajniranja,
• spajanje ekoloških principa dizajniranja i tehnologije sa
socijalnim potrebama,
• naselja uobičajene veličine 50-150 stanovnika.
Povijest:
• izraelski kibuci (formiranje mladih kroz rad i disciplinu),
• komune '60-tih i '70-tih (okoliš i duhovnost),
• 1979. – “eco-villages”,
• od sredine '80-tih i dalje u '90-tima – pokreću se brojni projekti
u današnjem smislu riječi.

5. Karakteristike eko-sela
Tipična eko-sela djeluju barem u nekima od navedenih područja:
– razvoj lokalne ekonomije
– kooperativna socijalna ekonomija, “stare” vještine i zanati
– izgradnja zajednica
– zajednički sustav odlučivanja
– rješavanje sukoba
– holistička edukacija
– lokalna organska proizvodnja hrane
– permakulturni principi dizajniranja
• ekološka gradnja
• sustavi obnovljivih izvora energije (OIE)
• menadžment otpada i otpadnih voda

6. Eko-turizam
• Odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva
okoliš i unapre uje blagostanje lokalnog stanovništva.
(TIES, 1991.)
• evolucija turizma
• podkomponenta ‘održivog turizma’
• Profil turista:
– 35-55 godina,
– visoko obrazovani,
– putuju u paru,
– trajanje puta 8-14 dana,
– ekološki osviješteni,
– cijene lokalnu kulturu i običaje,
– željni stjecanja novih znanja i vještina,
– spremni platiti ‘vrijednost za novac’

7. Eko-turizam (2)
• Trendovi:
– smještaj bez negativnog utjecaja na okoliš (zero carbon emission)
– tzv. sporo putovanje
– volontiranje i učenje
– povezivanje s domaćim stanovništvom tijekom boravka
– umrežavanje preko interneta sa istomišljenicima
• Primjer: koncept energetski samodostatne ekološke kuće za ideju solarnog sela
namijenjenog seoskom turizmu na otocima (EIHP 2003.)

8. Primjeri u Hrvatskoj
Blatuša, Kordun
Vilindom, Velebit
Reciklirano imanje Udruge
ZMAG, pokraj Vukomerića
Žensko eko-imanje, Brač
Eia, eko-imanje pokraj Bala

9. Blatuša, Kordun
– Robert Schenk, udruga EkoSense
– na Kordunu, istočni obronci Petrove gore, 120 ha
– zajednica formirana kao otvorena platforma
– tijekom posljednje 3 godine u eko-selu živjelo nekoliko stotina ljudi,
trenutno 15-tak članova
– tradicionalne tehnike gra enja, lokalni materijali, ali i najnovije
tehnologije poput korištenja pasivno/aktivne sunčeve energije,
vjetrogeneratora, termičkih pumpi, sistema recikliranja vode

10. Blatuša, Kordun (2)
– centralno imanje (zajedničke prostorije) + kućice od blata, slame i drva
– trošak izgradnje 1 kućice (30 m2) iznosi oko 2.000 €
– Udruga dobila EU sredstva za razvoj nastambi od slame
– mjesečni trošak 1 osobe = 500 kn; neke imaju posao izvan eko-sela
– svake godine se samoodrživost povećava za 10%
– turizmom se ne bave, ali goste primaju
• gostima na raspolaganju: rad i učenje, domaća hrana, odmor uz
ljude i životinje, sport, najprirodniji wellness

11. Vilindom, Velebit
– Damir Horvat, udruga Vilindom
– namjera: osnivanje mirnih i skladnih
mjesta za boravak u prirodnom
okruženju
– manja kamena kuća u dugoročnom
najmu – ‘Kubus’ (za 10-14 osoba,
25 m2) velika okućnica i par ruševnih
zdanja – čekaju obnovu
– bez električne energije
– Udruzi se pridružuje grupno, a
članarinama (2.000 kn/god po
osobi) i dobrovoljnim radom uz
pomoć postojećih članova osniva se
novo mjesto za boravak
– proizvodnja odjeće od prirodnih
materijala, ekološka poljoprivreda,
ljekovito bilje

12. Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića
– ZMAG = Zelena mreža aktivističkih grupa
– Matko Šišak, prof. povijesti, 2001. na vlastitom imanju u Turopolju
pokrenuo ekološki održivu zonu; član zajednice je i poznati sociolog,
dr. Dražen Šimleša (Institut Ivo Pilar)
– u planu: po završetku ure enja nastaniti se; cilj je zajednica od desetak
mla ih ljudi iz Udruge
– tri tima: graditeljski, vrtni i tim za nove projekte
– pri ulasku u zajednicu nije važno vjersko/političko/... opredjeljenje –
aktivistički projekt

13. Reciklirano imanje Udruge ZMAG,
pokraj Vukomerića (2)
– kuće od slame, drva i kamena, sa zelenim
krovovima, izolacijom od ovčje vune i
zemljane žbuke
– u vrtu i staklenicima organsko voće i povrće
– voda iz bunara
– el. energija iz 6 solarnih panela, jedna mala
vjetrenjača i 4 baterije, generator na biodizel
koji se proizvodi iz uljane repice
– recikliranje otpada
– finska peć – toplina, za peći kruh, zagrijavati
vodu
– energetski neovisni? >> gotovo 100%.
– edukacijski centar i multimedijalna knjižnica
– održavaju radionice s eko-temama,
instaliraju besplatne sustave za elektr.
energiju diljem Hrvatske
– udruga je do danas izdala i nekoliko
priručnika o Permakulturi

14. Žensko eko-imanje, Brač
– projekt 2006. god. pokrenule 3 žene:
Antonela, Mrvica i Luca; danas ih je
ondje 4
– vizija: zajednica koja će se bazirati na
samoodrživosti uz korištenje isključivo
prirodnih resursa
– gruba mala betonska kućica, prilično
avangardni, ali topao kutak u pustoj uvali
– još nemaju tekuću vodu ni struju; zimi
nedostaje topli tuš
– peć na drva
– permakulturalisti iz Istre darovali solarni
(FN) sustav
– broj ljudi koji ovdje žive mijenja se, ljeti
bude i 30-tak iz cijelog svijeta
– financiranje: od poslova koje odrade u
susjednim mjestima

15. Eia, eko-imanje pokraj Bala
– Igor Drandić 2003. god. s kolegicom
počeo krčiti teren
– plan: transformacija iz eko-art centra
(danas) u eko-selo
– kuća od slame i blata za goste, postoji
i prostor za zajednička druženja
– trošak izrade kućice od bala slame –
oko 10.000 kn
– voda iz 3 spremnika kišnice, WC-i su
ekološki, s piljevinom
– ZMAG donirali vjetroagregat
– tečajevi: škola sreće, permakultura,
dani otvorenih vrata, eko-sajam, radne
akcije vikendom
– volonteri iz cijelog svijeta
– svojevremeno od Ministarstva
znanosti i obrazovanja dobili pozitivno
mišljenje za projekt "Eko-edukacija za
djecu i mladež za bolji svijet" – vrše
edukacije za djecu

16. Primjeri iz inozemstva
Njemačka, Sieben Linden
(Sedam lipa)
Austrija, općina Güssing i
selo Keimblatt
Italija, Corte di Cadore
Škotska, UK, Findhorn

17. Njemačka, Sieben Linden (Sedam lipa)
– ogledno naselje s nultom potrošnjom
energije, za 200 ljudi, u ruralnom području
– cilj: pronaći model za način života s dobro
uravnoteženim odnosima rada, dokolice,
ekonomije, ekologije, urbane i ruralne
kulture
– projekt od 1993., odn. od 1997.
– veličina kompleksa iznosi 82 ha, veći dio
je šuma, manje od 10% su izgra ene
zone
– korištenje jednostavnih i sofisticiranih
tehnoloških rješenja
– visok stupanj energetske efikasnosti
– organizacija seminara i višednevnih
studijskih posjeta, pružanje mogućnosti za
volontiranje
– jedno od sjedišta mreže GEN (Global Eco-
village Network) >> 4 stupa eko-sela:
ekologija, društvo, ekonomija, sloboda
izbora religije, politike i dr.

