1. HRVATSKA U PRAPOVIJESNOMDOBU
OD KAMENOG DO METALNOG DOBA

2. KAMENO DOBA
Na području današnje
Hrvatske pronađeni su
ostaci djelovanja
čovjeka koji pripadaju
najranijim razdobljima
njegova razvoja.
Neandertalac je živio u
obiteljskim skupinama i razvijo
prve duhovne te religiozne ideje.

3. KAMENO DOBA
PALEOLITIK MEZOLITIK NEOLITIK
2 mil. 500 tis. - 10 000 g. pr. Kr. 10 000 – 6500 g. pr. Kr. 6500 – 3500 g. pr. Kr.

4. PALEOLITIK
NAJSTARIJI DOKAZI ŽIVOTA :
 PUNIKVE
 ŠANDALJA Trajala su do (200 000 – 150 000 g. pr. Kr.)
 HUŠNJAKOVO BRDO

5. PUNIKVE
Datiraju se u kulturna razdoblja
koja su započela prije dva
milijuna godina kod Ivanca.
Povoljni klimatski uvjeti, biljni i
životinjski svijet na tlu sjeverozapadne
Hrvatske omogućavali su kontinuirano
naseljavanje ovog područja od
najstarijeg do najmlađeg paleolitika i
mezolitika.
Oko 150 000 g. pr. Kr. pojavljuj
prvi tragovi neandertalskog
čovjeka u Hrvatskoj koji se bav
lovom i skupljanjem plodova.

6. Paleolitska kultura u neposrednoj blizini Ivanca
prvo je zabilježena na lokalitetu Severov
kamenolom kraj Vuglovca 1935.g.
Prigodom miniranja otvorila se pećina sa
naslagama iz pleistocena u kojoj su nađene
kosti pećinskog medvjeda i jelena, više
koštanih šiljaka, te srp koji se pripisuje
brončanom dobu.
Zbog iskorišćivanja kamena, špilja i ostaci pradavne prošlosti su uništeni.

7. Ispod sjevernih padina Ivančice kod naselja Punikve
otkrio je Stjepan Vuković 1939. godine kamena
oruđa vrlo starog kulturnog stupnja.
Kraj Vuglovca na oranici Imbre Severa su
1950. godine nađene kamene sjekire koje
pripadaju neolitiku.

8. Špilja Vindija je špilja u blizini Varaždina u kojoj su živjeli neandertalci, prije oko 30.000 godina.
U špilji su 1974. godine pronađeni jedni od najboljih ostataka neandertalaca na svijetu.
Zbog toga su odabrani da budu glavni izvor DNA za tzv. "Neandertalski projekt
genoma" (Neanderthal genome project).

9. ŠANDALJA
Šandalja, arheološko i paleontološko nalazište kraj
Pule.
Širenjem kamenoloma 1952. uništeni su
brončanodobni grobovi s kosturima umrlih u
zgrčenome položaju.
Najvažniji su nalazi iz tzv. Šandalje I. i Šandalje II.,
koje su dio sustava krških pećina, otkrivenih za
vrijeme radova u kamenolomu 1961. Istražio ih je
M. Mlaez.

10. Ukupna dubina sloja Šandalje I. iznosila je 9 m, a prilikom prepariranja koštane
breče izlučen je primitivni kameni artefakt, udarač (eng. chooper) napravljen od
potočne volutice, starost kojega se procjenjuje na oko 800000 godina.
To je najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu Hrvatske.
U Šandalji II., koja je otkrivena u proljeće 1962., najvažniji je sloj »b« , debljine 1m do 3 m
Gdje su uz veliko ognjište pronađeni artefakti i ostatci pračovjeka s kromanjonskim
obilježjima ustanovljena je starost toga sloja od oko 12320 godina.

11. HUŠNJAKOVO BRDO
Hušnjakovo brdo -paleolitsko je nalazište na kojem
su nađeni ostaci neandertalaca. Nalazi se u
zapadnom dijelu grada Krapine.
Proglašeno je paleontološkim spomenikom prirode.

12. Istraživanja započinju 23. kolovoza 1899. godine, kada je Dragutin
Gorjanović-Kramberger na poziv fra Dominika Antolkovića
posjetio nalazište na Hušnjakovom brdu, kako bi proučio ostatke
kostiju i zubi, koji su tamo pronađeni.
Starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 130 000 godina.
Ostaci ognjišta, po čemu se može zaključiti, da je krapinski pračovjek poznavao vatru.

