Ovog se izvještaja Hrvatske vode plaše više od ičega! Izvještaj pokazuje svu primitivnost Hrvatskih voda!

1. European Union Twinning Project
Implementing the Water Framework Directive
in the Republic of Croatia
REZULTATI PROJEKTA
Implemented by

2. Program: European Union CARDS 2004
Država : Hrvatska
Korisnici projekta: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva; Hrvatske vode
Projekt br.: HR/2004/IB/EN/01
Implementacijsko rujan 2007 – rujan 2009
razdoblje:

3. PREDGOVOR
Ovaj dokument sadrži završno izvješće Twinning
projekta “Jačanje kapaciteta i izrada smjernica za
provedbu Okvirne direktive o vodama” i pruža
sažetak postignutih rezultata.
Izvješće nije službeni dokument Europske unije i
ne predstavlja službeni stav Europske unije.
Stavovi izneseni u ovom izvještaju su osobni
stavovi stručnjaka Twinning projekta. Izvještaj
pruža pregled dvogodišnje suradnje sa
Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnoga gospodarstva, Hrvatskim vodama,
Sveučilištem u Zagrebu, Meñunarodnom
komisijom za zaštitu rijeke Dunava, njemačkim i
nizozemskim vodnim administracijama i brojnim
drugim organizacijama.
Dokument je strukturiran prema projektnim aktivnostima1. Svaka aktivnost je predstavljena sa
jednom stranicom opisa koji opisuje:
1. zatečeno stanje – prije Twinning projekta,
2. nalaze Twinning projekta – postignuti rezultati tijekom projekta
3. preporuke – za nastavak implementacijskog procesa.
Ovaj izvještaj nije niti iscrpan niti pruža detaljan opis aktivnosti, već je fokusiran na ključne
rezultate. Za svaku aktivnost dostupan je detaljan izvještaj. Navedene izvještaje možete naći na
Internet stranici projekta: www.wfd-croatia.eu.
S poštovanjem,
Dr. Stephan von Keitz i Twinning tim
1
Aktivnosti 1.1 “Početni sastanak” i 1.6 “Završni sastanak” su isključeni iz izvještaja.
2

4. 3

5. SADRŽAJ
KOMPONENTA 1. : Jačanje institucionalnih kapaciteta
AKTIVNOST 1.2: Upravljanje ljudskim resursima ....................................................................... 6
AKTIVNOST 1.3: Analiza organizacije sektora vodnog gospodarstva ...................................... 7
AKTIVNOST 1.4: Studijski posjeti .............................................................................................. 8
AKTIVNOST 1.5: Suradnja sa Savskom Komisijom, ICPDR-om i europskim projektima
implementacije ODV-a u Hrvatskoj .................................................................. 9
AKTIVNOST 1.7: Povezanost s ostalim vodnim direktivama EU posebno DKOV i Direktivom
za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima ................................................... 10
KOMPONENTA 2.: Upravljanje riječnim slivom
AKTIVNOST 2.1: Analiza pritisaka i utjecaja ............................................................................ 11
AKTIVNOST 2.2: Smjernice razvijene i prilagoñene situaciji u Hrvatskoj.................................. 12
AKTIVNOST 2.3: Lista mjera prema Dodatku VI - dio B ........................................................... 13
AKTIVNOST 2.4: Troškovna učinkovitost mjera ....................................................................... 14
AKTIVNOST 2.5: Smjernice za razvoj metodologije za opravdavanje iznimaka ....................... 15
KOMPONENTA 3.: Podzemne vode
AKTIVNOST 3.1: Odreñivanje tijela podzemnih voda............................................................... 16
AKTIVNOST 3.2: Utjecaj utvrñenih vodozaštitnih područja na odreñivanje tijela podzemnih
voda................................................................................................................ 17
AKTIVNOST 3.3: Prijedlog nacionalne strategije o podzemnim vodama prema članku 17.
ODV................................................................................................................ 18
KOMPONENTA 4.: Površinske vode, ekologija
AKTIVNOST 4.1: Tipologija, referentni uvjeti i referentne lokacije ............................................ 19
AKTIVNOST 4.2: Definiranje vrijednosti za klasifikaciju ekološkog stanja ................................ 20
AKTIVNOST 4.3: Biološki sustavi procjene za ribe, fitoplankton, makrozoobentos, fitobentos i
makrofite......................................................................................................... 21
AKTIVNOST 4.4: Izrada programa monitoringa ....................................................................... 22
AKTIVNOST 4.5: Nacrt nacionalne strategije protiv zagañivanja površinskih voda u skladu s
čl. 16 ODV ...................................................................................................... 23
KOMPONENTA 5. :Ekonomski aspekti ODV-a
AKTIVNOST 5.1: Analiza korištenja vode................................................................................. 24
AKTIVNOST 5.2: Model izračunavanja cijena za sve relevantne sektore ................................. 25
AKTIVNOST 5.3: Ekonomska analiza vodnih usluga uključujući načelo povrata troškova........ 26
KOMPONENTA 6. :Sudjelovanje javnosti
AKTIVNOST 6.1: Sudjelovanje javnosti.................................................................................... 27
AKTIVNOST 6.2: Internet stanica............................................................................................. 28
AKTIVNOST 6.3: E-učenje....................................................................................................... 29
AKTIVNOST 6.4: Upravljanje podacima / Elektronsko izvještavanje / GIS ............................... 30
4

6. Popis korištenih kratica
EK Europska komisija
EU Europska unija
HV Hrvatske vode
ICPDR Meñunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunava
MRRŠVG
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
“Ministarstvo”
NO Nevladine organizacije
ES Ekvivalentni stanovnik
PURV Plan upravljanja riječnim slivovima
DKOV Direktiva o otpadnim vodama
ODV Okvirna direktiva o vodama
WISE Water Information System for Europe
5

7. AKTIVNOST 1.2: Upravljanje ljudskim resursima
Zatečeno stanje
Europska unija poziva Hrvatsku da hitno preuzme jasnu
političku obavezu reformom i modernizacijom javne
uprave. U sektoru vodnog gospodarstva, Ministarstvo je
planiralo povećati broj zaposlenih.
Podjela rada na provedbi Okvirne direktive o vodama,
poput specijaliziranih radnih skupina, nije uspostavljena.
Pokrenuto je nekoliko pilot projekata upravljanja riječnim
slivovima, koje provode konzultanti.
Nalazi Twinning projekta
HV imaju dovoljno stručnih zaposlenika, pri čemu su
većina zaposlenih inženjeri grañevine. Trenutni fokus
rada je tradicionalnia hidrotehnika. U skladu s time
postoji znatno znanje u vezano uz korištenje voda, ali samo ograničeno u vezano uz zaštitu voda.
Stoga se ekološki aspekti ne uzimaju u obzir na odgovarajući način. Potreba za obukom je očita,
osobito u pogledu integriranog upravljanja vodnim resursima. U sektoru za podzemne vode,
biološki monitoring ili upravljanje obalnim vodama prisutan je nedostatak zaposlenih. Kao
nadoknada, ne-državni akteri (ponajprije privatni konzultanti) su ugovarani za praktičnu primjenu
vodnih politika EU-e.
U Ministarstvu je očit nedostatak zaposlenih. Ministarstvo nije u stanju ispuniti svoje obveze u
nadzoru rada HV-a u provedbi pravne stečevine EU-e u sektoru zaštite voda. S obzirom da su
plaće u ministarstvu neadekvatne i nepoticajne, nekoliko mjesta nije moguće popuniti. Regionalne i
lokalne vlasti koje su odgovorne za najzahtjevnija ulaganja nemaju ni administrativnih kapaciteta ni
tehničko znanje potrebno za te poslove. Uključeni savjetnici povezani s komercijalnim skupinama
nameću svoje interese. Čini se da se odluke donose djelomično zbog političkih razloga. Navedeni
način odlučivanja ugrožava implementaciju održivih rješenja.
Nadalje, nedostatak sustavnog obrazovanja ugrožava moderno upravljanje vodama. Tijekom
trajanja projekta, Twinning tim je kontinuirano organizirao radionice, seminare i okrugle stolove
kako bi se osigurala široka i otvorena rasprava sa svim relevantnim institucijama, kao i nevladinim
organizacijama. Dok su državne institucije i ostale organizacije sa sjedištem u Zagrebu često
prisustvovale, sudjelovanje regionalnih institucija je bilo ograničeno.
Preporuke
• Umjesto ugovaranja vanjskih stručnjaka, vlastiti stručnjaci bi trebali biti uključeni u integrirano
upravljanje vodnim resursima. To uključuje jasan skup prioriteta za ODV, budući da ova
Direktiva uključuje sve aspekte modernog upravljanja vodnim resursima.
• Potrebno je omogućiti razmjenu stručnjaka izmeñu Ministarstva (MRRŠVG) i Hrvatskih voda
• Zaštita voda mora postati prioritet Hrvatskih voda.
• Potrebno je osnovati radne skupine na duži rok (npr. za podzemne vode, obalne vode,…), i to
ne samo unutar direkcije HV-a, već na široj osnovi, uključujući i regionalne institucije i
sveučilišta.
• Potrebno je poticati praktičnu primjenu i terenski rad na svim razinama obrazovanja
• Razmjena iskustva sa susjednim zemljama i kontinuirana edukacija bi trebala biti obavezna
za sve zaposlenike u vodnom sektoru
• Mjere za reformu javne uprave u pogledu zapošljavanja, promocije, obuke i depolitizacije
moraju biti provedene u svrhu poboljšanja upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi.
6

