Empfohlen
Weitere ähnliche Inhalte
Ähnlich wie Upotreba PISA istraživanja za razvoj politika usmjerenih na unapređenje obrazovanja – Richard Yelland, OECD, šef Odjeljenja za razvoj i implementaciju politika
Ähnlich wie Upotreba PISA istraživanja za razvoj politika usmjerenih na unapređenje obrazovanja – Richard Yelland, OECD, šef Odjeljenja za razvoj i implementaciju politika (7)
Mehr von unicefmne
Mehr von unicefmne (20)
Upotreba PISA istraživanja za razvoj politika usmjerenih na unapređenje obrazovanja – Richard Yelland, OECD, šef Odjeljenja za razvoj i implementaciju politika
- 1. OECD EMPLOYER BRAND Playbook 1 Program za međunarodnu ocjenu učenika (PISA) Ričard Jeland
- 2. 2 PISA ukratko • Preko pola miliona studenata… – koji predstavljaju 28 miliona 15-godišnjaka u 65 zemalja/ekonomija … polagalo je međunarodno dogovoren 2-časovni test… – prevazilazi testiranje toga da li studenti mogu reprodukovati ono čemu su podučavani… … procjenjuje kapacitet studenata da zaključuju na osnovu onoga što znaju i kreativno primijene svoje znanje u novim situacijama – Matematika, čitanje, prirodne nauke, rješavanje problema, fnansijska pi- smenost – Ukupno 390 minuta materijala za ocjenu … i odgovoralo na pitanja o… – svom ličnom porijeklu, svojoj školi, svom angažmanu u učenju i školi • Roditelji, direktori i lideri sistema pružaju podatke o… – politikama škole, praksama, resursima i institucionalnim faktorima koji pomažu da se objasne razlike u učinku.
- 3. 3 PISA ukratko • Zajednički instrument za učenje za sve koji su uključeni – ‘Nabavka od mnogih’ i saradnja • PISA okuplja vodeće eksperte i institucije iz zemalja učesnica kako bi razvili instrumente i metodologije… … vođen od strane vlada na osnovu zajedničkih političkih interesa – Među-nacionalna relevantnost i prenosivost političkih iskustava • Naglasak na validnosti za različite kulture, jezike i sisteme • Okviri izgrađeni na dobro strukturiranom konceptualnom razumijevanju akademskih disciplina i faktora okruženja – Perspektiva iz ugla tri različite zainteresovane strane • Sistematsko integrisanje uvida od strane studenata, roditelja, direktora škola i lidera sistema – Napredne metode sa različitim veličinama jedinica • Niz metoda za adekvatno mjerenje struktura različitih veličina kako bi se zadovoljile različite potrebe donošenja odluka • Produktivne povratne informacije, uz odgovarajući stepen detalja, kako bi se podstakla unapređenja na svakom nivou sistema.
- 4. 4 Struktura PISA ocjenjivanja 2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015. Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Matematika Matemat. Matemat. Matemat. Matemat. Matemat. Prirodne nauke Prirodne nauke Prirodne nauke Prirodne nauke Prirodne nauke Prirodne nauke Rješavanj e problema Digitalno čitanje Rješavanje problema, Finansijska pismenost, Digitalna matematika, Digitalno čitanje Zajedničko rješavanje problema, Finansijska pismenost,
- 5. • PISA 2012.: –Upitnici za studente i školu • Opcije: –Upitnik za ICT –Upitnik za obrazovne karijere –Upitnik za roditelje 5 Upitnici
- 6. 6 Penjanje na planinu Fuždi Planina Fudži je čuveni uspavani vulkan u Japanu. Planina Fudži otvorena je za javnost za penjanje od 1. jula do 27. avgusta svake godine. Oko 200 000 ljudi popne se na planinu Fudži za to vrijeme. U prosjeku, koliko ljudi se popne na planinu Fudži svakog dana? A. 340 B. 710 C. 3400 D. 7100 E. 7400 Uzorak pitanja 1 sa PISA tesitranja 2012.
