1. INTEGRATIVNO UPRAVLJANJEJAVNIM PROSTOROModnosi važni za razvoj kulturnih aktivnosti i organizacija kulturnih izričaja Menadžment u kulturi Predavanje: 18.03.2011. Mr.sc. Tomislav Peša

2. TRENUTNA PROBLEMATIKA Nerazvijenost infrastrukture Netransparentnost Ne korištenje fondova europske unije Nerazvijenost sustava neprofitnih organizacija Opterećenje proračunskih sredstava Ostalo

3. Sustav poboljšanja – EU koncept REGIONALIZACIJA DECENTRALIZACIJA HOMOGENIZACIJA - JAVNI SEKTOR - PRIVREDNI SEKTOR - GRAĐANSKI SEKTOR

4. STABLO DJELOVANJA

5. Oblici integracije Financiranje – porezno priznat rashod Osmišljavanje planova Strategijsko razmišljanje Pomoć i integracija kod apliciranje EU fondova Realizacija Unapređenje životnih uvjeta Aktivna zajednica

6. Prilagodba na EU funkcioniranje Decentralizacija Samoinicijativa Stvaranje vlastitih uvjeta za poboljšanje života Prekogranična suradnja “gradovi prijatelji” – interesna sfera Kapital – neprofitni Direktne koristi

7. Kultura u odnosu na razvojdirektne koristi Unapređenje kvalitete života – turizam Aktivno stanovništvo – aktivan turist/kultura Održavanje i unapređenje infrastrukture Bolja promocija – usta do usta – manja sredstva Kanaliziranje kapitala i investicija direktno u sustav organiziranja Razvijanje svjesnosti – samodostatna zajednica Turizam kao popratna pojava – veća razina kvalitete ponude kulturnih aktivnosti

8. Pravilan razvoj – kvaliteta programa Jako civilno društvo Integrativno upravljanje Kvaliteta turističke ponude – razvoj kulturnih programa i povećanje kvalitete života domicilnog stanovništva

9. CIVILNO DRUŠTVO Ukupnost civilnog društva predstavlja područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca (njihovih vrednota), koje je smješteno između obitelji, države i tržišta, te povezano nizom civilnih pravila koje zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udružuju radi zagovaranja općih interesa

11. Javno udruživanje i djelovanje

12. Socijalna kohezija

13. Socijalni kapital

14. Javnost djelovanja – transparentnost – razvidnost poslovanja

16. Prostor (zakonski, politički i kulturni okvir djelovanja) 1,8

17. Vrednote (vrednote, norme i ciljevi koji se promiču) 1.9

18. Utjecaj (doprinos civilnog društva u rješavanju javnih problema) 1,5

22. Prihvaćanje stanovnika usluga javnog sektora

25. Generacijski sukob

27. Indikatori vrijednosti civilnog društva Amoralni familizam Manjak moralnih i etičkih vrijednosti, manjak društvene spontanosti, niska razina društvenog povjerenja Dezintegriranost svih segmenata društva Slabo razvijeno gospodarenje vlastitim resursima, razvidna ovisnost o centralnoj državi i proračunskim sredstvima - Status quo efekt - niska razina suradnje među stanovništvom

29. Unaprijediti kvalitetu života

31. Sukladnost razvojne teorije procesu pridruživanja Europskoj uniji CIVILNO DRUŠTVO – preporuča se razvoj neprofitnog sektora, ali nije determinirano zakonskim okvirima – CARDS i PHARE (Pred pristupni fondovi) (tendencija jačanja demokratskih institucija, vladavina prava, zaštita ljudskih i manjinskih prava, reforma javne uprave, te jačanje i razvoj civilnog društva) - IPA programi i Okvirni programi (Pristupni fondovi) (daljnja tendencija razvoja civilnih i društvenih vrijednosti, te vladavini prava i zaštiti okoliša, pokretanje suradnje među državama članicama

32. Hipoteza teorije razvoja kao zaključna razmatranja za pravilan i održiv razvoj kako turizma tako i gospodarstva općenito potrebno je usmjerenje na razvoj neprofitnog sektora kao ekvivalenta civilnog društva, odnosno kulture, sa ciljem osvještavanja osobne i društvene odgovornosti u odnosu na pitanja od javnog interesa