8. AKTIVNOST 1.3: Analiza organizacije sektora vodnog
gospodarstva
Zatečeno stanje
ODV uvodi jasne ciljeve (dobar status svih vodnih tijela),
jasan proces planiranja, ekonomsku analizu, opsežno
uključivanje svih dionika i transparentno odreñivanje
cijene vode. Dakle, veliki naglasak je na koordinaciji
unutar vodne uprave.
Uz MRRŠVG, koje je primarna organizacija za upravne
poslove u području upravljanja vodama, neki zadaci su u
djelokrugu drugih tijela državne uprave; kao što je
Ministarstvo zaštite okoliša, npr. za izvještavanje EU-a,
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za
gospodarenje obalnim vodama, Ministarstvo kulture u
segmentu zaštite prirode, te Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi u segmentu vode za piće.
HV su stručna agencija MRRŠVG-a, ali nisu direktno odgovorne u smislu organizacije. Snažan
položaj HV temelji se na činjenici da imaju čvrstu financijsku osnovu iz namjenskih naknada i
pristojbi. HV se prvenstveno fokusiraju na korištenje vode.
HV su odgovorne za provedbu ODV-a i razvoj Plana upravljanja riječnim slivovima. HV ne smatraju
provedbu ODV-a prioritetom. Pokrenuti su odreñeni pilot-projekti, meñutim, svi su bili dodijeljeni
drugim organizacijama.
Nalazi Twinning projekta
Kako bi se osigurala interakcija s drugim bitnim političkim pitanjima Twinning projekt je podržao
MRRŠVG u osnivanju "Board grupe", koja uključuje HV i sva ministarstva zadužena za razne
aspekte upravljanja i zaštite voda. Navedeno tijelo se tijekom projekta sastalo dva puta. Twinning
projekt takoñer preporučuje uspostavljanje radnih skupina. Trenutno, jedino je radna skupina za
planiranje i provedbu monitoringa uspostavljena unutar HV-a. Razvijen je i usuglašen pperativni
plan u smislu tko, što i kada provodi. Pružena je iznimna potpora u cilju razvoja Izvješća prema
članku 5. ODV-a.
Implementacija ODV-a još uvijek nailazi na otpor u vodnoj upravi kada je u pitanju prihvaćanje
ekološkog pristupa, transparentnog upravljanja podacima i meñuinstitucionalne suradnje. Čak je i
suradnja unutar HV-a u ovom segmentu ograničena. Meñutim, svakodnevna suradnja pružila je
mnogo mogućnosti za raspravu o integriranom pristupu ODV i pokazala prednosti holističke
provedbe pravne stečevine EU-e u sektoru zaštite voda.
Preporuke
• HV trebaju promijeniti svoj pristup i početi doživljavati vodu kao prirodni resurs koji je
potrebno zaštititi.
• Svi relevantni sektori (npr. uključujući stručnjake zadužene za izradu novih propisa) trebaju
biti uključeni u proces implementacije ODV-a.
• Kako bi se spriječila netransparentnost, potrebno je izraditi adekvatan Kodeks
ponašanja/Etički kodeks za dužnosnike. Potrebno je utvrditi jasne granice izmeñu
komercijalno orijentiranog sektora i sektora javne uprave HV-a.
• U skladu sa VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE, Zajedničko stajalište EU-a o pristupnim
pregovorima s Hrvatskom (poglavlje 27 - Okoliš, Bruxelles 2008 ) neophodno je provesti
reorganizaciju i potpunu integraciju HV-a u državnu upravu, čime bi HV postale odgovorne
isključivo ministarstvu nadležnom za upravljanje vodama.
7

9. AKTIVNOST 1.4: Studijski posjeti
Zatečeno stanje
ODV propisuje integrirano upravljanje vodnim
resursima. Ni MRRŠVG ni HV nisu u
potpunosti integrirali navedene ideje u
svakodnevni rad. Stoga je daljnja edukacija u
ovom polju izrazito bitna. Studijski posjeti
sastavni su dio programa edukacije jer pružaju
mogućnost učenja na temelju praktičnih
primjera.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je organizirao dva velika
studijska putovanja za deset sudionika, jedno u
Njemačku i jedno u Nizozemsku.
Tijekom studijskog posjeta Njemačkoj (listopad
2008. god) naglasak je bio na općem procesu
implementacije ODV-a. Osim toga predstavljeni su i obiñeni inovativni sustavi pročišćavanja
otpadnih voda i sustava za navodnjavanje. Nadalje, posjećen je renaturirani vodotok u svrhu
prikazivanja pozitivnog učinaka poboljšane hidromorfologije na krajolik i okoliš.
Studijsko putovanje u Nizozemsku (srpanj 2009. god.) bilo je namijenjeno donositeljima odluka i
usmjereno na pitanje konzultacija sa javnošću i meñuinstitucionalne suradnje. Drugi fokus posjeta
je bila integrirana zaštita od poplava. U ovu svrhu posjećen je ekstenzivan sustav obrane od
poplava s malim utjecajem na okoliš, maksimalnom aktivacijom naplavne nizine i uključivanjem
rekreacijskih aspekata.
Uz navedena dva studijska putovanja organiziran je niz treninga u Njemačkoj za pripadnike
Glavnog vodnogospodarskog laboratorija HV-a:
• jednotjedni trening za dvoje kemičara u bavarskoj Agenciji za zaštitu okoliša na temu
analize prioritetnih tvari i primjene specifičnih analitičkih metoda.
• trodnevni trening za dva biologa na području procjene diatomea: uzorkovanje, analiza i
procjena diatomea.
• trodnevni trening za dva biologa u bavarskoj Agenciji za zaštitu okoliša na temu procjene
fitobentosa.
• Jednotjedni trening za dva biologa u Emschergenossenschaft / Lippeverband na temu
praćenja i procjene makrozoobentosa.
Studijska putovanja su se pokazala kao značajno obogaćenje edukacije provedene u okviru
Twinning projekta.
Preporuke
• Za stručnjake u području monitoringa, praktična obuka je vrijednija od teoretske edukacije.
Uspostavljene kontakte sa stručnjacima iz zemalja članica treba iskoristiti u budućnosti za
organiziranje studijskih posjeta. Studijski posjeti mogu biti jednostavno organizirani, bilo
sredstvima zemalja članica ili putem instrumenta TAIEX Europske unije.
• Redovita obuka za sve stručnjake MRRŠVG-a i HV-a bi trebala biti sastavni dio upravljanja
ljudskim resursima
8

10. AKTIVNOST 1.5: Suradnja sa Savskom Komisijom, ICPDR-om i
europskim projektima implementacije ODV-a
u Hrvatskoj
Zatečeno stanje
ICPDR je zadužena sa izradu Plana upravljanja
slivom rijeke Dunava. Meñunarodna Savska komisija
je fokusirana na razvoj plovidbe na rijeci Savi i na
izradu Plana upravljanja slivom rijeke Save, koji bi
trebao sadržavati karakterizaciju sliva.
Nekoliko Twinning projekata na temu provedbe ODV
je provedeno u susjednim zemljama (u Srbiji,
Mañarskoj i Sloveniji). Suradnja izmeñu navedenih
projekata bila je ograničena.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je intenzivno surañivao s
Tajništvom ICPDR-a. Dva člana Tajništva su bila izravno uključena u Twinning projekt kao
stručnjaci. Bliska razmjena informacija bila je osigurana s obje strane. U časopisu Danube Watch
objavljen je članak o projektu na početku Twinning projekta, i još jedan će biti objavljena pri samom
kraju projekta.
Nije uspostavljena suradnja sa Savskom komisijom. Prijedlog njemačkog Ministarstva zaštite
okoliša o predstavljanju rezultata svih Twinning projekta u slivu Save (Hrvatska, Srbija i Slovenija)
nije bio prihvaćen.
Uspostavljena je suradnja sa svim Twinning projektima vezanim uz ODV, uključujući i turski
projekt, s obzirom da svi slijede sličan pristup kao i hrvatski Twinning projekt.
Postojala je takoñer bliska suradnja s mañarskom vodom upravom, budući da je stalni twinning
savjetnik (RTA) dvije godine radio u Mañarskoj za Twinning projekt provedbe ODV-a.
U proljeće 2008. godine, njemačko Ministarstva za zaštitu okoliša organiziralo je poseban sastanak
svih Twinning projekata vezanih uz ODV pod njemačkim vodstvom, uključujući i projekte u Poljskoj
i Bugarskoj.
Na Svjetskom vodnom forumu održanom u ožujku 2009. god u Istanbulu, Twinning projekta je
održao nekoliko prezentacija. Glavni dogañaj je bila posebna radionica u suradnji s turskim i
bugarskim Twinning projektima na temu integriranog pristupa europske vodne politike, koji se
odražava u ODV-a.
Preporuke
• Potrebno je ojačati meñusektorsku suradnju, s interesnim skupinama, susjednim državama
i regijama. Suradnja koja prelazi razlike izmeñu javnog i privatnog, izmeñu istraživača i
političara, izmeñu vlasti i civilnog društva, i izmeñu vodnog sektora i drugih sektora
(financija, energije, poljoprivreda itd.) - može promicati vrste suradnje koje su kritične za
rješavanje izazova
• ICPDR i Savska komisija trebaju razjasniti odgovornosti u pogledu izrade plana upravljanja
riječnim slivovima u slivu Dunava.
9

11. AKTIVNOST 1.7: Povezanost s ostalim vodnim direktivama EU
posebno DKOV i Direktivom za procjenu i
upravljanje poplavnim rizicima
Zatečeno stanje
Dok su u zemljama članicama Europske unije ODV, Direktiva o komunalnim
otpadnim vodama (DKOV) i Direktiva o za procjenu i upravljanje poplavnim
rizicima provoñene sukcesivno, Hrvatska će ih morati provoditi istovremeno.
U Hrvatskoj je tek trećina stanovništva spojena na ureñaj za pročišćavanje
otpadnih voda. Prilikom izgradnje infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda
važno je uzeti u obzir karakterističan geografski položaj Hrvatske.
Zaštita od poplava se smatra izrazito važnom zadaćom vodnog gospodarstva.
Tijekom sljedećih 30 godina predviña se godišnje ulaganje od otprilike 360
milijuna kuna (oko 50 milijuna eura) za razvoj i održavanje sustava zaštite od
poplava.
Nalazi Twinning Projekta
Twinning projekt je organizirao dva simpozija s temom "Inovativna rješenja pročišćavanja otpadnih
voda" i "Struktura rijeka - ključni element modernog upravljanja vodama" u svrhu podizanja svijesti
o potrebnim promjenama u skladu s predstojećom provedbom pravne stečevine EU-a. Na
simpozijima je ukupno sudjelovalo više od 200 ljudi.
Za ekonomski najprihvatljiviju provedbu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda
predstavljena su decentralizirana /polu-centralizirana rješenja s modularnom strukturom s obzirom
da se učinkovit rad centraliziranog sustava pročišćavanja otpadnih voda može samo djelomično
realizirati u Hrvatskoj zbog geografskih karakteristika i fluktuacija u količinama otpadnih voda zbog
turizma. Istovremena implementacija ODV-a i DKOV-a može izazvati pritisak na vodna tijela koja
su već u dobrom stanju (vidi 4.2), ali DKOV ipak zahtijeva izgradnju ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda za sve obalne aglomeracije. Sa stajališta ODV-a to bi dovelo do nepovoljne
raspodjele sredstava (vidi 2.4). Za sada ne postoji jasan postupak odreñivanja prioriteta za ovakve
slučajeve. O navedenom se pitanju raspravljalo na seminaru TAIEX-a s predstavnicima Europske
komisije u rujnu 2008.godine.
U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na
tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio
u zemljama članicama. Intenzivna tehnički orijentirana zaštita od poplava i održavanje vodotoka
već su uzrokovali, osobito u panonskoj regiji, značajne ekološke štete i rezultiraju klasifikacijom
rijeka “pod rizikom” neispunjavanja ciljeva ODV-a (vidi 2.1 i 4.3). U području renaturalizacije rijeka,
u zemljama članicama su uloženi znatni napori u usklañivanju zaštite okoliša i zaštite od poplava.
Povrh toga, navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama su se pokazali ekonomski
prihvatljivijima nego tradicionalna tehnička rješenja. Na simpoziju su prikazani i diskutirani primjeri
najbolje prakse iz različitih zemalja članica.
Preporuke
• Potrebno je dati prioritet izgradnji ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda na vodotocima s
lošim saprobnim stanjem (vidi 4.2) ili koji su u opasnosti zbog ispusta nepročišćenih otpadnih
voda.
• Trebalo bi dati prednost decentraliziranim i polucentraliziranim sustavima, posebno robusnim
jeftinim rješenjima (biljni ureñaji), pred izrazito tehnološkim centraliziranim sustavima
• Potrebno je ukinuti ulaganja u mješoviti sustave,
• U području zaštite od poplava, potrebno je značajno integrirati ekološke aspekte. U budućem
planiranju zaštite od poplava mora se uzeti u obzir pristup "više prostora za rijeke", koji je
uveden od strane Direktive za procjenu i upravljanje poplavnim rizicimaPotopa Direktiva.
• Renaturalizacija i reaktivacija naplavnih nizina moraju biti integrirane u mjere zaštite voda.
10

