2. SEVERNE TROPSKE ZEMLJE
- Evropski kolonijalni posedi Gvajana i S Am republike Venezuela i Kolumbija
- Prostor je jače povezan sa Srednjom Amerikom nego sa Južnom
- Velika, nenaseljena i neprohodna prašuma Amazonija
- Prema srednjeameričkom Mediteranu otvaraju meridijanski, lepezasto rašireni lanci severnih Anda, severne
padine Gvajanske visije, velika dolina Orinoka, doline andskih reka (Rio Magdalena, Cauca) i prostrana
Marakaibska potolina
- Istorijski razvitak, sastav populacije, savremena ekonomska situacija i saobraćajne veze - izraziti u pravcu N
nego prirodni elementi
- E, pa GB, NL i F kolonijalni uticaji - pečat periferne regije velikog kolonizacijskog kotla
- Prodor N Am imperijalizma i Panamski kanal - smernice ekon. života ka N
- Jak udeo crnaca i mulata - odaje vrlo žive veze sa Antilskom Amerikom
4. PACIFICKE ZEMLJE
- 4 S Am države - 4°- 56° JGŠ (Ekvador, Peru, Bolivija i Čile)
- Jedino Bolivija ne izbija na Pacifik - u ratu sa Čileom izgubila primorje sa lukom Antofagastom (1883) - ali ekon. i
saob. smernice gravitiraju tom primorju
- Ekvador i Peru - podeljene na primorje, pl. i E niziju (Costa, Sierra, Oriente)
- Boliviji nedostaje primorje - najviše se prostrla u istočnu niziju
- Čile nema istočne nizije, ima najdužu obalu i primorje
- Preko 52 širinska stepena uzrok velikih klimatskih razlika
- Andi - protivteža tim razlikama - klimatska ujednačenost u visinskim krajevima
- Velika prevaga Indijanaca i mestica, pod uticajem drevne civilizacije Inka
- Privredni razvitak na primitivnom je stupnju
- Posledica slabe naseljenosti, oskudice radne snage, prirodne izolovanosti i slabe saobraćajne povezanosti
- Jedino je Čile odmakao u razvitku
- Strani kapital (SAD) - za rude i naftu
- Težnja ka privrednoj i spoljnopolitičkoj samostalnosti
6. ATLANTSKE ZEMLJE
- E, atlantska fasada umerenog pojasa
- Argentina i Urugvaj
- Slične po prirodnim osobinama, stanovništvu, privredi
- Najbolji deo južnoameričke stepe sa vrlo plodnim tlom
- Blago umerena - kišovita klima
- Izbijaju na veliki vodeni put La Plate - transatlantski saobraćaj
- Oaza belog stanovništva
- Starosedeoci gotovo iščezli
- Razgranala se savremena evropska kolonizacija
- Agrarne zemlje, sa velikim tržišnim viškovima žita i mesa
- Siromašne rudama
- U unutrašnjosti – Paragvaj - po st. i privredi u sklop andskih zemalja ili unutraš. Brazila
- Položaj, prirodne osobine i orijentacija prema Atlantiku, preko dolina i plovnih puteva reka Parane i Paragvaja -
vežu za N Argentinu
9. ARGENTINA
- 2 776 000 km2
- 20 005 000 (1960), 21 079 000 (1961) – 2 SAm, iza Brazila
- 36,260,130 (2001) – 30.
- U umerenom pojasu (težište između 30° i 40° JGŠ)
- Stanovništvo - skoro u celini evropskog porekla (97%)
- Došlo u doba moderne kolonizacije, od kraja XIX veka
- 1. sv. izvoznik prehrambenih produkata
- Nastojanja da se otrese tutorstva SAD
- Sopstveni krug uticaja, čine je pomalo vođom tog južnog dela sveta
10.
