Izborni program SDP-a 2007.

1. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
Nova snaga
www.sdp.hr

3. Nova snaga
SIGURNOST
SOLIDARNOST
PROSPERITET
IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.

5. i æelimo Hrvatsku sigurnosti, solidarnosti i gospodarskom rastu i stabilnosti, demokratskim
M prosperiteta. To je danas nasuπna javna potreba, vrijednostima i europskim perspektivama, prema veÊoj
potreba naπih obitelji i svih nas ponaosob. socijalnoj i pravnoj sigurnosti graana, prema poπtenju
Ostvarivanje toga cilja je glavna zadaÊa kao vrijednosti javnog i politiËkog æivota. Na tom putu
socijaldemokracije jer su to i vrijednosti same bilo je i pogreπaka, ali put je bio jasan, a greπke ispravljive
socijaldemokracije. To je i svrha naπeg politiËkog i ispravljane. Sadaπnja vlast izgubila je sam put; njene
djelovanja. greπke nisu puke greπke, nego njene namjere. Ta vlast
Bez socijalne demokracije nema socijalno odgovorne Hrvatsku ne vodi, nego je troπi.
vlasti, bez SDP-a nema socijaldemokracije. Zato SDP Put perspektive prekinut je 2004. godine laænim
moæe i mora preuzeti odgovornost vlasti. obeÊanjima koja su posluæila beskrupuloznim
Sigurna, solidarna i prosperitetna Hrvatska - to je pojedincima da ostvare vlastite, a ne nacionalne interese.
Hrvatska u kojoj moæemo ostvariti naπe radne i Za Ëetiri godine stara vlast nas je vratila na stare
stvaralaËke sposobnosti te s povjerenjem gledati u naπu probleme: niæe stope rasta u gospodarstvu, porast
vlastitu i zajedniËku buduÊnost: buduÊnost stabilnog inflacije, obnavljanje unutarnjih dugovanja i porast
gospodarskog razvitka, osnaæene demokracije, vladavine vanjskog duga, nelikvidnost koje je izvor sama dræava,
prava, europskog standarda i æivota za sve hrvatske korupcijske afere, pogodovanje podobnima i kaænjavanje
graane. Zadatak demokratske vlasti je pomoÊi, podræati nepodobnih, obnavljanje stranaËkih kriterija umjesto
i zaπtititi svoje graane u ostvarivanju takve perspektive. kriterija sposobnosti i znanja, bahatost moÊnih uz
Vlast koja nije socijalno osjetljiva, praviËna i solidarna stvaranje sve veÊeg broja nemoÊnih, bogatstvo
ne osigurava perspektivu. Ona vlada nad graanima, ali nedodirljivih a korumpiranih, siromaπtvo poniæenih a
ne za graane. Danaπnja vlast u Hrvatskoj ne vlada u nemoÊnih.
korist svojih graana, nego u korist svojih stranaËkih SDP je iz iskustva u Vladi i u oporbi mnogo nauËio. SDP
duænosnika i klijenata. je sposoban uËiti jer je sposoban zadræati i okupiti
Solidarnost i pravednost u svijetu rada, poticajnost kvalitetne ljude. To nije sluËajna sposobnost ovog ili
poduzetniπtva i odgovornost vlasniπtva, πanse za onog vodstva stranke, nego rezultat zahtjeva
πkolovanje i obrazovanje, pomoÊ u ostvarivanju stambene socijaldemokracije da traæi i daje socijalnu i demokratsku
sigurnosti obitelji i pojedinca, zaπtita zdravlja kao briga alternativu politiËkog razvitka modernog druπtva. SDP
dræave, zaπtiÊena mladost i dostojanstvena starost, briga je spreman sluæiti ovoj zemlji i njenim graanima: SDP
druπtva za slabije i nezaπtiÊene, obzirnost prema drugima zna da uspjeπno vladati ne znaËi vladati nad ljudima,
i drugaËijima kao bogatstvu druπtva - to je SDP-ov nego vladati zajedno s njima.
program za modernu Hrvatsku. Postoje prepreke ostvarivanju sigurnosti, solidarnosti i
SDP je 2000. godine okrenuo prve stranice novog prosperiteta - te su prepreke i politiËki organizirane.
poËetka Hrvatske. Krenuli smo prema visokom Postavili su ih oni koji æele izboriti nesrazmjerne koristi
Nova snaga 3

6. Za SDP odgovornost vlasti znaËi staviti se na javnu
za sebe umjesto razmjernih koristi za sve. Ne smijemo
provjeru i odgovarati na javnu kritiku, a ne zatvarati
dopustiti da se korupcija organizira kao vlast. Takva
moguÊnost javne kritike pritiscima na pojedince, javne
vlast nije naπ politiËki rival, ona je naπ politiËki protivnik;
institucije, medije i civilno druπtvo. Za takvu politiku
ne samo naπ, nego protivnik Hrvatske kao prosperitetne
otvorenosti potrebni su Ëasni i poπteni, sposobni ljudi.
europske zemlje.
Nisu sve stranke iste, niti su svi politiËari isti. Stranke
Korupcija i njeni nositelji glavna su prepreka razvitku jer
koje ne traæe solidarnost, praviËnost i poπtenje u druπtvu,
korupcija prijeti postati opÊim ekonomskim, druπtvenim
ne traæe to niti od vlastitih politiËara; stranke koje to
i politiËkim odnosom. Korupcija truje i kvari naπ æivot i
traæe imaju i takve politiËare. Poπtena, demokratska
naπe perspektive, kriminalizira naπe gospodarstvo,
vlast javno je dobro za sve nas. Ovu zemlju mogu
pretvara se u organizirani kriminal i prijeti naπoj sigurnosti;
pokrenuti i voditi samo oni koji æele sluæiti zajedniËkom
u takvim prilikama rad i stvaralaπtvo gube smisao.
dobru. SDP ima dovoljno takvih ljudi.
Korupcija uniπtava demokratske institucije, sije strah i
Decentralizacija i razvitak regionalne i lokalne
nepovjerenje i u samu vlast.
samouprave, ukljuËivanje graana u lokalne poslove,
MoÊ dræave u rukama poπtene vlasti jedino je oruæje
osnovni su uvjeti stabilnog i ravnomjernog razvitka te
protiv korupcijske nemani. SDP Êe sprijeËiti da nam
sigurnosti same demokracije. Naπe zajednice bit Êe
buduÊnost otmu oni koji nezakonito stjeËu bogatstva
toliko jake koliko ih mi sami uËinimo, a ne koliko to
zloporabom javnih ovlasti, korupcijom otimaju imovinu
odobri dræavna stranaËka maπinerija. Zbog toga SDP
i prava nezaπtiÊenim graanima, a politiËki se organiziraju
æeli ostvariti snaænu lokalnu demokraciju, financijski
kao klijentela na vlasti. SDP æeli ostvariti savez vlasti i
Ëvrstu i sposobnu da brine o svojim potrebama i razvitku
graana u borbi protiv korupcije.
na korist svojih graana, i zajedno s njima.
PolitiËka sigurnost bitno je vezana uz povjerenje u
Decentralizacija se i mjeri udjelom graana u vlasti na
demokratske institucije, a ono je danas na niskim
svim razinama. Radi jaËanja regionalne i lokalne
granama. OdluËivanje u tue ime i za tue interese, ali
samouprave, suzbijanja politiËke korupcije, trgovine
na raËun hrvatskih graana, naËin je djelovanja trenutaËne
politiËkim funkcijama i svih oblika netransparentnog
vlasti. Graani su zbog toga razoËarani u demokraciju.
ponaπanja koje skriva aktere samovoljnog odluËivanja,
Ali, demokracija nema alternative. Zato to stanje treba
SDP Êe se zaloæiti za neposredan izbor Ëelnika regionalne
mijenjati, a to je moguÊe samo izgradnjom povjerenja
i lokalne samouprave.
u politiËko vodstvo. Povjerenje se ne poklanja, nego se
Pristup Hrvatske Europi nije sam sebi svrhom, niti je
zasluæuje i provjerava - samo vlast koja je spremna za
hrvatski pristup Europi bespogovorno izruËenje hrvatskih
javnu provjeru moæe steÊi javno povjerenje i vratiti ga
interesa interesima drugih. Takvo shvaÊanje nameÊu oni
demokratskim institucijama. Upravljanje dræavnim
koji sami u njemu imaju vlastite interese - interese da
poslovima i demokratsko politiËko vodstvo za SDP
(poslije svih kojima su se okoristili “u ime Hrvatske”)
znaËe partnerstvo s graanima.
IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
4