- 7. 7 Procenat 15-godišnjaka koji su postigli rezultat Nivoa 2 ili više Šangaj-Kina Singapur HongKong-Kina Koreja Estonija Makao-Kina Japan Finska Švajcarska KineskiTajpej Kanada Lihtenštajn Vijetnam Poljska Holandija Danska Irska Njemačka Austrija Belgium Australia Letonija Slovenija ČeškaRepublika Island UjedinjenoKraljevstvo Norveška Francuska NoviZeland OECDaverage Španija RuskaFederacija Luksemburg Italija Portugal Sjedinjenedržaves Litvanija Švedska SlovačkaRepublika Mađarska Hrvatska Izrael Grčka Srbija Rumunija Turska Kipar* Bulgarska Kazakstan UjedinjeniArapskiEmirati Thailand Čile Malezija Meksiko Urugvaj CrnaGora Kostarika Albanija Argentina Brazil Tunis Jordan Katar Kolumbija Peru Indonezija 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Uzorak pitanja 1 sa PISA tesitranja 2012.
- 8. 8 Vrata koja se okreću Vrata koja se okreću imaju tri krila koja se rotiraju u kružnom prostoru. Unutrašnji prečnik ovog prostora je 2 metra (200 centimetara). Tri krila vrata dijele prostor na tri jednaka dijela. Ispod prikazan plan pokazuje krila vrata u tri različite pozicije gledano odozgo. Dva otvora vrata (tačkama označeni lukovi na dijagramu) iste su veličine. Ako su ovi otvori suviše široki krila koja se okreću ne mogu obezbijediti hermetički zatvoren prostor i vazduh onda može slobodno da struji između ulaza i izlaza, uzrokujući neželjeni gubitak ili povećanje toplote. To je prikazano na dijagramu pored. Koju maksimalnu dužini luka u centrimetrima (cm) svaki otvor vrata može imati, tako da vazduh nikada ne struji slobodno između ulaza i izlaza? Maksimalna dužina luka: ____________ cm Uzorak pitanja 4 sa PISA tesitranja 2012. Mogući protok vazduha u ovom položaju.
- 9. 9 Procenat 15-godišnjaka koji su postigli rezultat 6. nivoa ili viši Šanghaj-Kina Singapur KineskiTajpej HongKong-Kina Koreja Japan Makao-Kina Lihtenštajn Švajcarska Belgija Poljska Njemačka NoviZeland Holandija Kanada Australija Estonija Finska Vijetnam Slovenija OECDaverage Austrija ČeškaRepublika Francuska SlovačkaRepublika UjedinjenoKraljevstvo Luksemburg Island SjedinjeneDržave Izrael Irska Italija Mađarska Portugal Norveška Denska Hrvatska Švedska Letonija RuskaFederacija Litvanija Španija Turska Srbija Bulgarska Grčka Rumunija UjedinjeniArapskiEmirati Tajland 0 5 10 15 20 25 30 Uzorak pitanja 4 sa PISA tesitranja 2012.
- 10. Singapur Hong Kong-KinaKineski Tajperj Koreja Makao-Kina Japan Liihtenštajn Švajcarska Holandija EstonijaFinska Kanada Poljska Belgium Njamačka Vijetnam Austrija Australija IrskaSlovenija DanskaNovi Zeland Češka Republika Francuska United Kingdom Island LetonijaLuksemburg Norveška Portugal ItalijaŠpanija Ruska federacijaSlovačka RepublikaSjedinjene Države Litvanija ŠvedskaMađarska Hrvatska Izrael Grčka Srbija Turska Rumunija Bugarska U.A.E. Kazahstan Tajland Čile Malazija Meksiko 410 420 430 440 450 460 470 480 490 500 510 520 530 540 550 560 570 580 Srednji rezultat Dobri rezultati iz matematike Slabi rezultati iz matematike … Šangaji-Kina postiže rezultate iznad ove vrijednosti (613) Crna Gora , sa 11 zemalja koje ostvarju slabije rezultate Prosječni rezultati 15- godišnjaka iz matematike Sl I.2.13 US