12. AKTIVNOST 2.1: Analiza pritisaka i utjecaja
Zatečeno stanje
Identifikacija značajnih antropogenih pritisaka
(točkasti i raspršeni izvori onečišćenja, hidro-
morfologija) i procjena njihovog utjecaja na vodna
tijela (Impress analiza) je osnova za sva daljnja
planiranja u procesu implementacije ODV. Uz
procjenu rizika, Impress analiza je ključni dio
Izvješća prema članku 5. ODV. Rok za izradu
izvješća za zemlje članice je bila 2004. godina.
Analiza pritisaka i utjecaja na rijekama i jezerima je
odgovornost HV-a, točnije Zavoda za vodno
gospodarstvo. Provoñenje Impress analize
podzemnih, priobalnih i prijelaznih voda
podugovoreno je s drugim organizacijama. HV su
planirale opisati pritiske, utjecaje i rizike, zajedno sa Planom upravljanja vodnim područjima (koji bi
trebao biti završen do kraja 2009.godine)
Za procjenu hidromorfološkog stanja razvijen je GIS model koji procjenjuje stanje vodotoka prema
postojanju hidrotehničkih objekata i specifičnih aktivnosti (npr. iskopavanje šljunak) unutar ili uz
rijeke. Za procjenu točkastih i rasršenih izvora onečišćenja, rezultati nacionalnog monitoringa su
interpolirani uzduž vodnog tijela i procijenjeni sa tip-specifičnim graničnim vrijednostima BPK, KPK,
ukupni fosfor i ukupni dušik unutar GIS modela. Na temelju ovih podataka procijenjeno je
preliminarno ekološko stanje za vodna tijela u panonskoj regiji.
Nalazi Twinning Projekta
Ekološko stanje se temelji isključivo na biološkim podatcima Budući da je količina bioloških
podataka izrazito mala, Twinning projekt je uputio krititiku HV-a radi korištenja pojma "ekološkog
stanja" za karte temeljene samo na kemijskim podatcima. Twinning projekt snažno potiče HV u
izradi Izvješća prema članku 5. ODV-a, posebice u provoñenju nacionalne Impress analize, budući
da su rezultati analize preduvjet za organiziranje operativnog monitoringa. U kolovozu 2009.
godine HV su predstavile prvi nacrt Izvješća prema članku 5. ODV-a za rijeke i jezera.
Stručnjaci iz Twinning projekta su proučili metodologiju i rezultate analize pritisaka i utjecaja, te
analize procjene rizika i predložili neophodna poboljšanja. Nedosljedna terminologija i nedovoljno
jasna metodologija su glavna kritika izvješću. Ostaju otvorena pitanja u pogledu hidromofološke
procjene. Dok su modelirani kemijski podaci potvrñeni rezultatima monitoringa, postupak provjere
reprezentativnosti podataka za hidromorfologiju nije jasno utvrñen.
Trenutno je 95% rijeka klasificirano kao "dobro" ili "vrlo dobro" stanje, što je u suprotnosti sa
rezultatima prvog nadzornog monitoringa (vidi Aktivnost 4.3). Kako bi dobili jasniju sliku, u okviru
Twinning projekta je izrañen diplomski rad koji usporeñuje različite metodologije hidromorfološke
procjene s hrvatskom metodologijom. Nadalje, provedeno je dodatno istraživanje korištenjem CEN
standarda, u okviru kojeg su skupljeni dodatni podatci (vidi kartu). Iz rezultata se jasno vidi da
postoje ozbiljni deficiti u hrvatskoj metodologiji.
Preporuke
• Potrebno je uskladiti terminologiju korištenu u Izvješću prema članku 5. ODV.
• Sve korištene metodologije moraju biti detaljno objašnjene.
• Metodologija za procjenu hidromorfoloških pritisaka mora biti revidirana. Opći parametri, kao
što su regulacija rijeka i uklanjanje obalne vegetacije moraju biti uključeni. Osim toga,
potrebno je revidirati početnu pretpostavku da odsutnost hidrotehničkih objekata automatski
odgovara prirodnom stanju vodotoka.
• Primijenjeni modeli moraju biti validirani. Podaci koje je prikupio Twinning projekta u području
hidromorfologije mogu se slobodno koristiti.
11

13. AKTIVNOST 2.2: Smjernice razvijene i prilagoñene situaciji u
Hrvatskoj
Zatečeno stanje
Do sada je provedeno nekoliko pilot projekata (slivno
područje rijeke Krke, Kupe, Mirne i Save).. U sklopu
njih razvijeni su različiti pristupi i metodologije.
Smjernice za provedbu svih zahtjeva ODV-a na
nacionalnoj razini, u pogledu razvoja plana
upravljanja riječnim slivovima nisu razrañene. Jasan
opis metodologija primijenjenih u procesu provedbe
ODV-a (npr. za izradu Izvještaja prema članku 5.)
nije bio uvijek dostupan.
Nalazi Twinning projekta
Kako bi proces i rezultati analize bili transparentni, razvijene su razumljive i javnosti dostupne
smjernice koje obuhvaćaju sve aspekte metodologije ODV-a. Pruženo je nekoliko primjera o tome
kako popuniti dokumente prema njemačkoj metodologiji. Za daljnji razvoj i izradu ovog dokumenta
odgovorna hrvatska vodna administracija.
Prvi nacrt Izvješća prema čl. 5 ODV-a ne sadrži sveobuhvatan pregled primijenjene metodologije i
očita je potreba za daljnjom izmjenom i dopunom metodologije u svrhu dobivanja meñunarodno
usporedivih rezultata.
Preporuke
• Potrebno je razviti nacionalni pristup prihvačen na nacionalnoj i meñunarodnoj razini i koji je
usporediv sa pristupima susjednih zemlja.
• Potrebno je odrediti tko je nadležan za izradu smjernica i koji je rok završetka.
• Metodologiju prezentiranu u završnoj verziji Izvješća prema članku 5. ODV (karakterizacijski
izvještaj) moguće je direktno integrirati u smjernice (Guidance document).
Opći opis karakteristika
Cilj: Tipologija: topografija, geologija, klima, hidrologija, kategorije korištenja
zemljišta, eko-regije
Status
podatci postoje, ali nisu sažeti
Odgovornost: Hrvatske vode-Direkcija
Napredak: 1. Prva verzija, Datum
2. Druga verzija, Datum
Daljnje promjene: Što je potrebno još uključiti i do kada?
Primjer iz priručnika za izradu Plana upravljanja riječnim slivovima
12

14. AKTIVNOST 2.3: Lista mjera prema Dodatku VI - dio B
Zatečeno stanje
Prema ODV-a, mjere se moraju provoditi samo za vodna
tijela koja ne postižu dobro stanje. Hrvatska vodna
administracija pretpostavlja da bi fokusiranje na
pročišćavanje komunalnih otpadnih voda moglo biti
dovoljno za postizanje "dobrog stanja" u većini slučajeva.
Navedena pretpostavka je postavljena bez razmatranja
rezultata biološkog monitoringa u skladu sa ODV. Stoga,
pouzdani rezultati o stanju voda nisu bili dostupni kao
osnova za izradu programa mjera.
HV su provedbeno tijelo za proces planiranja, kao i provoñenja većine mjera. Mjere renaturalizacije
na hidromorfološki degradiranim rijekama nisu predviñene niti provedene. Prema procjeni HV-a o
hidromorfološkoj degradaciji, 95% rijeka u Hrvatskoj je u "dobrom“ ili "vrlo dobrom" stanju.
Nalazi Twinning Projekta
Twinning projekt je inicirao nadzorni monitoring i proveo inicijalnu procjenu ekološkog stanja (vidi
Aktivnost 4.3). Zaključak je da onečišćenja iz domaćinstava (točkasto i raspršeno onečišćenje)
ostaje zadatak upravljanja vodama i potrebno je nastaviti s izgradnjom ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda. Meñutim, utjecaj otpadnih voda na stanje vodotoka je manji od očekivanog.
Saprobna karta Hrvatske, koja ukazuje na onečišćenje komunalnim otpadnim vodama, pokazuje
da negativni utjecaj nije vrlo značajan. Uz to, onečišćenje iz industrije u odreñenim vodnim tijelima
je uglavnom lokalnog utjecaja.
Istovremeno, ispostavilo se da hidromorfološke promjene igraju važnu ulogu, osobito u panonskom
dijelu zemlje. Rezultati prikupljeni u sklopu Twinning projekta jasno ukazuju da su brojne rijeke
značajno degradirane i u visokom riziku nepostizanja ciljeva (vidi Aktivnost 2.1). Unatoč tome,
hrvatska vodna administracija se još uvijek fokusira na tehničku regulaciju rijeka (regulacija,
izgradnja nasipa). Stoga, trenutno održavanje rijeka je u suprotnosti s naporima Republike
Hrvatske u usklañivanju hrvatskog okolišnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Osim toga, potrebno je provesti mjere s obzirom na dobru poljoprivrednu praksu. Posebno u
istočnom dijelu Slavonije, poljoprivreda (raspršeno zagañenje, zahvaćanje vode) igra važnu ulogu
u nepostizanju dobrog stanja.
Za buduće planiranje mjera, Twinning projekt je pružio katalog mjera i izračun troškova mjera za
sve značajne pritiske: točkasti i raspršeni izvori zagañenja i degradirana hidromorfologija (vidi
Aktivnost 5.2).
Preporuke
• Za poboljšanje pročišćavanja otpadnih voda u malim naseljima, trebalo bi razmotriti in situ
rješenja ili modularne koncepte koji su jednostavni, robusni, isplativi i održivi (vidi i 1.7).
• U pogledu hidromorfologije HV bi trebale smanjiti održavanje vodotoka (npr. Uklanjanje
obalne vegetacije), primijeniti „meke“ tehnike i slijedite pristup "dati prostor rijekama", u
skladu sa zajedničkim mjerama identificiranim u cijeloj Europi. Princip jačanja nasipa kao
mjere zaštite od poplava potrebno je zamijeniti pristupom koji razvija poplavna područja i
pruža ekološke prednosti.
• U sektoru poljoprivrede potrebno je primijeniti kodeks dobre poljoprivredne prakse, npr.
tampon zone - za površinske i podzemne vode, razvoj financijskih mehanizama za naknadu
štete poljoprivrednika i za poticanje korištenja efikasnijih sustava navodnjavanja. U pogledu
klimatskih promjena potrebno je uvesti efikasnije sustave navodnjavanja i smanjiti gubitke u
sustavu javne vodoopskrbe.
13

