Inovation, ship building industry, port terminals, 0 emission, green energy, orcelle, Bonn Automotive Conference 2011.

1. Nove tehnologije i energetska učinkovitost u
maritimnom prijevozu i lučkim terminalima
http://seebiz.eu/hr/komentari/tehnoloski-zaokret-brodogradevne-industrije-nuzan,-je-li-i-ostvariv%3f,105839.html
Suočavajući se sa sve zahtjevnijom ekološkom regulativom koja se odnosi na sektor maritimnog prijevoza brodograđevna
industrija suočava se sa novom tehnološkom revolucijom, koja očekuje svoju komercijalnu primjenu od 2025. godine.
Tehnološki inovirani brod koristit će sve više energije za svoj pogon iz alternativnih obnovljivih izvora energije (solarnu en-
ergiju, energiju vjetra i valova). Prvi koncept broda za prijevoz tereta predstavljen je još u vrijeme EXPO 2005. u Japanu, a
predstavilo ga je švedsko-norveški prijevoznički koncern Wallenius Wilhelmsen Logistics (www.2wglobal.com/www/wep).
Projektni brod “Orcelle” može prevesti 10.000 automobila, na površini koja je jednaka 14 nogometnih terena. Konstrukcija
trupa osigurava stabilnost broda tako da brod nema potrebe za dodatnim uravnoteženjem uzimanjem balastnih voda.
Pored već predstavljenog futurističkog “0 emission” broda isti koncern će ove godine na europskoj konferenciji o prijevozu
u Bonnu (1.-3.ožujka 2011.) predstaviti rješenje robnog terminala budućnosti “Castor Green Terminal & Processing Centre”
koji neće emitirati zagađenje u atmosferu. Očekuje se da bi prvi takav futuristički terminal mogao biti u komercijalnoj ek-
sploataciji do 2020. godine (http://www.2wglobal.com/www/environment/castorGreenTerminal/index.jsp).
Da li je naša industrija u RH spremna očuvati industrijsku jezgru koja bi bila spremna uloviti priključak na nove tehnološke
iskorake. Pozitivni primjeri svakako postoje. Unutar brodograđevne industrije koja će opstati nakon restrukturiranja sigurno
bi trebalo razmišljati o takvim rješenjima kao i u dijelu elekto-industrije i metalskog sektora, kao i bazne proizvodnje alu-
minija. Tehnologija novih brodova sve više temeljiti na novim kompozitnim lakšim materijalima od dosadašnjih čeličnih
limova, a za takvu industiju treba imati sirovinsku bazu koja će biti domaća komponenta proizvodnog inputa. Država bi
također trebala izraziti svoj jasan stav vezano uz svoju vlasničku strukturu u ovim važnim gospodarskim granama i defini-
rati sektorske razvojne politike.
Dalja devastacija još uvijek donekle sačuvane industrijske jezgre nije moguća ukoliko se RH želi pozicionirati kao država
koja ima perspektivu budućeg razvoja prema industrijskim sektorima u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost, koja bi
iz budućih primitaka mogla servisirati sve veći teret javnog duga putem izvoza. Suprotna rješenja od navedenih Hrvatsku bi
dugoročno pozicionirala kao gospodarski potpuno neperspektivnu državu ispod razine mnogih država sa srednjom razinom
dohotka, koje ne pripadaju europskom integracijskom procesu i kojima Hrvatska ekonomski dugoročno konvergira. U
suprotnom možemo očekivati konvergenciju prema afričkim gospodarstvima, koja svoj razvoj temelje na razvoju turizma i
poljoprivredne proizvodnje. Gospodarstvo primarno bazirano na tim granama, ma kako bile uspješne, ne može ostvariti
stope razvoja koje osigurava razvoj industrije putem inovacija i izvoza iz jednostavnog razloga jer su stope povrata tih
gospodarskih grana niske. Rješenje za gospodarstvo RH u kontekstu EU integracija je sve veća pro-aktivna participacija u
globalnoj utakmici u određenim proizvodnim nišama. To nije u suprotnosti sa ciljevima integracijskih politika prema EU,
jer će snažnije gospodarstvo RH doprinosti i gospodarstvu EU.
Možemo li napraviti iskorak i kraticu M/S zamjeniti sa E/S ?
Autor/izvor: Goran Jurum
Business Development Consultant
goran.jurum@inet.hr
http://hr.linkedin.com/in/goranjurum
Zagreb, 21. veljače 2011.
slika uz tekst: http://exhibitions.cooperhewitt.org/Why-Design-Now/project/e-s-orcelle-cargo-carrier
(vjerojatno se može koristiti, nije zaštićena autorskim pravima)