Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine. Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.

1. Projekt Društva bibliotekara Istre
Voditelj projekta: Ivan Kraljević
www.zk.dbi.hr

2. O projektu
 Zelena knjižnica je projekt Društva
bibliotekara Istre započet u ožujku 2011.
godine.
 Cilj projekta je preko Društva bibliotekara
Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i
širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti
zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena
knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova,
stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.

3. Suradnje
 Devet knjižnica: gradske knjižnice iz Pazina, Rovinja,
Buzeta, Pule, Labina, Umaga, Poreča, Novigrada te
Sveučilišna knjižnica u Puli
 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Institut za društvena
istraživanja u Zagrebu, Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije, Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar, Kino Valli, Zelena akcija, Eko
Kvarner, Društvo prijatelja životinja, Zelena Istra, Fair
Trade Hrvatska,Tranzicijska Pula, Gradska radionica,
Istarski eko proizvod, Hrvatsko knjižničarsko društvo,
Natura Veris, Udruga 5R i drugi.

4. Aktivnosti:
 od ožujka 2011. god. do rujna 2012. god.
 32 stručna predavanja
 21 kreativna radionica
 17 projekcija edukativnih dokumentarnih
filmova
 ukupan prosjek – 5 aktivnosti mjesečno

5. Aktivnosti, 2011.
 Projekcija filma DOM Yanna Arthusa Bertranda iz 2009. god.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam, prosinac 2010.
 Kino Valli, tri projekcije, travanj 2011. 600 korisnika
“Djelovati” - u toj se riječi krije čitava
ambicija filma Dom.
Preostaje nam jedva 10 godina da
okrenemo trendove i prihvatimo
činjenicu da nas prekomjerno
iskorištavanje resursa vodi u propast
te da trebamo mijenjati način na koji
ih trošimo.

6. Aktivnosti, 2011.
 Dražen Šimleša - Ekološki otisak: Kako je razvoj
zgazio održivost
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj
 Gradske knjižnice Umag i Pazin; svibanj 150 korisnika
Ekološki otisak je indikator kojim
mjerimo utjecaj ljudi na planet.
Računa se u globalnim hektarima
pri čemu tragamo za odgovorom
koliko je potrebno površine da
zadovoljimo sve naše potrebe
(energija, transport, hrana, otpad,
infrastruktura, voda i drugo).

7. Aktivnosti, 2011.
 Projekcija filma Priča o stvarima s Annie Leonard, 2007.
 Knjižnice: Pula, Buzet, Labin, Pazin; svibanj - 200 korisnika
Film govori o našoj
opsjednutošću
stvarima, odnosno
o neodrživom
razvoju
potrošačkoga
društva u kojem
živimo.

8. Aktivnosti, 2011.
 Irena Vukmanov Šimokov & Kristina Afrić Rakitovac:
Fair Trade - sustav pravedne trgovine
 Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 20 korisnika
Fair Trade jamči bolju
pogodbu za proizvođače
iz zemalja trećeg svijeta.
Vizija Fair Trade-a je
svijet u kojem su pravda
i održivi razvoj okosnica
trgovine, a krajnji cilj je
ukidanje siromaštva.

9. Aktivnosti, 2011.
 Vjeran Piršić – Sukob neoliberalne paradigme i
koncepta održivog razvoja – trajni generator
devastacije Hrvatske
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
U predavanju je bilo riječi o
sukobu javnog i privatnog
interesa, pri čemu javni interes
sve češće brani samo slabašno
civilno društvo, a političke elite
sve više brane primarno
privatne interese pogotovo kada
im kapital plaća troškove
izbornih kampanja.

10. Aktivnosti, 2011.
 Zoran Skala – Kako se lokalno nositi s krizom?
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika
Bez razumijevanja korijenskih uzroka
krize, prema njoj se ne možemo ni
racionalno postaviti.
Ukoliko shvatimo situaciju i prihvatimo
realnost nekih fizičkih ograničenja u
koja se moramo uklopiti, vidjet ćemo da
su nam rješenja na dohvat ruke i
prvenstveno su lokalna. Možda više ne
možemo živjeti raskošnije, ali sigurno
možemo kvalitetnije.

