1. STRES Mr.sc. Tomislav Peša Predavanje: 09.12.2010. Organizacija rekreacijskih aktivnosti

2. Povijest naziva Riječ stres potječe is srednjovjekovnog engleskog jezika “stress”, “to stress” i označavala je napor, nevolju, ograničenje ili udarac Povijest istraživanja stresa veže se uz Hansa Selyja koji je u svojim istraživanjima uočio stanje organizma koje se pojavljivalo kod bolesnika u ranim fazama oboljenja tzv.“nespecifični simptomi” Mučnina, vrtoglavica, groznica, slabost, pomanjkanje teka, bolovi u mišičima i sl. - 1936. objavljuje prva razmatranja na temu te ih naziva “Biološki Stres”

3. Stres kao opći pojam Uobičajeno shvaćanje stresa: Nešto što nas živcira ili zabrinjava kao što je bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, promjene u životnim okolnostima bile pozitivne ili negativne i sve ostale situacije koje zahtjevaju prilagodbu na novonastale okolnosti

4. Stres kao stanje organizma Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma te je potrebno ulaganje dodatnih napora i energije kako bi se povratila ravnoteža Reakcija duha i tijela na nastale promjene

5. Reakcija organizma u stanju stresa “ALARMNA REAKCIJA” – izraz opće mobilizacije obrambenih snaga organizma “STADIJ OTPORA” – tijelo jača te se odupire štetnom djelovanju do granice izdržljivosti “STADIJ ISCRPLJENOSTI” – slabljenje organizma prelaženjem granice izdržljivosti gdje dolazi do trošenja rezervi snage i energije organizma

6. Opći sindrom adaptacije sposobnost organizma na neutraliziranje negativnog djelovanjam stresa te vlastitim snagama održati psihofizičku ravnotežu i normalno funkcioniranje organizma

7. Uzroci pojave stresa Svi uzročnici koji izazivaju reakciju organizma nazivaju se STRESORIMA: - ŠTETNI AGENSI štetne tvari koje biokemijski izazivaju stres - FIZIOLOŠKI DOŽIVLJAJI hladnoća, rad mišića, prijelomi, povrede, bolest, i sl. - PSIHIČKI DOŽIVLJAJI emocije, ushićenje, strah, trema, nesigurnost, neodlučnost i sl.

9. Nadbubrežna žlijezda izlučuje veće količine hormona adrenalina i noradrenalina koji izazivaju reakciju

10. Mobilizira se veća količina ugljikohidrata, odnosno pospješuje se opskrba šećerom, izvorom energije

12. Najčešće bolesti uzrokovane stresom Stres djeluje u i pri svakoj bolesti !!! Čir na želucu ( poremećaj opskrbe želućanih stijenki krvlju uz pojačano lučenje želučane kiseline, želučana sluznica probavlja samu sebe) Dijareja (probavne smetnje; uzrok loša hrana, strah) Visok krvni tlak – niski krvni tlak (nesvjestica, trnci) Poremećaj metabolizma Ateroskleroza, najčešće oboljenje uzrokovano stresom Pad imunološkog sustava Depresija

13. Pozitivni stres - Stres je svakodnevna pojava – potiče nas na akciju, djelovanje, razmišljanje, kreativnost, produktivnost, sam rad, sve funkcije i djelovanja u toku dana su potaknuta stresom - Negativni aspekti stresa rezultiraju u slučaju nekontroliranog raspolaganja svojom energijom odnosno elementima održavanja ravnoteže psihofizičkog stanja organizma

14. Održavanje ravnoteže Kako bi se spriječilo štetno djelovanje stresa na organizam potrebno je održavati ravnotežu funkcija, odnosno organizam mora biti u mogućnosti refleksno suzbiti negativnu reakciju, a to se najbolje postiže djelovanjem (preventivnim) na zdravlje i to održavanjem: Tijelesne aktivnosti Razumne prehrane Psihičke higijene

