2. O realizmu
• Realizam u likovnoj umjetnosti je stilski pravac koji teži postizanju
iluzije zbilje, a traje od polovice pa do kraja 19. stoljeća.Cilj realizma
je što vjernije prikazivanje oblika ili zbivanja bez sitnih detalja i teži
za što većom objektivnošću
• Napredak znanosti, industrije i tehnike omogućio je izradu prvih
fotografija koje umjetnici koriste kao pomoćno sredstvo.
• Načelo romantizma “Umjetnost radi umjetnosti” zamijenjena je
načelom realizma “Umjetnost radi ljudi”
• Naglasak je na naturalizmu
• Realizam je angažirana umjetnost- “Mi želimo promatrati moderan
svijet-realan svijet”
• Cilj im je pokazati suvremeni život,a ne osvrtati se na
povijest,mitologiju,srednji vijek..

4. Gustave Courbet
• Glavni predstavnik tog pravca je Gustave Courbet (1819.-1877.) koji
je želio slikati "heroizam modernog života" (Baudelair) i smatrao da
se suvremeni umjetnik mora držati svog osobnog neposrednog
doživljaja pa stoga mora biti realističan. Courbetova prva realistična
slika bila je “Ustinjavanje kamena” iz 1849. g. Courbet slika preko 6
metara dugog platna koje se zove jednostavno “Atelje” ili "Stvarna
alegorija u kojoj je sažeto sedam godina mog umjetničkog života".

5. Usitnjavanje kamena
• Na njemu su prikazani dva radnika, jedan koji razbija kamenje
čekićem i drugi koji diže teški kamen. Ovi likovi prizivaju
romantičarsku nostalgiju za jednostavnošću života, no u isto vrijeme
prikazuju konstantnost i prisiljenost na teški rad onih koji su rođeni u
siromaštvu.Radnici su anonimni, te su njihova lica skrivena
sjenkama što ih čini univerzalnim pripadnicima radničke klase više
nego individualnim osobama.Jedino što prepoznajemo iz njihovih
figura jeste njihova dobna razlika. Courbet je prikazao mladića i
starca u teškom radu, čime je želio istaknuti neljudski odnos prema
radnicima u to doba kada je su i najteže poslove obavljali djeca i
starci. Iako su postali simbolom radničkog statusa, oni ne traže od
nas suosjećanje.

6. Pogreb u Ornansu
• Courbet je pokušao prikazati seoski pogreb (očeva strica) upravo
onakav kakav i jest, bez romantičarskog idealiziranja ili lažne
sentimentalnosti.Slikar je uspio prikazati više od pedeset likova u
naravnoj veličini. U središtu prednjeg dijela slike vidi se dio praznog
groba, s lijeve strane su svećenik, nositelj lijesa i lijes prekriven
bijelom tkaninom. Iza groba stoje uglednici, s desne strane su
ožalošćene žene, odvojene od muškaraca, a ispred njih nalazi se
pas. Iznad likova, iza idealne crte obzora, vidi se široki krajolik
zelenih brežuljaka i stijena. Iako se na prvi pogled čini, likovi nisu
raspoređeni u povorku, već u savijene redove u obliku slova S oko
zamišljenih osi križa i dobro odjevenog muškarca u prednjem planu.

7. Honoré Daumier
• Honoré Daumier (26. veljače 1808. –11. veljače 1879.) je bio
francuski slikar, grafičar i kipar; jedan od najplodnijih crtača 19. st.;
izvrstan litograf (oko 4000 litografija); utemeljitelj satiričnih tjednika
La Charicature i Le Charivarim, u kojima nekoliko desetljeća
objavljuje britke karikature kritizirajući političko-socijalnu stvarnost i
društvene događaje u Francuskoj. Većinu života proveo je stvarajući
u Parizu, a kao slikar i kipar bio je samouk, što ga nije spriječilo da
postane jedan od vodećih umjetnika realizma.

8. • Litografija nastala
1831.,zbog koje je
Daumier završio u
zatvoru.

9. • Litografija iz
časopisa "Le
Charivari", 20.
srpnja 1849.