7. izvrπe joπ jednu rasprodaju Hrvatske - ovoga puta u ime zadana i nedodirljiva. Globalizacija je proces na koji
Europe. To, meutim, Europa ne traæi. Europa nije samo organizirana dræava svojim gospodarstvom, sindikatima
njihova - ona je i naπa - socijaldemokratska. Naπa Europa i civilnim druπtvom te politiËkim strankama moæe i mora
ne traæi pljaËku Hrvatske. Ona se bori protiv pljaËke u utjecati. U tom procesu neki rade i stvaraju, a neki se
Europi, kao πto se mi borimo protiv pljaËke u Hrvatskoj. njime koriste za vlastiti raËun. Naπa Hrvatska, Hrvatska
Dræava mora zaπtititi svoje graane. Hrvatsko Ëlanstvo rada i stvaralaπtva, saveznica je isto takvoj Europi, kao
u EU mora biti na korist svima, a ne samo njima. πto je hrvatska socijaldemokracija saveznica europskoj
Socijaldemokratska Hrvatska to moæe. Nama je naπa socijaldemokraciji. Mi imamo prijatelja jer se borimo za
Europa partner u razvitku Hrvatske, njima je njihova iste vrijednosti. Samo takva, demokratska savezniπtva
Europa ortak u interesu njih samih. poveÊavaju sigurnost opstanka vlastitog identiteta kao
Ljudske sposobnosti, znanje i obrazovanje, to su glavni i zajedniËkih demokratskih vrijednosti, socijalnih,
potencijali suvremenog razvitka i prosperiteta. Snaga graanskih i ljudskih prava, slobode i demokracije. Zato
ljudi proistjeËe iz njihovih sposobnosti da se suoËe s graani u SDP-u imaju pouzdanu politiËku potporu za
novim izazovima i da djeluju u njima. Æivjeti i napredovati izazove novog milenija.
u suvremenom svijetu sve je sloæenije i riziËnije. Unutar Krenuti putem sigurnosti, solidarnosti i prosperiteta
okruæenja globalnog træiπta i globalnih integracija, znaËi pokrenuti graane i ustanove, gospodarstvo i
masovne kulture i masovnih komunikacija, otuenih poduzetniπtvo, obrazovanje i znanost, sindikate i civilno
oblika politiËkih i korporacijskih moÊi, socijalna i radniËka druπtvo, radnike i zemlju koju su gradili, branitelje i zemlju
prava, steËena prava socijalnih skupina, pa i identiteti koju su obranili - sve ljudske potencijale da se okupe
Ëitavih nacija Ëesto se gube. Samo aktivna i sposobna na politiËkoj platformi za novi razvitak koji moæe ostvariti
nacionalna politika moæe voditi zemlju tako da se ona samo socijalna i demokratska Hrvatska. Taj razvitak
koristi tekovinama globalnog druπtva, a da ne postane oznaËen je potrebom promjene - na buduÊim izborima
njegovom ærtvom. Takvu politiku pak mogu voditi samo mora biti IZBORA - izbora izmeu besciljnosti
i upravo oni koji su okrenuti izgradnji modernog druπtva, nazadovanja i puta napretka.
koji gledaju prema buduÊnosti te okupljaju graane Gubitak povjerenja u demokraciju i izbore znaËio bi
ujedinjujuÊi njihove sposobnosti, a ne oni koji graane odricanje od demokratskog prava na odluËivanje - tog
podvajaju i ekstremiziraju bojeÊi se njihovih sposobnosti. jedinog naËina promjene nezadovoljavajuÊeg stanja.
Stranka koja ne razvija ljudske potencijale ne moæe Zbog toga SDP nudi jasan, struËan, utemeljen i
pratiti razvoj; ona postaje strankom koja se bori protiv pobjedniËki izborni program - program za pobjedu 2007.
razvoja, jer u njemu sama nema perspektivu. godine. To je naπa nova snaga i zajedniËki program za
Globalizacija donosi i moguÊnosti i prijetnje, ali nije Hrvatsku - program sigurnosti, solidarnosti i prosperiteta.
Nova snaga 5

9. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
GOSPODARSKA POLITIKA
Gospodarski rast - uvjet za
bolji æivot

11. GOSPODARSKA POLITIKA
Gospodarski rast - uvjet za bolji æivot
Bez visokog gospodarskog rasta nema druπtvenog πto se zalaæemo. U tome su potencijali organizirane i
razvitka, nema sigurnosti pojedinca, pa ni same dræave. konkurentne proizvodnje na velikim povrπinama, Ëiji je
U naπim prilikama koje karakterizira usporavanje komplementaran i posebno kvalitetan dio individualna
gospodarskog rasta i nezaposlenost, neefikasnost proizvodnja na malim povrπinama. Do sada su dræavni
investicija i porast nelikvidnosti, samo visoke stope poticaji poljoprivredu samo lijeËili, a stvar je u tome da
gospodarskog rasta mogu stvoriti uvjete za razvoj koji poticaji i poduzetniËke politike trebaju poljoprivredu
omoguÊuje sigurnost sadaπnjim i osigurava buduÊnost ozdraviti kao sastavni dio ukupnog gospodarskog
novim generacijama. Niæe stope rasta koje je donijela razvitka zemlje.
ekonomska politika sadaπnje Vlade ne znaËe samo Naπi planovi rasta gospodarstva zasnivaju se na
nesposobnost poticanja gospodarstva, nego i kukaviËluk povjerenju u moguÊnosti Hrvatske, oslobaanju njezinih
spram politiËkog rizika. To je gospodarska politika koja potencijala, i zaπtiti njezinih posebnosti i interesa. Zato
daje prednost meπetarenju, a oduzima perspektivu radu naπi planovi nisu samo proizvod æelja, nego su zasnovani
i zaraivanju. na volji, sposobnosti, povjerenju u znanje i moguÊnosti
PoveÊanjem domaÊe proizvodnje (nasuprot proizvodnje gospodarske aktivnosti koju treba osloboditi da bi
nelikvidnosti), ubrzanim razvojem energetskog sektora djelovala. To moæe samo socijalno obzirna i poduzetniËki
(nasuprot sadaπnjoj stagnaciji ili kaπnjenju s veÊ kreativna vlast.
zapoËetim projektima u plinifikaciji), razvojem transporta, Naπ prvi cilj je gospodarski rast od najmanje 6 posto u
napose æeljezniËkog prometa (nasuprot zaustavljanju prvoj godini vlasti, te za 4 godine dostiÊi stopu od 8
veÊ postojeÊih projekata), koriπtenjem i uËinkovitom posto.
zaπtitom vlastitih, posebice prirodnih resursa i potencijala Takve stope gospodarskog rasta omoguÊit Êe veÊu
(nasuprot njihovom obeshrabrivanju u korist stranih), zaposlenost i veÊe plaÊe, bolji æivot za radnike, bolje
poticanjem ekoloπke proizvodnje i obnovljivih izvora mirovine i bolji æivot za umirovljenike, proπiriti besplatne
energije, moguÊe je i nuæno ostvariti visoke stope zdravstvene usluge te osigurati dodatna sredstva znanosti
gospodarskog rasta. i obrazovanju.
Hrvatska nije na prodaju - nije to niti njezina zemlja, Politika gospodarskog rasta temelji se na modelu “4 x
more, πume, niti vode. To je imovina od posebnog 4”. U svakom dijelu Hrvatske treba izgraditi fiziËku i
nacionalnog znaËaja. I poljoprivreda je poduzetniπtvo. institucionalnu infrastrukturu za najmanje Ëetiri djelatnosti
©tititi i poπtivati mali posjed i proizvodnju za osobnu koje izvorno stvaraju dodanu vrijednost, imajuÊi u vidu
potroπnju, znaËi uklopiti taj posjed i tu proizvodnju u prirodna bogatstva, postojeÊu infrastrukturu i kapacitete,
ukupne gospodarske potencijale. Ako postoje interesi a osobito strukturu i interese stanovniπtva. To znaËi u
da se privatizira poljoprivredno zemljiπte u dræavnom svakoj djelatnosti stvoriti uvjete za razvoj najmanje Ëetiri
vlasniπtvu, Ëemu se protivimo, onda postoje i interesi kompanije. Ovakvim pristupom osigurat Êe se
da dræava oËuva to zemljiπte u javnom vlasniπtvu, za ravnomjeran, dugoroËno stabilan razvoj svakog dijela
Nova snaga 9

