1. Odlučivanje u agencijama - kako poboljšati
kvalitetu, pravnu zaštitu i učinkovitost
Godišnje savjetovanje IJU, 16.11.2012. HGK,
dr.sc. Nikola Popovid, HAKOM / ARTZU

2. Nova ekonomija
Prenošenje
korporativnih mjerila
vrijednosti na Javna vlast
poduzetnike pod
kontrolom države,
sustav državne vlasti i Tržišno
gospodarstvo
širu društvenu
zajednicu. Znanost
Potrošači
(R&D)
2

3. Značaj mrežnih djelatnosti
• Elektroničke komunikacije
• Energetske usluge
• Poštanske usluge
• Željezničke usluge
• …,
• Integriranje usluga (n-play)
3

4. Usluge od opdeg gospodarskog interesa
• Tržišna ekonomija i tržišni neuspjesi - reforma
pružanja usluga od opdeg gospodarskog interesa
OPĆI INTERES
Usluge od opdeg javnog Usluge od opdeg gospodarskog
interesa interesa
Društveni Ekonomski
4

5. Mreže – skup pravaca i čvorova
Mreža u tehničkom smislu je:
- Skup prometnih pravaca i čvorova gdje
se prometni pravci presijecaju.
- Prometni pravci mogu biti
telekomunikacijski kabeli,
elektronaponski vodovi, željezničke
pruge, zračne linije, cjevovodi različitih
namjena i sl.
- Čvorovi gdje se sijeku mogu biti
telekomunikacijske centrale, stanice za
reguliranje napona električne energije,
željeznički kolodvori, zračne i pomorske
luke i sl.
5

6. Struktura tržišta u mrežnim djelatnostima
• 1. etapa – monopol (država)
• 2. etapa – liberalizacija (HAKOM-ARTZU-HERA)
• 3. etapa – održivo tržišno natjecanje (AZTN)
Monopol Liberalizacija Održivo tržišno natjecanje
Intenzitet i način regulacije u vremenu
6

7. Regulatorna Europa - regulatorni kapitalizam
EU kao nova „regulatorna država” sa svrhom uspostave tzv. regulatornog
kapitalizma (prva 2 koncentrična kruga)
Liberalizacija mrežnih djelatnosti kao – simptomatičan primjer mijene
nacionalnog i suverenog upravljanja društveno-strateški važnim industrijama.
Novi oblici tehnokratskog upravljanja Europske komisije u suradnji sa
regulatorima zemljama članicama EU (BEREC, ERGP, ERG-Rail).
7

8. Multisektorski pristup i liberalizacija tržišta
Horizontalan pristup mrežnim djelatnostima
– Zajedničke teme: pristupa tržištu, pristupa mreži, usluge od opdeg
gospodarskog interesa, zaštite tržišnog natjecanja,..,
– Podudarni pravni i ekonomski aspekti rada sektorskih regulatora u
poslovima osiguravanja tržišnih uvjeta gospodarenja.
– Različiti tehničko-tehnološki aspekti rada.
– Razmatranje integracije funkcija regulatornih tijela u bududnosti (HAKOM-
ARTZU-HERA)
– EU primjeri, Njemačka, Latvija, Luksemburg,..
8

9. Jedinstvena funkcija zaštite tržišnog natjecanja
Opda i posebna (regulatorna) pravila zaštite tržišnog natjecanja kao dio
jedinstvene funkcija zaštite tržišnog natjecanja
- Pravo tržišnog natjecanja kao: „zajedničko pravo (common law)
regulatornih tijela u mrežnim djelatnostima”.
- Definiranje mjerodavnog tržišta, utvrđivanje vladajudeg položaja
poduzetnika, utvrđivanje tzv. praga regulatorne intervencije (tj. zapreke
ulaska na tržište, struktura tržišta, nedostatnost opdih propisa o zaštiti
tržišnog natjecanja)
- Razmatranje odgovarajude integraciju spomenute funkcije u daljoj
bududnosti, (AZTN-HAKOM-ARTZU-HERA).
- EU recentni primjeri, Nizozemska, Španjolska,..
9

