2. Glava V
TROŠKOVI
UTROŠCI I TROŠKOVI
Trošenje je proces uništavanja upotrebnih
vrednosti u cilju stvaranja novih viših
upotrebnih vrednosti.
Sa trošenjem se istovremeno resursima
dodaje vrednost.
3. Utrošci su fizički iskazane količine
utrošenih
faktora proizvodnje u procesu proizvodnje .
Troškovi su vrednosno izraženo trošenje
elemenata proizvodnje.
TROŠKOVI = UTROŠCI
JED.
x
CENA PO
4. Količinu utrošenih inputa određuju:
intezitet trošenja
količina utrošaka u jedinici vremena
vreme trošenja
dužina vremena trajanja trošenja
5. Utrošci se razlikuju po:
mestu nastanka
tehnološka ili režijska radna mesta
merljivosti
utrošci materijala ili sredstava za rad
jedinici mere
fizičke jedinice mere ili učestalost kvarova mašina
vezanosti za nosioce
direktno ili indirektno
6. Utrošci mogu biti uslovljeni:
tehničkim faktorima
tehnički elementi procesa proizvodnje koji direktno ili
indirektno utiču na utroške inputa:
–
–
–
–
–
–
–
osobine proizvoda
osobine materijala
osobine sredstava za rad
osobine tehnološkog procesa
tehnički uslovi rada
tip proizvodnje
nivo tehničke opremljenosti
organizacionim faktorima
načinom organizacije procesa rada i procesa
proizvodnje
7. UTROŠCI MATERIJALA
To su fizičke iskazane količine utrošenog
materijala u procesu proizvodnje radi
stvaranja novih upotrebnih vrednosti.
Osobine su:
postepeno unošenje
jednokratna upotreba
8. Prema dejstvu faktora razlikuju se:
standardni utrošci materijala
objektivno uslovljeni utrošci nastali pod dejstvom
tehničkih faktora ili minimalna količina utrošaka
materijala za dati OP
stvarni utrošci materijala
subjektivno uslovljeni utrošci nastali zbog dejstva
tehničkih i organizacionih faktora
10. Škart je rezultat grešaka u trošenju i
organizaciji trošenja.
Nastaje zbog:
nabavke pogrešnog materijala
grešaka u konstrukciji proizvoda
korišćenja neadekvatnih SR ...
11. Kalo je rezultat gubljenja osobina materijala
zbog dejstva prirodnih proces.
Nastaje zbog:
• pogrešnog skladištenja
• pogrešne manipulacije ...
12. Rastur je rezultat prekomernog trošenja
materijala zbog organizacionih slabosti .
Nastaje zbog nepostojanja normativa trošenja,
nomenklature materijala i druge dokumentacije koja
omogućava uvid u trošenje, potrebno trošenje i
visinu stvarnih utrošaka.
13. Prema ulozi u procesu proizvodnje postoje :
osnovni materijal
svojom supstancom određuje osobine novog proizvoda i uve
zavisi od OP
pomoćni materijal
svojom supstancom ulazi u sastav proizvoda (boja, lepak) ili
pomaže odvijanje tehnološkog procesa i uvek zavisi od OP
režijski materijal
ne ulazi u sastav novog proizvoda, a troši se na pripremnozavršnim radnim mestima i ne zavisi od OP
14. UTROŠCI SREDSTAVA ZA RAD
To su pretpostavljeni iznosi fizičke istrošenosti
sredstava za rad nastali u procesu proizvodnje, jer
se u proces proizvodnje unose u ukupnom obimu,
ne ulaze u supstancu proizvoda i koriste se u više
ciklusa proizvodnje.
Osobine su:
jednokratno unošenje
višekratna upotreba
15. Oblici stvarnog trošenja sredstava za rad su:
habanje
gubljenje upotrebne vrednosti prilikom funkcionisanja SR
starenje
gubljenje upotrebne vrednosti pod uticajem vremena
lom
mehanički udar sredstva za rad
kvar
funkcionalni poremećaj u radu sredstva za rad
16. UTROŠCI RADA
To su količine utrošene bionergije u procesu
rada.