12. Hrvatske i svih djelatnosti za koje postoje uvjeti. poduzeÊima u svakoj od pojedinih djelatnosti.
Ulaganja u fiziËku infrastrukturu bit Êe koncentrirana na Razvitkom institucionalne infrastrukture i razliËitim
æeljezniËki transport zbog transportnih, gospodarskih, vrstama financijskih proizvoda i potpora stvarat Êe se
energetskih i ekoloπkih razloga. Ulaganja u cestovnu pogodniji uvjeti za razvoj poduzetniπtva, a osobito malih
infrastrukturu bit Êe usmjerena na poveÊanje kvaliteta i srednjih poduzeÊa, uvjeti za njihov lakπi pristup træiπtu,
odræavanja cesta s ciljem poveÊanja sigurnosti na novim tehnologijama i povezivanju s veÊim domaÊim i
cestama i rjeπavanje “uskih grla” na prometnicama. svjetskim kompanijama.
Razvoj energetskog sektora je prioritet. Hrvatskom Politikom gospodarskog rasta ubrzat Êe se poveÊanje
gospodarstvu i stanovniπtvu treba osigurati stabilnu i domaÊe proizvodnje, zapoπljavanje i izvoz. Na taj naËin
sigurnu opskrbu energijom, uzimajuÊi u obzir i buduÊi poËet Êe se rjeπavati osnovni problemi s kojima je
gospodarski rast i druπtveni razvoj Hrvatske. Izgradnje suoËeno hrvatsko druπtvo: domaÊa potroπnja veÊa od
energetskih objekata Êe smanjiti hrvatsku ovisnost o domaÊe proizvodnje, visoka nezaposlenost i visoki
uvozu energije, potaknut Êe tehnoloπki razvoj i poveÊati vanjski dug.
konkurentnost hrvatske elektroindustrije na svjetskom Uz energetiku, poljoprivredu, prehrambenu industriju i
træiπtu. Razvoj ove djelatnosti, osim ostvarivanja pomorsku orijentaciju takoer svrstavamo u strateπke
strateπkog cilja sigurnosti dobave energije, imat Êe ciljeve razvitka. Strategija razvoja poljoprivrede temelji se
snaæan pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva, na sljedeÊim naËelima: svo poljoprivredno zemljiπte treba
zapoπljavanje i izvoz. biti koriπteno; struktura poljoprivredne proizvodnje treba
Politika gospodarskog rasta, industrijska, odnosno biti optimirana uvaæavanjem regionalnih prednosti i
strukturna politika, jest politika i na kratki i na dugi rok. potraænje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima;
U kratkom roku, mjerama ekonomske politike, prije poljoprivredna politika treba biti usklaena s europskom
svega izgradnjom institucionalne infrastrukture, potaÊi zajedniËkom poljoprivrednom politikom; za okrupnjavanje
Êe se poveÊanje proizvodnje u postojeÊim djelatnostima posjeda nije nuæno i vlasniËko okrupnjavanje; zemljiπte se
u kojima postoje neiskoriπteni kapaciteti, odnosno ne prodaje nego se daje u koncesiju; subvencijama
potencijali. Ti potencijali postoje skoro u svim poveÊavati efikasnost proizvodnje; sankcije za neiskoriπteno
djelatnostima. PoËevπi od poljoprivrede, prehrane, preko zemljiπte; poseban, socijalno osjetljiv pristup starijim
tekstilne, drvne, metalne, elektro i kemijske industrije, poljoprivrednim gazdinstvima.
pa sve do turizma i informatiËke djelatnosti. Prema Brodogradnja je od posebnog znaËaja za hrvatsko
svakoj djelatnosti Êe biti primijenjen projektni pristup gospodarstvo. Zbog postojeÊih kapaciteta, znanja,
koji Êe uvaæavati njene specifiËnosti: kako potencijale, iskustva, imidæa koji ima na svjetskom træiπtu i porasta
tako i prepreke da se ti potencijali iskoriste. Mjere globalnog naËina proizvodnje koji traæi sve viπe brodova,
ekonomske politike bit Êe prilagoene i usmjerene brodogradnja zahtijeva poseban pristup. Istodobno, sa
otklanjanju prepreka poveÊanju proizvodnje u postojeÊim saniranjem postojeÊih i “ugovorenih” gubitaka, poËet Êe
10 IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I GOSPODARSKA POLITIKA

13. se s restrukturiranjem brodogradnje ka poveÊanju Fiskalni sustav dogradit Êe se prema naËelima da porezni
efikasnosti i profitabilnosti njene proizvodnje. obveznici plaÊaju porez prema ekonomskoj snazi i da
Cilj politike gospodarskog rasta za dugi rok je stvaranje svi dohodci (od rada, kapitala i imovine) imaju isti porezni
uvjeta (fiziËke i institucionalne infrastrukture) za nove tretman. Time Êe se proπiriti porezna baza, a porezno
djelatnosti koje proizvode veÊe dodane vrijednosti, a time optereÊenje postojeÊih poreznih obveznika smanjiti.
i veÊi bruto domaÊi proizvod po stanovniku. U novim Fiskalnom decentralizacijom poveÊat Êe se udio lokane
djelatnostima dominantnu ulogu imat Êe usluge, prije samouprave u ukupnim fiskalnim prihodima na viπe od
svega proizvodne usluge: istraæivanje i razvoj, industrijsko 20%, a zamjenom komunalnih naknada porezima
oblikovanje, projektiranje, financiranje, marketing itd. Na poveÊat Êe se transparentnost i efikasnost koriπtenja
taj naËin poËet Êe kontinuirano i dugoroËno mijenjanje ovih izdataka.
strukture hrvatskog gospodarstva - usklaeno s ProraËunska potroπnja bit Êe usklaena s politikom
promjenama u globalnom gospodarstvu, a temeljeno na kratkoroËnih i dugoroËnih strukturnih promjena. Udio
novim tehnologijama, novom znanju i zaπtititi okoliπa. proraËunske potroπnje u bruto domaÊem proizvodu
Temelj ovih dugoroËnih strukturnih promjena je obrazovanje. kontinuirano Êe se smanjivati.
Nova snaga 11

15. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
RADNI»KA PRAVA
Zaπtita rada i radnika - bitan
uvjet razvitka i prosperiteta

17. RADNI»KA PRAVA
Zaπtita rada i radnika - bitan uvjet razvitka i prosperiteta
Nema takvog prosperiteta, ni socijalnog ni gospodarskog, neplaÊanje prekovremenog rada, neplaÊanje rada
koji bi se zasnivao na obezvrjeivanju rada. »ovjek nedjeljom i blagdanom, rad na odreeno vrijeme i kada
proizvodi robe, ali sam Ëovjek nije roba. Mi jesmo za za to nema opravdanja, rad na crno i u uvjetima gdje
træiπnu ekonomiju, ali nismo za træiπno druπtvo. stradava zdravlje radnika.
Vjerujemo u poπtenu plaÊu za poπten rad. Danas, Svi su pozvani svojim sposobnostima doprinositi radu
nasuprot tome, mnogi poslodavci prijavljuju zaposlene i stvaralaπtvu. Samo pluralno i solidarno druπtvo moæe
na takozvani minimalac, isplaÊujuÊi im dio dohotka na ostvariti komplementarni razvitak, a samo je takav
crno, Ëime izravno zakidaju financiranje javnih usluga razvitak razvitak za sve. Protivimo se bilo kojoj
ali, πto je joπ gore, i buduÊe mirovine svojih zaposlenika. diskriminaciji na osnovi spola i roda, dobi, nacionalnosti,
Kod nas su zasad zakonom propisani samo minimalni svjetonazorskog ili bilo kojeg drugog izbora.
doprinosi, ali ne i minimalne plaÊe, πto neki poslodavci Sigurnost radnika treba biti zaπtiÊena kvalitetnim
iskoriπtavaju tako da radnike plaÊaju joπ manje. Mi Êemo zakonima, brzim i djelotvornim pravosuem, neovisnom
uvesti obvezu poslodavaca da isplaÊuju minimalnu plaÊu, inspekcijom rada, sindikatima koji podræavaju radnike
a laæne prijave “na minimalac” ukinuti. i radnicima koji podræavaju sindikate. Nitko ne voli
NajveÊa povreda prava radnika je nezaposlenost. Dræava kaænjavanje, ali oni koji kaænjavaju druge krπenjem
ima kljuËnu ulogu u potpori svima koji traæe zaposlenje. njihovih prava i sami moraju biti kaænjeni.
To se moæe ostvariti gospodarskim razvojem i posebnim Sudjelovanje radnika u upravljanju tvrtkama u kojima
mjerama poticaja otvaranju radnih mjesta. rade oblik je suvremenog partnerstva rada i kapitala koji
OmoguÊavanjem cjeloæivotnog uËenja i usavrπavanja jamËi praviËnost uzajamnih odnosa, socijalni dijalog,
osigurava se i moguÊnost prilagodbe radnika potrebama sigurnost rada i motivaciju za rad. Takva participacija
træiπta rada i tehnoloπkom razvoju, njegova vlastita jaËa solidarnost i zajedniπtvo samih tvrtki. SDP se zalaæe
sigurnost. za nove forme radniËke participacije i njihovo ozakonjenje.
Dræava mora biti jamac radniËkih prava. Æelimo promijeniti Usklaenost obiteljskog i profesionalnog æivota dio je
stanje u kojem “na papiru” dobar zakon u praksi ne socijaldemokratskog pristupa radu. Æena mora imati
pruæa odgovarajuÊu zaπtitu radnika i svakodnevno dovodi ravnopravne uvjete pristupa i sudjelovanja na træiπtu
do grubih krπenja radniËkih prava kao πto su nezakoniti rada, muπkarac treba ravnopravno sudjelovati u
otkazi, uskrata plaÊa, neplaÊanje poreza i doprinosa, obiteljskom æivotu.
Nova snaga 15

19. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
SOCIJALNA POLITIKA
Socijalno obzirno, pravedno
i solidarno druπtvo