13. MEZOLITIK
Mezolitik ili srednje kameno doba( 10000 - 6500 g.pr.Kr.)
Osnovno obilježje su klimatske promjene: zatopljenje,
povlačenje leda, podizanje razine vode (pr. Jadransko
more podiglo se za 100 m).
Tako se mijenja i biljni i životinjski svijet, ledenodobne
životinje izumiru ili se sele na krajnji sjever, a ljudi
život prilagođavaju tom izmijenjenom okolišu.

14. Glavno oružje postaju luk i strijela
Nabujale rijeke, potoci, jezera nude nove izvore hrane, pa se razvija ribolov.
U RH o Mezolitiku nemamo puno - malobrojni nalazi na području Panonije
i Jadranske obale ali ništa značjno.

15. NEOLITIK
DOKAZI ŽIVOTA :
 DANILSKA KULTURA (od oko 4500. do oko 3900. g. pr. Kr.)
 HVARSKA KULTURA (od oko 3900. do oko 3300. pr.Kr.)
 STARČEVAČKA KULTURA (od oko 5500. do oko 4300. g. pr. Kr.)

16. DANILSKA KULTURA
Nastaje ne temeljima kulture impreso keramike i prostire se duž cijele
istočne obale Jadrana od Trsta do Boke Kotorske.
Poput naselja kulture Impreso keramike i ovu kulturu obilježavaju
kružna naselja s izvorom vode u sredini okružena obrambenim rovom.
Danilska je kultura autohtona premda na nju
utječu utjecaji iz cijelog Sredozemlja.
Nositelji ove kulture svoje vjerske predodžbe
najvjerojatnije se temeljili na obožavanju plodnosti.

17. Postoje i kipovi u obliku žene, muškaraca i životinja.
Na ovu kulturu se nadovezuje Hvarska kultura (od oko 3900. do
oko 3300. g. pr. Kr.) koja još više od Danilske kulture održava
intenzivne veze s drugim sredozemnim kulturama.

18. HVARSKA KULTURA
Javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično
nasljeđuje danilsku.
Prvobitno je otkrivena na Hvaru - Grapčeva špilja
Naselja su na otvorenom no proširena te ljudi
intenzivno nastanjuju špilje.

19. Pravi razvoj hvarske kulture
odvija se na srednjodalmatinskom
području –
Korčula, Hvar, Pelješac
Od oblika se ističu niske, široke zaobljene zdjele s prstenastim
vratom te jajoliki lonac s koničnim vratom bez raskoši.

20. STARČEVAČKA KULTURA
Prva je izrazito poljodjelska i keramička kultura neolitika na području sjeverne Hrvatske.
Obuhvaćala je prvenstveno područje od Slavonije sve do Bjelovara.
Svoja su naselja gradili na prirodnim uzvišenjima, a i blizu voda i drevnih prometnica.

21. Stambeni objekti su ukopani u duboke jame s
krovnom konstrukcijom na vrhu u obliku šatora.
Pokojnike pokapali su u samom naselje u blizini stambenih objekata.

23. METALNO DOBA
BAKRENO DOBA BROČANO DOBA ŽELJEZNO DOBA
VUČEDOLSKA VINKOVAČKA KELTI, JAPODI, DELMATI,
KULTURA KULTURA LIBURNI,ILIRI I HISTRI

24. BAKRENO DOBA
VUČEDOLSKA KULTURA
U vremenu između 3000. i 2500. pr. Kr.
Desnu je dunavsku obalu, krajnji istok
Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija
koju znamo pod imenom vučedolska kultura.
Nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od Vukovara).

25. U samom Vučedolu živjelo je oko 2000 i 3000 stanovnika,
te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba.
Bilo je i sojeničkih naselja, no takva naselja su bila
uglavnom privremena jer nisu bila pogodna za život, a
kao stalna staništa korištene su i špilje.
Oblik vučedolske kuće je pravokutan s predvorjem i središnjim ognjištem,
napravljena s drvenim stupovima i premazom od gline.
Naseljavali su se uglavnom na uzvisinama, obično
uz rijeke (Vučedol, Vinkovci) i močvarno područje.

26. Ovo je prva kultura koja koristi tanjure
za posluživanje hrane samo jedne
osobe, dok su se dotada koristile
zajedničke posude za hranu.