18. Austrija, općina Güssing
– desetljećima „zaboravljeni“ pogranični gradić u
Gradišću
– transformacija započela u prvoj polovini '90.-tih >>
gradska uprava: “sve javne zgrade trebaju prestati
koristiti fosilna goriva”
– općina sve više poticala razvoj industrije OIE
– danas 50-tak tvrtki zapošljava više od 1.000 radnika
i proizvodi električnu i toplinsku energiju i gorivo iz
sunca, piljevine, kukuruza i ulja; izgra eno je i
postrojenje za stvaranje bioplina gasifikacijom sječke
– godišnje se proizvodi 22 MWh elektr. energije, od
čega je 8 MWh višak koji se prodaje u mrežu za 4,7
mln €
– ozračje u grad privlači brojne turiste: znanstvenike,
političare i eko-turiste – od škotskih farmera do
japanskih ulagača i političkih delegacija
– naravno – el. i toplinska energija u hotelima je iz OIE
– Güssing je prva općina u EU koja je uspjela srezati
emisije CO2 za više od 90% (u odn. na 1995.)
– sjedište Europskog centra za obnovljive izvore
energije – financira općina, austrijska vlada i EU
– Priča o uspješnom, gospodarski i ekološki održivom
načinu promišljanja jedne lokalne zajednice!

19. Austrija, selo Keimblatt
• pokraj Riegersburg-a
• u planu veći kompleks modernog ekološkog naselja u okviru
postojećeg gradića

20. Italija, Corte di Cadore
– malo eko-naselje projektirano kao
odmaralište za zaposlenike tvrtke
ENI i njihovu djecu, za ukupno
6.000 ljudi
– gra eno ’50-tih na tada
revolucionarnim idejama
očuvanja prirode, uz pošumljavanje
obronaka; kompleks danas većim
dijelom uklopljen u šumu
– eko-naselje kasnije
prenamijenjeno, dijelom i za
turizam; postoje planovi za
ure enje smještaja Instituta za
održivost okoliša
– kuriozitet: kompleks prema
načelima održivosti projektirao
Edoardo Gellner, po ro enju
Opatijac; ubraja se u vrh talijanske
arhitekture

21. Škotska, UK, Findhorn Ecovillage
– eksperimentalni arhitektonski projekt iz ranih
'80-tih
– cilj: demonstrirati održivi razvoj u društvenim,
okolišnim i ekonomskim terminima
– 55 zgrada
– koriste se različite ekološke tehnike, npr.
Kodeks ekološkog gra enja, eko-arhitektura,
sustav pročišćavanja otpadnih voda „Živi stroj“,
organska proizvodnja hrane, Eko-valuta
– vjetro-park omogućava viškove u ukupnoj
proizvodnji električne energije
– danas su u funkcioniranje zajednice uključene
mnogobrojne organizacije, organiziraju se
edukacije
– projekt je dobio mnogobrojne nagrade, ističe se
nagrada UN-ovog tijela Habitat za projektiranje
najboljeg rješenja (1998)
– zaključak nezavisne studije (2006.) je da
stanovnici Findhorna u usporedbi sa svim
zajednicima industrijaliziranog svijeta ostavljaju
najniži ekološki otisak

22. Potencijal uloge EU fondova
– IPA II.
• Održivi razvoj okoliša
• Poticanje prekogranične suradnje
– IPA V.
• Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i
dostizanja standarda zajednice
• Mjera 103 – Unaprje enje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u
svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice
• Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
• Mjera 302 – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti
– Intelligent Energy Europe – cilj: podržati održivi razvoj u energetici
– PGŽ spremna sufinancirati projekte koji dobiju sredstva iz EU fondova
– važna uloga stranih partnera!

23. Značajnije organizacije
• ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa
• GEN – Global Ecovillage Network
• Mreža eko-sela Balkana
• SEKOM – Sveriges Ekokommuner (Švedska)
• Eco-towns (Engleska)