2. Ime Balkanskog poluostrva
Balkansko poluostrvo je menjalo više puta svoj
naziv, češce nego ma koja od evropskih
geografskih celina. Ova su imena pozajmljivana
bilo od civilizacija koje su se na njemu razvijale
ili od imena velikih carstava koja su se na njemu
smenjivala.Geograf A.Zeine daje poluostrvu
1808. godine ime Balkansko poluostrvo.
Sama reč Balkan na turskom znaci planina.
4. Položaj Balkanskog poluostrva
Balkansko poluostrvo se nalazi na jugo-istoku
Evrope.Ima izuzetno važan položaj jer se nalazi
na raskršću puteva između zapadne Evrope i
Bliskog Istoka, kao i na raskršću vodenih puteva
između Evrope i Afrike.
Ono se pruža između 36 05’ (rt Matapan) i 45
30’(grad Trst) severne širine i između 13 05’
(najzapadniji rt Istre) I 29 05’ (ušće Dunavskog
kraka Ikilije) istočne geografske dužine.
5. Veličina Balkanskog poluostrva
Balkansko poluostrvo sa
svim svojim ostrvima
zahvata prostor od 550
000 km2,a to je 6 % od
celokupne Evropske
površine.Među
poluostrvima u Evropi
ono po veličini stoji samo
iza Skandinavskog i
Pirinejskog.
6. Granice Balkanskog poluostrva
Balkansko poluostrvo graniči se:
Sa severa- linijom koja ide od ušća reke Soče pa
ovom rekom do ušća u nju reke Idrije, zatim rekom
Idrijom i njenom pritokom rekom Idrijicom do njenog
izvornog dela, odatle preko Ljubljanskog polja do
Ljubljane, a zatim rekom Savom do njenog ušća u Dunav
kod Beograda i dalje Dunavom do njegovog ušća u Crno
more.
Sa istoka I jugoistoka-Crnim,Mramornim I Belim ili
Egejskim morem.
Sa juga-Sredozemnim morem.
Sa zapada-Jonskim I Jadranskim morem.
7. Reljef Balkanskog poluostrva
Balkan se odlikuje
razdrobljenošću reljefa.
Poluostrvo presecaju veliki
planinski sistemi sa severa
prema jugu I jugo-istoku,
koji teže da se od Alpa,
preko Egejskih ostrva spoje
sa planinskim sistemom
Male Azije.To su Dinarsko-
Š arsko-Pindski ,
Karpatsko-Balkanski I
Rodopski sistemi , sa
planinskim visovima do
3000 m. Između planina
formirane su manje ili vece
široke ravnice od kojih je
najveća Panonska nizija u
slivu Dunava, Save, Drave,
Tise I Morave. Ostale nizije
cine 29 procenata površine
Balkanskog poluostrva
8. Klima Balkanskog poluostrva
Balkansko poluostrvo se nalazi između oblasti kontinentalne
klime centralne Evrope, oblasti stepske klime na istoku i oblasti
mediteranske klime na jugu i zapadu.Ovi klimatski tipovi
produžuju se iz susednih oblasti na Balkansko
poluostrvo.Njihovo rasprostranjenje je manje određeno
geografskom širinom, vise morfološkim osobinama koje pomazu
ili sprečavaju rasprostranjenje klimatskih faktora.Pored toga
veliki planinski masivi, naročito zapadni, odlikuju se nekolikim
klimatskim osobinama, koje podsećaju na Alpe.Najzastupljenije
klime su kontinentalna, mediteranska, planinska, umereno
kontinentalna i župska.
9. Hidrografija Balkanskog poluostrva
Balkansko poluostrvo odlikuju
razuđene obale, mnoge reke,
jezera, ravnice, doline I prevoji
koji su pružali dobre uslove za
rano naseljavanje ovih
prostora.Rečna mreža Balkana
je izuzetno razvijena, a
najveće reke su:Dunav, Sava,
Južna I Zapadna Morava, koje
grade Veliku Moravu, Drim,
Ibar, Timok, Neretva, Bojana,
Vardar, Bistrica, Struma,
Marica, Iskar, Tundža, Jantra,
Pinej itd.Ima i dosta jezera, a
na mestima gde izviru
termomineralne vode,
napravljene su banje.
10. Politička podela Balkanskog
poluostrva
Slovenija 27% Na Balkanu se nalazi 11
Hrvatska 49%
Bosna I Hercegovina 100% zemalja, neke od njih su
Srbija 73% celom svojom teritorijom
Crna Gora 100% na Balkanu, a neke samo
Republika Makedonija 100%
jednim delom.
Bugarska 100%
Rumunija 9%
Albanija 100%
Grčka 100%
Turska 5%
11. Raspad SFRJ
Novi svetski poredak posle 1990. godine, zahtevao je
promene društveno-političkog uređenja i prelazak iz
socijalizma u kapitalizam.To je dovelo do procesa
raspada Jugoslavije.Slovenija se prva odcepila
1991.Hrvatska je iste godine počela napade na kasarne
JNA, a srpsko stanovništvo je progonjeno iz Hrvatske
1995.Makedonija je proglasila nezavisnost 1992, a iste
godine je počeo rat u BiH između Srba, Hrvata i
Bošnjaka.Rat je završen mirom u Dejtonu 1995.Srbija i
Crna Gora su se ujedinile u Saveznu republiku
Jugoslaviju, a 2003 je ime promenjeno u SCG.2006.
godine ova zajednica se raspala.