15. AKTIVNOST 2.4: Troškovna učinkovitost mjera
Zatečeno stanje:
Prema ODV, Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju
sadržavati analizu troškovne učinkovitosti mjera u svrhu
odabira najisplativijeg programa mjera za postizanje ciljeva
Direktive. Analiza troškovne učinkovitosti mjera se temelji na
rezultatima analize pritisaka i utjecaja i rezultatima
monitoringa u skladu sa zahtjevima ODV.
Hrvatska ima relativno nisku razinu pročišćavanja komunalnih
otpadnih voda. Funkcionalni sustavi odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda se uglavnom nalaze u velikim gradovima. HV
smatraju da će nakon provedbe mjera vezanih uz implementaciju Direktive o komunalnim otpadnim
vodama biti potrebno provesti samo nekoliko dodatnih mjera u svrhu postizanja dobrog stanja i da
je već jasno koje se mjere moraju provesti. Detaljne pretpostavke u pogledu troškova za provedbu
programa mjera opisane su u Strategiji upravljanja vodama, uključujući i troškove za odvodnju,
izgradnju i tehničko održavanje rijeka. Pretpostavke o predviñenim troškovima do sada još uvijek
nisu potvrñene odgovarajućim podacima (vidi 4.3 – 4.5).
Nalazi Twinning Projekta
S obzirom na ekonomsku i ekološku situaciju Hrvatska je heterogena zemlja. Dinarski dio Hrvatske
s obalnim područjem prilično je različit od panonskog dijela koji obuhvaća prostrane naplavne
nizine Save, Drave i Dunava. Stoga je potrebno osmisliti specifična rješenja kako bi se ispunili
ciljevi postavljeni od strane ODV u vidu korištenja resursa i energije, te troškovne učinkovitosti.
U pogledu mjera u sektoru otpadnih voda, trenutna strategija je fokusirana na tradicionalne,
centralizirane i energetski intenzivne tehnologije. Prilikom odreñivanja prioriteta ulaganja u manja
naselja ne razmatra se utjecaj na ekološki status vodotoka. (vidi Aktivnosti 1.7).
Investicije u sektoru otpadnih voda moguće je znatno poboljšati preraspodjelom sredstava unutar
godišnjeg proračuna HV-a. Ukupni proračuna HV-a je 2,3 milijarde kuna (približno 320 Mio. €), pri
čemu veliki dio navedenog iznosa ide na održavanje i regulaciju vodotoka. Samo manji dio
sredstava je namijenjen za provoñenje Direktive o komunalnim otpadnim vodama.
Twinning projekt je razvio specijalni katalog mjera za sve značajne pritiske: točkasti izvori,
raspršeni izvori i degradirana hidromorfologija. Predložene mjera su u rasponu od financijski
intenzivnih mjera poput izgradnje novih objekata do ekonomski povoljnih mjera poput alternativnih
načina pročišćavanja, naprednija provedba sustava izdavanja dozvola, kao i ekonomski instrumenti
poput poreza na zagañenje.
Preporuke
• U svrhu ekonomičnosti potrebno je integrirano provoditi ODV i Direktivu o pročišćavanju
komunalnih otpadnih voda.
• Na temelju rezultata analize pritisaka i utjecaja (Akt. 2.1), te rezultata biološkog i kemijskog
monitoringa (Akt. 4.1-4.5) treba jasno opisati nedostatke vodnih tijela, te treba odredoto
specifične i ekonomski prihvatljive mjere.
• Treba razmotriti decentralizirane sustave pročišćavanja otpadnih voda, pogotovo s obzirom na
kompliciranu prilagodljivost velikih centraliziranih sustava specifičnoj situaciji u krškim
područjima (skupi sabirni sustavi) i u turističkim područjima uz obalu (velike razlike u količini
otpadnih voda tijekom godine).
• Ulaganja u izgradnju ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda je potrebno podijeliti u faze kako
se ne bi preopteretilo stanovništvo s troškovima održavanja. Potrebno je razviti "pametna"
održiva rješenja za sanitaciju u ruralnim područjima.
14

16. AKTIVNOST 2.5: Smjernice za razvoj metodologije za
opravdavanje iznimaka
Zatečeno stanje
Hrvatska planira tražiti iznimke u skladu s člankom 4.
ODV-a za veliki broj vodnih tijela jer raspoloživa
financijska sredstva nisu dovoljna za postizanje ciljeva
ODV-a. Stoga je kao glavno opravdanje iznimaka
predložen argument financijske prihvatljivosti ..
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je izradio smjernice u kojima je
opisano trenutno shvaćanje na europskoj razini u svezi
preduvjeta za opravdanje izuzetaka, kao i složenost
primjene navedenog pristupa. Navedeni sporazumi će biti osnova provjere usklañenosti od strane
Europske komisije. U slučaju korištenja argumenta „financijske prihvatljivosti“ za opravdavanje
"nesrazmjernosti troškova", Hrvatska će morati pružiti snažne dokaze.
Gledano s financijskog stajališta, HV imaju znatan proračun. Sredstva su većinom unaprijed
namijenjena, npr. naknade za korištenje voda, za zaštitu voda, za vañenje pijeska i šljunka,
melioracijsku odvodnju i melioracijsko navodnjavanje. Sve u svemu, za 2008. godinu prikupljeno je
1,676 milijarde kuna. Planirana ulaganja u razvoj sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda su u visini od 11,5 milijarde kuna (1,6 milijardi eura).
Trenutni pristup održavanju rijeka koji se fokusira uglavnom na zaštitu od poplava ne ispunjava
ciljeve Direktive, posebice s obzirom na njezinu ekološku dimenziju. Stoga je potrebno učinkovito
koordinirati preraspodjelu sredstava izmeñu različitih aktivnosti upravljanja vodama unutar
proračuna HV-a u svrhu povećanja učinkovitosti prije proglašavanja izuzetaka.
Nadalje, daljnje intervencije na prirodnu morfologiju rijeka, pri čemu se prirodne rijeke
transformiraju u jednolične kanale, rezultiraju značajnom degradacijom ekološkog stanja, što se
protivi ciljevima ODV-a (vidi 4.3). Trenutni način održavanja i morfološke promjene nisu samo
financijski intenzivni, već će uzrokovati značajne buduće troškove za renaturalizaciju rijeka u svrhu
postizanja dobrog ekološkog stanja/potencijala. Nasuprot tome, reducirano održavanje rijeka će
rezultirati poboljšanjem ekološkog stanja vodotoka i omogućiti korištenje preostalih sredstava za
provedbu restauracijskih mjera
Preporuke
• Prilikom korištenja iznimaka potrebno je ispuniti stroge uvjete i uključiti opravdanje (meñu
ostalima tehničku izvedivost, nerazmjerne troškove ili prirodne uvjete) u planove upravljanja
riječnim slivovima.
• Prije primjenjivanja iznimaka potrebno je efikasnije iskoristiti postojeća sredstva.
• Potrebno je osigurati preraspodjelu sredstava prikupljenih od različitih naknada unutar
proračuna.
• Potrebno je pratiti raspravu o opravdanjima na razini Europske unije u svrhu pripreme
provedbe ODV-a.
• S obzirom da su već dostupni Planovi upravljanja riječnim slivovima zemalja članica,
preporuča se analiza već primijenjenih opravdanja izuzetaka kao i reakcije / prihvatljivost od
strane Europske komisije.
15

17. AKTIVNOST 3.1: Odreñivanje tijela podzemnih voda
Prior state
ODV zahtijeva definiranje tijela podzemnih
voda kako bi se olakšalo upravljanje
podzemnim vodama. U sklopu nekoliko
stručnih istraživanja provedenih na različitim
riječnim slivovima, uglavnom od strane
komercijalnih instituta, izvršeno je prvo
definiranje tijela podzemnih voda. Rezultati
se temelje na metodologijama pojedinih
instituta. Iako su neka od istraživanja bila u
skladu sa zahtjevima EU-a (npr. Plan
upravljanja slivom rijeke Krke), većina studija
se snažno fokusirala samo na hidrogeološke
podatke i usku specijalnost. Ekološki aspekti i
ključna pitanja upravljanja vodama nisu bila
dovoljno zastupljena u svim studijama.
Tijekom 2005. i 2006. god. HV su razvile
metodologiju za definiranje podzemnih voda za krška područja (jadranski sliv) i panonski dio zemlje
(crnomorski sliv). Preliminarno definiranje sastava podzemnih voda rezultiralo je s oko 500
identificiranih tijela podzemnih voda na području Hrvatske
Nalazi Twinning projekta
Tijekom trajanja Twinning projekta, dvije organizacije, koje su podugovorile HV, provele su
definiranje podzemnih voda. Twinning projekt je dao preporuke po uzoru na metodologiju koja se
primjenjuje u zemljama članicama EU-a te je pomogao u definiranju projektnog zadatka.
Ugovorene su organizacije provele detaljniju analizu dostupnih podataka koji su dalje razmatrani s
obzirom na pripadnost odreñenom slivu. Razvijena je i metodologija grupiranja podzemnih voda.
Izvještaji ugovorenih organizacija prikazali su novu metodu definiranja podzemnih voda u skladu sa
zahtjevima EU-a. Ta nova metodologija raspolaže solidnim brojem tijela podzemnih voda: 5 u slivu
Crnog mora i 12 u jadranskom slivu. Od njih 17, četiri ih je klasificirano kao „pod rizikom“. Izvješća
sadrže sve potrebne informacije za pisanje Izvješća o podzemnim vodama prema članku 5. ODV.
Recommendation
• Potrebno je završiti poglavlje Izvješća prema članku 5. ODV koje se odnosi na podzemne
vode u najkraćem mogućem roku, najkasnije do kraja 2009. godine. Nakon prezentacije
izvješća svim relevantnim institucijama, potrebno ga je dostaviti Europskoj komisiji.
• Hrvatska ima nekoliko prekograničnih tijela podzemnih voda. Potrebno je intenzivirati
zajedničke istrage i upravljanje prekograničnim tijelima podzemnih voda.
• U slučaju povećanja slanosti podzemne vode ili smanjenja razine podzemnih voda, navedeno
tijelo podzemne vode treba biti klasificirano "pod rizikom".
• Trenutno proglašena tijela podzemnih voda još uvijek nisu usuglašena sa stručnjacima koji
rade na definiranju tijela površinskih voda. U svrhu izrade Plana upravljanja riječnim slivovima
potrebno je započeti konzultacije izmeñu stručnjaka koji se bave površinskim vodama i
stručnjaka koji se bave podzemnim vodama.
• U daljnjem procesu provedbe ODV-a potrebno je uspostaviti radnu skupinu za podzemne
vode. Navedena radna skupina trebala bi uključivati stručnjaka za ekologiju, biologiju,
hidrologiju i hidrogeologiju.
.
16