Mogu se iskazati preko:
utrošene količine energije u obavljanju posla
količinom rada utrošenom u jedinici vremena
17. Vreme trajanja procesa rada ne može adekvatno
da izrazi utroške RS, osim kada svaka promena
trajanja procesa rada označava i proporcionalnu
promenu utrošaka radne snage, odnosno kada su
nepromenljivi svi elementi vezani za pojedinca,
a to su:
kvalifikovanost radne snage
intenzitet rada
metod organizacije rada
18. Optimalna kvalifikovanost RS
minimalni utrošci RS po jedinici proizvoda
Optimalni intenzitet trošenja RS
minimalni utrošci RS po jedinici proizvoda
Optimalni metod organizacije rada
minimalno trajanje radnog procesa po
jedinici prozvoda
19. VRSTE TROŠKOVA
Prema
faktorima proizvodnje
troškovi troškovi
materijala sredstava
za rad
troškovi
rada
Prema
vezanosti za nosioce
pojedinačni zajednički
troškovi
troškovi
Prema
korisnosti za odluke
Prema
mestu nastanka
dodatni neotklonjivi oportunitetni troškovi
izrade
troškovi
troškovi troškovi
Prema
načinu prenošenja na nosioce
direktni
troškovi
indirektni
troškovi
režijski
troškovi
Prema
obimu proizvodnje
fiksni
troškovi
varijabilni
troškovi
21. Troškovi materijala su cenovni izraz
utrošaka materijala .
Tu spadaju:
troškovi osnovnog materijala
troškovi pomoćnog materijala i energije
troškovi režijskog materijala
22. Troškovi sredstava za rad su cenovni
izraz utrošenih sredstava za rad .
Tu spadaju:
amortizacija
troškovi tekućeg održavanja
troškovi investicionog održavanja
troškovi sitnog inventara i alata
23. Amortizacija je deo vrednosti SR koji se
uključuje u cenu koštanja proizvoda i obuhvata
fizičko i ekonomsko trošenje SR.
Utvrđuje se na osnovu veka trajanja SR ili preko
broja jedinica proizvoda koji se može proizvesti
pomoću tog SR.
24. Troškovi tekućeg održavanja obuhvataju
troškove rada i troškove materijala za održavanje
utrošene u povremenom čišćenju i podmazivanju
SR, radi održanja funkcionalnih osobina i zaštite
od
korozije.
25. Troškovi investicionog održavanja su
troškovi rada, materijala i samih SR koji su
izazvani
detaljnijim pregledom SR, demontiranjem
istrošenih i montiranjem novih delova sredstava,
kao i funkcionalnim usklađivanjem SR.
26. Troškovi rada predstavljaju cenovni
izraz utrošaka radne snage .
Tu spadaju:
naknade za izvršen rad
naknade za odsustvovanje sa posla (bolovanje,
odmor, državni praznici i sl.)
porezi i doprinosi za penzijsko i zdravstveno
osiguranje radnika
28. Troškovi izrade nastaju na radnim
mestima
izrade proizvoda.
Uključuju:
troškove osnovnog materijala
troškove pomoćnog materijala
pogonsku energiju
troškove rada na tehnološkim i pomoćnim poslovima
u proizvodnji
troškove SR koja direktno učestvuju u procesu
proizvodnje
29. Režijski troškovi obuhvataju ostale troškove
koji nastaju na rukovodećim radnim mestima
u proizvodnji i na izvršnim i rukovodećim r.m.
van proizvodnje.
Uključuju:
•
•
•
•
priprema proizvodnje
Komercijalna služba
finansijska služba
služba kontrole
31. Pojedinačni troškovi nastaju u vezi sa
izradom određenog proizvoda i vezani su
direktno za njega.
Uključuju:
troškovi direktnog materijala
troškovi direktnog rada
32. Zajednički troškovi nastaju zajedničkim
trošenjem input-a radi proizvodnje više
proizvoda, pa su zajednički za sve proizvode
nastale u određenom periodu i na
određenom
mestu, tako da se naknadno raspoređuju na
pojedinačne NT.