- 11. Promjena u postignutim rezultatima između PISA testiranja 2003. i 2012. Indonezija Tajland Ruska Feder. Sjedinjene Države Letonija Španija Norveška Luksemburg Irska Austrija Švajcarska Japan Lihtenštajn Koreja Brazil Tunis Meksiko Urugvaj Turska Greece Italija Portugal Mađarska Poljska Slovačka Republika Prosjek OECD-a Njemačka Švedska Francuska Danska Island Češka Republika Novi Zeland Australija Macao-China Belgija Kanada Holandija Finska Hong Kong-Kina -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 350 400 450 500 550 600 Prosječnagodišnjapromjenarezultatapostignutihiz matematike Prosječni rezultati ostvareni iz matematike na PISA testiranju 2003. Crna Gora UnaprđenjerezultataPogoršanjerezultata Rezultati ostvareni na PISA tetiranju 2003. ispod prosjeka OECD-a Rezultati ostvareni na PISA test iranju 2003. iznad prosjeka OECD-a Fig I.2.18 11
- 12. Matematika, čitanje i prirodne nauke Izrael, Poljska, Portugal, Turska, Brazil, Dubai (UAE), Hong Kong-Kina, Makao-Kina, Katar, Singapur, Tunis Matematika i čitanje Čile, Njemačka, Meksiko, Albanija, Crna Gora, Srbia, Šangaj-Kina Matematika i prirodne nauke Italija, Kazahstan, Rumunija Čitanje i prirodne nauke Japan, Koreja, Letonija, Tajland Samo matematika Grčka, Bugarska, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati (isklj. Dubai) Samo čitanje Estonija, Mađarska, Luksemburg, Švajcarska, Kolumbija, Indonezija, Lihtenštajn, Peru, Ruska Federacija, Kineski Tajpeji Samo prirodne nauke Irska Od 65 zemalja 45 je popravilo rezultate makar iz jednog predmeta12
- 13. AustralijaAustrija Belgija Kanada Čile Češka Rep. Danska Estonija Finska France Njemačka Grčka Mađarska Island Irska Izrael Italija Japan Koreja Luksemburg Meksiko Holandija Novi Zeland Norveška Poljska Portugal Slovačka Rep. Slovenija Španija Švedska Švajcarska Turkey UK US Singapur Hong Kong-KinaKineski Tajpej Makao-Kina Lihtenštajn Vijetnam Letonija Ruska Federacija Litvanija Hrvatska Srbija Rumunija Bugraska Ujedinjeni Arapski Emirati Kazakstan Tajland Malezija Crna Gora 02468101214161820222426 2012 Šangaj Kina Društveno pravedna distribucija mogućnosti za učenje Jak socijalno-ekonomski uticaj na rezultate koje ostvaruju studenti Rezultati i pravednost : ustupak?
- 14. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Šanghaj-Kina HongKong-Kina Makao-Kina Vijetnam Singapur Koreja KineskiTajpej Japan Lihtenštajn Švajcarska Estonija Holandija Poljska Kanada Finska Belgija Portugal Njemačka Turska ProsjekOECD-a Italija Španija Letonija Irska Australija Tajland Austrija Luksemburg Češkarepublika Slovenija Ujedinjenokraljevstvo Litvanija Francuska Norveška Island NoviZeland RuskaFederacija Sjedinjenedržave Hrvatska Danska Švedska Mađarska Slovačkarepublika Meksiko Srbija Grčka Izrael Tunis Rumunija Malezija Indonezija Bulgarska Kazakstan Urugvaj Brazil Kostarika Čile Kolumbija CrnaGora U.A.E. Argentina Jordan Peru Katar % Procenat prilagodljivih učenika Više od 40% prilagodljivih Između 20%-40% prilagodljivih studenata Manje od 20% Sl.2.4 14 Studenti u nepovoljnom socijalno-ekonomskom položaju ne samo da postižu lošije rezultate iz matematike već takođe pokazuju niže stepene angažovanosti, preduzimljivosti, motivacije i vjere u sebe. Prilagodljivi studenti kidaju ovu vezu i dijele mnoge karakteristike naprednih učenika koji postižu dobre rezultate. Prilagodljiv student nalazi se u donjem kvartalu PISA indeksa ekonomskog, socijalniogi kultunog statusa (ESCS) u zemlji koja se ocjenjuje i ostvaru- je rezultate koji ga svrstavaju u najbolju četvrtinu studenata svih zemalja, nakon uzimanja u obzir so- cijalno-ekonomskog statusa.