11. ISTORIJAT KOLONIZACIJE I DRUŠTVENE POLITIKE
- Poč. XVI i u doba konkvistadora - retko naseljena indijanskim plemenima
- 1526. - E uporište na La Plati - prethodnik B. Airesa, zemlja dugo ostala pusta
- Centralno i primorsko područje Pampa - ekonomsko i pop. žarište države
- E interesi - za Au i Ag bogate krajeve u Andima, u Peruu
- U velikoj ravnici Pampa nije bilo ruda
- Spuštajući se iz Perua, E doseljenici najpre naselili po E andskom podgorju
- Niz veštački navodnjavanih oaza i naselja - i danas pečat starije E kolonizacije
- Odatle je vodio stari put preko Tukumana i Kordobe do uporišta na La Plati
- E obalom S Am vladali - Portugalci (Brazil)
- E monopolizam - izbegavao upotrebu tuđih luka i tuđih brodova u trgovanju
- Preko Perua i Kolumbije ka Evropi
- Posle 1778. - pomorske veze La Plate sa Evropom, a s njima jačala je i kolonizacija argentinskog primorja i
Pampa
- Priticanje evropskih doseljenika – u 2.1/2 XIX veka i po 90 000 ljudi
- U XX veku, do pred prvi svetski rat – i do 300 000
13. ISTORIJAT KOLONIZACIJE I DRUŠTVENE POLITIKE
- Velika svetska ekonomska kriza - kriza agrarne proizvodnje zbog smanjene kupovne moći spoljnih tržišta -
smanjila useljavanja - ojačala reemigracija
- Razvitak mehanizacije u poljoprivredi - ograničava upotrebu radne snage
- Od 2.1/2 XIX veka - najviše I (39%) i E (37%), a zatim Rus. i Polj. (13%), F (3%), GB, Škota (3%), D (2%) i
Jugosloveni (oko 90 000) najviše u S Am
- Starije stanovništvo - kreoli, mestici (na W naseljavaju oaze u podgorju Anda)
- Starosedeoci – uništeni (još oko 50 000) – u Gran Čaku, Patagoniji i na Ognjenoj zemlji
- Gl. argentinskog st. – E i I doseljenici i potomci
- Svega 7% nepismenih
- Mešavina feudalnih ostataka na španskoj kolonijalnoj tradiciji i na eksploataciji tla, buržoasko društvo koje se
razvija
- Zemlja krupnog agrarnog poseda, malobrojni veleposedniki (posedi 500 ha)
- Drže 85% obradivog tla, (oko 500 porodica - 18% obradive površ.)
- Žive u gradu, kapitalom prodiru u industriju, veletrgovinu, bankarstvo
- Na posedima (estancijama) - luksuzno uređeni dvorci
15. ISTORIJAT KOLONIZACIJE I DRUŠTVENE POLITIKE
- Imanjem i proizvodnjom upravljaju nameštenici
- Klasa izrabljivanih peona - nemaju svoje zemlje - pod zakup uz vrlo teške uslove (daju vlasniku 30%—50%
žetvenog prinosa) - 80% agrar. st.
- Životni standard je nizak, žive u kućercima razbacanim po posedu
- Veleposedi sa mehanizacijom i malim fabrikama za
- Radnici za nadnicu, bolji od položaja zakupca
- Do 20% zemljoposednika - mali vlasnici (do 50 ha) - drže 15% obradive površ.
- 68% st. u gradovima, koji naglo rastu, iz inostranstva i iz unutrašnjosti
- Podrška veleposednicima - komandni kadar armije - potiče iz istih druš. klasa
- Dobro organizovan proletarijat sa jakim uticajem na politički život zemlje
- Napredan sistem socijalnog osiguranja i radničko zakonodavstvo
- Životni standard radnika - ispod evropskog proseka
- Uređenje države zasniva se na principima buržoaske demokratije
- Argentina - federativna država sa 23 federalne provincije i 1 federalni distrikt
16.