34. Direktni troškovi mogu se direktno preneti
na NT preko operativne evidencije, kao što je
radni nalog, potrošnica materijala ...
Uključuju:
•
•
•
troškovi osnovnog materijala
troškovi pomoćnog materijala
troškovi rada izrade
35. Indirektni troškovi ne mogu se odmah
direktno vezati za NT, već se kasnije vezuju
indirektno, preko ključeva za alokaciju.
37. PODELA TROŠKOVA
PREMA UTICAJU NA ODLUKE
Razlikuju se:
Dodatni troškovi
Neotklonjivi troškovi
Oportunitetni troškovi
38. Dodatni troškovi nastaju zbog promene
plana aktivnosti.
Neotklonjivi troškovi su već nastali kao
rezultat prethodnih odluka i ne utiču na
poslovne odluke posle njihovog nastanka.
39. Oportunitetni troškovi su žrtvovana neto
korist od neprihvatanja sledeće najbolje
alternative istog nivoa rizika.
Računovodstveni troškovi su istorijski, stvarno nastali,
troškovi koji se beleže u računovodstvu i imaju veliki značaj
u analizi poslovanja, ali ne i pri izboru alternativa.
Ekonomski troškovi baziraju na konceptu oportunitetnih
troškova i koriste se pri izboru alternativa.
40. TROŠKOVI U KRATKOM ROKU
Razlikuju se:
Fiksni troškovi
Varijabilni troškovi
41. Fiksni troškovi :
troškovi SR kada se amortizacija obračunava po
vremenskom metodu
troškovi rada i materijala u pripremnoj fazi
troškovi rada najviših rukovodilaca
42. Varijabilni troškovi :
proporcionalni
– troškovi osnovnog i pomoćnog materijala i pogonske
energije
– troškovi rada na poslovima izrade proizvoda
– troškovi SR kada se Am obračunava po funkc.metodu
relativno-fiksni
–
troškovi materijala i rada na pripremno - završnim
poslovima
43. Prosečni troškovi su troškovi po jedinici
proizvoda:
PT = UT
Q
PT – prosečni troškovi
UT – ukupni troškovi
Q – količina proizvoda (obim proizvodnje)
47. U praksi se retko kada ostvaruje proporcionalnost
troškova i obima proizvodnje, već se sa promenom
stepena iskorišćenosti kapaciteta, najčešće, troškov
kreću proporcionalno, progresivno i degresivno.
Degresija troškova znači:
sporiji rast troškova od rasta OP
Progresija troškova znači:
brži rast troškova od rasta OP
49. RELATIVNOFIKSNI
TROŠKOVI
u ukupnom iznosu i u istoj
zoni obima se ne menjaju
sa promenama OP, ali se
prelaskom na novu zonu
naglo povećavaju
(slika gore)
po jed.proizvoda i u istoj
zoni obima opadaju
sa rastom OP
(slika gore)
50. RFT nastaju raslojavanjem proizvodnih kapaciteta
na više zona obima proizvodnje, odnosno na
"parcijalne kapacitete" za koje se vrši posebno
organizovanje pripremno-završnih poslova.
U okviru iste zone obima
troškovi se ne menjaju sa promenom OP
Sa promenom zone obima
troškovi se naglo povećavaju
51. MARGINALNI TROŠKOVI
MT su promena UT po jedinici promene OP :
troš.
proizv.
MT = Δ UT
ΔQ
MT – marginalni troškovi
∆ UT – promena ukupnih
∆ Q – promena obima
Pošto ∆ OP u kratkom roku dovodi samo do ∆ VT, onda je:
troškova
MT = Δ UVT
ΔQ
∆ UVT – promena ukupnih
varijabilnih
52. Odnos MT i VT
(donja slika)
MT = min.
( tačka B ‘ za MT<VT)
PVT = min.
