Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijeka

1. GLOBUS ZASTITA
IZ EUROPE
Terminator Ekolozi su se
obratili pred-
stavnicima EU da
zastite stanista
ptica
44O
KILOMETARA
950
MILIIUNAEURA
80
POSTO
prirodni vodotok za kanal Sava-Dunav, toliko se u nekoliko
Dunava i Save; njihovom dug 61 kilometar, koji godina, zbog utvrdivanja
bi se regulacijom bi ugrozio spacvansku rijecnih obala
ugrozili Kopacki rit i sumu, najvecu sumu kamenjem, smanjio broj
Lonjsko polje hrasta luznjaka u Europi lastavica bregunica
PAHIKA U ZIVOTINISKOM GARSTVU
EKOLOZI TUZE JADRAN
Vlada prijeti orlu stekavcu
Regulacija tokova Save, Drave, Dunava, Mure i
Neretve vodi u istrebljenje brojnih zivotinjskih vrsta
-Pise BORIS ORESIC posebice 950 milijuna eura vrijednu
-HustracijaEUGENDOBRIC gradnju kanala Sava-Dunav.
Taj bi plovni put, koji je Vlada uvrstila
P
rema oq'eni Svjetske organiza- u strateske infrastruktume planove,
cije za zastitu prirode (WWF) dug 61 kilometar, trebao povezivati
i nekoliko ekoloskih udruga u Vukovar na Dunavu i Samac na Savi.
Hrvatskoj, planovi regulacije tokova Prolazio bi kroz spacvansku sumu, naj-
hrvatskih rijeka - Save, Drave, Du- vecu sumu hrasta luznjaka u Europi.
nava, Mure i Neretve - koje podupire Tibor Mikuska, biolog Hrvatsko-
Vlada, najveci su napad na ocuvanje ga drustva za zastitu ptica i prirode,
prirodne bastine u proteklih 20 go- jedne od najjacih ekoloskih udruga u
dina. Predstavnici udruga o tome su Hrvatskoj, tvrdi da regulacije rijeka i
obavijestili voditelja delegacije EU u kopanje kanala uzrokuju susenje su-
Hrvatskoj Paula Vandorena te povje- ma, sto su potvrdile brojne studije.
renika za okolis EU-a Janeza Potocni- "Kanal Dunav-Sava ekoloska je i
ka, od kojih traze da pozovu hrvatsku ekonomska utopija jer Hrvatska ne-
Vladu na zaustavljanje tih projekata, ma velike luke na Savi i ta je rijeka
10 11 02 2011
I

2. GLOBUSM
{Sto se krije iza poskupljenja namirnica}
ZARADINA GLADI
Manje hrane, veci profit
Uzrokposkupljenju hrane nisu lose vremenske prilike diljem svijeta:
najvecaje "prirodna nepogoda" gospodarski sustav motiviran
KU KOSOR samoprofitom - tvrdi Stipan Bilic
- Pise NIKOLA JElll! - Snimka GORAN MEHKEK/CROPIX
vidri i cigri S ipan Bilic, direktor strukovne udruge konditora Kondin i ujedno
edan od najboljih hrvatskih strucnjaka za prehrambenu industri-
,u, tvrdi kako nema valjanih razloga za poskupljenje hrane kojemu
svjedocimo. On pobija i kljucne argumente kojima se najavljuje dalje po-
skupljenje hrane te tvrdi kako iza svega stoje - spekulacije!
u prometnom smislu slijepo crijevo.
Ekonomski je mnogo isplativije po-
vecati pretovarne kapacitete posto-
jece luke u Vukovaru i modernizirati Hrana u svijetu bit ce sve skuplja
zeljeznicku liniju Vukovar-Zagreb-
Rijeka. Planovi regulacija rijeka u su- Primjena znanstvenih i tehnickih dostignuca te unapredenje
protnosti su i s hrvatskim zakonima i tezaL tehnologije osigurali su u poljoprivredi vece prinose i pri-
s europskim direktivama o vodama.
Rijec je dobro organiziranom sustavu
netocno! hode. Svi koji su htjeli primjenjivati ta dostignuca povecali
su imanja (3-8 puta), i danas u razvijenim pojoprivrednim
izvlacenja novca poreznih obvezni- drzavama jedan zaposlenik u poljoprivredi proizvodi za 150
ka u kojem sudjeluju Hrvatske vode, potrosaca. Dugorocno, ako ne bi bilo prirodnih kataklizmi,
Agencija za vodne putove i Ministar- hrana ce biti jeftinija. Aktualna poskupljenja izazvana su pa-
stvo regionalnog razvoja, sumarstva dom vrijednosti dolara i raznim spekulacijama na svjetskom Stipan
i vodnog gospodarstva. Gradevinske trzistu. Hrana je u potrosnji posve "neelasticna", odnosno Bilic
i projektantske tvrtke povezane s potrosnja se ne moze smanjiti, ona je stalna. Bio je dugo-
tim drzavnim institucijama dobro bi godisnji direktor
HUP-ova sektora
zaradile, a nastala bi ekoloska kata-
strofa jer bi doslo do nezapamcenog Svijetu prijeti manjak hrane poljoprivrede i
prehrambene
unistenja biljnih i zivotinjskih vrsta", industrije
upozorava Mikuska.
teza2. U razvijenim zemljama sjeverne hemisfere poljoprivrednici
netocno!
koji su u programu drzavnih intervencija (a to su svi) mora-
ju 10% povrsina izostaviti iz proizvodnje, a u slucaju trajnijeg
manjka hrane te se povrsine mogu brzo aktivirati. U zemlja-
150
POTROSACA
IZLIJEVANJE
ma juzne hemisfere poljoprivredno zemljiste najcesce se u razvijenom
RIIEKA
ekstenzivno koristi, tj. imaju mala ulaganja i male prinose. svijetu dolazi na
Umjetne rjecne jednog ratara
obale nece U slucaju potrebe ulaganjima se prinosi mogu povecati
".njiti rizik od 2-3 puta. U vecini siromasnih zemlja, kada bi u svijetu bilo
lava, nego ce volje i ambicije, drugacijom organizacijom poljoprivrede
i povecati
proizvodnja bi se mogla povecati nekoliko puta.
SOS
U SLUCAJU
Krive su elementarne nepogode POTREBE
ULAGANIIMA SE
PRINOSI MOGU
POVEd ATI 2-3 PUTA
tezaS. Ta tvrdnja uglavnom nije tocna, ali se u politici koristi kao
zgodno opravdanje. Da bi elementarne nepogode prouzro-
netocno! cile smanjenje ukupne proizvodnje, one bi morale odjed-
nom pogoditi cijeli planet, a takvih nepogoda nije bilo. Naj-
veca "elementarna nepogoda" koja utjece na porast cijena
hrane jest postojeci svjetski gospodarski sustav, kojem je
10
POSTO
majka interes odnosno pohlepa, a otac mu je drzavna moc obradivih povrsina
izostavljeno je iz
koja podrzava tu pohlepu. Najveci je problem u tome sto
proizvodnje i u
bogati dio svijeta koji kontrolira trziste hrane nije spreman pricuvi je
urediti trgovinu hrane na pravednijim osnovama.
11 02 2011 11