15. Tjelesna aktivnost Stres mobilizira snage organizma “Borba-bijeg” efekt, odnosno ALARMNU REAKCIJU, budući čovjek ne reagira nagonski kao životinja, potrebno je akumuliranu energiju potrošiti kako bi se tjelesne funkcije normalizirale Usporedba “koncentracija skakača u dalj, mobilizacija sveukupne snage na skok i u trenutku najveće koncentracije oduzima mu se pravo skoka”

17. “Homo sedens”, moderno vrijeme tjera čovjeka da većinu svog vremena provodi u statičnom položaju, sjedenje ili ležanje, što dovodi do atrofije, zakržljalosti mišićnog organa, samim tim dolazi do slabije potencijalne obrane organizma od napada stresora, te izaziva grčenje i ukrućivanje mišića

19. Razumna prehrana - Prehrana preventivno djeluje na utjecaje stresa - pravilnim unosom namirnica pospješuje se funkcionalnost cijelog organizma kao i otpornost na stresne podražaje Opći naćin prehrane kao preventiva stresu 1. Jesti dovoljno da se zadovolji osjećaj gladi 2. Konzumirati manje obroke više puta dnevno (manji stres na metabolizam i probavne funkcije organizma) 3. Nikad ne jesti u žurbi

20. Psihička higijena Stres započinje već s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenim kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina. Samo nekoliko sekundi kasnije srčani, kao i ritam disanja se snažno ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice, te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, kao i produkcije inzulina i glukagona, kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.

21. PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI Pod pojmom “Psihosomatski poremećaji“, podrazumijevaju se poremećaji funkcije nekog od tjelesnih organa ili sistema, izazvani psihičkom napetosti ili doživljenim psihičkim stresom. Razlike između PSP i poremećaja funkcije izazvane bolešću nekog organa očituju se u slijedećem: - Kod “PSP” javlja se prvo poremećaj funkcije nekog organa, a kasnije može doći i do pojave oštećenja i bolesti tog organa, u kom slučaju govorimo o “psihosomatskoj bolesti”. - Kod organski uvjetovane bolesti, prvo se javlja obolenje nekog dijela tijela , a tek potom i poremećaj funkcije .

23. Psihohigijena, savjeti Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni čovjek bi trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjivanje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje obima dnevnih obaveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovna tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.

24. Obnova psihičke energije Psihička energija se obnavlja u stanjima opuštenosti, u stanjima kad organizmu treba malo energije u “misaonom” sistemu, te se višak energije nakuplja kao buduća rezerva. treba upozoriti na činjenicu da se u toku sna “rezerva“ psihičke energije ne obnavlja. U toku sna iz preostale hrane u želucu oslobađa se i psihička energija , koja u snu nije potrebna “misaonom” sistemu, te se odmah veže na “autonomni” nervni sistem. Radi toga se često u jutro lošije osjećamo: nikad ne leći punog želuca

25. Održivost higijene psihe Smijeh, plač, vika Razgovor, povjeravanje Obitelj Odmaranje Hobi Duboka i smirena disanja Ledeno / toplo tuširanje Meditativne tehnike

26. Zaključna razmatranja Borba protiv stresa neminovno uključuje tri osnovna segmenta zdravlja: 1. Tjelesna/fizička aktivnost 2. Razumna/zdrava prehrana 3. Psihička higijena Jedino brižljivim i svijesnim odnosom spram svih navedenih segmenata moguća je održivost psihofizičke ravnoteže organizma a samim tim i otpornost na stresore kao potencijalih uzročnika stresa i njegovih negativnih učinaka po organizam

28. www.poliklinika-harni.hr

29. www.bzaim.ba (neuropsihjijatrijska ordinacija, stručni rad – psihosomatski poremećaji)

30. www.hrana.com

31. www.zzjzpgz.hr (narodni zdravstveni list)

32. www.zdravljeizivot.com

33. www.vasezdravlje.com

34. www.pregled.com