18. AKTIVNOST 3.2: Utjecaj utvrñenih vodozaštitnih područja na
odreñivanje tijela podzemnih voda
Zatečeno stanje
Iako bi cijelo tijelo podzemne vode koje se koristi
za apstrakciju pitke vode moralo biti uključeno u
registar (čl. 6.2 i 7.1 ODV), direktiva omogućuje
ograničavanje specifičnih za zaštitu pitke vode na
odreñene zone.
Monitoring zahvaćene vode za piće provodi se
redovito, prvenstveno za potrebe većih naselja.
Pregled priljevnih područja je u tijeku, s fokusom
na područja značajnijih apstrakcija.
Monitoring ekoloških aspekata podzemnih voda
(npr. kao resurs za ekosustave ovisne o
podzemnim vodama) se ne provodi, monitoing u
krškim područjima se smatra problematičnim.
Nalazi Twinning projekta
HV imaju dobar pregled količina zahvaćenih podzemnivoda za potrebe opskrbe pitke vode.
Informacije o zahvaćanju podzemnih voda za industrijiske i poljoprivredne svrhe je ograničeno.
Isto vrijedi i za kvalitetu podzemnih voda kje nisu namjenjene za opskrbu pitkom vodom.
Twinning projekt je izradio operativni plan koji sadrži sve zadatke vezane za provedbu ODV u
pogledu podzemnih voda. Operativni plan dao jasan pregled ispunjenih zadataka i tek plnairanih
zadaća. Odgovorni stručnjaci bili su odreñeni i usuglašeni su rokovi.
Nadalje, Twinning projekta je preporučio niz pragmatičnih rješenja, npr. za monitoring u krškim
područjim monitoring prirodnih izvora je preporučljivije nego bušenja bušotina. Takoñer je
preporučeno praćenje količina vode uz monitoring kemijske kvalitete vode.
Revizija priljevnih područja za područja zahvaćanja pitke vode je započeta, ali se provodi jako
sporo.
Preporuke
• Potrebno je provoditi monitoring podzemnih voda koje nisu namijenjene za proizvodnju pitke
vode, već koje podupiru ekosustave (površinske vode i kopnene ekosustave).
• Potrebno je osigurati integrirano provoñenje monitoring prema zahtjevima ODV i NATURA-e
2000
• U slučajevima ograničene vremenske promjene, moguće je smanjenje frekvencije
monitoringa
• Potrebno je provesti reviziju svih priljevnih područja u najkraćem mogućem roku.
• Potrebno je provoditi zaštitu i podzemnih voda koje nisu predviñene za ljudsko korištenje.
• Registar zaštićenih područja trebal bi biti završena u najkraćem mogućem roku, budući da su
sve potrebne informacije već dostupne.
• U daljnjem procesu implementacije ODV potrebno je uzeti u obzir CIS vodiče o monitoringu
(# 7), o monitoringu podzemnih voda (# 15) i o podzemnim vodama u zaštićenim područjima
vode za piće
17

19. AKTIVNOST 3.3: Prijedlog nacionalne strategije o podzemnim
vodama prema članku 17. ODV
Zatečeno stanje
Odreñeni aspekti politike upravljanja podzemnim
vodama su već ugrañeni u hrvatskom
zakonodavstvu, kao npr. zaštita podzemnih voda
definiranjem vodozaštitnih zona vodocrpilišta.
Postupanje s gradskom otpadnom vodom je
ograničeno. Rješenja su zavisna o lokalnim
prilikama i ne uvijek u skladu s procesom
implementiranja ODV.
Sistematski pregled izvora i načina pronosa
zagañenja nije raspoloživ.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je dao snažnu podršku u
razjašnjavanju svih relevantnih prepreka u kontekstu Izvješća prema članku 5. ODV-a.
Karakterizacijsko izvješće prema članku 5. ODV-a mora biti izvršeno. Sada su svi moduli
raspoloživi i nijedna sistematska zapreka više nije prisutna. Unatoč tome, cjelokupna
karakterizacija tijela podzemnih voda nije dostavljena do završetka Twinning projekta.
Postupanje s otpadnim vodama je poboljšano, no i dalje ostaje prostora za napredak.
Analize trendova u kvaliteti vode ne mogu biti vjerodostojni s obzirom na nestandardnost
parametara monitoringa (dubine, frekvencije, itd.). CIS vodič br. 18 bi vjerojatno bio od pomoći.
Uloga poljoprivrede u ispuštanju onečišćenja nije proučena u dovoljnoj mjeri pa time zahtjeva
dodatno detaljnije proučavanje.
Izrada Planova upravljanja riječnim pordučjima zahtjeva suradnju znanstvenika, političara i
investitora. HV ne djeluju na takav interakcijski način.
Preporuke
• Politika postupanja podzemnim vodama trebala bi se više usredotočiti na podzemne vode
kao glavni obnovljivi izvor, nego na pitanje iskorištavanja podzemnih voda za vodu za piće
• Upravljanje vodama trebalo bi integrirati upravljanje površinskim vodama, podzemnim
vodama i podzmenim vodama ovisnim o zemaljskim ekosistemima. Očvršćavanjem
meñunarodnih kontakata (za podzemne vode primarno grupa C organizacije Common
Implementation Strategy), isplativa efikasna rješenja bit će lakša za pronaći.
• Mjere predostrožnosti (predgovor ODV, točke 11. i 18., kao i CIS-vodiči na temu procjene
rizika koji je trenutačno u izradi) bi se trebale početi provoditi u praksi.
18

20. AKTIVNOST 4.1: Tipologija, referentni uvjeti i referentne
lokacije
Zatečeno stanje
Referentni uvjeti su osnova svakog sustava procjene. Oni
predstavljaju nepromijenjene uvjete, temeljene na
povijesnim podacima ili kartama. Stupanj referentnih
uvjeta odražava ekološko stanje.
U Hrvatskoj ne postoji jasno shvaćanje referentnih uvjeta
površinskih voda. Regulirane rijeke se, naročito u
panonskom dijelu, smatraju umjetnim vodnim tijelima, iako
su nastale regulacijom izvorno prirodnih rijeka. Postojeća
hidromorfološka procjena karakterizira 95% rijeka u "vrlo
dobrom" ili "dobrom" stanju.
HV smatraju da su hrvatske obalne vode siromašne hranjivim tvarima, te da je dodatan unos iz
kućanstava ili poljoprivrede koristan.
Tipologija služi kao osnovni preduvjet za identificiranje i buduću procjenu površinskih vodnih tijela i
izradu programa monitoringa. Dakle, ona predstavlja prekretnicu za daljnji rad na Izvješću prema
članku 5. ODV za Bruxelles.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je pružao potporu i pomoć u procesu finalizacije odreñivanja značajki tipova
površinskih voda. Razvijena tipologija (prema sustavu B) je usporeñena s tipologijama u zapadnoj i
središnjoj Europi. Glavni parametri korišteni u tipologiji su oni propisani ODV-om (ekoregije,
nadmorska visina, veličina sliva i geologija), uz koje su korišteni i dodatni parametri (pod-ekoregije,
hidrologija, podloge).
Twinning tim je hrvatskim stručnjacima dostavio opis tipova njemačkih tekućica ("putovnice") kao
alat za definiranje referentnih lokacija. Navedene putovnice služe za davanje primjera, opisuju
svaki tip i pridružene biološke zajednice rijeka i jezera, kao i hidromorfološke i kemijske
karakteristike nepromijenjenih uvjeta. Hrvatski stručnjaci su koristili navedene putovnice kao
osnovu za izradu sličnih opisa tipova prilagoñenih hrvatskim uvjetima.
Tijekom 2009. god. tipologija rijeka je bila ponovo revidirana na temelju rezultata znanstvenih
projekata provedenih na Sveučilištu u Zagrebu. Revizija tipologije rezultirala je pojavom 52 vrste
vodotoka, što se može smatrati nepotrebno velikim i neprimjenjivim brojem tipova za upravljanje
vodama u Hrvatskoj. Navedeni broj tipova nije usporediv s drugim zemljama članicama i zemljama
pristupnicama EU. Broj tipova za ostale površinske vode se čini razumnim.
Identifikacija referentnih lokacija je izravno povezana s problemom nepostojanja referentnih uvjeta
u nekim dijelovima zemlje. To posebno vrijedi za značajan dio panonske ekoregije. Twinning
projekt je pružao detaljne informacije u svrhu identificiranja referentnih mjesta ili barem referentnih
struktura. Nadalje, detaljno su predstavljeni rekonstrukcija i modeliranje referentnih uvjeta.
Preporuke
• Neophodno je smanjiti broj tipova vodotoka u svrhu lakšeg opisivanja za pojedini tip
specifičnih referentnih uvjeta i tip – sistema procjene. Smanjenje broja tipova je potrebno
provesti u kratkom roku, s obzirom da o tome ovise svi sljedeći koraci, pogotovo razvoj
sustava procjene i programa monitoringa . S obzirom na hrvatske prirodne značajke
procjenjuje se da nije potrebno više od 15 - 20 tipova vodotoka za implementaciju ODV-a.
Stoga u sljedećem koraku 52 tipa vodotoka moraju biti potvrñena od strane biologa, a nakon
smanjenja broja tipova moraju se opisati referentni uvjeti.
• Referentne lokacije trebaju biti definirane na temelju nepromijenjenih lokacija ili/i povijesnih
podataka.
19

