1. Aktualno prijepodne: pitanja SDP-ovih zastupnika Marija Lugarić postavila je pitanje ministrici Matković: Gospođo Matković meni osobno nije poznato što vi baš kao ministrica bez portfelja radite, ali možda mi možete odgovoriti na slijedeće pitanje. Naime, u Hrvatskim autocestama je, po pisanju medija, bez natječaja zaposleno više osoba koje su vam zasigurno poznate. Radi se o Željku Krapljanu za kojeg građani mjesečno izdvajaju 25 tisuća kuna, Stjepanu Klariću s bruto plaćom od 27 tisuća kuna, Matiji Jurišiću sa 16 tisuća 500 kuna, Ivi Vukoviću i Stanku Batursu po 14 tisuća kuna. Zajedničko svim tim osobama je da su u Hrvatske autoceste dovedeni iz mirovine, odnosno da su bili kadrovi HDZ-a, saborski zastupnici, vojni ili policijski dužnosnici ili su imali neke veze i poznanstva u HDZ-u. Gospođo Matković, možete li hrvatskoj javnosti i nama zastupnicima objasniti kako su i zbog čega ove navedene osobe dovedene u Hrvatske autoceste? Uz čije odobrenje i prema čijem nalogu, te zašto zapravo njih građani plaćaju? U odgovoru je Marija Lugarić ustvrdila: Nisam zadovoljna odgovorom na vaše pitanje, jer mi odgovor na pitanje niste dali, a vaša funkcija i ranije kao i u prethodnoj Vladi i ovoj, upravo se u javnosti povezivala sa svim ovim mjestima. Ja vas molim da mi dopunsko i pisanim odgovorom odgovorite zapravo koliko ljudi je iz mirovine uposleno u državnoj službi? Kad se već bavite koordinacijom nadam se da ćete uspješno iskoordinirati i odgovor na to pitanje. A vezano uz ovo što ste sve izgovorili, a što vas zapravo uopće nisam niti pitala, ako je točno da to sve radite i da zapravo nitko drugi na tom poslu ne radi i da ste vi zaslužni za cjelokupno usklađivanje zakonodavstva, možda da predložite da zapravo ukinemo Ministarstvo vanjskih poslova jer uglavnom to radite vi i premijerka, po ovome što vi govorite, a kad smo spajali Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo europskih integracija argument je upravo i bio da se naprosto mora sve odvijati u jednoj kući, a vi ste sad opet dislocirani posebno u Vladi. Gordan Maras postavio je pitanje ministru Šukeru: Gospodine ministre prije nekoliko tjedana bili smo svjedoci jednog gotovo nevjerojatnog prizora. Vratili ste se iz Amerike i poručili slavodobitno hrvatskom građanstvu, zadužio sam Hrvatsku za dodatnih milijardu i pol američkih dolara. I rekli ste još mogao sam i više, mogao sam zadužiti i za tri milijarde. To ne bi možda bilo nenormalno u zemlji koja je bogata, koja ima gospodarski kapacitet te stvari podnijeti, ali sigurno nije dobro u zemlji koja već ima 41 milijardu eura inozemnog duga. Gospodine ministre, jeste li svjesni da je svaki građanin ove zemlje prosječno dužan 10 tisuća eura? Jeste li svjesni da ste pored toga vi još dodatno te građane zadužili za milijardu i pol američkih dolara? Jeste li svjesni, da svako dijete koje se rodi u Hrvatskoj ne može od ove Vlade očekivati jednake šanse, pravednu državu, besplatno školovanje, ali može očekivati i dobiva kao poklon od vaše Vlade 10 tisuća eura duga koje će tijekom svog životnog vijeka morati vratiti? Gospodine ministre, moje je pitanje vrlo jednostavno. Do kada mislite zaduživati hrvatski narod i do kada ćete se s