1. SKRIVENI SVIJET
- NATURA 2000
Marija Kuljerić, dipl.ing.biol.
Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla

2. • biološka raznolikost i ekološke mreţe
• Natura 2000 – što je i kako funkcionira
• Natura 2000 i ljudi
• N2000 u Hrvatskoj
• N2000 u Zadarskoj ţupaniji

3. biološka raznolikost
ključ ţivota na Zemlji
– DIREKTNA KORIST - hrana, lijekovi,
građevni materijal, tkanine, drvna građa,
gorivo, sirovine za razne industrijske
proizvode
– INDIREKTNA KORIST - atmosferska i
klimatska regulacija, zaštita tla i vode,
oprašivanje i raznošenja sjemenki,
recikliranje hranjivih tvari odnosno
elemenata, kontrola poljoprivrednih
nametnika i bolesti; kulturna, spiritualna i
estetska vrijednost, turistička vrijednost

4. opadanje i degradacija bioraznolikosti
– raznolikost staništa u naglom opadanju
– brojne biljne i ţivotinjske populacije koje
ovise o tim staništima smanjuju se i po
brojnosti i po području svojega
rasprostranjenja
– staništa su sve jače izloţena fragmentaciji -
cjepkanju na izolirane «otoke» - koji nisu u
stanju dugoročno opstati s obzirom na sve
intenzivniji pritisak od različitih aktivnosti
– procjena količine današnjeg gubitka vrsta je
između 1,000 i 10,000 puta veći od
“prirodne/pozadinske brzine izumiranja”

5. • living planet index
• IUCN crveni popis
biljaka i ţivotinja

6. stanje u Hrvatskoj
• različiti ekosustavi na malom podučju
• iznimno bogatstvo biološke raznolikosti u
europskim okvirima
• zastupljena široka lepeza prirodnih i
poluprirodnih staništa
• neka su jedinstvena za Europu; neka su
endemična – ograničena za određenu
regiju; veliki broj je ugroţen toliko da
im prijeti nestanak

7. ekološke mreţe
• 1960-tih – drastično povećanje iskorištavanja
prirodnih resursa
• dramatične promjene u poljoprivredi,
proizvodni postupci velikih razmjera
snaţan utjecaj na okoliš
• kvalitetu ţivota također određuje i visoka
kvaliteta okoliša uključujući zdravu prirodu
• ekološka mreţa – koncept integrirane zaštite
bioraznolikosti
• sustav vrijednih područja za ugroţene vrste,
staništa, ekološke sustave i krajobraze koja su
međusobno funkcionalno povezana

8. ekološke mreţe
• sastavnice
– jezgre (core areas)
– prijelazne zone (buffer
zones)
– koridori (corridors)
– područja obnove
(restoration areas)

9. programi ekoloških mreţa
• Sveeuropska ekološka mreţa (PEEN)
• Smaragdna mreţa (Emerald) – 44
europske zemlje
• Natura 2000 – EU ekološka mreţa
• Višegradska mreţa, Europski zeleni
pojas (Green Belt), i druge
transnacionalne mreţe
• Nacionalne ekološke mreţe

10. Natura 2000 – što je to?
• očuvanje biološke raznolikosti Europe
• osnova:
Direktiva o staništima i Direktiva o pticama
• mreţa zaštićenih područja zemalja članica EU
za
– odabrane vrste ptica (posebno zaštićena područja,
SPA),
– odabrani stanišni tipovi te ţivotinjske (osim ptica) i
biljne vrste (područja od značaja za Zajednicu, SCI)
koje su ugroţene, rijetke ili vrijedne diljem
teritorija EU
• zajedno čine POSEBNA PODRUČJA ZAŠTITE
(SAC – special areas of conservation)

11. • mreţa se gradi kroz određenu proceduru
temeljem Direktive o staništima
• Natura 2000 područja su odabrana
temeljem specifičnih pravila
• provedba mreţe Natura 2000 –
odgovornost pojedine drţave članice pod
nadzorom Europske komisije
• njeno osnivanje je obavezno –
pretpristupni uvjet

12. Natura 2000 i osnovne obaveze
drţava članica
• dvije osnovne obaveze:
- odrţati stanje stanišnih tipova i vrsta za koje
su područja proglašena na razini zatečenoj
na datum proglašenja (za novu drţavu članicu
= datum pristupanja)
- spriječiti pogoršanje stanja ili uništenje
područja provođenjem postupka ocjene
prihvatljivosti planova i zahvata koji mogu
imati negativan utjecaj na njih

13. kako funkcionira Natura 2000
• upravljanje područjima – osigurava dugoročan
opstanak ciljnih vrsta i stanišnih tipova
“povoljni status zaštite”
• obavezno praćenje stanja staništa i vrsta –
izvještavanje svakih 6 godina
• razvojni projekti unutar ili u neposrednoj blizini
ekološke mreţe Ocjena prihvatljivosti
zahvata za prirodu rezultat OPZP obvezujući !!

