Tokom poslednjih decenija naučno izdavaštvo pretvorilo se u izvor velikih profita, što je otvorilo prostor za različite zloupotrebe, koje je ponekad teško prepoznati. Verovatno se i vama desilo da dobijete poziv od „uglednog“ izdavača da objavite rad u „vodećem“ ili bar „perspektivnom“ časopisu. U najvećem broju slučajeva iza takvog poziva stoje pobude koje nemaju mnogo veze sa naukom, a izdavače koje takve pozive šalju zovemo „predatorima“.
Na ovom predavanju pokušaćemo da objasnimo do kakvih zloupotreba može doći i da ukažemo na šta sve treba obratiti pažnju kako bi se „predatori“ i potencijalni „predatori“ na vreme prepoznali.
2. Predatorski izdavači/časopisi
Komercijalni izdavači ili pojedinačni časopisi koji zloupotrebljavaju:
• činjenicu da je postojeći koncept naučnog izdavaštva u krizi (monopoli
velikih izdavača; autori ne dobijaju autorske honorare za tekstove, a
recenzenti ne dobijaju honorare za svoj rad; istraživanja se finansiraju
iz javnih i drugih fondova, a onda institucije plaćaju visoke pretplate da
bi došle do časopisa; hiperprodukcija)
• koncept i alate otvorenog pristupa (APC, OJS)
• informacione tehnologije
kako bi ostvarili materijalnu korist.
Za ove izdavače i časopise karakteristično je da ne sprovode dovoljno
transparentan i ozbiljan postupak recenzije, a ponekad se radovi objavljuju
i bez recenzije.
3. Termin „predatory publishing“ skovao je Džefri Bil, bibliotekar na Univerzitetu u
Koloradu, 2010. godine.
Džefri Bil je na svom blogu održavao liste predatorskih izdavača, predatorskih časopisa,
kidnapovanih časopisa i kompanija „proizvode“ lažne bibliometrijske pokazatelje.
Blog je iznenada ugašen u januaru 2017. godine, ali je njegov sadržaj dostupan u internet
arhivama.
• Predatorski časopisi: https://archive.fo/9MAAD |
https://web.archive.org/web/20170112125427/https://scholarlyoa.com/publishers/
• Predatorski izdavači: https://archive.fo/6EByy |
https://web.archive.org/web/20170112125427/https://scholarlyoa.com/publishers/
• Kidnapovani časopisi: https://archive.fo/Hr8tk |
https://web.archive.org/web/20170111172313/https:/scholarlyoa.com/other-
pages/hijacked-journals/
• Tvorci lažnih bibliometrijskih pokazatelja: https://archive.fo/tAOfX |
https://web.archive.org/web/20170111172311/https://scholarlyoa.com/other-
pages/misleading-metrics/
4. Koncept predatorskih izdavača i časopisa, kao i tekstovi na blogu, bili su predmet
žučnih polemika. Bilu se zameralo da pokušava da diskredituje otvoreni pristup u
naučnom izdavaštvu, a bilo je i insinuacija da radi za određene izdavačke kuće.
Pristalice otvorenog pristupa kritikovale su njegov pristup, ističući da umesto „crne
liste“ treba sastaviti „belu listu“ časopisa.
Definisanje novih pravila za prijem časopisa u Direcotory of Open Access Journals
(2014) i revizija časopisa iz ove baze podataka predstavljaju pokušaj definisanja „bele
liste časopisa u otvorenom pristupu“.
U poslednje vreme, veći značaj se pridaje razvoju smernica za kritičku evaluaciju
časopisa – npr. Think, Check, Submit
5.
6. • Svi časopisi imaju transparentnu uređivačku politiku
• Većina indeksiranih časopisa nema IF, pa nisu atraktivni za domaće autore
8. Kako prepoznati predatorske časopise?
(ali i sve one koji još uvek nisu prepoznati kao takvi,
a ne zavređuju pažnju ozbiljnih naučnika)
• Netransparentna uređivačka politika (nije opisan postupak recenzije,
kratak rok od prijema do objavljivanja rada, nije navedeno da su autori
dužni da snose bilo kakve troškove objavljivanja, a onda se od njih traži
da uplate „donaciju“ prilikom slanja rada ili APC odmah nakon
prihvatanja) – Zašto bi ozbiljan autor slao rad u takav časopis?