11. Aktivnosti, 2011.
 Valter Buršić : Šuma i biološka raznolikost
 Sveučilišna knjižnica u Puli; rujan - 50 korisnika
Krčenje kišnih tropskih šuma je gorući
problem jer se nestankom drveća
plodna zemlja brzo pretvara u pustinju
koja se širi. U čitavom svijetu šume
nestaju deset puta brže nego što ih
uspijemo pošumiti.
Na sreću, Hrvatska se ne uklapa u ovu
statistiku, a za to je zaslužna i šumarska
struka te dobra pravna regulativa.

12. Aktivnosti, 2011.
 Emir Komić: Zdravo, besplatno i nužno: preživjeti u
šumi
 Projekcija filma Istina o mesu (2007.)
 Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 60 korisnika
Svjetski dan vegetarijanstva
obilježava se s ciljem poticanja
ljudi da razmisle o etičkim,
ekološkim, zdravstvenim i
humanitarnim prednostima
vegetarijanskog načina života.

13. Aktivnosti, 2011.
 Mladen Domazet: Klima 2047.g.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 80 korisnika
Jedan od ciljeva predavanja je
potaknuti pojedinca da osvijesti
projicirana očekivanja stanja
bio-fizikalne okoline u kojoj će
živjet 2047.g., uz moto:
klimatski sam skeptik, hoću
li imati prijatelja 2047.g.?.

14. Aktivnosti, 2011.
 Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za
doba energetske i klimatske neizvjesnosti
 Predstavljanje priručnika Postkarbonski gradovi autora Daniela Lercha
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika
Smanjimo potrošnju i
proizvodimo lokalno!
Što više energije, hrane i ostalih
osnovnih dobara zajednica bude
mogla osigurati iz vlastitih izvora,
to će biti manje osjetljiva na
nestabilne i rastuće cijene
energije, a i manje će pridonositi
klimatskim promjenama.

15. Aktivnosti, 2011.
 Projekcija filma U tranziciji (GB, 2009) i rasprava o
tranzicijskom pokretu
 Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 20 korisnika
 Početak Inicijative Pula u tranziciji!
Tranzicijski pokret je odgovor
zajednica diljem svijeta na globalne
probleme naftnog vrhunca i klimatskih
promjena.
“U tranziciji” prikazuje zajednice koje
su stvorile vlastite lokalne valute,
započele sadnju drveća, koje uzgajaju
hranu, dijele zemlju, surađuju s
lokalnim vlastima u donošenju odluka
itd.

16. Aktivnosti, 2011.
 Lorena Paladin: Sličnosti i razlike klasične medicine i
fitoterapije
 Gradska knjižnica Umag; prosinac - 50 korisnika
Fitoterapija je liječenje biljkama,
dijelovima biljaka i njihovim
iscrpinama.
Više od dvije trećine svjetskog
stanovništva liječi se isključivo
lijekovima biljnog i mineralnog
podrijetla.

17. Aktivnosti, 2011.
 Vjeran Pirić : Električni i elektronički otpad
 Sveuč. knjiž. u Puli / Gradska knjiž. Labin; prosinac - 25 korisnika
EE otpad nije obično smeće nego opasan
otpad. Elektronika, kao što su mobilni
telefoni, računala i televizori, sadrži mnoge
toksične tvari kao što su olovo, kadmij i živa.
Preporuka:
• kupujte manje elektronike
• omogućite ponovo korištenje
funkcionalne elektronike
• reciklirajte opremu koja više nije
funkcionalna

18. Aktivnosti, 2011.
,
ag, B uzet, Labin ativnih
ula, Pazin, Umu dodatnih 20 kre lski
G knjižnice P rad, održale s
radske eč, Novig dškolski i š
ko
pre
ekologiji za

Rovinj, Por ja o
radionica i predavan
uzrast.

19. Aktivnosti, 2011.
 Zelena knjižnica je u 2011. povezala neke udruge i aktiviste
koji su počeli zajednički djelovati pod nazivom Inicijativa
Pula u tranziciji
 Društvo bibliotekara Istre, Tranzicijska Pula, Gradska
radionica, Istarski eko proizvod, Zaklada za poticanje
partnerstva i razvoja civilnog društva
Budemo li čekali državu, možda bude prekasno.
Budemo li djelovali sami, možda bude premalo.
Budemo li djelovali zajedno,
možda bude dovoljno i na vrijeme.