27. Grobova nije mnogo pronađeno, a pokojnici su
pokapani ili unutar kuće ili ispred s osobnim
predmetima.
Vučedolska kultura koristi prvi put u ovom području višedjelne
kalupe za lijevanje metala, a to je dovelo do procvata metalurgije
tj. razvoja tehnologije kovanja metala.

29. BRONČANO DOBA
VINKOVAČKA KULTURA
Vinkovačka kultura je naziv za materijalnu i duhovnu
kulturu većeg dijela stanovnika kontinentalne
Hrvatske i Srijema, te južne Mađarske.
Trajala je od 2500 - 2200. g. pr. Kr.

30. ŽELJEZNO DOBA
KELTI
Kelti su indoeuropski narod koji je iz srednje Europe
polovicom 4. st. pr. Kr. prodro u današnja sjeverna
hrvatska područja.
Radije se naseljavaju u ravnicama nego na uzvišicama.
Na čelu su im bili njihove plemenske vođe.
Dobro organizirani keltski konjanici naoružani dugim,
savitljivim mačevima, teškim bojnim noževima i željezom
okovanim štitovima s lakoćom pobjeđuju starosjedioce.

31. Istočni su Kelti Skordisci
uglavnom u Posavini. zapadni
Taurisci oko slovenske granice i
na sjeveru Boji u Međimurju.
U kopnenom dijelu zapadne Europe bili
su poznati pod imenom Gali, a
područje njihovog naseljavanja Galija.
Kelti skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim
područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske i Švicarske, a
miješajući se s ostalim narodima stigli su potom i do Panonije.

32. DELMATI
Naseljavaju područje današnje srednje Dalmacije i dijelove jugozapadne BIH.
Počinju se oblikovati kao posebna skupina već u kasnom brončanom dobu.
Tijekom 6. i 5. st. pr. Kr. među njima se počinje izdvajati ratnički sloj.
Temelj gospodarstva Delmata bilo je lov, stočarstvo i to prvenstveno uzgoj
ovaca i koza od kojih se dobivalo mlijeko i vuna.
Glavno i najviše štovano božanstvo njihov je stočni bog Silvan (Silvanus) i
njegova božanska družica Thana.

33. HISTRI
Naseljavali su najveći dio istarskog poluotoka.
Žive na utvrđenim gradinama.
Histri su živjeli organizirani u rodove koji su pak činili jedan savez na čelu s kraljem.
Najvažnije središte Histra bio je Nezakcij (u blizini današnje Pule)
Histri su imali razvijenu zemljoradnju,ribolov i stočarstvo.
Iskoristili su povoljni položaj između Sredozemlja i srednje Europe i
razvili trgovinu, a posebno brodarstvo.

34. JAPODI
Japodi naseljavaju današnju Liku, dijelove zapadne
BIH kao i dio današnje Slovenije.
Kako je japodski zavičaj kao i danas bio bogat prostranim
gorskim šumama, njihove su seoske kuće bile uglavnom
drvene.
U njihovu šarolikom društvenom ustroju su bili najvažniji rudari,
kovači, seljaci, pastiri, ratnici i druga zanimanja.
Slično ostalim Ilirima, izvorni Japodi su po vjeri bili
mnogobošci, ali dijelom imaju svoja posebna božanstva.
Njihov glavni bog bio je Vodenbog Bindus.

35. ILIRI
Na RH područjima od Panonske nizine pa do
obala Jadranskog mora.
Njihova naselja, poznate kao gradine,
podizana su na teško pristupačnim
mjestima, obično na prirodnim
uzvisinama.
BAVILI SU SE: Rudarstvom,
stočarstvom, ribolovom
poljoprivredom
gusarstvom, trgovinom i nakitom
Svoje tijelo voljeli su ukrašavati tetoviranjem.

36. LIBURNI
U 9. st. Naseljavaju područje sjeverne Dalmacije, današnjeg Hrvatskog
primorja, Kvarnera i dijela Istre.
Žive organizirani u rodove i zajednice rodova,među njima se postepeno
izdvajaju moćne obitelji koje u svoje ruke uspijevaju prigrabiti političku i
gospodarsku moć.
Izmislili su brodski pogon
BAVILI SU SE: Rudarstvom,
stočarstvom, ribolovom
poljoprivredom
gusarstvom, trgovinom i nakitom

37. Gradili su na nepristupacnim mjestima.