time hvaliti? Maras je odgovorio Šukeru: Gospodine ministre, da je ovo što vi govorite istina, onda Hrvatskoj ne bi uporno padao kreditni rejting. Da je ovo što vi govorite istina, onda premija rizika na ulaganje u Sloveniji u odnosu na Hrvatsku ne bi bila 2,5 puta manja, da je ovo što vi govorite istina, hrvatski građani ne bi plaćali kamate sve više i više, umjesto kao u Europi sve manje i manje. Vi obmanjujete hrvatsku javnost i vodite hrvatsku u financijsku katastrofu. Mirela Holy je pitala premijerku: Već ste pet mjeseci na premijerskom mjestu. Odmah po dolasku krenuli ste u rezanje plaća, uvođenje novih poreza, harača, na povećanje PDV-a. Građani i građanke su itekako osjetili vaš dolazak na čelo Vlade, dodatno ste im ispraznili novčanike, dodatno ste ih osiromašili. U godinu dana životni standard pao je 15%, a pada i dalje. Nezaposlenost i dalje galopira tako da svakog mjeseca bez posla ostane novih 500 radnika. Najavljujete nova stezanja remena, tražite daljnja rezanja plaća ali o povećanju standarda niti riječi. Moje pitanje je imate li vi i vaša Vlada ijedno konkretno rješenje koje će zaustaviti urušavanje standarda, nezaposlenost i krizu, koja nas sve više steže? U odgovoru je Mirela Holy ustvrdila: Poštovana predsjednice Vlade, ja vam se zahvaljujem na ponudi da mi odgovorite pisanim putem. Ja bih vas molila da mi odgovorite pisanim putem. Ja na žalost nisam zadovoljna sa vašim odgovorom, zbog toga što ste vi tu izrekli jako puno riječi, a malo toga ste konkretno rekli. I zbog toga ja moram zaključiti da se Vlada češlja dok Hrvatska gori. Dok druge zemlje iz okruženja polako izlaze iz krize, Hrvatska se zahvaljujući vama i vašoj dezorijentiranosti zakopava sve dublje. Vidjet ćemo kako će izgledati znači proračun za 2010. godinu. Ja nisam pretjerano optimistična iz ovog vašeg odgovora. I zbog toga vas molim da poštedite hrvatske građane i građanke vaših lutanja i vaših propovijedi o čistoći i njezi ruku i umjesto češljanja imidža Vlade prepustite konačno upravljanje Hrvatskom nekome tko to doista zna i umije. Davor Bernardić pitao je ministra Šukera: 14 mjeseci u ovoj zemlji raste nelikvidnost, broj insolventnih pravnih osoba i obrtnika povećala se u godinu dana oko 35%. 104 tisuće ljudi je direktno ugroženo u ovom trenutku sa insolventnim tvrtkama, poduzećima. 104 tisuće ljudi u ovom trenutku upravo zbog toga može završiti na cesti. 19 milijardi je prešla nelikvidnost kod pravnih osoba, preko 4,5 milijarde kod obrtnika. To je preko 22 milijarde. Nepodmirene obveze prema državi iznose preko 9 milijardi. U kumulativu to je preko 33 milijarde kuna. U odnosu na bruto društveni proizvod, to je preko 10% društvenog proizvoda, koji je blokiran. Kako se Hrvatska može razvijati kada je 10% BDP-a blokirano? SDP je predložio 26 anti recesijskih mjera za spas hrvatskog gospodarstva, niste prihvatili ni jednu. Opozicija, među dvije mjere koje je predložila, predložila je da se kao i u EU država podmiri svoje obveze i svoja dugovanja i da ne naručuje dok nije podmirila stare obveze. Moje pitanje vama, budući da je taj trend 14 mjeseci u porastu, vi ste za tih 14 mjeseci ministar, glasi:
Zašto ne prihvaćate naše prijedloge, a nemate svoje?