20. Aktivnosti, 2012.
 Hrvoje Novosel: Biodinamičko gospodarenje – hrana
za duh, dušu i tijelo
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 78 korisnika
Moderna poljoprivreda uništava
hranjivost živežnih namirnica
mineralnim gnojivima, pesticidima i
teškim strojevima koji guše tlo.
Osnovna teza biodinamičke
poljoprivrede je postojanje „životne
snage“ koja utječe na sva
živa bića. Svako poljoprivredno
imanje mora biti zaokružen i
samodostatan organizam.

21. Aktivnosti, 2012.
 Tribina Pula na solarni pogon
 Zoran Skala, Vjeran Piršić i Ljubomir Miščević
 predstavnici Sveučilišta, Grada, Županije, udruge i dr.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 70 korisnika
Zašto je solarna energija
budućnost Pule?
• pulski studentski kampus i
sveučilišna knjižnica kao pametne
zgrade sa solarnim ćelijama i
kolektorima
• solarna elektrana na Rojcu

22. Aktivnosti, 2012.
 Projekcija filma Crno zlato (režija: braća Francis, SAD, 2006.)
 Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 40 korisnika
 Gradske knjižnice: Pazin, Buzet, Labin; ožujak – 17 korisnika
Najprovokativnij dokumentarni
film 2006. godine!
“Crno zlato” razotkriva
istinu iza svakog cappuccina
i zahtijeva od svakoga od nas
da se probudimo i pomirišemo
istinu o kavi.
Nakon ovoga filma kava više
nema isti okus!

23. Aktivnosti, 2012.
 Ivan Crnković: Velebitsko utočište za medvjede
 Knjižnice Umag, Pazin, Pula; veljača / ožujak – 181 korisnik
Na obroncima Velebita, u Kuterevu,
nalazi se utočište za medvjediće koji su
nesretnim slučajem ili uslijed krivolova
odvojeni od majke u dobi kad su
premaleni za samostalan život. Takvi
mladunci, othranjeni uz pomoć i skrb
ljudi, ne uspijevaju razviti znanja i
vještine potrebne za samostalan život.
Stoga nikad ne odlaze u svoja prirodna
staništa nego ostaju u utočištu koje je
zasad jedinstven ovakav projekt u
svijetu.

24. Aktivnosti, 2012.
 Nenad Kuftić: Zeleno poduzetništvo
 Ivan Mihovilović: Korak do eko markice
 Sveučilišna knjižnica u Puli, veljača - 50 korisnika
Ekološka poljoprivreda:
•samozapošljavanje
•projekt grupe solidarne
razmjene kao zatvoreni
krug proizvođača i
potrošača.
•eko markice

25. Aktivnosti, 2012.
 Moć zajednice: Kako je Kuba preživjela naftnu krizu
(53 minute, režija: Faith Morgan, SAD, 2006.)
 Sveučilišna knjižnica u Puli, 13.03. u 18,00 sati – 40 korisnika
Slomom Sovjetskog saveza ’90-tih,
gospodarstvo Kube doživljava šok.
Uvoz nafte smanjen je za više od
polovice, a hrane za 80%. Kriza koju su
Kubanci prozvali “Posebno razdoblje”
natjerala ih je da se hrane zdravije i žive
održivije.
Film govori o budućnosti koja nas sve
čeka nakon što se potroši veći dio
svjetskih zaliha nafte.

26. Aktivnosti, 2012.
 Vjeran Piršić: Kako osnovati energetsku zadrugu bez
suvišnih zašto?
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; ožujak - 75 korisnika
Sunce je neiscrpni resurs koji možemo
iskoristiti za razvoj domaćeg gospodarstva
i prosperitet lokalnih zajednica, a možemo ga i
prepustiti stranim investitorima te se time sami
dovesti u neokolonijalni status.
Energetske zadruge su moguće rješenje za
ovu dilemu.

27. Aktivnosti, 2012.
 Valerije Vrček – Druga strana potrošačkog raja: U
klopci između bolesti i zdravlja
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj – 40 korisnika
Plaćamo li svojim zdravljem tehnološki
napredak i primjenu znanstvenih otkrića?
Imamo li potpune informacije o svemu što
konzumiramo kao potrošači svakoga dana?
Koliko smo uistinu svjesni opasnosti koje nam
donose rješenja za lakši i ugodniji život?
Sve dok znanost u rukama neetičnih ne
prestane biti sredstvo nasilja nad prirodom, ne
može se očekivati optimističniji pogled u
budućnost.