- 15. -50 -40 -30 -20 -10 0 10 20 30 Jordan Katar Tajland Malezija Island U.A.E. Letonija Singapur Finska Švedska Bulgarska RuskaFed. Albanija CrnaGora Litvanija Kazahstan Norveška Makao-Kina Slovenija Rumunija Poljska Indonezija SjedinjeneDržave Estonija KineskiTajpej ŠangajKina Belgija Turska Grčka Francuska Mađarska Srbija SlovačkaRepublika Vijetnam Kanada Holandija ProsjekOECD-a Portugal Urugvaj Hrvatska Izrael ČeškaRepublika Australija jedinjenoKraljevstvo Švajcarska Njemačka Argentina Danska Meksiko NoviZeland Tunis Irska HongKong-Kina Španija Brazil Japan Koreja Italija Peru Austrija Lihtenštajn Kostarika :ile Luksemburg Kolumbija Razlikaubrojubodova(dječacidjevojčice) Razlike po rodu u rezultatima ostvarenim iz matematike Fig I.2.25 Dječaci postižu bolje rezultate od djevojčica Djevojčice postižu bojle rezultate od dječaka 15
- 16. Resursi čine razliku… …ali samo u određenoj mjeri 16
- 17. Potrošnja po studentu uzrasta od 6 do 15 godina i rezultati ostvareni iz matematike na PISA testu 2012. Slovačka Republika Češka Republika Estonia Izrael Poljska Koreja Portugal Novi Zeland Kanada Njemačka Španija Francuska Italija Singapur Finska Japan SlovenijaIrska Island Holandija Švedska Belgija UK Australija Danska Sjedinjene Države Austrija Norveška Švajcarska Luksemburg Vijetnam Jordan Peru Tajland Malezija Urugvaj Turska Kolumbija Tunis Meksiko Crna Gora Brazil Bugarska Čile Hrvatksa Litvanija Letonija Mađarska Šangaj-Kina R² = 0.01 R² = 0.37 300 350 400 450 500 550 600 650 0 20 000 40 000 60 000 80 000 100 000 120 000 140 000 160 000 180 000 200 000 Rezutatiostvareniizmatematike(brojostvarenihbodova) Prosječna potrošnja po studentu uzrasta od 6 do 15 godina (USD, PPPs) Ukupni troškovi po studentu manji od USD 50 000 Ukupni troškovi po studentut USD 50 000 ili više Fig IV.1.8 17
- 18. Hong Kong-Kina Brazil Urugvaj Hrvtska Letonija Kineski Tajej Tajland Bulgaria Jordan Makao-Kina UAE Argentina Indonezija Kazahstan Peru Kostarika Crna Gora Tunis Katar Singapur Kolumbija Malezija Srbijia Romania Viet Nam Šangaj-Kina USA Poljska Novi Zeland Greece UK Estonija Finska Slovačka Rep. Luksemburg Njamačka AustrijaFrancuska Japan Turska Švedska Mađarska Australija Israel Kanada Irska Čile Belgija ŠpanijaDanska Švajcarska Island Slovenija Portugal Norveška Meksiko Koreja Italija R² = 0.19 300 350 400 450 500 550 600 650 700 -0.500.511.5 Rezultatiizmatematike(brojostvarenihbodova) Pravednost u raspodjeli sredstava (bodovi indeksa) Zemlje koje ostvaruju bolje rezultate iz metematike obično opredjeljuju resurse za obrazovanje na pravedniji način Više pravednosti Manje pravednosti Prilagođeno BDP-u po glavi stanovnika Sl IV.1.11 30% varijacije u ostvarenim rezultatima iz matematike u zemljama OECD-a objašnjava stepen sličnosti obrazovnih resursa između škola koje su dobroj poziciji i onih koje to nisu Zemlje OECD-a obično opredjeljuju makar jednak, ako ne i veći broj nastavnika po učeniku školama koje su u nepovoljnom položaju; ali škole u nepovoljnom položaju obično imaju veće poteškoće da privuku kvalifikovane nastavnike.
- 19. Video serija o Onima koji postižu dobre rezultate i ostvaruju uspješne reforme u obrazovanju http://www.pearsonfoundation.org/oecd
- 21. • Glavni predmet: Prirodne nake • Broj učesnika : 72 • Probe na terenu 2014. • Glavna anketa 2015. • Objavljivanje rezultata decembar 2016. PISA 201521
- 22. • Važna je uključenost svih: – Donosilaca politika – Nastavnika i škola – Studenata i roditelja – Medija – Istraživačke zajednice 22
- 23. Thank you ! Saznajte više o PISA testiranju na www.pisa.oecd.org • Nacionalne i međunarodne publikacije • Kompletna baza podataka na mikro nivou Uz zahvalnot PISA timu Email: richard.yelland@oecd.org jenny.bradshaw@oecd.org