• Detaljna, ali lažna uređivačka politika (svi detalji su precizno definisani
i sve je prividno transparentno, ali recenzija ne zadovoljava standarde
ozbiljne naučne recenzije) – Zašto autori ne povuku rad kada shvate da
recenzija nije dovojno ozbiljna?
I zašto ih neki još uvek ne prepoznaju?
9. Kako prepoznati predatorske časopise?
• Nedefinisan profil časopisa, bez jasnog uređivačkog koncepta
• Teme radova ne odgovaraju naslovu časopisa i proklamovanim
tematskim okvirima – Zašto bi bilo koji autor objavljivao rad u
časopisu čiji naslov i tematski okvir nemaju nikakve veze sa
njegovom istraživanjima?
• Loš kvalitet objavljenih radova (plagijarizam, autoplagijarizam,
besmisleni tekstovi, salami) – Zar nije očigledno da su objavljeni
radovi lošeg kvaliteta?
• Radovi ne ispunjavaju ni minimum jezičkih standarda. – Zar nije
očigledno da su objavljeni radovi napisani na lošem engleskom?
10. Kako prepoznati predatorske časopise/izdavače?
• Imitiraju ili kopiraju logotipe, grafička rešenja i frazeologiju
renomiranih časopisa.
• Naslovi predatorskih časopisa liče na naslove renomiranih
časopisa (zato uvek treba proveriti ovaj podatak, naročito ako je
dat i ISSN broj).
• Predatorski izdavači četo objavljuju veliki broj časopisa iz različitih
oblasti.
• Na listi članova uređivačkih odbora i savetodavnih tela nekada se
mogu naći i ugledni naučnici koji ne znaju da njihovo ime tu nalazi,
a neki su prihvatili poziv smatrajući to čašću i ne unoseći se mnogo
u izdavačku politiku i pobude izdavača.
• Adresa izdavača/redakcije često je lažna.
11. Kako prepoznati predatorske časopise/izdavače?
• Pismo izdavača-predatora obično počinje navođenjem naslova nekog rada
koji je naučnik kome je pismo upućeno već objavio ili konferencije na kojoj
je učestvovao.
• Cilj takvog obraćanja je da kod potencijalnog autora stvori utisak da iza
ponude stoji ozbiljna izdavačka politika i da neko pažljivo prati njegov rad.
• Ovakva pisma su vrlo često upućena sa e-mail adresa na gmail, yahoo,
hotmail domenima, ili sa nekih sličnih, a manje poznatih besplatnih web
servisa, mada se sve češće javljaju i domeni koji liče na domene „ozbiljnih
časopisa.
• U pismu se navode lažni podaci o kvalitetu i rangiranju časopisa (piše da
časopis ima IF, a nema ga; da se indeksira u Web of Science i da ce uskoro
dobiti IF, a ne indeksira se; da ga indeksira EBSCO –koji nije
indeksna/citatna baza, nego agregator, pa podatak da se neki časopis u
njemu nalazi ne znači da je samim tim kvalitetan...često čak ni taj podatak
nije tačan).
12. • Pominje se apstrakt sa konferencije
• Poziv da se pošalje rad
• Navodi se gde se sve časopis indeksira
13. • Navodi se faktor uticajnosti koji nije JIF, ali ga možete naći ovde:
https://scholarlyoa.com/other-pages/misleading-metrics/
• Kratak opis recenzije i uputstva za pisanje rada imitiraju stil ozbiljnih
časopisa.
14. • Relativno kratak rok za
recenziju
• Nikakvi troškovi koje
snosi autor ne pominju
se u pozivu (račun se
ispostavlja kasnije,
prilikom prihvatanja
rada).
• Ako autor pre slanja
rada pita da li će biti
nekih troškova, čak ni
ovaj izdavač neće to
prećutati...ali većina
autora ne pita!
15. • Sedište ovog izdavača je najverovatnije u Kini
• Pre 7-8 godina imao je sajt samo na kineskom jeziku i taj sajt nije radio.
