1. Trgovačka škola – Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 4
MŽSV, 15. rujna 2012.
Dubravka Liebl, mag. oec.

2. Najvažnija pitanja:
 Jesu li pedagoški ciljevi za nastavni sat jasni?
 Vode li ciljevi dovoljno računa o učeničkim potrebama, posebno o
njihovim sposobnostima, interesima, motivaciji?
 Je li izbor sadržaja određen prema ishodima koje učenici trebaju
ostvariti?
 Jesu li sadržaji primjereno povezani s prethodnim nastavnim jedinicama?
 Hoće li sadržaji i odabrane aktivnosti (npr. izlaganje, rad u skupinama…)
te ustroj nastavnog sata održati učeničko zanimanje i motivaciju?
 Kakvi se učenički rezultati mogu očekivati na satu?
 Jesu li pripremljeni svi potrebni materijali i oprema?
 Jesu li učenici dovoljno pripremljeni za taj nastavni sat i jesu li upozoreni
da nešto ponove ili pripreme?

3. !
Jedna od najopasnijih zamki poučavanja je nedovoljno promisliti o
pedagoškim ciljevima i ishodima učenja i planiranje smatrati pukom
organizacijom aktivnosti.
!
Nastavnik se mora upitati nakon svakog nastavnog sata što su učenici
zapravo naučili.

4. Najvažnija pitanja:
 Počinje li nastavni sat bez zapinjanja i uspostavlja li pozitivan mentalni
okvir za ono što slijedi?
 Jesu li nastavne aktivnosti primjerene predviđenim ishodima učenja i
pedagoškim rezultatima?
 Vode li nastavne aktivnosti dovoljno računa o učeničkim
sposobnostima, interesima i potrebama te o njihovom prošlom i
budućem znanju?
 Jesu li predviđene raznovrsne aktivnosti?
 Jesu li upute, tumačenja i pitanja razumljiva i primjerena učeničkim
potrebama?
 Prati li se pomnjivo tijek nastavnog sata i učenički napredak kako bi
nastavne aktivnosti uspješno promicale predviđene obrazovne
rezultate?

5. !
Jedno od najvećih umijeća poučavanja  uskladiti aktivnosti (vrstu učenja)
s razinom sposobnosti, interesa i potreba svakog učenika u razredu.
!
Uskladiti aktivnosti znači odrediti koliko učenici mogu napredovati na
pojedinom nastavnom satu i tada osmisliti nastavu tako da se postigne
optimalni napredak za koji su učenici sposobni.

6. Najvažnija pitanja:
 Pobuđuje li i održava ustroj nastavnog sata učeničku pozornost,
zanimanje i motivaciju?
 Održava li se ritam i tijek nastavnog sata na odgovarajućoj razini i jesu
li prijelazi između aktivnosti glatki?
 Prati li se pomnjivo rad učenika tako da se djelotvornost nastavnog
sata održava pomoću individualnog rada s učenicima ili prilagodbama
ili promjenama tijeka nastavnog sata, prema potrebi?
 Daju li se učenicima razumljive upute o tome što se od njih očekuje za
vrijeme svake aktivnosti?
 Potiču li povratne informacije koje se prenose učenicima daljnji
napredak?
 Završava li nastavni sat uspješno – na vrijeme i uz primjereni
zaključak?

7. !
Poučavanje u mnogo čemu sliči varijetetskoj točki kad artist mora
istodobno vrtjeti nekoliko tanjura na nekoliko štapova  da bi mu to
uspjelo, mora zavrtjeti nove tanjure, a povremeno ponovo zavrtjeti i one
koji su usporili vrtnju i koji bi mogli pasti .
!
Jednako tako, uspješan tijek nastavnog sata traži da prebacujete pozornost
i djelovanje između nekoliko aktivnosti kako bi održali učeničko
sudjelovanje u radu cijeli sat.

8. Najvažnija pitanja:
 Jesu li nastavne aktivnosti poticajne i omogućuju li stvarne izglede za
uspjeh?
 Prenosi li nastavnik svojim ponašanjem pozitivna očekivanja?
 Koriste li se uspješno i unutarnji i vanjski izvori učeničke motivacije?
 Uzima li se u obzir utjecaj razrednog sastava (različite sposobnosti) na
način na koji se najlakše uspostavlja pozitivan razredni ugođaj?
 Pokazuje li nastavnik osobno zanimanje za napredak svakog učenika?
 Pridonose li komentari i informacije o napretku učenika razvitku njihove
samosvijesti i samopoštovanja?
 Temelje li se odnosi s učenicima na uzajamnom poštovanju i
razumijevanju?

9. !
Razredni ugođaj koji najbolje potiče učenike na učenje je onaj koji se opisuje
kao svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen.
!
Taj se ugođaj uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje
prožimaju nastavu, a to je – da su učenici i njihovo učenje silno važni.

10. Najvažnija pitanja:
 Je li se disciplina i red uglavnom temelje na pozitivnom razrednom
ugođaju?
 Je li se red i nadzor uglavnom osiguravaju umješnim održavanjem
učeničkog sudjelovanja u radu u razredu?
 Jesu li pravila i očekivanja o učeničkom ponašanju razumljiva i
dosljedna?
 Promatra li nastavnik pomnjivo ponašanje učenika i pokušava li
spriječiti neposluh?
 Izbjegavaju li se sukobi i napete situacije vješto smiruju?
 Uključuje li pedagoški rad i razlikovanje uzroka učeničkog neposluha?
 Je li kritika usmjerena na ponašanje učenika a ne na njihovu osobnost?

11. !
Za postizanje potrebnog reda u učionici važnija su umijeća djelotvornog
poučavanja nego vaš odnos prema učeničkom neposluhu.
Ako su nastavne aktivnosti:
 dobro isplanirane i pripremljene,
 poticajne i održavaju učeničku pozornost, zanimanje i sudjelovanje,
 izazovne i pružaju realističke izglede za uspjeh,
 temeljene na uzajamnom poštovanju i razumijevanju,
tada će se učenički neposluh svesti na najmanju mjeru.
!
Rješavanje problema učeničkog neposluha nije samo pitanje discipline
nego je povezano s našim pedagoškim obvezama.

12. Najvažnija pitanja:
 Primjenjuju li se razne ocjenjivačke aktivnosti i načini ocjenjivanja,
formalno (pomaže učenikovom razvitku) i sumarno (evidentira
postignuća)?
 Postoje li razne vrste evidencije o napretku?
 Jesu li povratne informacije učenicima dovoljno brze, temeljite,
konstruktivne i korisne?
 Je li ocjenjivanje učeničkog rada služi nastavniku da odredi:
 koja su to problematična područja,
 koliko je poučavanje bilo uspješno,
 je li uspostavljen čvrst temelj za daljnji napredak?
 Jesu li i učenici potaknuti da sami ocjene svoj rad i napredak?

13. Ocjenjivanje učeničkog rada tijekom i poslije nastave je praćenje napretka
i davanje brze korektivne povratne informacije.
!
Cilj povratnih informacija o ocjenama nije samo ispraviti i ukazati na
problem, nego i potaknuti učenika da se trudi i da ne izgubi
samopouzdanje  pomaže učenikovom razvitku.

14. !
Nastavni se satovi evaluiraju zbog budućeg planiranja i rada.
!
Nastavnik mora biti sposoban izvući korist iz prakse i osvrta na vlastiti rad,
a mora biti i motiviran za to.

15. !
Chris Kyriacou:
“Temeljna nastavna umijeća”
Educa, Zagreb, 2001.