21. SOCIJALNA POLITIKA
Socijalno obzirno, pravedno i solidarno druπtvo
Naπ cilj je socijalna obnova hrvatskog druπtva. Hrvatsko obaveza druπtva i dræave.
druπtvo doæivjelo je socijalni rasap: ekstremnu podjelu Umjesto postojeÊih ministarstava treba ustrojiti
na mali broj bogatih i golem broj siromaπnih, uz slabljenje Ministarstvo rada, obitelji i socijalnih poslova (socijalne
srednjeg sloja na kojem poËiva socijalna stabilnost. skrbi) kao srediπnje dræavno upravno tijelo za socijalne
VladajuÊi sloj, nova klasa vlasnika, potrla je socijalnu poslove koje vodi cjelovitu brigu, od problema rada i
politiku kao vlastiti nepotreban troπak. Socijalna je politika radnih odnosa, zapoπljavanja, plaÊa i mirovina, putem
zamijenjena politikom korumpiranja pojedinih socijalnih sustava socijalne zaπtite siromaπnih, djece, mladih,
skupina, od sluËaja do sluËaja, s povremenim starijih, osoba s invaliditetom, do zaπtite obitelji i aktivne
poveÊavanjem davanja i naknada u zamjenu za politiËku obiteljske i demografske politike sa sustavom socijalnih
podrπku vlasti. Reforma socijalnog sustava je pomoÊi, do politike socijalnog stanovanja.
zaustavljena. Dva ministarstva koja djeluju u ovom NaËin donoπenja odluka i voenja socijalne politike mora
podruËju, umjesto jednog i efikasnog, kadrovski i struËno biti utemeljen na znanstvenim, struËnim i demokratski
su neekipirana, a politiËki nezainteresirana. Izmiπljena potvrenim podlogama. Potrebno je iznova osnovati
zbog politiËkih potreba stranke na vlasti, ona su podijelila Zavod za socijalni rad koji je sadaπnja vlast suspendirala,
socijalnu neodgovornost umjesto odgovornosti. Temeljna ali i Institut za rad i mirovine, Ured za socijalno
znaËajka takvog stanja je kaotiËnost i nered, razlike u ukljuËivanje, institucije bez kojih nije moguÊe voditi
dostupnosti socijalnih prava, promaπeno zakonodavstvo, uspjeπnu socijalnu politiku. Napose, potrebno je osigurati
rastuÊa socijalna iskljuËenost i siromaπtvo. πire druπtveno partnerstvo organizacija civilnog druπtva,
Naπa je politika, nasuprot raspadu, rad na jaËanju sindikalnih, poduzetniËkih, vjerskih i drugih udruga s
socijalne kohezije, rad na smanjivanju nejednakosti i tijelima lokalnih i dræavnih vlasti: takav Hrvatski socijalni
uspostavi praviËnosti, poticanje πirokog sklopa akcija forum nosio bi politiku socijalnog dijaloga kao πirokog
za smanjivanje socijalne iskljuËenosti. Temelj socijalne oslonca istinske socijalne politike i socijalne dræave
politike svakako je zaπtita rada i radnika, politika uopÊe.
zapoπljavanja te opÊeg gospodarskog i socijalnog Centralizirani sustav socijalnih sluæbi koji je udaljen od
razvitka. Ali socijalna politika, poËevπi od ustavnih socijalnih potreba graana treba financijski i upravljaËki
obaveza vlasti, mora biti neposredno usmjerena i prema decentralizirati da bi se lokalnim sredinama omoguÊio
skrbi za djecu i mlade, obitelji u nesigurnom æivotnom bræi ustroj socijalnih sluæbi, na razini na kojoj se javljaju
poloæaju, osobito jednoroditeljske, migrante, etniËke i i socijalne potrebe. Osnaæit Êemo fiskalne kapacitete
dr. socijalne manjine, osobe s invaliditetom, starije osobe, jedinica podruËne samouprave radi osnivanja potrebnih
osobito one koje æive bez obiteljske podrπke. ustanova, uvest Êemo porezne olakπice za privatne
Naπa su rjeπenja obnova i izgradnja socijalnih institucija investitore koji zasebno, ili zajedno s lokalnim
i socijalnih sluæbi, izrada zakona i sustava opÊe zajednicama proπiruju kapacitete socijalnih usluga, od
druπtvene solidarnosti s novim shvaÊanjem socijalnih domova za stare i nemoÊne, do hospicija ili njege u kuÊi.
Nova snaga 19

22. donoπenja politiËkih odluka.
Nije nam potrebna centralizacija, ali nam je potrebna
Kao πto to Ëini u stranci, SDP Êe i u druπtvu osigurati
integracija socijalnih usluga, od uvoenja jedinstvene
mladima politiËki i upravljaËki prostor za sudjelovanje
evidencije putem socijalne iskaznice na korist potrebitih,
u donoπenju odluka. To sudjelovanje ne shvaÊamo samo
do onih elemenata jedinstvenih poslovno-organizacijskih
kao “sektorsko” suodluËivanje mladih o mladima, nego
oblika rada koji mogu biti lokalnim zajednicama na korist.
i njihovo suodluËivanje o svim politiËkim pitanjima, jer
su sva politiËka pitanja ujedno i pitanja njihove i naπe
Mladi su buduÊnost, ali i sadaπnjost
zajedniËke buduÊnosti.
Mladi su danas posebno marginalizirana, a za razvoj
Cilj SDP-a je bitno poveÊati zaposlenost i vrednovanje
druπtva najznaËajnija skupina. Marginalizacija mladih
rada mladih, πto znaËi obvezivanje javnog i poticanje
najgori je oblik troπenja druπtvenog kapitala; to je
privatnog sektora na njihovo zapoπljavanje, od
neodgovornost prema sadaπnjosti i odricanje od same
volonterstva s obvezatnoπÊu zapoπljavanja te kvota za
buduÊnosti zemlje. Sadaπnja vlast provela je takvu
mlade pri samom zapoπljavanju, do poreznih i drugih
marginalizaciju. Odustalo se od Nacionalnog programa
olakπica i stimulacija. Mladi nisu samo buduÊnost, oni
djelovanja za mlade koji je usvojen u Hrvatskom saboru
su sadaπnjost bez koje nema buduÊnosti. To znaËi, uz
2002. godine, Operativni plan za njegovo provoenje
osiguranje dostojnih uvjeta æivota, osigurati πto veÊi udio
nije zaæivio, institucionalna briga za mlade svedena je
mladih u gospodarstvu i poduzetniπtvu, to znaËi i
na odsjek “za djecu i mlade” unutar jednog ministarstva.
otvaranje prema novim zanimanjima i znanjima koje
Mladi se shvaÊaju kao druπtveni problem, a ne kao
donose mladi, prema pomlaivanju ukupne strukture
druπtveni potencijal, o njima se govori prvenstveno u
zaposlenih kao glavnog uvjeta i poluge suvremenog
kontekstu ekscesa, delinkvencije, ovisnosti - druπtvenih
razvitka.
problema uopÊe.
Zaloæit Êemo se za sustav stambenog zbrinjavanja
Nisu mladi druπtveni problem, nego je pomanjkanje
mladih, od socijalnih i javnih najamnih stanova do
druπtvenog interesa za mlade druπtveni i politiËki problem.
jamstava za stambene kredite bez uËeπÊa za kupnju
Ova vlast je poveÊala nedostupnost obrazovanja za
prvog stana mlade obitelji.
mlade, ona je dopustila da stopa nezaposlenosti mladih
ZalaæuÊi se za aktivno sudjelovanje mladih u procesima
od 32% bude jedna od najveÊih u Europi. IskljuËujuÊi
odluËivanja, SDP Êe pokrenuti zakonodavna, upravna
mlade iz perspektive samostalnog rjeπavanja stambenih
i druga rjeπenja koja Êe i neposredno osigurati
i drugih æivotnih problema, zapoπljavanja i vlastitog
odgovarajuÊu institucionalnu potporu takvom
rjeπavanja vlastite buduÊnosti, ta je vlast iskljuËila mlade
ukljuËivanju, od Savjeta za mlade s osposobljenim
i iz sudjelovanja u politiËkom odluËivanju o njihovoj i
Uredom za mlade na razini dræave, preko Nacionalne
opÊoj druπtvenoj perspektivi. Pasivizacija i
agencije za mlade, do savjeta i vijeÊa mladih na razini
nezainteresiranost mnogih mladih za politiku samo je
regionalne i podruËne samouprave.
posljedica njihove iskljuËenosti iz politike i svih procesa
20 IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I SOCIJALNA POLITIKA