21. AKTIVNOST 4.2: Definiranje vrijednosti za klasifikaciju
ekološkog stanja
Zatečeno stanje
Kao što je bio slučaj u mnogim europskim
zemljama prije provedbe ODV-a, jedini
biološki sustav ocjenjivanja u HV-u bio je
saprobni sustav. Primjenjuje se u verziji
prema Pantleu i Bucku, a popis indikatorskih
vrsta je prema Weglu. Za računanje
saprobnog indeksa koriste se zajednice
makrozoobentosa i perifitona.
Prirodoslovno–matematički fakultet u
Zagrebu je takoñer provodio razna
istraživanja koristeći makrozoobentos kao
bioindikatore.
Nalazi Twinning projekta
Unutar Twinning projekta vrijednosti za
pojedine svojte hrvatskog saprobnog sustava
upotpunjene su vrijednostima istočno-
europskih vrsta. Podržana je adaptacija
saprobnog sustava zahtjevima ODV-a uvoñenjem za pojedini tip specifičnih referentnih uvjeta (vidi
4.1). Razrañena je operativna lista svojti koja odreñuje potrebnu razinu determinacije.
Naposljetku, sastavljena je prva saprobiološka karta Hrvatske koja pokazuje da je utjecaj
komunalnih otpadnih voda na tekućice u Hrvatskoj manji od očekivanog. Glavni razlog tome bi
mogla biti mala gustoća naseljenosti i relativno velik protok slatke vode. Nadalje, važni industrijski i
poljoprivredni izvori su gotovo nestali za vrijeme rata i prijelaznog razdoblja.
Takoñer, značajna je hidromorfološka degradacija panonskih tekućica – osobito malih i srednje
velikih tekućica. Manje regulirane rijeke imaju veću sposobnost samo-čišćenja, a promjene u
strukturi sedimenta, npr. iskapanjem šljunka, imaju negativan utjecaj na sastav zajednice
makrozoobentosa.
Unutar Twinning projekta podaci su sakupljeni i opisani u diplomskom radu. Rezultati su pokazali
da panonska ekoregija ima problema s organskim onečišćenjem. Rezultati su takoñer pokazali
kako su prema ODV-u relevantne male i srednje velike tekućice pod većim pritiskom od velikih.
U Njemačkoj je provedena posebna poduka iz saprobne analize za stručnjake iz HV-a.
Preporuke
• Potrebno je donijeti konačnu odluku glede toga koji će se saprobni sustav primjenjivati u
budućnosti
• Saprobna karta se mora nadograditi za one tekućice koje još nisu obrañene u svrhu
dobivanja jasne slike o utjecaju komunalnih otpadnih voda na tekućice.
• Redovite nadogradnje saprobiološke karte će potvrditi pozitivno djelovanje ureñaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
• U planu monitoringa za 2010. treba istražiti dodatne lokacije. Stoga, učestalost procjena se
može smanjiti (npr. svake treće godine). Takoñer, lokacije se mogu izmjenjivati.
• Moraju se uzeti u obzir kriteriji za baždarenje, razvijeni na razini EU-a
20

22. AKTIVNOST 4.3: Biološki sustavi procjene za ribe, fitoplankton,
makrozoobentos, fitobentos i makrofite
Zatečeno stanje
Procjena kvalitete površinskih voda
ograničena je na analizu pritisaka
organskog zagañenja i eutrofikacije, i
bazira se uglavnom na kemijskim
podatcima. Drugi utjecaji na vodene
ekosustave, kao što je
hidromorfološka degradacija nisu
promatrani.
Na osnovu navedenih podataka,
Zavod za vodno gospodarstvo unutar
HV je razvio metodologiju za
odreñivanje ekološkog stanja,
koristeći model sa kemijskim
kriterijima. Budući da se ekološko
stanje temelji na biološkim
elementima kakvoće, ovi rezultati
nisu u skladu sa zahtjevima ODV i
nisu usporedivi sa rezultatima
susjednih zemalja.
Nalazi Twinning Project
U svrhu uspostavljanja klasifikacijskog sustava za ekološko stanje, poseban naglasak je bio na
integraciji svih komponenti kvalitete vode (makrozoobentos, fitobentos, makrofiti i ribe) u hrvatski
sustav procjene. To je učinjeno u bliskoj suradnji njemačkih stručnjaka u ovom polju i hrvatskih
stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu i iz HV-a. Sustav procjene razvijen od strane Sveučilišta u
Zagrebu je revidirani i sustavno nadograñivan tijekom projekta.
Organiziran je zajednički teren na 30 lokacija nadzornog monitora po cijeloj Hrvatskoj i njihova
procjena na nekoliko sastanaka, što je rezultiralo s prvim klasifikacijom ekološkog statusa za mala,
srednja i velika vodna tijela.
Ova procjena ekološkog stanja pruža prvi detaljan uvid u stupanj degradacije hrvatskih rijeke u
različitim dijelovima zemlje. Postalo je očito da jesu rijeke u nizinskoj Hrvatskoj (tj. Panonskom
dijelu) pod značajnim utjecajem hidromorfoloških degradacija, često popraćeno sa problemima
eutrofikacije i organskog zagañenja. S druge strane, prisutan je znatan broj skoro prirodnih lokacija
u dinarskom dijelu Hrvatske, ali i u prigorskim predjelima. Pojedine krške rijeke u priobalnom dijelu
Hrvatske su u izvanrednom stanju u smislu hidromorfoloških i bioloških odlika.
Preporuke
• Potrebno je provesti procjenu stanja na dodatnim monitoring lokacijama u svrhu poboljšanja
sustava klasifikacije za ekološko stanje rijeka i potoka u Hrvatska.
• Za makrozoobentos potreban je indeks hidromorfološke degradacije. Jedna opcija je
prilagoditi sustav AQEM.
• Potrebno je unaprijediti sustav procjene za ribe i fitobentos.
• Potrebno je redovito provoditi tečajeve u utvrñivanju različitih vrsta.
• U svrhu provoñenja rutinskog monitoringa u skladu sa direktivama EU, HV trebaju provesti
osiguranje i kontrolu kvalitete biološke procjene
21

23. AKTIVNOST 4.4: Izrada programa monitoringa
Zatečeno stanje
Rezultati monitoringa su osnova za razvoj programa mjera
prema ODV-u. Biološki elementi kvalitete su srž procjene
ekološkog stanja. ODV zahtijeva procjenu cjelokupnog
ekološkog stanja voda, uključujući sve pritiske, npr.
otpadne vode, zagañenje iz poljoprivrede ili
hidromorfološke promjene za sva tijela površinskih voda.
Do sada su monitoringom bile obuhvaćene samo veće
rijeke i jezera u Hrvatskoj i to isključivo monitoringom
kemijskog stanja. Većina bioloških elemenata kvalitete
prema ODV-u nije bila dio rutinskog monitoringa. Postojeći
monitoring HV-a se sastoji od 330 lokacija monitoringa
koje se analiziraju dva puta godišnje.
Ministarstvo je dodijelilo HV-u zadatak pripreme
nacionalnog programa monitoringa, te prilagodbe
terminologije i funkcije monitoringa prema zahtjevima
ODV-a..
Nalazi Twinning projekta
Nadzorni monitoring na svim riječnim slivovima (s maksimalnom površinom 2,500 km2) započeo je
2009. godine na temelju prijedloga Twinning projekta. U program monitoringa su uključene lokacije
od meñunarodne važnosti (npr. ICPDR, EIONET) .
Na lokacijama nadzornog monitoringa ispitivani su svi biološki elementi kvalitete, opći kemijski
parametri i prisutnost prioritetnih tvari.
Kemijski monitoring je adaptiran s relativno malim naporima. Postojeća je oprema bila dovoljna za
analizu većinu tvari. Dodatna obuka za dva pripadnika laboratorija HV-a je organizirana od strane
Twinning projekta putem studijskog posjeta Njemačkoj. Dodatna tehnička oprema je organizirana
od strane HV-a tijekom 2009. godine, tako da se sve prioritetne tvari mogu analizirati.
Biološki monitoring: u analizu makrozoobentosa bilo je uključeno nekoliko laboratorija, a u analizi
fitoplanktona sudjelovale su četiri institucije. Ribe je analiziralo Sveučilište u Zagrebu. Za procjenu
fitobentosa HV su u 2009. god. zaposlile dodatnog stručnjaka.
Najveći izazov je bio nedostatak znanja o sustavima biološke procjene i kako ih primjenjivati (vidi
4.2). U cilju rješavanja navedenih problema, provedeno je više sveobuhvatnih treninga i radionica
uzorkovanja u organizaciji Twinning projekta.
Program nadzornog monitoringa je na dobrom putu, no potrebni su dodatni daljnji napori kako bi se
zadovolji svi zahtjevi ODV-a..
Preporuke
• Operativni monitoring, na onim vodnim tijelima koja su kategorizirana „pod rizikom“, bi
trebao započeti početkom 2010.godine.
• U program monitoringa je potrebno uključiti referentne lokacije i lokacije za interkalibraciju.
• Potrebno je provesti analizu koje površinske vode je moguće grupirati u cilju smanjenja
napora monitoringa
• Specifični problemi, poput osjetljivost krških područja, eutrofikacije ili prisutnosti specifičnih
kemijskih tvari, mogu se istražiti putem programa istraživačkog monitoringa.
22

24. AKTIVNOST 4.5: Nacrt nacionalne strategije protiv zagañivanja
površinskih voda u skladu s čl. 16 ODV
Zatečeno stanje
ODV zahtijeva analizu ekološkog i kemijskog stanja, kao i
sprečavanje buduće degradacije stanja svih vodnih tijela.
Planovi monitoringa i programi mjera moraju odražavati
ovaj zahtjev, na primjer pomoću specifičnih istraživačkih
monitoringa.
HV su glavno odgovorno tijelo za planiranje i financiranje
monitoringa. nadležna tijela za provedbu monitoringa
kvalitete voda su Glavni vodnogospodarski laboratorij HV-
a i akreditirani laboratorij. Navedeni laboratoriji do sada
nisu bili integrirani u proces planiranja monitoringa.
Odabir lokacija monitoringa i učestalosti uzorkovanja samo djelomično ispunjavaju zahtjeve ODV-
a. Nadalje, nedostaju podaci o prijelaznim i priobalnim vodama.
Nalazi Twinning projekta
Postignut je dogovor da će se sve prioritetne tvari i odreñeni ostali zagañivači pratiti na svim
lokacijama nadzornog monitoringa u skladu s pravilima ODV-a (12 uzoraka na mjesečnoj osnovi)
od 2009. godine nadalje. Dakle, kompletan set podataka će biti dostupan krajem 2009. godine.
Minimalni kriteriji detekcije za analitičke metode za prioritetne tvari su detaljno raspravljani kao
priprema za nadzorni monitoring u 2009.god. Osim toga, predstavnici laboratorija HV-a bili su po
prvi put integrirani u proces planiranja programa monitoringa.
Koncept podjele rada izmeñu laboratorija HV-a, Zavoda za javno zdravstvo i Instituta za
medicinska istraživanja je postavljen i ugovori su dogovoreni za 2009. godinu. Baza podataka HV-a
za površinske vode je ažurirana s obzirom na dodatne tvari i realizirana je mogućnost učitavanja
podataka direktno od strane ugovornog laboratorija. Izrañen je priručnik za upravljanje kvalitetom
koji opisuje sve organizacijske i analitičke procese unutar laboratorija HV-a. Ugovorni laboratoriji
već imaju sustave za upravljanje kontrolom kvalitete prema EN ISO / IEC 17025 i imaju akreditaciju
za odreñene analitičke metode.
Provedena je obuka kemičara iz HV-a u njemačkom laboratoriju za analizu vode.
Recommendation
• Potrebno je proširiti nadzorni kemijski monitoring prioritetnih tvari na obalne i priejlazne vode
kako bi se uspostavio nacionalni operativni i istraživački monitoring do početka 2010.
• Potrebno je uključiti metode ugovorenih analiza prioritetnih tvari u akreditacije laboratorija
• U svrhu zadovoljavanja zahtjeva EU-a u vidu kontrole analitičke kvalitete, potrebno je
unaprijediti opremljenost laboratorija HV-a sa LC-MS/MS i GC-MS/MS. Potrebno je provoditi
daljnje obrazovanje laboratorijskog osoblja o analitičkim tehnikama.
• Meñunarodno testiranje kvalitete za spojeve iz ODV-a počinje u jesen 2009.godine. Naknade
za sudjelovanje potrebno je uključiti u financijsko planiranje HV-a za 2010. godinu. Ugovorni
laboratoriji trebaju biti dužni sudjelovati u testiranju za ugovorene parametre.
• U slučaju prihvaćanja analize sedimenta za npr. praćenje trenda, potrebno je odrediti
reprezentativne lokacije monitoringa. U slučaju prihvaćanja analize biote, potrebno je
prethodno definirati specifična tehnička pitanja (koja biota, postupke uzorkovanja, itd.)
• Potrebno je pridržavati se revizija popisa prioritetnih tvari (svake 4 godine u skladu s čl. 16 (4)
ODV-a).
23