U odgovoru je Bernardić ustvrdio: Ja sam od vas očekivao ovakav odgovor. Rekli ste da se poduzimaju mjere, rekli ste da se likvidnost povećala u državnim poduzećima. Jedino što statistika nije na vašoj strani. 14 mjeseci to pada. Hoćete reći da HNB griješi? Pa morate se dogovoriti oko podataka. Znači očito je da netko raspolaže s krivim podacima. Ili vi ili HNB. Pogledajte statistiku, kolike su nepodmirene obveze države? Između 180 i 360 dana. Ja bih volio da ste vi to vidjeli no niste, i ne može vam za sve biti kriva Račanova Vlada, to je argument koji vi koristite već šest godina, no nažalost to je argument koji 50 tisuća ljudi koji su ostali bez posla u prošloj godini u ovoj zemlji ne može prihvatiti i 51 tisuća ljudi koja će ostati bez posla u ovoj godini, 2010. po mišljenju Hrvatske udruge poslodavaca koja je i dobrih prognoza bila i ove prošle godine, a iz redova čijih će biti i vaš ministar gospodarstva. Dino Kozlevac pitao je ministra Šukera: Dok građani i većina gospodarstvenika plaćaju svaku lipu poreza koju im odredi država, i to svakim danom sve teže, mnogi se i zadužuju da bi ispunili svoje obveze, drugima se toleriraju milijardu kuna, čak milijarde kuna poreznom duga, među kojima spadaju i poduzeća gdje je država ili u suvlasništvu ili u većinskom vlasništvu. Gospodine ministre, možete li mi odgovoriti koliko u državnom proračunu na ime PDV-a i trošarina u sektoru proizvodnje alkoholnih pića npr. duguje
Dalmacija vino
? Pošto nije dobio nikakav suvisli odgovor, ustvrdio je: Gospodine ministre, nisam ni očekivao drugačiji odgovor. Međutim, ja se u daleko već povijest preko šest godina, ne bih vraćao, jer ona više definitivno ne može biti alibi za ono što se danas događa građanima Republike Hrvatske. Nepodmirenih obveza prema proračunu ima 10-ak milijardi, uveli smo porez koji vi ne želite čuti kako se zove. Međutim, građani upotrebljavaju termin koji ću ja reći harač. 3,5 milijarde kuna da bi prikupili od građana. A isto tako tvrtkama se poput
Dalmacija vina
tolerira neplaćanje trošarina i PDV-a i nota bene na uštrb ogromnog broja malih, srednjih i velikih proizvođača alkoholnih pića koji se bore na tržištu i koji se s damping niskim cijenama malte ne uništava, odnosno smanjuje njihova mogućnost kvalitetnog rada. Stoga ministre, molim vas da mi pismenim putem odgovorite, koji su to kriteriji kojima se u sektoru proizvodnje alkoholnih pića npr.
Dalmacija vinu
tolerira ili ih se oslobađa plaćanja trošarine i PDV-a, a npr.
Istra vinu
ili nekim drugim proizvođačima ne. Drugo pitanje je kada mislite uvesti reda u tom sektoru? Da li je to stvar samo htjenja ili znanja? Boris Šprem je pitao premijerku: Poštovana gospođo predsjednice Vlade prije dva mjeseca postavio sam vam pitanje koje se odnosi na sređivanje popisa birača, a koje je glasilo. Da li ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova rade na usklađivanju popisa birača sa evidencijama o prebivalištu? Odgovorili ste, da naravno, užurbano se radi na tome. Dva mjeseca kasnije, pitam vas. Što je Vlada poduzela kako bi Republika Hrvatska došla do popisa birača koji neće sadržavati oko 600 tisuća birača više, nego što ih stvarno može imati? U odgovoru je Šprem ustvrdio: Trakavica s popisom birača se nastavlja. U Hrvatskoj ima 4 milijuna 437 tisuća 460 stanovnika i ima 4 milijuna 478 tisuća 554 birača sa zadnjih parlamentarnih izbora. Imamo 41 094 više birača, nego stanovnika, što je nemoguće. Ali je kod nas moguće. Kako je došlo do toga? 1992. bilo je oko 3,5 milijuna birača, 1997. 