23. Sigurna i dostojanstvena starost prihoda, dobivat Êe socijalnu mirovinu. Umirovljenici koji
»ovjek je svrha, a ne sredstvo. Umirovljenici trebaju su mirovinu ostvarili izvan Hrvatske dobivat Êe dodatak
dostojno æivjeti i onda kad ne glasaju. Poslije pljaËke na svoje preniske mirovine.
umirovljenika, SDP je prvi, veÊ 2000. godine zapoËeo Sigurnije mirovine za buduÊe umirovljenike: poveÊat
vraÊati dug umirovljenicima, i u Ëetiri godine vratio 17 Êemo izdvajanja u drugi stup mirovinskog sustava na
milijardi kuna duga. Ali onima koji ne mogu organizirati 7%. RazliËitim olakπicama potaknut Êemo dobrovoljnu
gospodarstvo kao izvor socijalnih davanja preostaju πtednju za buduÊu mirovinu.
samo laæna obeÊanja. Osim πto je iz povrata duga danas
iskljuËeno 350 tisuÊa umirovljenika, rast realnih mirovina Krov nad glavom za svaku obitelj
od 2000. do 2003. godine bio je preko 8% godiπnje, Aktivna stambena politika je i socijalna politika, ali ona
dostiæuÊi rast realnih plaÊa, a od 2004. godine taj je rast je i politika razvitka druπtva. SDP Êe osigurati kreiranje,
ispod 1% i rast plaÊa ne dostiæe. organiziranje i provoenje prve cjelovite stambene
Naπ je cilj da prosjeËna mirovina iznosi barem 45% politike u Hrvatskoj koja treba osigurati model prikladnog
prosjeËne plaÊe i raste s njom. SDP se obvezuje osigurati stambenog zbrinjavanja: onih koji mogu kupiti vlastiti
pristojne mirovine svima, uz oËuvanje njihove vrijednosti; stan - da to uËine sa πto niæim troπkom, i onih koji bez
osigurat Êemo dvije milijarde kuna godiπnje za porast izdaπne potpore ne mogu doÊi do vlastitog stana, i
mirovina od 10% veÊ u prvoj godini mandata. onih koji do vlastitog stana ne mogu doÊi ni uz tu
Za jednak staæ i plaÊu - jednaka mirovina! Novi potporu - ali mogu plaÊati odræivu stanarinu, kao i onih
umirovljenici oπteÊeni novim naËinom obraËuna mirovina koji ne mogu plaÊati niti tu stanarinu pa im treba pomoÊi
- uz osobnu mirovinu - dobivat Êe i dræavnu mirovinu u subvencijama za stanovanje, pa i beskuÊnika bez
visini do tisuÊu kuna. Tako Êe mirovine “starih” i “novih” primanja koji imaju ljudsko pravo na Ëovjeku dostojan
umirovljenika biti izjednaËene odmah. smjeπtaj. Usklaenim djelovanjem dræave, lokalne
Naπ je cilj zajamËena mirovina u visini 70% plaÊe samouprave, banaka, civilnog sektora i privatne
ostvarene tijekom radnoga vijeka za sve koji u mirovinu inicijative uz potporu europskih fondova mi Êemo
polaze s punim staæom. izgraditi hrvatski model stanovanja i ostvariti naπe
Svi stariji od 66 godina, bez prava na mirovinu i drugih ciljeve.
Nova snaga 21

25. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
ZDRAVSTVENA POLITIKA
Sveobuhvatno, solidarno
i svima dostupno zdravstvo

27. ZDRAVSTVENA POLITIKA
Sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvo
Dræava mora skrbiti o zdravlju svojih graana, a prilagoavanjem rada zdravstvenih ustanova pacijentima;
zdravstvene usluge pod jednakim uvjetima moraju biti (9) razvojem dnevnih bolnica; (10) informatizacijom cijelog
dostupne svim graanima. Zdravstvena politika sadaπnje zdravstvenog sustava i uvoenjem “bespapirnog
Vlade zasniva se pak na prebacivanju troπkova financiranja zdravstva”; (11) smanjivanjem i objavljivanjem lista Ëekanja
s dræave na graane, s bogatih graana na siromaπne, radi ostvarivanja uvjeta ravnopravnosti graana i u zdravlju
s onih zdravih na bolesne. Posljedica toga danas je, i bolesti; (12) brigom o radnom i sveukupnom okoliπu;
upravo u zdravstvu najizraæenija, nejednakost graana (13) promicanjem zdravijih naËina æivljenja - smanjenjem
Hrvatske. Upravo stoga mi ne moæemo prihvatiti sadaπnja i uklanjanjem zdravstvenih rizika.
opredjeljenja i zakonska rjeπenja po kojima prava na Ulaganjem u obrazovanje medicinskog osoblja i svih
zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i lijekove najviπe ostalih djelatnika u zdravstvenom sustavu, izgradnjom
ovise o financijskoj moÊi pojedinca. Naime, ako (tamo gdje je potrebno) i obnovom bolnica te ostale
zdravstvena politika nije socijalna i solidarna, onda ne zdravstvene infrastrukture podiÊi Êemo kvalitetu
postoji nikakva zdravstvena politika. zdravstvenih usluga u svim dijelovima Hrvatske.
Naπa socijalna zdravstvena politika zasniva se na BuduÊi da graani Hrvatske solidarno financiraju i
dvostrukoj solidarnosti - solidarnosti zdravih s bolesnima odræavaju zdravstveni sustav, njihovo je pravo dobiti
i solidarnosti bogatih sa siromaπnima. Upravo takvo, najviπe πto je moguÊe za svoj novac. Njihovo je pravo
sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvo imati i potpuni uvid u naËin njegova troπenja. Stoga je
ostvarit Êemo uz pomoÊ sljedeÊih mjera: (1) ukidanjem nuæan veÊi utjecaj graana odnosno udruga pacijenata
administrativne pristojbe; (2) povratkom konceptu javnog na donoπenje kljuËnih odluka zdravstvene politike, a
zdravstva i kontinuiranim javnozdravstvenim aktivnostima; zdravstvena skrb za samog bolesnika mora u osnovi biti
(3) proπirenjem osnovne liste lijekova; (4) proπirenjem besplatna.
osnovnog paketa zdravstvenih usluga; (5) znaËajnom Zdravlje je kljuËni faktor kvalitete æivota svakog pojedinca,
promjenom financiranja i organizacije primarne zdravstvene gospodarskog i svakog drugog razvoja druπtva pa stoga
zaπtite; (6) preustrojem hitne medicinske pomoÊi; (7) i ulaganje u zdravlje treba biti temeljna hrvatska investicija.
znaËajno veÊim ulaganjima u preventivu; (8) Zdravlje graana bogatstvo je dræave.
Nova snaga 25

29. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
OBRAZOVNA POLITIKA
Znanje i obrazovanje
- sredstvo i cilj razvitka

31. OBRAZOVNA POLITIKA
Znanje i obrazovanje - sredstvo i cilj razvitka
Glavni faktori suvremenog razvitka u svijetu veÊ dugo podruËja. Druπtvo znanja je naπ put do bolje i uspjeπnije
nisu sirovine i prirodni resursi, nego su to ljudi i ljudski Hrvatske. Ali druπtvo znanja ne postiæe se politiËkom
potencijali, graeni na znanju i obrazovanju. Hrvatska retorikom, nego konkretnim djelovanjem i javnim
veÊ dugo ne koristi te potencijale gdje ih ima, i ne stvara konsenzusom, punom suradnjom dræavne i lokalne
nove potencijale gdje ih nema. Za prvo je kriva politika uprave s roditeljima, uËenicima, nastavnicima i
stranke koja odbacuje kompetentne i sposobne poslodavcima.
struËnjake jer su oni kritiËni prema postojeÊem stanju, Vrednovanje obrazovnih promjena i njihovih uËinaka
a za drugo je kriva postojeÊa Vlada koja nedovoljno ili povjerit Êemo struËnjacima i struËnim ustanovama.
pogreπno potiËe razvitak obrazovanja, koriπtenje znanja Donijet Êemo pedagoπke i visokoobrazovne standarde,
i znanstvenih potencijala. Zbog restriktivne politike organizirat Êemo mreæu obrazovnih programa (a ne
sadaπnje Vlade prema πkolstvu i obrazovanju, prema πkola). Uvest Êemo programiranje ishoda uËenja te
ulaganju u znanje i znanost, Hrvatska zaostaje za poπtovati autonomiju i kreativnost nastavnika. Stimulirat
razvitkom suvremene Europe i svijeta. Êemo osuvremenjivanje nastave koju treba graditi na
Znanje i vjeπtine najbolja su sredstva za osobni i druπtveni znanstvenim spoznajama (seksualni i rodni odgoj, etika,
prosperitet. Da bi Hrvatska postala prosperitetna zemlja obrazovanje za zaπtitu okoliπa, odgoj i obrazovanje za
zadovoljnih ljudi, potrebno je stalno podizati razinu aktivno demokratsko graanstvo, poduzetniπtvo i dr.).
obrazovanosti stanovniπtva, a obrazovanje usmjeriti Uspjeπni obrazovni sustavi poËivaju na dobro
prema druπtvu znanja i gospodarskom razvitku. Stoga osposobljenim i zadovoljnim nastavnicima. Profesorsko,
ulaganje u obrazovanje ne smatramo troπkom, nego uËiteljsko i odgajateljsko zanimanje mora opet postati
ulaganjem u vlastiti razvoj i bolju buduÊnost. druπtveno cijenjeno, a nastavnici adekvatno plaÊeni.
Obrazovanje Êemo usmjeriti prema najboljim europskim Sustavno Êemo ulagati u obrazovanje i cjeloæivotno
i svjetskim praksama, ali Êemo zadræati ono najbolje iz uËenje nastavnika, da bi se osposobili za prenoπenje
hrvatskog obrazovnog sustava. Najboljim studentima najnovijih znanstvenih spoznaja i da bi mogli struËno
osigurat Êemo pristup najkvalitetnijim svjetskim napredovati.
ustanovama, osnaæit Êemo meunarodnu suradnju kako Znatno Êemo poveÊati broj studenata i posebno poticati
bismo se πto izravnije ukljuËili u svjetsku znanstvenu efikasnost studiranja, πto skoriji i uspjeπan zavrπetak
zajednicu. studija te raznovrsne oblike cjeloæivotnog uËenja.
Promjene u obrazovanju provodit Êemo razvojnim Poreznim olakπicama stimulirat Êemo ulaganje u
obrazovnim fondom, kojim Êemo proraËunska sredstva obrazovanje i znanost. Gospodarskim subjektima za
za obrazovanje i znanost u Ëetverogodiπnjem mandatu troπkove πkolovanja njihovih uposlenika i znanstveno-
poveÊati za polovicu sadaπnjih. razvojnih istraæivanja, a pojedincima za troπkove
Snaæan proraËunski rast ulaganja u znanost i obrazovanje poslijediplomskih studija, uËenje stranih jezika, informatiËko
samo je poËetni, ali ne i jedini element razvitka ovog usavrπavanje, regulirano (akreditirano) cjeloæivotno uËenje.
Nova snaga 29