10. Jean-François Millet
• Jean-François Millet (4. listopada 1814. -, 20. siječnja 1875.) bio je
francuski slikar i grafičar; uz Gustavea Courbeta i Honoréa Daumiera, glavni
predstavnik realizma u francuskom slikarstvu 19. stoljeća.
• Millet je bio prvi moderni umjetnik koji je izabrao temu seoskog života kao
slikarski motiv. Na slikama velikog formata stavljao je seljake u prednji plan,
u izdvojenim skupinama. To su melankolični, sumorni likovi smekšani
večernjim svjetlom, zaokupljeni samima sobom i nekako bezvremenski. Oni
ne pripadaju nekom određenom području, već imaju šire značenje i postaju
predstavnici ljudske ovisnosti o zemlji.

11. Sijač
• “Sijač” iz 1850. godine postao je simbolom čovjeka koji
radi. Izravna i bliska veza s prirodom odražava se u
raspoloženju i tonu – u zamornom ritmu svakodnevnog
rada u tmurnom, zagušujućem svjetlu.

12. Angelus
• Na svojoj slici Angelus (katolička molitva koja se
izgovara tri puta na dan: ujutro, u podne i u vrijeme
zalaska sunca), Millet je uspio prikazati opću ideju
siromaštva i patnje koja je ispunjavala živote francuskih
zakupnika zemlje i seljaka u ranom 19. stoljeću.

13. Édouard Manet
• Édouard Manet (23. siječnja 1832. - 30. travnja 1883.), francuski
slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne
umjetnosti.
• Najviše je slikao teme koje su tada bile prisutne u realizmu, a to su
bili prosjaci, pjevači, cigani, ljudi u kafićima i sl. Prihvatio je izravnu i
smjelu slikarsku tehniku u realističnom tretmanu svojih motiva.

14. Doručak na travi
• “Doručak na travi” prikazuje piknik u šumi s nagom ženskom
figurom u sjedećem položaju u društvu dva obučena muškarca, što
je trenutačno privuklo ogromnu pažnju, ali je doslovno bilo
diskreditirano od kritike. Manet biva proglašen vođom od strane
mladih umjetnika, i postaje središnja figura u sporu između
akademskog slikarstva s jedne, i buntovničke umjetničke grupe
slikara, s druge strane .

15. Olimpija
• 1865. godine on izlaže „Olimpiju“, portret nage žene
zasnovan na Tizianovom prikazu Venere. Ova slika
ponovo izaziva veliku pozornost, i protest akademskih
krugova zbog takozvanog „neortodoksnog realizma“.

16. Peredvižnjevci
• Peredvižnjevci („lutalice“) su bili predstavnici ruskog kritičkog
realizma u 19. stoljeću; putujuća umjetnička izložba grupe ruskih
umjetnika koju je 1870. godine u St. Petersburgu osnovala grupe
apsolvenata škole slikarstva i kiparstva.
• Nastala je na inicijativu Ivana Kramskoja i drugih ruskih umjetnika, a
imala za cilj popularizaciju umjetnosti koja je bila zanemarena i
anonimna u ruskom društvu. Motivi slika su većinom bili žanr-scene,
pejzaži i povijesno slikarstvo, ali i portreti. U svojim djelima su
predstavljali život ljudi i kritizirali moralne mane Carske Rusije, a
njihove izložbe su imale veliki odjek. Neki od brojnih predstavnika
su: Ilja Rjepin, Ivan Nikolajevič Kramskoj, Ivan Ivanović Šiškin, Izak
Iljič Levitan i drugi.
• Od 1871. do 1923. godine grupa je organizirala 48 izložbi u Moskvi i
Petersburgu kao i u Kijevu, Odesi, Harkovu i drugim gradovima u
Rusiji. Djela peredvižnjeva nalaze se u mnogim ruskim galerijama i
muzejima. U Tretjakovskoj galeriji u Moskvi je najveća kolekcija koju
su sakupili Pavel Tretjakov i njegov brat.

17. • Ivan Kramskoj,
“Portret slikara
Ivana
Šiškina”,izložena
u galeriji
Tretjakov,Moskva

18. • Nikolaj
Jarošenko,
“Kovač” , 1878.

19. • Ivan Ivanovič
Šiškin, “Jutro u
borovoj šumi”,
1889.