4 milijuna što je razlog jer se pribrojila i dijaspora. 2000. 4 milijuna 250 tisuća, 2005. 4 milijuna 400 tisuća i 2007. skoro oko 4,5 milijuna. Znači, broj birača se u zadnjih 15 godina povećao za 903 522, razložnoga oko 400 tisuća, jer je pribrojen broj birača iz dijaspore. Nema obrazloženja za 500 tisuća kojih je više, a još više za onih 100 tisuća, jer je broj stanovnika prirodnim putem opao u tih 15 godina. Znači, 600 tisuća birača Republika Hrvatska ima više nego što ima stanovnika. A što je Vlada poduzela? Nažalost jako malo, a trebalo je osigurati donošenje zakona koji bi omogućio usklađenje u evidenciji prebivališta sa stvarnim stanjem na terenu. Jer da je to učinila, na popisu ne bi na primjer bilo oko 140 tisuća birača koji nemaju niti jednu važeću ispravu, niti oko 60 tisuća birača kojim je rok važenja identifikacijske isprave istekao. Evo, to je moj komentar na odgovor gospođe potpredsjednice Vlade – zaključio je Šprem. Romana Jerković pitala je premijerku: Obzirom da je u tijeku izrada proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao i plan aktivnosti Hrvatskih cesta ali i zbog značaja Riječke luke i pripadajuće joj cestovne infrastrukture za hrvatsko gospodarstvo moje pitanje je: Što je s izgradnjom ceste D403 koja je da vas podsjetim od strateškog značaja za razvoj Riječke luke? Čak bih se usudila reći da razvoja Riječke luke ni nema bez izgradnje ove ceste. Romana Jerković je odgovorila premijerki: Gospođo Kosor, drago mi je da se slažemo kako riječki prometni pravac jedan od strateških prometnih točaka u Republici Hrvatskoj koja bitno određuje hrvatsko, županijsko i riječko gospodarstvo. Međutim, nažalost to je jedino oko čega se slažemo. Naime, grad Rijeka je naglašavao potrebu da cesta o kojoj u ovom trenutku govorimo, dakle cesta D403, bude dio projekta Rijeka Gateway. I u tom slučaju bi ta cesta bila financirana iz kredita Svjetske banke. Međutim, to je nadležno ministarstvo svih ovih godina odbijalo iz političkih razloga. Mislim da Rijeka s pravom očekuje da će u općem interesu građana Hrvatske ceste konačno prestati razmišljati dnevnopolitički i prići realizaciji projekta spojne ceste D403, te u tom smislu tražim i vaš pisani odgovor. Ingrid Antičević-Marinović pitala je predsjednicu Vlade: Složit ćete se premijerko sa mnom da su luke strateški interes svake države pa tako i naše, a ne samo golf igrališta kao što je to kod nas. Već nekoliko godina javnost želi znati, tko je vlasnik Zadarske tvrtke
Luka
koja je dobila od države primarnu koncesiju? Odgovora u Hrvatskoj do sada nije bilo. Ali je zato slovenski dnevnik
Finance
objavio da je većinska vlasnica zastupnica Zadarske
Luke
slovenska umirovljenica, ista ona koja se pojavljivala i kod Termi
Čatež
, a čija firma nema niti jednog jedinog zaposlenog i koja je preuzela vlasništvo nad
Lukom
, također od zadarske tvrtke, koja nije kada je bila vlasnica
Luke
imala ni jednog jedinog zaposlenog. Slovenski čitatelji se na taj tekst izruguju i predlažu sada svojoj Vladi da otkupi vlasništvo od izvjesne Roze Mlakar umirovljenice i tako dobije izlaz na more usred Jadrana i bez ikakve arbitraže. Moje pitanje glasi, hoćete li se gospođo premijerko zainteresirati čijim kapitalom, kao i njegovim porijeklom je došlo do preuzimanja
Luke
u Hrvatskoj i kako je ona dospjela u slovenske ruke, odnosno tko je stvarni vlasnik Zadarske
Luke