28. Aktivnosti, 2012.
 Zoran Skala: Problematika proizvodnje hrane u 21. st.
 Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; 17. travanj – 90 korisnika
Predavanje se održava 17.04., na Svjetski
dan borbe seljaka, upravo zato da bi se
pružila simbolična podrška seljacima koji se
bore protiv otimanja zemlje i za sustav
prehrane na principima agroekologije.
Pula je bila jedini grad u Hrvatskoj i ovom
dijelu Europe koji se uključio u akciju La Via
Campesina.

29. Aktivnosti, 2012.
 Noć zelene knjige u Sveučilišnoj knjižnici u Puli
 Pula, Sveučilišna knjižnica; travanj – 10 korisnika
Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna
knjižnica u Puli priključili su se
nacionalnoj manifestaciji Noć knjige
druženjem uz knjigu u Sveučilišnoj
knjižnici u Puli.
S obzirom da projekt Zelena knjižnica
obilježava godišnjicu rada te da je Dan
planete Zemlje 22. travnja, čitale su se
na glas knjige ekološke tematike.

30. Aktivnosti, 2012.
 Bruno Motik: Što je permakultura?
 Pula, Sveučilišna knjižnica; svibanj – 40 korisnika
Permakultura je sustav dizajniranja održivih ljudskih zajednica. Čovječanstvo se
danas suočava s možda najvećim problemima u povijesti. Klimatske promjene i
vrhunac proizvodnje nafte prijetnja su civilizaciji i ljudima, ali i čitavom
ekosustavu. Permakultura nudi vrlo praktična i primjenjiva rješenja za sve ove
probleme. Pažljivim dizajnom i uklapanjem održivih praksa i tehnologija moguće
je stvoriti potpuno održiva kućanstva, farme, proizvodne sustave, ali i gradove.

31. Aktivnosti, 2012.
 Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske
kroz prizmu koncepta održivog razvoja
 Pula, Sveučilišna knjižnica; svibanj – 15 korisnika
Knjiga Nacionalni interesi razvoja
Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog
razvoja, autora V. Laya i D. Šimleše,
posvećena je sociologijskoj interpretaciji
nacionalnih interesa razvoja Hrvatske
kroz pristup i kriterij dugoročne
održivosti i koncepta održivog razvoja.

32. Aktivnosti, 2012.
 Projekcija filma Ratnik smeća i degustacija žive hrane
 Pula, Sveučilišna knjižnica; lipanj – 50 korisnika
Ratnik smeća je dugometražni dokumentarni film
iz 2007. godine koji donosi epsku priču
američkog arhitekta Michaela Reynoldsa o
njegovoj borbi za uvođenje radikalno održivog
stanovanja.
Zamislite kuću koja se sama zagrijava, koja ima
vlastitu vodu i na kojoj uzgajate vlastitu hranu.
Zamislite da ne trebate skupu tehnologiju, da se sav
otpad reciklira i da kuća ima vlastiti izvor energije. A
sada zamislite da takvu kuću može graditi bilo tko, bilo
gdje i to od materijala koje društvo baca u smeće.

33. Aktivnosti, 2012.
 Sunčana Pešak: Permakultura i hrana
 Pula, Sveučilišna knjižnica; rujan –
Permakultura je pokret koji promatra
život u cjelini i istražuje načine na koji
svaki pojedinac i svaka zajednica može
promijeniti svakodnevicu čineći je
kvalitetnijom, a istovremeno održivom.
Kad je riječ o hrani, prvenstveno se govori o
vraćanju narušene ravnoteže između
proizvodnje i potrošnje. Permakultura
istražuje male, učinkovitije i okolišu
prijateljske proizvodne sustave organizirane
u skladu s prirodnim zakonima i obrascima.