25. AKTIVNOST 5.1: Analiza korištenja vode
Zatečeno stanje
U okviru ekonomske analize korištenja voda potrebno je
razvijati dugoročne prognoze opskrbe i potrošnje pitke vode i
ukoliko je potrebno:
• procjenu volumena, cijena i troškova vodnih usluga,
• procjene relevantnih ulaganja, uključujući prognoze
takvih ulaganja ( Prilog III).
Kao i u zemljama članicama EU-a, u Hrvatskoj nisu
provedene navedene prognoze.
Nalazi Twinning projekta
Tijekom narednih 20 godina, broj stanovnika Hrvatske će se smanjiti. Ekonomski institut u Zagrebu
procjenjuje da će se stanovništvo Hrvatske do 2020. godine smanjiti sa sadašnjih 4,5 milijuna na
4,0 milijuna stanovnika. Naravno, navedena opća procjena kretanja stanovništva ne isključuje
regionalne i lokalne razlike.
Potrošnja vode u industriji i kućanstvima će najvjerojatnije ostati na istoj razini kao i do sada.
Moguće povećanje potrošnje zbog gospodarskog rasta i porasta standarda života vjerojatno će biti
kompenzirano mjerama štednje vode. Gospodarstvo će se preusmjeriti od sektora proizvodnje na
sektor pružanja usluga.
Što se tiče korištenja vode u poljoprivredi, provodi se nacionalni projekt navodnjavanja prema kojoj
će se navodnjavane površine proširiti na 65.000 ha do 2020. godine. Navedeno povećanje
površina će zahtijevati oko 130.000 milijuna m³ vode godišnje.
U sektoru otpadnih voda, očekuje se značajno smanjenje zagañenja vodotoka. Navedeni razvoj će
značajno doprinijeti ostvarivanju ciljeva ODV-a u pogledu zaštite okoliša.
Preporuke
• Lokalne vlasti i komunalna društva trebaju pažljivo planirati izgradnju vodoopskrbnog sustava
i ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda. Izgradnja navedenih objekata bi trebala biti
temeljena na većem broju stanovništva od sadašnjeg samo ako postoje konkretne naznake
porasta broja stanovnika ili značajnog gospodarskog rasta.
• S obzirom na vrlo konkurentno europsko tržište hrane, povećanje navodnjavanih zemljišta je
prvenstveno ekonomsko pitanje. Meñutim, to je i ekološki izazov. Potrebno je razmotriti
poticajne mjere kao što su učinkoviti sustavi navodnjavanja i štedljive tehnologije, kao i
izgradnja spremnika za vodu. Moraju se uzeti u obzir ciljevi ODV-a za postizanje dobrog
stanja svih voda, kao i princip nenarušavanja dobrog stanja.
• Pri projektiranju objekata vodoopskrbe i ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno je
uz investicijske troškove razmatrati i troškove pogona i održavanja. Navedeno je posebno
bitno u pogledu troškova za zaposlenike i energiju (vidi i 2.5).
• Općenito govoreći, veliki centralni ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda imaju niže troškove
pogona i održavanja od nekoliko malih ureñaja. Ali koncept za lokalni ureñaj uvelike ovisi o
lokalnoj topografskoj i geološkoj situaciji. Potrebno je navesti da brzi razvoj tehnologija
prijenosa podataka i prateći trend daljinskog upravljanja potiče ideju centraliziranog
upravljanja i održavanja tehnički decentraliziranih ureñaja (vidi i 1.7).
24

26. AKTIVNOST 5.2: Model izračunavanja cijena za sve relevantne
sektore
Zatečeno stanje
Strategija gospodarenja vodama predviña znatne investicije u
razvoj infrastrukture za gospodarenje vodama u ukupnom iznosu
od 21,5 milijarde kuna (oko 3 milijarde eura). Približno 12 milijardi
kuna (1,63 milijarde eura) od tog iznosa će se osigurati iz
naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda, dok bi
preostali dio trebao biti osiguran od strane jedinica lokalne
samouprave / komunalnih društava i državnog proračuna.
Planira se ulaganje od ukupno 10 milijardi kuna (1,4 milijardi
eura) u sustav javne vodoopskrbe u svrhu povećanja postotka stanovništva priključenih na sustav
vodoopskrbe s trenutnih 76% na 85-90%. Nadalje, intenzivirat će se aktivnosti koje se odnose na
identifikaciju vodozaštitnih zona, provoñenje odgovarajućih zaštitnih mjera, poboljšanje pitke vode
u skladu sa zahtjevima Direktive o vodi za piće i smanjenje gubitaka iz vodovodne distribucijske
mreže.
Za razvoj javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda planiraju se investicije u
ukupnom iznosu od 11,5 milijardi kuna (1,6 milijardi eura).
Nalazi Twinning projekta
Strategija gospodarenja vodama navodi da će se prihod od naknada za korištenje voda iskoristiti
za sufinanciranje 50% troškova razvoja sustava javne vodoopskrbe. HV će prihodima od naknada
za zaštitu voda sufinancirati oko 60% troškova za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda.
Korištenje prikupljenih sredstava za sufinanciranje razvoja infrastrukture za gospodarenje vodama
trebalo bi omogućiti provedbu direktiva EU-a u Hrvatskoj. Meñutim, politička kolebljivost u
definiranju naknada i neoptimalna institucionalna organizacija predstavljaju mogući negativni
utjecaj na percepciju niskog rizika u vodnom sektoru.
Potrebno je posvetiti odgovarajuću pažnju strukturi troškova vodnih usluga u svrhu postizanja
povrata troškova i troškovne učinkovitosti. Vodni sektor je financijski intenzivan i ovisan o
dugoročnim zaduživanjima od budućih naknada i poreza, pri čemu se očekuje da će ukupni iznos
duga po potrošaču stalno rasti.
S obzirom da su vodne naknade glavni izvor prihoda za vodne usluge, prikupljanje sadašnjih i
budućih tarifa je značajan faktor u sposobnosti otplate kredita. Aktualna financijska kriza bi mogla
rezultirati racionaliziranjem kapitala, tako da bi pristup financiranju mogao postati ozbiljan problem
za slabija komunalna društva ili lokalne vlasti u doglednoj budućnosti.
Sustavno vrednovanje („benchmarking“) se pokazalo kao dobar instrument za poticanje
uspješnosti u smislu kvalitete i efikasnosti. To je standardni ekonomski instrument za odreñivanje
vlastite učinkovitosti tvrtke, usporedbu s drugim tvrtkama, te identifikaciju mogućih poboljšanja.
Preporuke
• Ključno pitanje je tko plaća račune. Ako porezni obveznici i potrošači ne mogu pokriti
potrebe ulaganja, buduće generacije će biti opterećene troškovima. Kako bi se izbjegao
navedeni scenarij, potrebno je efikasnije koristiti sredstava prikupljena od naknada.
• Nove tehnologije mogu pomoći pronalaženju adekvatnih rješenja, npr. decentralizacija
manje sofisticirane tehnologije. Aktualna financijska kriza pruža mogućnost za reviziju
provedbe pravne stečevine EU-a.
• Proces sustavnog vrednovanja („benchmarking“) bi trebao biti predstavljen svim
komunalnim društvima (za vodoopskrbu i odvodnju) u cilju poboljšanja kvalitete sustava,
usluga, itd.
25

27. AKTIVNOST 5.3: Ekonomska analiza vodnih usluga uključujući
načelo povrata troškova
Households State budget Zatečeno stanje
13%
Ekonomska analiza mora sadržavati podatke o povratu
Local budget
troškova vodnih usluga i troškovnoj učinkovitosti mjera.
9% Članak 9. ODV uvodi načelo poticajne cijene vode, načelo
povrata troškova i načelo onečišćivač plaća.
Service
U Hrvatskoj se nekoliko naknada u vodnom sektoru može
provider iskoristiti za povrat troškova. U kontekstu pristupanja
57% Hrvatske vode
21% Hrvatske Europskoj uniji vodno zakonodavstvo će postati
značajan poticaj za daljnja značajna ulaganja, posebice s
provedbom financijski intenzivne Direktive o komunalnim
otpadnim vodama i Direktive o vodi za piće. Ova
problematika je izrazito važna u razdoblju recesije.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je proveo grubi izračun sredstava potrebnih za provoñenje osnovnih i dodatnih
mjera. Formulirana su prihvatljiva ("low regret" ) rješenja i ciljevi za efikasno iskorištavanje resursa.
Meñutim, prihodi HV-a od vodnih naknada i korištenje tih sredstava su prilično netransparentni.
Nije dostupan jasan opis ulaganja u cilju ispunjenja pravne stečevine EU-a . S obzirom na relativno
visoki iznos sredstava prikupljen putem vodnih naknada, značajan dio potrebnih ulaganja mogao bi
biti sufinanciran efikasnijim korištenjem postojećih naknada. Čak bi i značajna ulaganja u novu
infrastrukturu mogla biti pokrivena bez značajnog povećanja cijena.
Buduća svrha u cilju
Naknada Prihod 2008 Trenutna svrha
ispunjavanja zahtjeva ODV
dodatne mjere u poljoprivredi
Vodni doprinos 540.000.000 zaštita od poplava
obrada otpadnih voda
Naknada za ureñenje održavanje vodotoka restauracija rijeka
660.000.000
voda zaštita od poplava ekološka zaštita od poplava
investicije u vodoopskrbu
Naknada za korištenje investicije u vodoopskrbu
286.000.000 upravljanje kvalitetom voda
voda sanacija gubitaka u sustavu
planovi, studije, monitoring
obrada otpadnih voda >2.000pe
Naknada za zaštitu obrada otpadnih voda >2.000pe
254.000.000 investicije (kanalizacija, ureñaji)
voda izgradnja ribljih stepenica
upravljanje kvalitetom voda
Naknada za vañenje
21.000.000 održavanje sustava odvodnje renaturacija rijeka
pijeska i šljunka
Naknada za uspostavljanje učinkovitog
6.000.000 održavanje vodotoka
melioracijsku odvodnju sustava odvodnje
Naknada za uspostavljanje ekološki
održavanje sustava navodnjavanja
melioracijsko prihvatljivog sustava
i odvodnje
navodnjavanje navodnjavanja
1.767.000.000
Preporuke
• Mehanizam povrata troškova u skladu s načelom onečišćivač plaća i načelom proširene
odgovornosti proizvoñača bi trebao biti implementiran korak po korak.
• Potrebno je preraspodjeliti sredstava prikupljena od naknada u cilju postizanja ekoloških
ciljeva postavljenih u pravnoj stečevini EU-a.
26