? Antičević-Marinović je u odgovoru ustvrdila: Čudi me da ne razumijete jedan dio mog pitanja, jer se s gospodinom Pahorom tako lijepo razumijete. Međutim, pustimo poskočice i doskočice sa strane. Možda ste izrazili ipak spremnost da odgovorite na moje pitanje. Možda u tome da vam pomogne Ured za sprečavanje pranja novca. Vjerojatno ni vi ne znate gdje se on nalazi, jer se negdje sakrio i nitko živ ne zna ni gdje je ni kakva mu je funkcija. Ali jednako tako javnost želi to znati upravo zbog toga što je na vrlo čudan način došlo do preuzimanja te Luke. Kažete da je ona dioničko društvo. Da, to je točno. Ali more i pomorsko dobro ni koncesija nisu u dioničkom društvu, nego s su vlasništvo države. Itekako je važno kome država daje koncesiju i pod kojim uvjetima. Još napomena da se upravo u to vrijeme kada se dogodila prodaja, dogodile su se i dvije velike investicije. Spajanje Gaženice brzom cestom i isto tako ulaganje u infrastrukturu od nekoliko milijuna eura, a jednom od ranijih vlasnika odletio je auto u zrak upravo u vrijeme prodaje. A počinitelj do dana današnjega nije otkriven. Željko Jovanović postavio je pitanje ministru Kalmeti: Gospodine ministre, nedavno ste izjavili da jednostavno niste u stanju kontrolirati sve što se događa u Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Hrvatskoj željeznici, Jadroliniji, zračnim lukama i još dvadesetak tvrtki koje se nalaze u području vaše odgovornosti. Zbog toga vas pitam, da li mi možete reći koliko smo više kilometara autocesta u Hrvatskoj mogli izgraditi da ste uspjeli kontrolirati rad Uprave i Nadzornog odbora Hrvatskih autocesta, gdje su se u Uredu državnog tajnika namještali natječaji, skladno dodjeljivali poslovi na primjer Sklad gradnji po višestruko većoj cijeni od tržišne, zapošljavali ljudi koji su u skladu sa svojim prezimenom pocrnili od sunčanja umjesto da su bili na radnom mjestu. I da dalje ne nabrajam, jednostavno rečeno, oštećivao se državni proračun na vrlo skladne i konstruktivne načine. Gospodine ministre, da li se zbog toga osjećate odgovornim i da li mislite podnijeti ostavku? Željko Jovanović je odgovorio: Gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, očekivao sam da najprije opomenete gospodina ministra koji ni jednom riječju nije odgovorio na moje pitanje, nego je postavljao meni pitanje kao da se radi o aktualnom satu grada Rijeke gdje se postavljaju pitanja gradonačelniku grada Rijeke. A ni na jedno pitanje koje sam ja postavio on nije odgovorio. Dakle, moje pitanje je bilo, koliko smo više kilometara autoceste u Hrvatskoj mogli izgraditi da je gospodin Kalmeta kontrolirao rad Hrvatskih autocesta? U proteklom mandatu aktualne Vlade, gradnja jednog kilometra autoceste vrijednost je skočila sa 4 na 12 milijuna dolara, a da istovremeno vrijednost realna na tržištu je porasla 20%. Mogli smo izgraditi tri puta više kilometara autocesta nego što ste vi izgradili. A što se tiče grada Rijeke, cijenjeni gospodine ministre, s ponosom ću vam reći da je najtransparentniji grad u Hrvatskoj po ocjeni GONG-a grad Rijeka. Najtransparentniji grad u Hrvatskoj je Rijeka, a glavna brana protiv korupcije je odgovorna i transparentna vlast. Ako je po anketi GONG-a riječka vlast proglašena najotvorenijom, onda je i najmanje korumpirana. Nenad Stazić pitao je ministra Šukera: Ministre Šuker, vama ću postaviti pitanje i to zbog toga što građani skupo plaćaju danak vaše politike. Svaki dan pet obiteljskih domova odlazi na bubanj. To su