3. Primjer:
Slika 1.
Molekule otopljene tvari u otopini zbog svoje
kinetičke energije stalno se nasumično gibaju.
Rezultat tog gibanja je ravnomjerno raspoređivanje
molekula otopljene tvari unutar otopine.
4. Slika 2.
Kocka šedera sastoji se od mnoštva
pojedinih molekula šedera te se one i
unutar čvrste kocke gibaju.
5. Slika 3.
Slika 4.
Kada se kocka šedera ubaci u vodu,ona se počinje
otapati.
Pojedine molekule šedera gibaju se nasumično i stalno iz
područje gdje ih ima više u područje gdje ih je manje
6. Slika 5.
Ova vrsta gibanja kada se molekule kredu iz područje
više u područje niže koncentracije naziva se DIFUZIJA.
7. Slika 6.
Difuzija se nastavlja dok se sve molekule šedera
ne rasporede ravnomjerno unutar čaše.
8. Zaključujemo da:
1. Cijeli volumen tekudine iste je boje
2. Ukupan volumen tekudine ostao je isti
3. Promjene su se u tekudini dogodile
spontano,uz djelovanje svih čestica
9. Kada će se dogoditi difuzija?
kada se tvari stave u zajednički prostor,a da ih sami
namjerno ne izmiješamo
za čestice koje se gibaju kažemo da DIFUNDIRAJU
Kada završava difuzija?
kada se izjednači sastav (koncentracija) tvari u
otopini
10. U sva tri agregatna stanja moguda je difuzija:
-najbrža je u plinovima
-sporija u tekudinama
-najsporija u krutim tvarima
povedava se s porastom temperature (raste
kinetička energija čestica) i s povedanjem
dodirne površine tvari
11. Događa se i u:
STANICI (difuzija kisika u stanicu)
12. KIŠNOJ GLISTI
O2 diffuses in
Krvne žile
apsorbiraju
kisik i prenose
ga cijelim
tijelom
CO2
diffuses
out
15. Prijelaz molekula otapala je mogud u oba smjera,ali je
brži iz otopine niže koncentracije jer je manje pora na
membrani zauzeto česticama otopljene tvari.
16. Biološko značenje osmoze
1. Kapilarne membrane odjeljuju krv od
izvanstanične tekudine
2. Stanične membrane odjeljuju stanični sadržaj
od izvanstanične tekudine
3. Stvaranje mokrade u bubregu
17. Isprobaj!
stavi sirovo jaje u vodu i vidjeti deš kako se
jaje polako otapa
zbiva se osmoza tj. hranjive tvari prelaze iz
bjelanjka u vodu
18. Pojavu osmoze možemo protumačiti na više načina:
1.)-čestice otapala sitnije su od čestica otopljene tvari
-polupropusna membrana ima sitne pore da kroz nju
mogu prodi samo čestice otapala
-kada se kroz membranu odjele dvije otopine različitih
koncentracija,tada de čestice otapala iz rjeđe otopine
krenuti kroz membranu u drugu otopinu i na taj način
je razrijediti
-proces traje do izjednačavanja koncentracije obiju
otopina
-iz otopine vede koncentracije čestice otopljene tvari
kredu prema membrani,nastojedi kroza nju prodi u
rjeđu otopinu,ali to ne mogu zbog svoje veličine
19.
20. 2.) -otopina ima niži tlak pare od otapala
-gušda otopina ima niži tlak pare od razrijeđene otopine
-kada dvije otopine različitih koncentracija
odijelimo polupropusnom membranom,pojavit de
de se težnja da se razlika u tlaku pare smanji pa
de čestice otapala iz rjeđe otopine prelaziti u gušdu
21. 3.) –čestice otopljene tvari iz gušde otopine nastoje
prodi kroz membranu u rjeđu otopinu al me mogu
prodrijeti
-sudaraju se s membranom i uzrokuju tlak na njoj
-
22. -tlak što ga uzrokuju čestice otopljene tvari u
sudarima s membranom nazivamo
OSMOTSKI TLAK,jer ga je prouzročila osmoza
23. -čestice otopljene tvari u objema otopinama
kredu do membrane
-u gušdoj otopini ima ih više pa de na toj strani
membrane osmotski tlak biti viši,a u rjeđoj
otopini niži
-na polupropusnoj membrani javlja se razlika
osmotskih tlakova
-dok se osmotski tlakovi ne izjednače,čestice
otpala prelaze iz rjeđe otopine u gušdu
24. Van’t Hoff
Zaključio da je osmotski
tlak (π) u nekoj
razrijeđenoj otopini
jednak tlaku koji bi
postigle otopljene
čestice kada bi se
nalazile u plinovitom
stanju,pri nekoj
temperaturi u istom
volumenu
25. Opća plinska jednadžba:
Osmotski tlak:
π= c R T
-razmjeran temperaturi i
množinskoj koncentraciji
otopljene tvari
-omoguduje nam
izračunavanje molarne mase
nepoznate otopljene tvari
koncentracija otopljene tvari