• Trenutno ima dva sajta: http://www.davidpublishing.org/,
http://www.davidpublisher.org/
• https://scholarlyoa.com/2015/10/15/david-publishing-company-a-
massive-spammer-from-china/
16.
17. Nakon što je potencijalni autor izrazio interesovanje da objavi
rad u časopisu, saopštava mu se to ipak neće biti besplatno.
18.
19.
20.
21. Kako prepoznati predatore?
• Postoje predatorski časopisi koji imaju IF (treba biti posebno oprezan
kada se donosi odluka o objavljivanju rada u časopisu sa dna JCR liste
koji, pri tome, nema jasnu izdavačku politiku i profesionalno
sprovedenu proceduru recenzije).
• Autor dobija poziv da uz posebne pogodnosti objavi rad u jednom
časopisu određenog izdavača, da bi, nakon uspostavljanja
komunikacije, bio upućen da drugi, slabije rangiran časopis istog
izdavača.
• Potencijalni autor dobija pismo sa adrese koja liči na pravu adresu
pravog časopisa, a iza takve poruke se krije pokušaj „kidnapovanja“
radova.
• Postoje i tzv. „kidnapovani časopisi: http://scholarlyoa.com/other-
pages/hijacked-journals/
22. • Časopis postoji, zaista ga izdaje taj izdavač, zaista ima IF
• Zvanična adresa redakcije je jnm@hindawi.com, a poruka je stigla sa
jnm@journals.hindawi.com
Zašto se traži da se rad pošalje
elektronskom poštom, ako
časopis ima sistem za elektronsko
uređivanje?
23. • Pomislili smo da je u pitanju „kidnapovani“ časopis ili da se
radi o pokušaju krađe rukopisa.
• Poslali smo pismo na zvaničnu adresu redakcije časopisa
pomenutog u pozivnom pismu.
24. • Odgovor je stigao sa treće adrese, uz objašnjenje da se poziv odnosio
na sasvim drugi časopis istog izdavača, nov i bez IF.
• U pitanju je pokušaj prevare.
• Izdavač je Hindawi.
25. Granične oblasti, osetljive teme i sporna pitanja
• Izdavači kao što su Frontiers, Hindawi, MDPI bili su
predmet velike rasprave u naučnoj zajednici, a danas
su se ustanovili kao ozbiljni izdavači.
• Znaci predatorskog ponašanja koje su na početku vrlo
jasno pokazivali tumačili su se kao agresivan
marketing koji je deo borbe za osvajanje tržišta, na
kom vladaju veliki monopolisti?
Butler, Declan. 2013. “Investigating Journals: The Dark Side of Publishing.” Nature News 495
(7442): 433. doi:10.1038/495433a, http://www.nature.com/news/investigating-journals-
the-dark-side-of-publishing-1.12666
26. Vanity press
• Izdavači koji objavljuju monografije koje finansiraju autori (a koje ne
prolaze kroz postupak recenzije).
• Nemaju definisanu izdavačku politiku.
• „Žrtve“ su najčešće naučnici koji moraju da izdaju monografiju zbog
napredovanja u struci.
• Najčešće se radi o štampanim izdanjima veoma malih tiraža (print on
demand).
• Ako postoje i elektronska izdanja, najčešće nisu u otvorenom pristupu.
• Ova praksa nije nepoznata u Srbiji, ali u Srbiji to ne rade velike
kompanije.
27.
28.
29. Krađa identiteta časopisa – „kidnapovani“ časopisi
• NN lica registruju domen i postave sajt časopisa koji se zove isto kao neki
postojeći časopis, i ima isti ISSN i sve druge osnovne podatke. Na taj
način oni kradu identitet nekog časopisa i lažnim predstavljanjem
pokušavaju da doću do materijalne dobiti.
• Žrtve krađe identiteta najčešće su relativno poznati časopisi koji ili
nemaju elektronsku verziju, ili imaju sajt loših tehničkih karakteristika
koji nije optimizovan za internet pretraživače.
• Na lažnom sajtu dati su tačni osnovni podaci o časopisu (naslov, ISSN, IF,
adresa). Njihovom proverom dolazi se do saznanja da takav časopis
zaista postoji, u datoj ulici i na datom broju, da se indeksira u Web of
Science...