32. Sistematski Êemo investirati u gradnju vrtiÊa, πkola i procese. Samo visokokvalitetno strukovno obrazovanje
sveuËiliπta, u suvremenu opremu i nastavna pomagala, moæe pratiti potrebe gospodarstva. Samo dosljedno
u knjiænice. Radit Êemo na tome da svako dijete dobije provoeni standardi izvrsnosti u znanstvenoistraæivaËkome
mjesto u vrtiÊu, stvarat Êemo uvjete za ukidanje treÊe radu i obrazovanju omoguÊuju unaprjeivanje
πkolske smjene, brinut Êemo da svaki student ima svoje gospodarstva, njegovu inovativnost i konkurentnost.
“radno mjesto” u predavaonici, laboratoriju i seminaru. Zalaæemo se za obavezno obrazovanje do prvog zanimanja
Samo temeljito restrukturirano i kvalitetno obrazovanje ili do mature. Redovito obrazovanje u naπem Êe mandatu
te cjeloæivotno uËenje dostupno svima, a ne samo biti besplatno.
bogatima - od predπkolskog uzrasta do poslijediplomskog Bolje obrazovanje temelj je bolje buduÊnosti pojedinaca
usavrπavanja - omoguÊuju druπtveni razvitak. Samo ljudi i zajednice. Stoga socijaldemokracija obrazovanju
obrazovani prema najviπim obrazovnim standardima posveÊuje posebnu politiËku, financijsku i organizacijsku
omoguÊit Êe nam ravnomjerno ukljuËivanje u globalne paænju.
30 IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I OBRAZOVNA POLITIKA

33. Nova snaga 31

35. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
PRAVOSU–E I DRÆAVNA UPRAVA
Pravosue - zaπtita sigurnosti
i prosperiteta

37. PRAVOSU–E I DRÆAVNA UPRAVA
Pravosue - zaπtita sigurnosti i prosperiteta
Hrvatsko pravosue ne ispunjava funkciju brzog, radnika, pravda je prespora i preskupa. SDP Êe proπiriti
zakonitog i praviËnog rjeπavanja sporova meu pravo na besplatnu pravnu pomoÊ siromaπnima.
graanima i pravnim osobama te zadaÊu progona i Pravda mora biti brza. Suenje u razumnom roku ustavno
kaænjavanja kriminaliteta. Neefikasnost pravosua, koja je pravo graana. SDP Êe osigurati kadrovske, zakonske
kod graana izaziva osjeÊaj nemoÊi, straha i nepovjerenja, i tehniËke uvjete da graani viπe ne Ëekaju desetljeÊe i
odluËno utjeËe na njihova prava i slobode, kao i na viπe na sudske odluke. Presude koje se odnose na
razvoj gospodarstva. Hrvatski pravosudni sustav je posebno ugroæene kategorije graana, ukljuËivπi djecu,
glomazan i nefunkcionalan. Danas je Hrvatska zemlja s donosit Êe se u primjerenom roku.
ponajviπe sudova i sudaca u Europi, ali i zemlja s Graani moraju imati povjerenje u pravosue, a sada
ponajviπe nerijeπenih predmeta. Mnogi od oko milijun ga nemaju. SumnjiËe ga za nerad, korupciju i nestruËnost.
i pol nerijeπenih predmeta stariji su od deset, dvadeset Ali, taj dojam nameÊe relativno mali broj nesolidnih
pa i trideset godina. sudaca. Transparentnost, brzina postupanja, moralni i
Pravosue treba temeljitu reformu koju Êe nova SDP- struËni autoritet sudaca, trebaju biti temeljom povjerenja
ova Vlada provesti bez kompromisa. SDP Êe uËiniti sve u pravosue i njegove uspjeπnosti. Suci zasluæuju naπe
da neovisno, struËno i odgovorno pravosue bude pravi povjerenje, a moraju ga opravdati savjesnim i poπtenim
zaπtitnik prava, sloboda i sigurnosti graana. radom.
Racionalizirat Êemo mreæu sudova, uËiniti ih efikasnijim, Sucima treba osigurati uvjete za rad. Promjenom
a specijalizacijom sudova (radni sporovi, financijski procesnih propisa treba ih rasteretiti od svih tehniËkih
sporovi, obiteljsko pravo i dr.) podiÊi struËnu razinu poslova i dati im da sude. Osigurat Êemo uvjete i
sudaËkih odluka. organizaciju rada, tehniËku opremu, primanja i sve drugo
Samo najmoralniji i najstruËniji mogu biti suci. StranaËka πto je neophodno za neovisnost i struËnost sudaca.
politika vladajuÊih sredinom devedesetih kadrovski je Sucima Êe se omoguÊiti i edukacija, posebno u granama
devastirala pravosue. Umjesto iskusnog i kvalitetnog prava za koje su se specijalizirali. ©toviπe, edukacija Êe
sudaËkog i dræavnoodvjetniËkog kadra, doπli su i mnogi biti uvjet obavljanja sudaËke duænosti. Udruga sudaca
neiskusni; bilo je i nestruËnih pa i onih za koje je izraæena i suci sami trebaju biti partneri politici u reformi pravosua.
sumnja u korupciju. SDP Êe traæiti da jedino moralne i Nema reforme pravosua bez sudjelovanja samih sudaca.
visokostruËne osobe budu suci. Izbor i napredovanje Borba protiv korupcije nije samo borba za sigurnost
sudaca temeljit Êe se iskljuËivo na rezultatima rada. graana, nego je to i borba za opÊi prosperitet, za
Insistirat Êemo na jasnim kriterijima odgovornosti i vrednovanje rada i zalaganja. To je borba protiv
napredovanja. meπetarenja i pljaËke tueg rada koje obeshrabruju
Pravda mora biti dostupna graanima. Pravda mora biti poπten rad i stvaralaπtvo, a obezvrjeuju javno dobro.
dostupna svakome, neovisno o njegovom imovinskom SDP-ova politika prema korupciji je samo jedna - politika
stanju. Posebno u brojnim sluËajevima krπenja prava nulte tolerancije. Za svaki, pa i najblaæi oblik korupcije
Nova snaga 35

38. nuæno je snositi zakonske posljedice, a u politici to znaËi mandatu nove Vlade prijeÊi dugi put od vladanja i
i neËastan odlazak s politiËke scene. upravljanja do sluæenja graanima.
ZahvaljujuÊi pretvorbi i privatizaciji prema nemoralnim Reformirana i moderna dræavna uprava morat Êe biti
zakonima iz devedesetih, gotovo treÊina hrvatskih tvrtki sposobna obaviti tri vaæna zadatka: ravnopravno
otiπla je u steËaj, a tisuÊe su radnika ostale bez posla. sudjelovati u administrativnom djelovanju u okviru institucija
SDP-ova je vlast donijela Zakon o reviziji pretvorbe i Europske Unije, istodobno pokazati osnaæenu sposobnost
privatizacije. Temeljem tog zakona utvrene su predlaganja i provedbe zakonodavnih rjeπenja i upravnih
nepravilnosti u 95% sluËajeva pretvorbe i privatizacije. postupaka na nacionalnoj razini te napokon zakonito,
SDP se trajno zalaæe za primjenu najstroæih mjera kojima otvoreno i pravovremeno komunicirati s korisnicima
trebaju biti kaænjeni profiteri i kriminalci - taj krimen ne administrativnih usluga.
smije zastarjeti. Novi model javne uprave korespondirat Êe s osnovama
Mito i organizirani kriminal moraju biti prokazani. SDP programa nove Vlade i biti u funkciji njegove provedbe.
Êe stvoriti uvjete da se oni iskorijene radom efikasne Stoga Êe nova struktura i karakter dræavne uprave biti
policije i pravosua. Znamo da Êemo u toj borbi imati odreeni i sadræajem meusobno povezanih procesa:
podrπku graana, ali i samih institucija i sustava u kojima - decentralizacije tj. prepuπtanja velikog dijela dræavnih
djeluju pojedinci koji ih kompromitiraju. Naπa je podrπka ovlasti i financijskih sredstava lokalnim i regionalnim
u golemoj veÊini poπtenih sudaca, lijeËnika, policajaca, samoupravama;
dræavnih sluæbenika i drugih kojima je stalo do sigurne - dekoncentracije javnih ovlasti, tj. prenoπenja javnih
i poπtene zemlje, kojima je stalo do vlastitog ugleda, ovlasti s ministarstava na agencije, javne sluæbe i tijela
ugleda struke i sluæbe koju sramote neËasni pojedinci. regionalne i lokalne samouprave s ciljem pribliæavanja
javnih usluga graanima koji ih koriste;
Javna uprava u sluæbi razvitka - europeizacije dijela dræavnih ovlasti radi zajedniËkog
Provedba svih æeljenih promjena sadræanih u izbornome ostvarivanja prenesenog dijela ovlasti s drugim javnim
programu SDP-a u najveÊoj mjeri ovisit Êe od uËinkovitosti institucijama na razini Europske Unije;
dræavne uprave te njenih sluæbenika i duænosnika. Danaπnji - delegiranja i privatizacije pojedinih javnih sluæbi u cilju
naËin funkcioniranja hrvatske javne uprave pokazuje veÊe uËinkovitosti i boljeg financiranja.
tromost i birokratiziranost. Ona je skupa, opsegom velika, Pri tome Êe se uvijek voditi raËuna o primjeni naËela
a graani u nju nemaju povjerenja. supsidijarnosti, tj. da se svi poslovi javne uprave obavljaju
Graani stoga æele promjene ponaπanja i djelovanja na onoj razini funkcionalno-organizacijskog ustroja na
dræavnih sluæbenika i institucija kojima Êe se osposobiti kojoj mogu dati najbolje rezultate. SDP Êe postaviti javnu
uËinkovitiji upravni sustav. Temeljni cilj tih promjena je upravu tako da ona bude struËna, efikasna i racionalno
stvaranje manje, struËnije, uËinkovitije, u cjelini jeftinije, organizirana, a to podrazumijeva i kontinuirano obrazovanje
ali bolje plaÊene javne uprave koja Êe biti sposobna u i struËno usavrπavanje djelatnika javne uprave.
36 IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I PRAVOSU–E I DRÆAVNA UPRAVA