14. Natura 2000 i ljudi
• uvaţava se da je čovjek sastavni dio prirode –
međusobno partnerstvo!!!
• odrţivi razvoj
• odrediti parametre po kojima se ljudske
aktivnosti mogu odvijati uz istodobnu zaštitu
biološke raznolikosti
• u suradnji s dionicima koji ţive i rade u nekom
Natura 2000 području postići zajednički
dogovor o najboljim načinima očuvanja
postojećih vrsta i staništa uz istovremeno
poštivanje lokalnog socijalno-gospodarskog
konteksta

15. • u većini slučajeva - samo male prilagodbe kako
bi se osiguralo da je postojeće korištenje
zemlje u skladu sa zaštitom prisutnih vrsta i
staništa
primjeri
- pomicanje kosidbe polja nekoliko tjedana
kasnije dok mladi ptica koje se gnijezde na tlu
ne izađu iz gnijezda
- izbjegavanje uznemiravanja područja u
određeno doba godine gdje se ţivotinje
razmnoţavaju, hrane ili odmaraju...
• u nekim slučajevima promjene će biti značajne
kako bi se sprječilo daljnje propadanje
pojedinog područja ili kako bi se povratilo u
povoljno stanje

16. • ekonomske aktivnosti uključuju:
– poljoprivredu
– turizam
– ribarstvo
– šumarstvo
– lovstvo
– rekreativne aktivnosti
– infastrukturne projekte
• drţave članice moraju osigurati da su
područja unutar Natura 2000 mreţe zaštićena
od štetnih promjena te da se njima upravlja u
skladu s pravilima Direktive o staništima

17. ISTINA
• mnogi postojeći načini korištenja zemljišta nastavit
će se kao i prije, jer su već usklađeni s očuvanjem
postojećih staništa i vrsta;
• u slučajevima gdje načini uporabe zemljišta
negativno utječu na postojeće vrste i staništa, mogu
se ostvariti prilagodbe bez ugroţavanja
produktivnosti;
• upravljačke aktivnosti koje daju prednost očuvanju
prirode zadovoljavaju uvjete za dobivanje dodatne
financijske potpore iz EU-ovih fondova;
• aktivnosti nastavit će se pod uvjetom da se
obavljaju na odrţiv način te da nemaju štetnih
utjecaja na postojeće rijetke vrste i staništa ili
sprečavaju njihovu obnovu;
• poljoprivredne i šumarske aktivnosti mogu
istovremeno biti u skladu Natura 2000 zahtjeva i
biti ekonomski isplative;
• u područjima s visokom prirodnom vrijednošću broj
ruralnih poslova (radnih mjesta) će se povećati;

18. ISTINA
• proglašenje određenog područja dijelom Natura 2000
dokaz je posebne prirodne vrijednosti što moţe
generirati prihod od ekoturizma (pogotovo od stranih
turista);
• brendiranje proizvoda (sir, med, dţem...) porijeklom s
Natura 2000 područja moţe povećati prodaju, kako
domaću tako i izvoz na strana trţišta;
• Natura 2000 područje moţe imati vrlo vaţnu ulogu u
upravljanju vodama;
• mreţa Natura 2000 je jedina EU mreţa područja
vaţnih za zaštitu prirode diljem Europe i predstavlja
odličnu podlogu za dobivanje sredstava iz različitih
financijskih instrumenata EU;
• veliki infrastrukturni projekti – provedba jedino ako
su od “značajnog interesa za javnost”; nakon pozitivne
ocjene od strane Europske komisije ali s obaveznim
kompenzacijskim mjerama.

19. NIJE ISTINA
• sve će gospodarske aktivnosti biti ograničene ili
zaustavljene;
• lov je u cijelosti zabranjen;
• ispaša ovaca na područjima Natura 2000 smatra se
uznemiravanjem;
• gradnja bilo kakve nove infrastrukture je zabranjena;
• svakodnevne aktivnosti morati će biti podvrgnute
ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu;
• uključivanje u područje NATURA 2000 utječe na
vlasništvo zemljišta;
• posjedi automatski gube na vrijednosti kao posljedica
određivanja područja NATURA 2000.