svi oni koji su podigli bankovne kredite, a onda su izgubili posao, ili im je plaća smanjena zbog uvođenja harača i povećanja PDV-a, pa sada ne mogu vraćati rate tih kredita. Banke njihove domove prodaju na dražbi, oni završavaju na ulici kao beskućnici. Od trenutka dok ovo govorim, od ovoga trenutka, pa do kraja godine, znači u idući nešto više od 45 dana tako će se prodati 230 kuća i 54 stana. Sve je ovo vidljivo iz očevidnika nekretnina koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predlagali smo u ovom Saboru Zakon o prolongaciji otplate stambenih kredita u 2009. godini, za građane koji ostanu bez posla. Odbili ste ga. Time direktno snosite odgovornost zato što građani gube svoje domove i završavaju na ulici. Netko imalo odgovoran bi zbog spoznaje kakvo je zlo učinio tim ljudima izgubio i apetit i san. Moje pitanje glasi, kako spavate, ministre? Stazić je u odgovoru ustvrdio: Nije istina da se to u Hrvatskoj ne događa. Podaci koje sam iznio su navedeni u očevidniku nekretnina koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a sad vi tvrdite da u Hrvatskoj nema ni gospodarske komore ni njihova očevidnika. Kažete kriza je pogodila sve. Da, ali različito zemlje na tu krizu reagiraju. U europskim zemljama smanjuju porezno opterećenje. Vi namećete nove poreze. Nametnuli ste taj harač kojim gulite leđa običnih ljudi, kožu s leđa im gulite. Nećete uvesti porez na dionice, na prodaju dionica. Nećete uzeti porezni novac od onih koji imaju. Vi uzimate od željezničara, od učitelja, od radnika, od umirovljenika. To je vaš odgovor. Kažete hrvatska Vlada ima odgovor, pa da ima ga, ali to je vaš odgovor. Taj odgovor nažalost je jako loš odgovor za većinu u ovoj zemlji. Biljana Borzan postavila je pitanje ministru Milinoviću: Gospodine ministre, učinili ste sve što je bilo u vašoj moći da neplodnim parovima onemogućite da dobiju djecu. Oni koji nemaju novca da odu neki strani centar nažalost vrlo vjerojatno neće ni imati djecu. Vi ste ih dakle, osudili trajno da nikada ne osjete radost roditeljstva. Oni koji srećom imaju novaca i odlaze u strane centre šalju vam razglednice sa medicinski potpomognutim pozdravima. Konzultacije 50 eura, ultrazvuk 70 eura, supresija 56 eura, hormoni 300 eura, štoperica 34 eura, postupak 1100 eura, put 250, sveukupno ni manje ni više nego 1850 eura. Jedan par vam tako na razglednici piše,
Nažalost cijela nas je vojska ovdje zahvaljujući vama.
Moje pitanje je kada čitate sve te razglednice recite osjećate li barem malo stid pred ljudima koji su zbog vas morali otići u drugu zemlju samo zato što žele imati djecu? U odgovoru je ustvrdila: Prema vašem izlaganju, vi tvrdite da su ljudi ludi što idu tisuću 850 eura potrošiti u inozemstvo kada je naš zakon toliko idealan. Znate zašto te razglednice nisu potpisane? One nisu potpisane, zato što govore u ime mnogih parova koji su otišli u Sloveniju. Posve je svejedno je li to pisao Pero ili Jozo ili Anka. Radi se o ljudima koji su glasnogovornici onih koji moraju otići u Sloveniju. Vi kao ministar ste dužni osigurati, a dobro znate ove brojke koje ste naveli, to ćemo još vidjeti do kraja godine, odnosno kada prođe jedan period kako će to sve skupa ići. Dobro znate da ste tvrdoglavo donijeli zakon koji ne pomaže parovima, koji otežava koji je za žene vrlo neugodan. Zakon za koji će se u konačnici dokazati da je bio loš. Biserka Vranić postavila je pitanje premijerki: Moje pitanje upućeno je predsjednici Vlade, gospođi Jadranki Kosor. A odnosi se na problematiku koja je trenutno prisutna i u vezi koje je hrvatska javnost informirana, a to je tvrtka