( tačka C ‘ za MT=VT)
Do tačke C‘
postoji degresija PVT
Posle tačke C‘
postoji progresija PVT
53. UKUPNI
TROŠKOVI
UT = UVT + UFT
Dinamika UT je rezultat
dinamike VT i FT
Najčešće se koristi kubna f-ja
troškova, po kojoj ↑ OP prvo
prati ↑ UT po nižoj stopi od
stope ↑ OP, a posle određenog
OP, stopa ↑ UT postaje viša od
stope ↑ OP.
Takođe mogu da se koriste:
kvadratna funkcija UT
rastuća stopa
linearna funkcija UT
konstantna stopa
54. TROŠKOVI U DUGOM
ROKU
U dugom roku svi su faktori varijabilni.
Dugoročna kriva UT prikazuje ∆ UT zbog
∆ OP u periodu koji je dovoljno dugačak da
se svi faktori proizvodnje mogu menjati.
Kriva UT je planska kriva troškova.
55. Osobine dugoročnih troškova:
za OP=0
dugoročni UT=0
kriva UT polazi iz KP, jer nema FT
kriva UT je planska kriva troškova
56. Efekti ekonomije obima postoje kada
dugoročni PT opadaju sa rastom OP,
odnosno dok su dugoročni MT manji od
dugoročnih PT.
U suprotnom postoji disekonomija obima.
(dugoročni MT > dugoročni PT)
57. rastući prinos na obim
↑ UT < ↑ OP
konstantni prinos na obim
↑ UT = ↑ OP
opadajući prinos na obim
↑ UT > ↑ OP
58. KALKULACIJE TROŠKOVA
Cilj utvrđivanja cene koštanja jeste da se
svaki proizvod optereti onim iznosom
troškova koji je svojom proizvodnjom
izazvao, da bi se što efikasnije sprovela
kontrola troškova i stvorila pouzdana osnova
za donošenje poslovnih odluka.
59. Kalkulacija mora biti:
tačna
prilagođena načinu poslovanja preduzeća
dokumentovana knjigovodstvenom evidencijom
jednoobrazna za sve proizvode
uporediva sa drugim kalkulacijama
blagovremena
pregledna
ekonomična
60. Prema vremenu izrade postoje:
planska kalkulacija - pre početka aktivnosti
međukalkulacija - u toku aktivnosti
stvarna kalkulacija - posle aktivnosti
61. Prema načinu izrade postoje:
diviziona kalkulacija
kalkulacija ekvivalentnih brojeva
kalkulacija vezanih (kuplovanih) proizvoda
dodatna kalkulacija
62. DIVIZIONA KALKULACIJA
- kod homogenih proizvoda -
Postupak:
UT na nekom MT dele se sa ukupno proizvedenom
količinom proizvoda na tom MT
Višefazna diviziona kalkulacija podrazumeva da se
cena koštanja po jedinici učinka utvrđuje za svaku
fazu, a onda se sabiranjem cene koštanja svih faza
dobija puna cena koštanja jedinice učinka.
63. KALKULACIJA
EKVIVALENTNIH BROJEVA
- kod srodnih proizvoda Postupak:
Količina proizvoda se množi sa koeficijentom i
dobijaju se ekvivalentni brojevi koji predstavljaju
OP iskazan u uslovnim jedinicama.
Koeficijenti su učešće pojedinih proizvoda u
nastanku indirektnih troškova.
64. Vrsta
proizvoda
Količina
proizvoda
Norma čas
po jed.proiz.
Koef.učešća
u indirektnim
troškovima
Ekvival.broj
Indirektni
Indirektni
(Uslovni
obim)
troškovi po
troškovi po
jed.uslov.OP
jed.proizvoda
6
7 (4x6)
1
2
3
4
5 (2x4)
A
200
30
1,5
300
20 *
30
B
400
20
1
400
20
20
C
200
60
3
600
20
60
1.300
Indirektni troškovi iznose 26.000 dinara i treba ih rasporediti na
3 proizvoda (A,B,C).
Koeficijent učešća u indirektnim troškovima dobija se preko
srazmere na osnovu norma časa po jedinici proizvoda (30:20:60)
polazeći od proizvoda B (1,5:1:3).