39. Za realizaciju navedenih ciljeva i zadataka bit Êe potrebno postupke, uvesti stimulativan sustav nagraivanja
podiÊi struËnu i obrazovnu razinu dræavnih sluæbenika, dræavnih sluæbenika, ojaËati vanjski i unutarnji inspekcijski
kvalitetu i meusobnu usklaenost zakonodavstva, nadzor rada upravnih tijela te omoguÊiti otvorenost za
srediti javne evidencije, pojednostavniti upravne sugestije i utjecaj civilnog druπtva.
Nova snaga 37

41. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
HRVATSKA U ME–UNARODNIM
ODNOSIMA
Vanjska politika

43. HRVATSKA U ME–UNARODNIM ODNOSIMA
Vanjska politika
Aktivna i uspjeπna vanjska politika sastavni je dio zaπtite nacionalnih interesa, a takva strategija mora biti
sigurnosti dræave, oËuvanja njenog nacionalnog identiteta plod rasprave πire i struËne javnosti i hrvatskog
i sigurnosti njenih graana. Aktivna politika ne znaËi uÊi parlamenta te mora sadræavati kljuËne odrednice vanjske
u Europu i tu stati kao posljednji, iza zakljuËanih europskih politike i konkretne mjere za poboljπanje uËinkovitosti
vrata. Svatko moæe u neËemu biti prvi. I Hrvatska mora dræavnog aparata, posebice hrvatske diplomacije.
biti prva u onome u Ëemu moæe, da bi bila znaËajna i Kvalitetno i vjerodostojno pozicioniranje Hrvatske u
respektirana, da bi bila europska. Ona to moæe biti po meunarodnim odnosima mora proizlaziti iz cjelovitog
aktivnoj politiËkoj ulozi u svom okruæenju u regiji, po shvaÊanja i osmiπljenog djelovanja u cilju unaprjeivanja
svom istodobno srednjeeuropskom i mediteranskom njenog meunarodnog poloæaja.
karakteru, po svom povijesnom nasljeu na razmeu Za takvu vanjsku politiku potrebno je osposobiti dræavne
razliËitih kultura koje poznaje, a napose po svojim sluæbe i diplomaciju, posebno osigurati moguÊnost da
vrijednostima, povijesnoj baπtini i ljudskim potencijalima. se mladi ljudi πkoluju i osposobljavaju na vanjskim i
Hrvatska je ostvarila svoju dræavnu samostalnost u domaÊim sveuËiliπtima i specijaliziranim ustanovama za
okvirima globalne pobjede demokracije, ali i vlastitim preuzimanje voenja dræavnih poslova u meunarodnim
demokratskim pokretom i plebiscitom njenih graana. odnosima. U tome Hrvatska zaostaje, i to æelimo bitno
Hrvatska je istodobno sama morala braniti i demokraciju promijeniti.
i vlastitu dræavnu samostalnost - i obranila ju je u Mi jesmo za Ëlanstvo u svim relevantnim integracijama
Domovinskom ratu. Danas Hrvatska ima snage, ljude i Europe i svijeta, ali nismo za Ëlanstvo u bilo kojoj
institucije koje tada nije imala. organizaciji i integraciji koja bi od nas traæila odricanje
JaËanje vanjskog demokratskog ugleda zemlje od prava odluËivanja o vlastitim nacionalnim interesima.
izgradnjom demokracije u njoj samoj, povezivanje vlastitih Mi smo za takvo Ëlanstvo koje omoguÊuje ravnopravno
i drugih demokratskih snaga te mirotvorna uloga u regiji, sudjelovanje u odluËivanju o svim interesima te aktivno
unaprjeivanje gospodarskih, kulturnih i drugih odnosa formuliranje i ostvarivanje vlastitih interesa. To nije
sa susjednim i drugim zemljama, to su temelji na kojima moguÊe postiÊi ni kulturnom, ni gospodarskom, niti
se danas gradi samostalnost i sigurnost. Samostalnost obrambenom izolacijom, nego prihvaÊanjem integracije
danas znaËi sposobnost za ukljuËenost, a ne izolaciju. i odgovornosti suodluËivanja u donoπenju odluka u
Hrvatska vanjskopolitiËka orijentacija ne smije biti meunarodnim tijelima i savezima, ukljuËujuÊi i
jednostrana, naπ geopolitiËki poloæaj omoguÊuje obrambene.
viπestruka partnerstva - mediteranska, podunavska,
balkanska, srednjeeuropska. Hrvatska u svojem Nacionalna sigurnost
okruæenju ne treba biti ni lider niti regionalna supersila, Æivjeti i napredovati u suvremenom svijetu sve je sloæenije
nego partner i dobar susjed. i riziËnije. Konkurentnost dalekih gospodarstava postaje
Hrvatska dosad nije imala vanjskopolitiËku strategiju domaÊa Ëinjenica, krize i sukobi na drugim kontinentima
Nova snaga 41

44. imaju gotovo istovremeno lokalne posljedice. vanjske politike. U kompleksnim sigurnosnim uvjetima
Globalizacija, osim povezanosti i novih moguÊnosti, Oruæane snage moraju biti osposobljene i opremljene
donosi i nove prijetnje nacionalnoj sigurnosti: terorizam, za odgovor vojnim i nevojnim prijetnjama. Æelimo podiÊi
πirenje oruæja za masovno uniπtavanje, organizirani tehnoloπku opremljenost Hrvatske vojske na mnogo
meunarodni kriminal, izbjegliËko-prognaniËke krize, viπu razinu od sadaπnje te ubrzati proces njene
epidemije bolesti, itd. Izvori prijetnji nacionalnoj sigurnosti profesionalizacije.
mogu doÊi i iz neposrednog regionalnog okruæenja, kao Vanjska politika i nacionalna sigurnost u suvremenim
i biti proizvod nedjelovanja i nesposobnosti dræavnih uvjetima ne mogu se promatrati izdvojeno i odvojeno
institucija, riziËnih tehnologija i prirodnih katastrofa. od unutarnjeg demokratskog stanja, kvalitete institucija
Takve vrste prijetnji nacionalnoj sigurnosti zahtijevaju politiËkog sustava, gospodarskih moguÊnosti, politiËke
meunarodno savezniπtvo i partnerstvo. Zbog toga se kulture graana, itd. Dræavni suverenitet, teritorijalni
SDP zalaæe za Ëlanstvo Hrvatske i u Europskoj Uniji, i integritet, zaπtita graana i njihova vlasniπtva, vitalni su
u NATO-savezu. nacionalni interesi koje, osim oruæjem, treba braniti i
Novi ciljevi i zadaci NATO-a sukladni su nacionalnim ljudskim pravima, demokratskim slobodama, zdravljem
interesima Hrvatske. »lanstvo u NATO-u ne ograniËava i obrazovanjem graana, svime onime πto donose SDP-
hrvatski suverenitet niti je prisiljava na odluke i akcije ove politike za razvoj Hrvatske.
suprotne nacionalnim interesima. Ali, sva vanjskopolitiËka
pitanja koja se na bilo koji naËin dotiËu hrvatske Europa u Hrvatskoj - Hrvatska u Europi
suverenosti, njenog ulaska u politiËke i obrambene SDP-u nije svejedno kakva Êe Hrvatska uÊi u Europu:
saveze u kojima se prihvaÊaju dræavne obaveze, moraju proces ulaska u Ëlanstvo Unije vaæan je koliko i samo
biti predmet javnog odluËivanja svih graana. SDP jest Ëlanstvo, a mjerilo uspjeha nije brzina nego kvalitet.
za ulazak Hrvatske u EU i NATO, ali je SDP ponajprije Promjene koje graani æele provest Êemo radi boljeg
za referendum kojim Êe svi graani sudjelovati u æivota u Hrvatskoj Ëemu i sluæi Ëlanstvo Hrvatske u
odgovornosti donoπenja tih odluka. Europskoj Uniji.
Jedan od uvjeta ostvarivanja nacionalne sigurnosti jest SDP-u nije svejedno kakva Êe Europa uÊi u Hrvatsku.
u demokratskom parlamentarnom nadzoru sustava Postoje dvije Europe - Europa neobuzdanog kapitala i
obrane, sigurnosti i sigurnosnih sluæbi kako bi one trajno Europa druπtvene solidarnosti. SDP Êe braniti nacionalne
ostale u sluæbi zemlje i njenih graana, nasuprot moguÊih interese novoga doba - interese oËuvanja nacionalnog
zloupotreba, osobnih i stranaËkih interesa, πto je u bliskoj identiteta, druπtvene solidarnosti, odgovornosti i opÊega
proπlosti isuviπe dolazilo do izraæaja, a Ëega smo svjedoci dobra, ne dopuπtajuÊi da træiπno gospodarstvo postane
i danas. træiπnim druπtvom koje pogoduje samo bogatima.
Obrambeni sustav i Oruæane snage u neposrednoj su Bit Êemo ËvrπÊi u pregovorima, odluËniji u reformama,
funkciji osiguranja nacionalne sigurnosti i sigurnosne uvjerljiviji u komunikaciji; u pregovorima, naπ je cilj
42 IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007. I HRVATSKA U ME–UNARODNIM ODNOSIMA