10. Oslobađanje znanja – paradigma konkurentnog društva
Pravo konkurencije i vezano regulatorno pravo - podloga pravnoj sigurnosti investicija i
ekonomskog razvoja.
• Neutralne i stručne kategorije društva kao balans političkoj nestalnosti, u
budućnosti.
• Prostor za zastupljenost znanosti i sudstva.
• Širenje tematskog znanja u znanosti kroz akademske kolegije, savjetovanja,
radove, stručna mišljenja poduzetnicima,..
• Praktično usmjeravanje sudaca, kroz njihovo sudjelovanje u radu ovih tijela
(Austrijski model) – bolja pravna zaštita poduzetnika.
• Veća uloge odvjetničkog zastupanja i specijalizacija.
10

11. Dutch case.. – avangardna uloga suda
• Europska komisija (EK) donosi Preporuku o metodologiji izračuna cijena
terminacije telefonskih poziva u pokretnim i nepokretnim mrežama
(2009.)
• OPTA (nizozemski regulator) 2010. – utvrđuje cijene sukladno preporuci
EK (tzv. bottom-up pure LRIC model) koji rezultira nižim veleprodajnim
cijenama terminacije poziva.
• Nekoliko nizozemskih operatora pokrede sudski postupak pred
mjerodavnim nacionalnim sudom (Trade and Industry Appeal Tribunal)
protiv odluke OPTA-e.
11

12. Dutch case.. – odluka suda
• Nacionalni sud nakon provedenog postupka djelomično poništava
odluku OPTA-e, uz obrazloženje da „..primjena bottom-up pure LRIC
modela nije primjerena (eng. disproportioned) da riješi pitanje
prekomjernih cijena terminacije poziva, neovisno od toga što je taj
model dio neobvezujude Preporuke EK”.
• Sud je u presudi naložio primjenu tzv. bottom-up LRIC+ modela koji
također rješava pitanje prekomjernih cijena terminacije poziva, ali u
vremenski sporijem intervalu.
12

13. Dutch case.. – obrazloženje suda
• Sud navodi: ”bottom-up pure LRIC model (kojeg preporučuje EK) ide dalje
nego što je potrebno, za rješavanje konkretnog problema na
veleprodajnom tržištu, jer ima reperkusije i na maloprodajno tržište koje
nije cilj konkretne regulatorne intervencije, pa utoliko ovaj model nije
primjeren”.
• Sud konstatira: ”navedeno može dovesti do povedanja maloprodajnog
korištenja usluga, ali i manje ukupne penetracije (ulaganja u mrežu)”.
• Protiv odluka Trade and Industry Appeal Tribunal, nema pravnog lijeka u
nizozemskom pravnom sustavu.
13

14. Dutch case.., zaključci
• OPTA je dužna postupiti prema presudi i pravnom shvadanju nacionalnog
suda.
• Istodobno, EK inzistira na provedbi svoje Preporuke, pa navodi pored
ostalog: ”..cijena terminacije u Nizozemskoj bi prema ovom modelu
(određenom od nacionalnog Suda) bila dvostruko veda od cijene prema
modelu iz Preporuke”, stoga ”..tražim od OPTA-e da povuče i izmjeni svoj
prijedlog” (Neelie Kroes, 2012).
• U konkretnom slučaju, EK nema pravne mogudnosti „veta” na odluke
nacionalnih regulatora u pogledu regulatornih obveza. Može dati
pojedinačnu preporuku koju regulatorno tijelo nije obvezno prihvatiti.
+14

15. Dutch case.., zaključci
• Nacionalni sud ulazi u meritum odluke sektorskog regulatora, neovisno o
postojedoj Preporuci EK upudenoj - svim zemljama članicama EU.
• Meritum je ekonomski vrlo zahtjevan.
• Sud indirektno ulazi u EU politiku razvoja sektora.
• Sud koristi svoj položaj analogno položaju Europskog suda (ECJ) u pravu
EU.
• Sud kao protuteža „regulatornoj državi” dislociranoj na razinu EU.
15

16. Pogled u bududnost
• Kontekst delokalizacija nacionalnih ovlasti na EU - preobražaj
gospodarsko-političkog okoliša.
• Razmatranje novih modela upravljanja koncentracijom rastudih
javnih ovlasti pri neovisnim regulatorima tržišta (trodioba vlasti).
• Razmatranje novih modela organiziranja (integracija) funkcije zaštite
tržišnog natjecanja.
• Redefiniranje uloge sudaca u ekonomski i tehnički zahtjevnim
područjima (ECJ).
• Uloga znanosti u istraživanju novih rješenja i širenju znanja.
16

17. Hakom.hr / Artzu.hr
17