34. Korisnici
 2011. godina: oko 10.000 korisnika
 prva polovica 2012. godina: 25.684 korisnika
 Korisnici projekta: učenici, studenti i šira javnost

35. Što misle predavači?
Priča sa Zelenim knjižnicama koju je
Recentna sociološka istraživanja (u pokrenulo Društvo bibliotekara Istre
Zelena knjižnica je projekt koji je mene silno sklopu ISSP) pokazuju da opća je jedna od onih priča koja zbog
obradovao po svom sadržaju, ali i silno populacija Istre i Hrvatskog primorja dobrog sadržaja uvijek ima veliku
iznenadio. Održivim razvojem se dugo ne brine previše oko budućnosti šansu da se širi i prenese svoju
bavim, pa kad pogledam unatrag koliko je zaštite okoliša i ublažavanja pozitivnu misao od osobe do osobe,
truda uloženo, a kako malo rezultata promjene klime na uštrb ekonomskog od knjižnice do knjižnice, od grada do
postignuto, čini mi se da je to bilo putovanje razvoja. Vjerujem da se radi o ljudima grada, kako se već priče šire. Kada
od poraza do poraza. I onda se pojavi netko koji nisu zakoračili u Zelenu knjižnicu, sam prvi put dobio poziv da
tko uspijeva okupiti na desetine ljudi da jer i letimični pregled programa sudjelujem s predavanjem na Zelenoj
slušaju prevažne, ali službeno još uvijek ostavlja dojam oštrog i knjižnici nisam ni slutio koji se dobri i
marginalne teme – o klimi, o obnovljivim sveobuhvatnog propitivanja našeg čvrsti temelji kriju u toj ideji. A kad
izvorima energije, o bioraznolikosti, o hrani, o dosadašnjeg i budućeg razvoja sam se nakon predavanja vraćao
šumama, o maniji potrošnje, o tranziciji… i regije, države i planetarne civilizacije. kući, nisam mogao izbaciti iz glave
ispostavi se da to radi Društvo bibliotekara Zelena knjižnica na najbolji mogući teško pitanje – zašto se nešto tako
Istre!!! Nikada do sada to od bibliotekara ne način – tekstom, živom riječju i filmom ne organizira i drugdje u Hrvatskoj? U
bih očekivao! Zato, kapa dolje na inicijativi i – omogućuje svakom polazniku da Pulu sam došao da predajem, a
projektu, na trudu i primjeru! Ovo je nešto sam za sebe utvrdi stanje ekosustava otišao sam toliko toga naučivši. Želim
novo, neobično, ohrabrujuće… Dajete nadu i društva u njega smještenog i pita se Vam još puno ispisanih stanica u ovoj
da se ipak ima smisla okupiti na najvažnijem što od onog što imam danas želim priči koja ne širi samo znanje i nove
poduhvatu ove generacije, zgodno sročenom zadržati kako bih nešto imao i sutra. spoznaje o održivom razvoju u svijetu
u onoj paroli koju popularizirate: “Nemojmo To je prvi i najvažniji korak ka i kod nas, već nas i ohrabruje da ga
uprskati – dobre planete je teško pronaći”. promatranju vlastitog postojanja kroz koristimo i živimo.
Želim vam puno uspjeha i da ustrajete, prizmu održivosti. Trebamo više
zelenih knjižnica u Istri i u Hrvatskoj. Dražen Šimleša
Zoran Skala
viši savjetnik za razvojne i međunarodne Mladen Domazet viši asistent na Institutu društvenih
projekte znanstveni suradnik, Institut za znanosti Ivo Pilar u Zagrebu
društvena istraživanja u Zagrebu

36. Mrežne stranice
www.zk.dbi.hr w w w .f
aceboo
k.com/
ze lenakn
jiznica

37. Idući korak?
Dr. sc. Dražen Šimleša se upitao “zašto se nešto tako ne
organizira i drugdje u Hrvatskoj?”, a isto pitanje postavljaju
mnogi predavači i korisnici projekta Zelena knjižnica.
UPRAVO je SADA pravi trenutak da se povežemo
na najvažnijem poduhvatu ove generacije i budemo
kritična masa koja može spasiti NAŠ DOM.
“Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu.”
M. Gandhi

38. Na svijetu ima dovoljno za svakoga,
ali ne i za svačiju pohlepu.
Ponašajte se dobro prema Zemlji. Ona
vam nije dana od vaših roditelja, nego je
posuđena od vaše djece.
HVALA SVIMA:
 koji dolaze na aktivnosti Zelene knjižnice
 koji nas prate preko facebook-a i bloga
www.zk.dbi.hr
 koji sudjeluju u projektu
 koji nas savjetuju i podržavaju
 koji djelujuju za bolje sutra 