1. METALNO
DOBA

2. Metalno doba
 Metalno doba je razdoblje ljudske
prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje
oružje, oruđe i predmete svakodnevne
upotrebe

3. Periodizacija
 Bakreno doba ili eneolitik - razdoblje u kojem
se još upotrebljavaju predmeti od bakra oko
3500. pr. Kr. - 2200. pr. Kr.
 Brončano doba - Razdoblje u kojem se predmeti izrađuju
od bronce o.2200.g.pr.Kr. - 1200.g.pr.Kr.
 Željezno doba - razdoblje u kojem se predmeti
izrađuju od željeza od 1200.g.pr.Kr

4. Bakreno doba
 Kalkolitik
 Karakteriziraju ga prevladavanje stočarstva nad
poljodjeljstvom, lovom i ribolovom, snažnije
povezane plemenske skupine, razvoj bakrene
metalurgije, patrijarhat i prodiranje indoeuropskih
skupina s istoka.
 Zbog svoje mekoće, bakar se u početku koristio
za nakit, no otkrićem obrade hladnim postupkom
dobili su dvostruku tvrdoću, čime su dobili alat i
oružje potrebne tvrdoće. Jedina mana te obrade
je bila krhkost.

5. Keramičke nalaze karakterizira ukrašavanje posuda urezima i ubodima, a među
oblicima ističemo specifične male bočice koje su najvjerojatnije služile za
držanje nekih ulja ili mirisa.

6. Vučedolska kultura
 Vučedolska se kultura nalazila uz Dunav.
 Vučedolci su imali čvrstu organizaciju.
 Sloj vještih ratnika vjerojatno se razvio od
brojnih lovaca Najvažnija gospodarska
djelatnost Vučedolaca je bila obrada zemlje i
uzgoj goveda.

8. Brončano doba
 Rano brončano doba (Područje između Save i Drave i u
sjevernoj hrvatskoj)
 Srednje brončano doba u Istri kod Rovinja,
Poreča i Like.
 Kasno brončano doba Paklenica

9. Brončano doba
 Brončano doba obilježava proizvodnja brončanog
oružja, oruđa i nakita. To je vrijeme intenzivnog razvoja
metalurgije, trgovine i obrta.
 Kasno brončano doba ili vrijeme tzv. kulture polja sa
žarama. Glavni im je obred spaljivanja umrlih, po čemu
je ova kultura dobila ime, i pokapanje ostataka u žarama
s prilozima nakita, oružja i oruđa. Ovakvi žarni grobovi
tvore velike nekropole.

11.  Brončano razdoblje u Europi započinje
razvojem trgovačkih putovanaja, najprije se
uvozio kositar Glavno žarište tehničkog i
kulturnog razvitka ležalo je u središnjoj Europi,

12.  Brončano doba u Hrvatskoj obilježava
vinkovačka kultura koja nastavlja tradiciju
vučedolske.U to vrijeme razrađen je
poseban geometrijski stil urezanih
ornamenata, koji posebno dolazi do
izražaja na oružju, ukrasnim pločama,
plosnatim ogrlicama i fibulama.

13. Keramička urna in situkasno brončano doba , 13.-12. st. prije Krista,
Slavonski Brod - Bjeliš

14. Brončana igla kasno brončano doba, 13.-12. st. prije
Krista, Slavonski Brod -

15. Željezno doba
 Željezno doba se nastavlja na brončano. Obrada
željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom
istoku. Pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza.
 Rane kulture željeznog doba u Europi su obradu željeza
naučile od naroda s stepa i Kavkaza,koje su
karakteristične po sahranjivanju elite u kurgane.

17.  Kraj željeznog razdoblja znači i kraj
prapovijesti, a na području srednje i zapadne
Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.

18. U Hrvatskoj
 Nastanak i razvoj željezodobnih zajednica koje
su naseljavale prostore Slavonije, Baranje i
Srijema
 Zbog tako povoljnog zemljopisnog položaja na
raskrižju putova, plodne zemlje i ljudi koji su je
tisućljećima obrađivali, taj je prostor oduvijek
predstavljao važno područje ljudskog
razvoja, pa tako i tijekom željeznog doba.

19. Keramička zdjela mlađe željezno doba, keltsko-latenska kultura , Stružani-
Vrtlovi, Kućište,Veliki Trstenik-sjever

20. Dio brončane narukvice mlađe željezno doba, keltsko-
latenska kultura, Stružani-Vrtlovi, Kućište, Veliki Trstenik-sjever

21. Dio narukvice od staklene paste mlađe željezno doba,
keltsko-latenska kultura, Donja Bebrina-Paljevine

22. Sjeverna i Središnja Hrvatska - Prostor bogate
povijesti, nalazišta, kulture i tradicije

23.  Muzej krapinskih neandertalaca nalazi se na
lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, uz
najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog
čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi
paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj.

24.  Dragutina Gorjanovića Krambergera.
 U naslagama špilje nađeno je oko devet
stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena
oruđa iz razdoblja paleolitika