• Ako pravi časopis ima sajt, lažni sajt ima sličan domen.
• Proverom na WHOIS servisima ne može se doći do imena osobe koja je
registrovala lažni domen (podaci su skriveni), ali se može videti datum
registrovanja lažnog sajta.
30. • Lažni časopis je dobro optimizovan za internet pretraživače,
pa se nalazi na samom vrhu liste rezultata pretraživanja.
• Kada autori otkriju da su prevareni i pokušaju da povuku svoj
već objavljen rad, uredništvo lažnog časopisa ih ignoriše, ili
ih ubeđuje da nema nikakve prevare i da se radi o
legitimnom časopisu.
• NN lica koja stoje iza lažnog sajta nije moguće tužiti zato što
se ne zna ni ko su, ni gde se nalaze.
• Iza krađe identiteta časopisa ponekad se krije i veća
prevara.*
* Lukić, Tin, Ivana Blešić, Ljubica Ivanović Bibić, Dragan Milošević, and Dušan Sakulski. 2014.
“Predatory and Fake Scientific Journals/Publishers- A Global Outbreak with Rising Trend: A
Review.” Geographica Pannonica 18 (3): 69–81.
34. Sylwan
• U trenutku kada je napravljen lažni sajt, njegov domen je bio sličan domenu
pravog časopisa: http:// sylwan.ibles.waw.pl (pravi) vs. http://sylwan.ibles.org
• Časopis čiji je identitet ukraden izlazi na poljskom i ima sajt samo na poljskom
jeziku.
• Pravi časopis ima jasan profil i tematski okvir, a lažni objavljuje radove iz
različitih, međusobno nepovezanih oblasti.
• Pravi časopis je u otvorenom pristupu (embargo period od 6 meseci), a lažni
naplaćuje pristup.
• Lažni časopis naplaćuje i troškove objavljivanja radova (publication fee).
• Sadržaj pravog časopisa se indeksira u Web of Science, a radove iz lažnog tamo
nije moguće naći.
• Prevara je otkrivena ubrzo nakon pojavljivanja lažnog časopisa (2014), ali u
Srbiji još uvek ima istraživača koji šalju radove u ovaj časopis. Zašto?
35. Sadržaj pravog i lažnog časopisa
Naslovi radova u pravom časopisu:
• Prices and sales methods of the valuable timber in Poland
• Long−term changes of tree species composition in natural stands
of the Białowieża Forest
• Factors affecting the efficiency and costs of airborne spraying in
Regional Directorate of the State Forests in Piła in 2013
• Structure of the operating time of the harvesters during casual
logging
• Food preferences of wild boars (Sus scrofa L.) in the summer and
early autumn expressed by the damage caused in agricultural
crops
• Climatic signal in the tree rings of Picea schrenkiana growing in the
Tien−Shan Mountains in Kyrgyzstan
36. Sadržaj pravog i lažnog časopisa
Naslovi rada u lažnom časopisu
• Clinical Protocol for Eugenol Elimination of
Contaminated Dental Tissues Subjected to Adhesive
Cementation
• Intramural duodenal hematoma after upper
gastrointestinal endoscopic biopsy in children: Two
Case Reports and Literature Review
• Lexicon representation, associative memory, artificial
intelligence, neural networks, Addressable Memory
• Botanical standardization of Euphorbia cuneata Vahl.
39. Lažni časopis na vrhu
liste rezultata
pretraživanja
Srećom, tu su i
objave koje
upozoravaju na
prevaru.
• Nemojte se oslanjati na informacije
koje izdavači saopštavaju u pozivima da
objavite u njihovom časopisu.
• Proverite podatke u indeksnim bazama
podataka, ali obavezno i u običnim
internet pretraživačima.
• U slučaju „kidnapovanih “ časopisa
pretraživanje indeksnih baza podataka
ne bi nas nužno dovelo do saznanja da
se radi o prevari.
• Obavezno proverite da li se radovi
indeksirani u WoS-u i Scopusu
podudaraju sa onima koje možete naći
na sajtu časopisa.