20. Ekološke mreţe u Hrvatskoj
Nacionalna ekološka mreţa
– Zakon o zaštiti prirode

21. Ekološke mreţe u Hrvatskoj
Smaragdna mreţa – Bernska konvencija

22. Natura 2000 u Hrvatskoj
• obvezna za primjenu datumom pristupanja EU
• na području HR više od 250 vrsta i 70
stanišnih tipova vaţnih na nivou EU
• prijedlog priprema Drţavni zavod za zaštitu
prirode temeljem stručnih i znanstvenih
istraţivanja – u tijeku
• oko 1000 predloţenih područja (od svega
nekoliko ha do velikih područja poput PP
Velebit - 2200 km2)

23. Natura 2000 u Zadarskoj ţupaniji
• 86 područja + 6 područja za ptice
• 41 stanišni tip
• 5 biljnih vrsta
• 77 ţivotinjskih vrsta – od toga 43 vrsta
ptica

24. Natura 2000 u Zadarskoj ţupaniji

25. otok Pag
• Malo i Velo blato, Kolansko blato – Blato
Rogoza
• Paške stijene Velebitskog kanala
• Paška vrata
• Paška solana
• Stara Povljana, Dinjiška, uvale Caska,
Vlašići, Košljunski zaljev
...

26. Privlaka-Nin-Ljubački zaljev
• Ninska solana
• Ninski stanovi-livade
• Privlaka – Ninski zaljev – Ljubački zaljev
• Uvala Plemići
• Ljubačka vrata

27. SZ otoci
• Silba, Olib i Premuda s podmorjem
• Silbenski grebeni
• Podmorje oko Grujice, Škarde, Planika i
Planičića, Tramerke, juţnog dijela o.
Molata, između Zapuntela i Ista,
Rivanjski kanal sa Sestricama...
• uvala Sv. Ante, otok Silba; Brguljski
zaljev, otok Molat
...

28. Dugi otok / Ugljan / Pašman
• PP Telašćica
• Uvale Golubinka, Sakarun, Brbišćica,
Zagračina (Dugi otok)
• Špilja Golubinka i okolno područje
• Zapadna obala Dugog otoka
• Uvala Sabuša (Ugljan), uvala Soline (Pašman)
• Punta Parda (Iţ), podmorje otoka Jidula,
Tukošćak, Mrtovnjak...

29. • PP Vransko jezero i Jasen
• Ravni Kotari
• Benkovac
• Bokanjačko blato
• Rijeke Zrmanja, Karišnica i Bijela, Krupa,
Otuča, kanjon Une
• Novigradsko i Karinsko more

30. • PP Velebit
• NP Paklenica
• Lisac i Poštak
• Bruvno
• Bulji
• Kunovac Kupirovački

31. Natura 2000 u Zadarskoj ţupaniji

32. Morska staništa
• Obalne lagune
• Naselja posidonije
• Grebeni
• Muljevita i pješčana tla izloţena zraku za vrijeme oseke
• Pješčana dna trajno prekrivena morem (plitke uvale)
• Morske špilje
• Područje između Molata, Dugog otoka, Ugljana i
Pašmana – dobri dupin
Morski dio Natura 2000 mreţe je najvećim
dijelom još u izradi !

33. Područja vaţna za ptice

34. Područja vaţna za ptice
• S dio zadarskog arhipelaga – morski vranac,
mala čigra, crvenokljuna čigra
• NP Kornati i PP Telašćica – sivi sokol, morski
vranac
• SZ Dalmacija i Pag – crvenokljuna i dugokljuna
čigra, eja livadarka, morski kulik, vlastelica,
ćukavica, crnogrli i crvenogrli plijenor, velika i
kratkoprsta ševa

35. Područja vaţna za ptice
• Vransko jezero i Jasen – mala i riđa štijoka,
bukavac, čaplja danguba, mali vranac, čapljica
voljak, crnoprugasti trstenjak ...ptice
močvarice...
• Ravni Kotari – zlatovrana, eja livadarka, eja
strnjarica, velika i kratkoprsta ševa, voljić
maslinar, jarebica kamenjarka, sivi i rusi
svračak, primorska trepteljka, ševa krunica,
mali sokol
• Velebit – suri orao, mali i planinski ćuk, ušara,
jarebica kamenjarka, rusi svračak, crna ţuna,
lještarka, pjevice...

36. informacije potraţite na:
• www.cro-nen.hr
• www.natura2000.hr
• www.hhdhyla.hr
HVALA NA PAŢNJI