Ekvivalentni broj, preko koga se OP iskazuje uslovnim
jedinicama
mere, dobija se kada se pomnoži količina svakog proizvoda sa
koeficijentom učešća u indirektnim troškovima (kolona 5).
65. Vrsta
proizvoda
Količina
proizvoda
Norma čas
po jed.proiz.
Koef.učešća
u indirektnim
troškovima
Ekvival.broj
Indirektni
Indirektni
(Uslovni
obim)
troškovi po
troškovi po
jed.uslov.OP
jed.proizvoda
1
2
3
4
5 (2x4)
6
7 (4x6)
A
200
30
1,5
300
20
30
B
400
20
1
400
20
20
C
200
60
3
600
20
60
1.300
Kada se ukupni indirektni troškovi (26.000) podele sa ukupnim
uslovnim obimom (1.300), dobijaju se indirektni troškovi po
jedinici uslovnog obima (kolona 6).
Sada se uslovni obim prevodi na pravi obim, kada se indirektni
troškovi po jedinici uslovnog obima (kolona 6) množe sa
koeficijentom učešća u indirektnim troškovima (kolona 4) i daju
indirektne troškove po jedinici stvarnog obima (kolona 7).
Kada se saberu indirektni troškovi po jedinici proizvoda i direktni
troškovi po jedinici proizvoda, dobija se puna cena koštanja po jedinici
proizvoda.
66. KALKULACIJA VEZANIH
PROIZVODA
- za prozvode koji nastaju u
jedinstvenom tehnološkom postupku Osnovni proizvod je onaj proizvod zbog koga se
organizuje proizvodni proces, a sporedni proizvodi
su svi ostali proizvodi koji prate tehnološki proces.
67. Postupak:
ukupni troškovi
- prodajna cena sporednih proizvoda
= preostali iznos ukupnih troškova
: količina osnovnog proizvoda
= cena koštanja osnovnog proizvoda
68. Ako je rafinerija jestivog ulja proizvela 5.000 t suncokretovog
ulja, a ukupni troškovi proizvodnje iznose 17.000.000 dinara i
ako tržišna vrednost suncokretove sačme i masnih kiselina
(koje su sporedni proizvodi) iznosi 2.000.000 dinara, onda cena
koštanja 1 t suncokretovog ulja po kalkulaciji vezanih proizvoda
iznosi 3.000 dinara.
UT
=
- PVsp
=
= pre. UT =
: OPop
=
= CKop =
17.000.000
2.000.000
15.000.000
5.000
3.000
69. DODATNA KALKULACIJA
- kod heterogenih proizvoda -
Ključ za raspodelu troškova je odnos između
ukupnih indirektnih i direktnih troškova ili samo
jedna vrsta direktnih troškova, najčešće troškovi
osnovnog materijala ili troškovi rada izrade.
Ključevi se mogu odnositi na celo preduzeće ili na
pojedine organizacione delove.
70. Vrsta
proizvoda
Količina
proizvoda
Direktni
troškovi
1
2
A
raspodelu
Indirektni
troškovi
troškovi
Troškovi po
jed.proiz.
3
4
5 (3x4)
6 (3+5)
7 (6/2)
1.000
50.000
1,6
80.000
130.000
130
B
2.000
150.000
1,6
240.000
390.000
195
C
4.000
300.000
1,6
480.000
780.000
195
800.000
1.300.000
500.000
Ključ za
Ukupni
Kada se ukupni indirektni troškovi (800.000) podele sa ukupnim
direktnim troškovima (500.000), dobija se ključ za raspodelu
indirektnih troškova (kolona 4), koji se sada množi sa direktnim
troškovima svakog od proizvoda (kolona 3) i daje indirektne
troškove svakog proizvoda.
Kada se saberu indirektni troškovi i direktni troškovi pojedinačnih
proizvoda, dobijaju se ukupni troškovi tog proizvoda (kolona 6).
Kada se ovi ukupni troškovi podele sa količinom tog proizvoda,
dobija se cena koštanja po jedinici proizvoda (kolona 7).