42. Ko su „žrtve“ predatorskih izdavača?
• Naučnici koji moraju brzo da objave članak ili monografiju
kako bi napredovali u karijeri (u najvećem broju slučajeva
ulogu „žrtve“ peuzimaju svesno i proračunato, a ponekad i
sami plaćaju troškove objavljivanja).
• Mladi naučnici kojima je rukovodilac projekta odredio gde
će objaviti svoj rad
• Istraživači koji rade kao deo tima i smatraju nepristojnim
da proveravaju odluke i predloge svojih nadređenih ili
kolega.
43. Zašto neki naučnici ne prepoznaju predatorske izdavače?
• Odsustvo etičkog integriteta
• Autoritarni karakter i strah
• Odsustvo kritičkog mišljenja
• Nizak nivo informacione pismenosti
• U Srbiji ima mnogo naučnika koji nisu u stanju da
samostalno pišu na engleskom jeziku, pa ni da procene
kvalitet tuđih radova napisanih na engleskom jeziku.
• Zato što ne postoje sankcije.
44. Zašto bi ozbiljan autor slao rad u sumnjiv časopis?
Tipični odgovori:
• Časopis nije izgledao sumnjivo. Nismo znali na šta da obratimo pažnju i
nije nam palo na pamet da proveravamo na internetu.
• Mislili smo da je u pitanju drugi časopis zato što imaju slične naslove
• Nismo čitali uređivačku politiku. Nismo ni znali da to postoji. To niko ne
čita.
• Nismo ni proveravali, šef nam je rekao da tamo objavimo.
• Urednik tog časopisa je dobar prijatelj našeg profesora, pa smo zato
poslali tamo.
• Kolege su preporučile.
45. Zašto autori ne povuku rad kada shvate da recenzija nije
dovojno ozbiljna?
Tipični odgovori:
• Dobili smo dve pozitivne recenzije, sve je u redu.
• Nismo znali da to može da se uradi ako je rad već
prihvaćen.
• Bilo nam je nešto sumnjivo, ali bilo nam je neprijatno da
pravimo probleme, a i rad nam je bio hitno potreban.
• Pokušali smo da povučemo rad, ali urednik je ignorisao naš
zahtev i rad je ipak objavljen.
46. Zašto bi bilo koji autor objavljivao rad u časopisu čiji naslov i tematski okvir
nemaju nikakve veze sa njegovom istraživanjima?
Tipični odgovori:
• Nismo to primetili. Zašto bi nas zvali da pišemo za taj časopis ako
im se naš rad ne uklapa u koncepciju!?
• Nije naš rad jedini. U tom časopisu ima još takvih radova.
• To su kolege slale, ja sam tu sporedni koautor.
Zar nije očigledno da su objavljeni radovi lošeg kvaliteta?
Zar nije očigledno da su objavljeni radovi napisani na lošem engleskom?
• Nismo primetili
• Nismo gledali radove koji su ranije objavljeni u časopisu.
Ova pitanja često ostaju bez odgovora.
47. Proverite
• kvalitet publikacija koje je izdavač ranije objavio.
• vidljivost ranijih izdanja izdavača na internetu, u referentnim bazama, na
sajtovima koji se bave prodajom knjiga...
• da li se izdavač pominje u negativnom kontekstu na forumima i blogovima, da li
su korisnici ukazivali na negativne prakse ili iskustva.
Raspitajte se kod kolega iz neposrednog okruženja i na društvenim mrežama.
Ne ustručavajte se da na društvenim mrežama, forumima i blogovima postavite
pitanje.
Ne ustručavajte se da saznanja o zloupotrebama i neregularnostima podelite sa
kolegama i objavite na društvenim mrežama ili blogovima.
Poštujte etičke principe.
Izbegavajte sarаdnike koji ne poštuju etičke principe i one u čiji etički integritet
sumnjate.
48. • Predatorsko izdavaštvo je poslovni model sa jasno
profilisanim proizvođačima, proizvodima,
uslugama, kupcima, korisnicima, i tržištem
• Predatorski izdavači ne teže univerzalnoj obmani.
Oni su usmereni ka relativno ograničenom krugu
klijenata – onih koje mogu da obmanu i onih koji
žele da budu „obmanuti“.