28. AKTIVNOST 6.1: Sudjelovanje javnosti
Zatečeno stanje
Ključni element ODV je sudjelovanje javnosti. Države članice
(MS) će poticati aktivno uključivanje svih zainteresiranih
strana u provedbi ODV. U slučaju plana upravljanja riječnim
slivovima, javnost mora imati priliku dati komentare na nacrt
plana.
Uključivanje svih relevantnih dionika u proces izrade nacrta će
vjerojatno povećati učinkovitost i fleksibilnost završnih
konzultacija. Odnosno, navedeni postupak otkriva sukobe u
ranim fazama procesa pružajući dovoljno vremena za
razgovor i kompromis.
U Hrvatskoj ne postoji tradicija uključivanja nevladinih dionika.
Sustavno uključivanje nevladinih institucija ne postoji.
Ekonomskim interesima često nedostaje neophodna
transparentnost.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je organizirao brojna dogañanja u svrhu podizanja javne svijesti o vodnim
pitanjima i ciljevima postizanja dobrog stanja voda.
• Glavni rezultati Twinning projekta predstavljeni su na nekoliko nacionalnih i meñunarodnih
dogañaja, primjerice na Svjetskom vodnom forumu u Istanbulu u ožujku i na II. europskoj
konferenciji o vodama u Bruxellesu u travnju 2009.godine.
• Dizajnirana je internet stranica na kojoj su objavljeni svi rezultati, prezentacije i brošure
projekta (www.wfd-croatia.eu, vidi 6.2).
• Organizirano je više od 20 sastanaka s relevantnim dionicima
• Objavljen je niz članaka na meñunarodnoj (časopis ICPDR-a "Danube Watch") i na
nacionalnoj razini (časopis "Hrvatska Vodoprivreda" i časopis BMU "Umwelt").
• Snimljena je televizijska reportaža o nadzornom monitoringu rijeka za hrvatsku nacionalnu
televizijsku mrežu (HRT).
• Snimljena je reportaža o projektu za Opću upravu EU-a za proširenje u kojoj je opisan
Twinning kao instrument pomoći u pristupnom procesu.
• Objavljene su brošure o zaštiti voda i o hidromorfologiji na hrvatskom jeziku.
Preporuke
• Potrebno je promijeniti/poboljšati politiku razmjene informacija na svim razinama. Podaci o
vodama trebaju biti pristupačni, razumljivi, aktualni i relevantni za potrebe i zahtjeve svojih
korisnika.
• Radne skupine su uspješan način pružanja prijedloga konsenzusom. Sastav radnih skupina
bi trebao predstavljati raznolikost različitih dionika. Kombinacija radnih skupina i konzultacija
na različitim (nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) razinama se pokazala kao najučinkovitija
metoda za usklañivanje nacionalnih i lokalnih pitanja i interesa.
27

29. AKTIVNOST 6.2: Internet stanica
Zatečeno stanje
ODV traži transparentan proces implementacije
i potiče zemlje članice u aktivnom uključivanju
javnost. Pružanje informacija na Internetu
omogućava javnosti praćenje procesa
provedbe i pristup najnovijim podacima.
Informacije o procesu implementacije ODV-a u
Hrvatskoj nisu objavljene ni na Internet
stranicama Ministarstva ni HV-a. Internet
stranice Ministarstva nisu u potpuno
funkcionalne zbog činjenice da je ministarstvo
nedavno osnovano i dizajn stranica nije
dovršen.
HV na svojim stranicama pružaju samo
informacije o svojem ustroju i svojim općenitim
aktivnosti u skladu s hrvatskim propisima. Nadalje, stranice se koristi za objavljivanje natječaja za
projekte Svjetske banke. Nema raspoloživih informacija o stvarnim aktivnostima koje se provode ni
o planiranim aktivnostima. Rezultati praćenja kakvoće vode, koji su javni podaci, se ne objavljuju
na stranicama HV-a.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je izradio Internet stranice projekta kako bi se poboljšala transparentnost,
razmjene informacija i olakšao proces konzultacija sa svim partnerima.
Javne stranice pružaju javnosti opće informacije o ODV-a i o procesu provedbe ODV-a u Hrvatskoj,
kao i o ostalim vodnim temama.
Kako bi osigurali kontinuirani proces transparentnosti i sudjelovanja javnosti tijekom projekta,
stranica je bila kontinuirano ažurirana i nadopunjavana dodatnim informacijama, te su objavljivane
najave nadolazećih radionica i dogañaja, te izvještaja o održanim dogañajima.
Nadalje, sljedeće pod-rubrike su razvijene:
• Monitoring kampanja: opis biološkog monitoring površinskih voda u skladu sa zahtjevima
ODV-a, vidi 4.3) uključujući i opis primijenjenih metoda i dobivenih rezultata.
• Edukativni materijali: stranica sa materijalima o zaštiti voda, biološkoj raznolikosti, klimatskim
promjenama i učinkovitom korištenju energetskih resursa na hrvatskom i engleskom jeziku.
Stranica je iznimno pozitivno prihvaćena, posebice od organizacija koje rade u obrazovanju.
• Uključite se! stranica: posebna stranica koja pruža pregled različitih načina podrške i
sudjelovanja u Twinning projektu ili u provedbi ODV-a.
• Vodeni kviz: u svrhu interaktivne edukacije, Twinning projekta je dizajnirao vodeni kviz
Dizajn i izgled internet stranice očito privlači posjetitelje. Prosječan broj posjetitelja (Site Usage) se
tijekom projekta stalno povećavao.
Zaštićen unutarnji dio web olakšava pristup informacijama za stručnjake iz državne uprave. Nacrti i
povjerljivi materijali bio je dostupan samo ograničenom broju stručnjaka.
Preporuke
• U cilju informiranja hrvatskih grañana o procesu implementacije ODV-a, Ministarstvo i HV
trebao predstaviti sve rezultate monitoringa.
• Potrebno je dizajnirati specifičnu stranicu, gdje bi svi aktualni podaci mogli biti preuzeti i gdje
bi se moglo uputiti pitanja stručnjacima iz vodne administracije.
28

30. AKTIVNOST 6.3: E-učenje
Zatečeno stanje
Zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji potrebna
je dodatna edukacija cijele vodne administracije,
posebice u području integriranog upravljanja vodnim
resursima.
Nalazi Twinning projekta
Twinning projekt je u suradnji sa Sveučilištem
Bauhaus u Weimaru organizirao program E-učenja
za deset sudionika. Program je izvorno razvijen za
njemačke stručnjake koji su uključeni u proces
provedbe ODV-a u svakodnevnom radu vodne
uprave. Stoga je fokus navedenog tečaja na praktičnom pristupu i pruža sveobuhvatne informacije
koje će olakšati rad u području upravljanja vodama.
Tečaj je predviñen za državne službenike koji imaju visoku stručnu spremu i visoki stupanj
razumijevanja engleskog ili njemačkog jezika (radni jezik je engleski). Iskustva u Njemačkoj su
pokazala da je tečaj odlična prilika za nove suradnike koji se trebaju upoznati s modernim
principima upravljanja vodama i zahtjevima zakonodavstva EU-a. Budući da je program dizajniran
kao dopisni tečaj (učenje na daljinu), sve interakcije s njemačkim predavačima bit će putem
elektroničke pošte.
Tečaj će započeti 1. studenoga 2009. godine. Polaznici će svaka dva tjedna dobivati materijale (50
- 60 stranica) za trenutni modul putem elektroničke pošte. Nakon dva tjedna napredak će biti
ocijenjen kratkim upitnikom. Ukupno je predviñeno pohañanje devet modula.
Nakon završetka posljednjeg modula (planirano za veljaču 2010. godine), održat će se tjedan dana
radionica i terenskih istraživanja u Hrvatskoj. U navedenom tjednu sudionici će se upoznati sa
stručnjacima iz Njemačke i raspravljati o odabranim temama. Zadnji dan radionica će se održati
završni ispit iz cjelokupnog tečaja. Svi sudionici koji polože završni ispit dobit će potvrdu Sveučilišta
Bauhaus kojom se potvrñuje uspješno sudjelovanje.
Preporuke
• Potrebno je odrediti pet sudionika iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva i pet sudionika iz HV-a do kraja listopada 2009.godine.
• Sudionici bi trebali biti mlañi zaposlenici iz svih odjela unutar vodne administracije, osobito
onih sektora koji nisu bili uključeni u radionice Twinning projekta.
• Sudionici tečaja bi trebali na mjesečnoj razini održavati kratke prezentacije o temama tečaja
drugim kolegama u svrhu širenja kruga informiranja.
• Stručnjaci iz HV-a i Ministarstva koji su upoznati s temama tečaja bi trebali biti dodijeljeni kao
mentori koji podržavaju proces studija i pružaju savjete ako je potrebno.
• Tjedan radionica i terenskih istraživanja ne može biti financiran od strane Twinning projekta.
Preporuča se korištenje financiranja iz instrumenta TAIEX kako bi se omogućilo sudjelovanje
stručnjaka iz zemalja članica. Za financiranje putem TAIEX-a potrebno je podnijeti prijavu, u
čemu mogu pomoći stručnjaci iz Twinning tima.
• Iskustva u zemljama članicama su pokazala da je motivacija sudionika veća ukoliko se
polovica tečaja odvija u okviru radnog vremena, a druga polovica kod kuće. Stoga bi za
navedeni tečaj oko pola radnog dana tjedno (4 sata) trebalo biti rezervirano.
29