Varteks
koja ovih dana namjerava polako otpuštati 2 200 radnika. Interesira me da li Vlada priprema kakav prijedlog, program ili nekakvu sanaciju kojom bi se spriječilo na slanje na Zavod za zapošljavanje više od tisuću žena, jer znamo da u tekstilnoj industriji uglavnom 90% radne snage su žene? Da li se tu nešto priprema? Da li je u planu kakova sanacija ili bilo kakva druga pomoć koja bi se tekstilnoj industriji koja je sada na koljenima? Ako je ova industrija
Varteks
u situaciji da zaista nema izbora, onda nemamo što pričati o drugim tekstilnim industrijama, kao što je pamučna industrija
Duga Resa
kao što je
Veti
u Žakanju i kao što me Međimurska trikotaža
Čakovec
. U odgovoru je rekla: Hvala lijepo na odgovoru. Apeliram na vas jer ste u nekoliko navrata napomenuli da ste posebno osjetljivi na problematiku i zapošljavanje žena, na njihov status u društvu, na ostala prava koja su ovime zaista ugrožena i zaista ja očekujem da u ime Vlade i svoje osobno ime se pobrinete da ovu industriju i pomognemo ili da pronađemo neko drugo rješenje za ove radnice koje su ostale bez posla. Daniel Mondekar postavio je pitanje premijerki: U ovoj godini, dakle godini krize, u kojoj se priča o velikim uštedama država će za administrativni aparat potrošiti oko 135 milijuna kuna više nego u 2008. godini. Dapače, čak i imamo više zaposlenih. Ministar zdravstva ima gotovo 300 službenika više, ministar Šuker oko 270, ministar Pankretić 160, a u razdoblju od srpnja 2008. Do danas kada nas je tresla najžešća kriza i kad su deseci tisuća ljudi izgubili poslove, Vlada je zaposlila gotovo 1 100 novih službenika. Prema procjeni Ministarstva uprave sada po ministarstvima radi gotovo 19 tisuća ljudi a danas će se raspravljati o tome da hrvatska Vlada dobije dva nova potpredsjednika, čime će Hrvatska imati ukupno pet potpredsjednika što nemaju neke puno veće i bogatije države u Europi. Moje pitanje, dakle konkretno pitanje je koliko to košta porezne obveznike Republike Hrvatske koji plaćaju ove sve silne namete koje ste još dodatno uveli i kako se to uklapa u program štednje. U odgovoru je Mondekar ustvrdio: Zamolio bih pisani odgovor ako je moguće oko troškova državne administracije, uključujući sada i što ćemo dobiti dva nova potpredsjednik. Što se tiče Europske unije, tu ćemo se još uskoro ponovo razgovarati. Na žalost mislim da će i vas neke stvari vrlo brzo neugodno iznenaditi. Pa očekujem da ćete onda i djelovati po tom pitanju, kad još neke stvari izađu na vidjelo, danas što se konkretno događa. Ali druga stvar, ja nisam govorio o tome da treba otpuštati. Dapače, obrnuto, zašto se još zapošljavalo u trenutku totalne krize? Nitko nije rekao u mom pitanju da treba otpustiti 50 tisuća, ali nije bilo svrhe zapošljavati 1 100 u trenutku kada desetci tisuća ljudi gubi posao. Inače, Europska unija, kada bi zbrojili koliko su vaši ministri, zastupnici svi po medijima i ovdje govorili o zapošljavanju zbog Europske unije, Hrvatska bi danas trebala po tome imati najefikasniju, najeuropskiju, najkvalitetniju državnu administraciju, bolju nego jedne Njemačke, ali mi to na žalost nemamo. Mi smo dapače pod krinkom Europske unije, paravanom Europskoj uniji imali čisto nepotističko zapošljavanje po kriteriju podobnosti. I to su problemi koji su nas jednim dijelom i doveli gdje jesmo danas.