45. prvenstveno zadovoljiti interese hrvatskih graana. pripremljena, ako æele socijalno osjetljivu i poπtenu
Promjene, pregovori i komunikacija o Europi s graanima Hrvatsku u istoj takvoj Europi, ako æele osobno sudjelovati
Hrvatske moraju teÊi zajedno. u velikom poslu izgraivanja europske Hrvatske, onda
Mi smo za Hrvatsku koja je partner, a ne podanik: SDP za njih nema dileme - sve to im moæe osigurati samo
Êe osigurati ravnopravan i razmjeran utjecaj Hrvatske u socijaldemokracija, ona u Hrvatskoj i ona u Europi. SDP
institucijama Unije. Hrvatska Êe u Europskoj Uniji oËuvati svoj odnos prema Europi gradi na tradicijama
svoj suverenitet, identitet, tradiciju, kulturu i jezik. Ako socijaldemokracije koje su ugraene i u temeljne
graani æele da Hrvatska ue u Ëlanstvo EU potpuno vrijednosti Europske Unije.
Nova snaga 43

47. IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
LJUDSKA PRAVA I
SOCIJALDEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI
Socijalna i demokratska prava su
politiËki temelj ljudskim pravima

49. LJUDSKA PRAVA I SOCIJALDEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI
Socijalna i demokratska prava su politiËki temelj ljudskim pravima
Ljudska prava, emancipacija Ëovjeka, uspon njegovih - u najveÊoj mjeri - i kao vlastiti politiËki nazor.
osobnih a preËesto zatomljenih moralnih osjeÊaja do SDP se trajno zalagao za ravnopravan, ne samo na
opÊevaæeÊih naËela i vrijednosti javnog æivota, to je cilj zakonu utemeljen, nego i vrijednosno te druπtveno
na kojem se zasniva socijaldemokracija. SDP kao unaprijeen poloæaj æena. Uvoenje kvota ravnomjernije
socijaldemokratska stranka tom vrijednosnom naËelu zastupljenosti spolova u politiËkom odluËivanju samo
podreuje svoje politiËko djelovanje. SDP se razlikuje je jedan od vlastitih politiËkih standarda kojim je SDP
od svih drugih politiËkih stranaka u Hrvatskoj po tome unaprjeivao i javne politiËke standarde druπtvene uloge
πto se za SDP u konkretnom politiËkom djelovanju æena. SDP se zalaæe ne samo za poπtivanje postignutih
ljudska prava ostvaruju jedinstveno, i kao socijalna i kao zakonskih normi, nego i za uvoenje novih normi,
demokratska prava Ëovjeka. standarda i druπtvenih institucija koje osiguravaju stvarnu
Nema demokracije bez socijalne pravde, niti socijalne emancipaciju æene u obitelji - u kojoj je joπ uvijek Ëesto
pravde bez demokracije. Za SDP stoga politika nije potisnuta - zatim u odgoju djece - kojim je preËesto
samo borba za pojedine i posebne druπtvene interese jednostrano zaduæena - te napose na poslu i u javnom
velikih socijalnih skupina, nego je politika i poziv na æivotu, za koji je joπ uvijek sputana bilo na nju prevaljenim
ostvarivanje i zaπtitu vrijednosti i onih manjih druπtvenih kuÊnim odgovornostima, bilo konzervativnim nazorima
skupina te vrijednosti svakog pojedinca. Zato za SDP okoline.
ostvarivanje ljudskih prava nije samo opÊe i svakom Prava manjina za SDP nisu izborno pitanje, pitanje
lako prihvatljivo naËelo koje se u praksi lako i zaboravlja, politiËkih kalkulacija i stranaËkih aranæmana, nego je to
nego je to konkretan poziv na ostvarivanje konkretnih naËelno i konkretno pitanje njihove zaπtite, zaπtite
ljudskih prava, konkretnih druπtvenih skupina i razliËitosti kao zaπtite svake manjinske i opÊe nacionalne
pojedinaca. slobode i prosperiteta. Nema slobodne nacije u kojoj
SDP Êe se posebno zaloæiti za poπtivanje prava onih se slobodno ne osjeÊaju i pripadnici druge nacije.
socijalnih skupina koje su po svom spolnom/rodnom, Pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj dobro znaju
dobnom, rasnom, nacionalnom i svakom drugom koja im je stranka bila i ostala privræena kada su njihova
neravnopravnom socijalnom poloæaju izloæenije pritiscima prava bila dovoena u pitanje. Oni Êe znati s kojom
veÊine, predrasudama, diskriminaciji ili zanemarivanju. strankom valja raËunati kada politiËka raËunica ne
Mladi su danas uvelike marginalizirana socijalna skupina. ukljuËuje samo politiËke konjunkture pojedinaca. Pitanje
Poloæaj mladih, njihov razvitak u sadaπnjosti shvaÊamo politiËkog predstavniπtva nacionalnih manjina u Hrvatskoj
kao uvjet opÊeg prosperiteta, sigurnosti i buduÊnosti je rijeπeno na europskim standardima, ali pitanja zaπtite
cijelog druπtva. Mladi su cilj i poseban program djelovanja njihovog identiteta, izgradnje njihovih kulturnih,
SDP-a kao stranke u Ëijim tijelima odluËivanja i sami obrazovnih i drugih nacionalnih institucija, njihova poloæaj
sudjeluju, kao stranke koju oni prepoznaju kao vlastiti u konkretnim uvjetima æivota, moraju biti brigom i
politiËki izbor, u okviru socijaldemokracije koju prepoznaju interesom cijelog druπtva.
Nova snaga 47

50. e je vrijednosti SDP uvijek pronosio; zadobivanjem
T odgovornosti vlasti SDP Êe ih moÊi pronositi i
ostvarivati.
Socijaldemokracija je kljuËno usmjerenje golemog dijela
Europe. Uz sve vrijednosti koje SDP dijeli s europskom
socijaldemokracijom, SDP je posebno ponosan na
hrvatske nacionalne i vlastite stranaËke antifaπistiËke
korijene. Ravnopravni smo onima koji su u antifaπistiËkoj
borbi u Drugom svjetskom ratu prinijeli najveÊe ærtve.
Ponosni smo πto smo u Domovinskom ratu joπ jednom
potvrdili da je borba za nacionalnu nezavisnost i borba
za demokraciju jedna te ista borba i πto danas na tim
temeljima gradimo svoju europsku i vlastitu buduÊnost.
Hrvatska moæe biti jaka, socijalno i demokratski stabilna,
gospodarski i razvojno perspektivna. Hrvatska treba s
ramena i tijela stresti pauËinu u koju ju je zaplela interesna
kratkovidnost, socijalna bezobzirnost i razvojna
nesposobnost vlasti. Ta je vlast odgovorna za svoju
neodgovornost. Njoj na izborima treba reÊi: ne i dosta!
SDP je veÊ jednom, od 2000. do 2003. godine, stabilizirao
gospodarske i pokrenuo razvojne procese, razvio je
demokratske standarde i europske integracije. Ako je i
grijeπio, bio je optuæen za ono πto nije uËinio, ali su to
poslije njega uËinili oni koji su ga optuæivali. Oni koji su
obeÊavali pokrenuti Hrvatsku, zaustavili su je nakon πto
je bila pokrenuta. SDP moæe i mora nastaviti s razvitkom
Hrvatske. On moæe okupiti sposobne ljude kao nositelje
odgovornosti vlasti, ti ljudi mogu stati pred lice javnosti,
oni mogu dobiti povjerenje za koje Êe biti spremni
odgovarati.
To je nova snaga za Hrvatsku, za njenu sigurnost,
solidarnost i prosperitet!
IZBORNI PROGRAM SDP-a 2007.
48