17. - Natalitet 17.43 ‰ (2006)
- Mortalitet 7.54 ‰ (2006)
Konfesionalna struktura:
- Roman katolici 70%
- Protestanti 9%
Starosna struktura:
- Muslimani 1.5%
- 0-14 godina: 24.9%
- Jevreji 0.8%
- 15-64 godina: 64.4%
- Druge religiozne grupe 2.5%
- 65 +: 10.7% (2007)
- Nedeklarisani 16.2%
Etničke grupe:
- Evropski doseljenici (uglavnom Španci i Italijani) 97%
- Mestici (Evropljani+potomci ameroindijanaca)
- Ameroindijanci i druge grupe
19. Ruska pravoslavna crkva Svetog Trojstva Hram slobode, Centralna sinagoga zajednice
Jevreja BA, 6 po veličini u svetu
20. Katedrala Metropolitan u BA
Islamski centar Kralja Fahd-a u BA –
najprostranija džamija u Latinskoj Americi
21. PREGLED PRIVREDE
- U privrednom razvitku Argentine - osobitu ulogu društveno-istorijski momenti
- Politička konsolidacija zemlje - u drugoj polovini XIX veka
- Posle trzavica između ranije koloniziranog kreolskog W (andsko podgorje) i
- Novog dinamičkog kolonizacijskog područja E (Pampe i primorje)
- Stvorila je uslove za brz razvitak proizvodnih snaga u miru
- Priticanje kolonista iz mediteranskih zemalja Evrope i kapitala iz W Evrope
- Pojačanje pomorskih veza i nova tržišta u Evropi
- Pojačano unutrašnje tržište - snažni impulsi privrednog razvitka
- Iz zemlje ekstenzivnog stočarstva i skromne zemljoradnje
- U zemlju intenzivnog stočarstva i razvijene agrarne proizvodnje na osnovi komercijalnih monokultura
- Strani kapital prodro je, najpre, u agrarnu proizvodnju
- Zatim inicirao razvitak industrije i trgovine
- Gl. uloga - britanski kapital - vodio privredni razvitak Argentine
- Usko povezan sa veleposednicima i trgovačkom buržoazijom
- Podupirao je njihova velika izvoznička društva
- Izgradio je železnice i postao njihov vlasnik
- Za industriju - malo interesa
23. - U XX veku – 2 jaka takmaca - SAD - velika ind. prerade mesa (frigorificos)
- D kapital - gradio metalnu, hemijsku i građevinsku industriju PREGLED PRIVREDE
- Jačanje domaćeg kapitala i domaće buržoazije
- Pred drugi svetski rat (1938) - strani kapital držao najvažniju industriju, transport, banke i kreditni sistem
- GB kapital - 60% od svih stranih investicija u Argentini
- Posle rata - mala revolucija
- Država je nacionalizovala železnice, plativši stranim vlasnicima punu odštetu
- Stvorena su nova državna pomorska društva sa svojim brodovljem
- Regulisan je način investiranja i delatnost stranog kapitala
- Nacionalizovana je Centralna banka
- Uvedene su zaštitne carine za mladu domaću industriju
- Država je preuzela eksploataciju naftonosnih polja
- Počela da izgrađuje nova industrijska preduzeća
- Veleposednici morali da prodaju državi agrarne proiz. po utvrđenim cenama
- Država prodavala na spoljnom tržištu
- Akumulisane profite - upotrebila na podizanje sopstvene industrije, otplatu železnica i spoljnih državnih dugova
- Konfiskovala sve investicije nemačkog kapitala
- Posle 1947, pokušaji privrednog planiranja
24. POLJOPRIVREDA
- Različiti prirodni uslovi - poljoprivredna proizvodnja raznolika
- Komercijalizacija poljoprivrede - rejoniziranje i oblik obimnih monokultura
- Pšenica, lucerka, kukuruz, lan za seme, šećerna trska, pamuk, vinova loza i povrće
- Proizvodnja u pojedinim godinama količinski jako koleba
- Klimatski faktori (suše)
- Povoljan odnos između prehrambenih, krmnih i industrijskih kultura
- Pšenica, kukuruz i lan (seme) daju 30% argentinskog izvoza
- Po svojoj stočarskoj proizvodnji Argentina je među prvim zemljama na svetu
- U Pampama i oazama starije stočarstvo ekstenzivnog tipa i slabijih pasmina zamenjeno je intenzivnim
stočarstvom selekcioniranih pasmina
- Krmnim kulturama, lucerka, stajsko i polustajsko stočarenje
- Ekstenzivno stočarenje po perifernim regijama (Patagonija)
- Priroda i stočne bolesti ne dozvoljavaju odomaćivanje selekcioniranih pasmina (argentinski Severoistok)
28. POLJOPRIVREDA
- U stočarskom fondu - ovce na 1. mestu
- U Pampama - tovne ovace za meso, u Patagoniji - zbog vune
- Goveda - tovna, pa mlečna - naročito oko velikih gradova
- Radna goveda - na perifernim regijama ekstenzivnog stočarenja
- Argentina je zemlja poznata po dobrim konjima - zob
- Radna funkcija – važna – poljop. nedovoljno mehanizovana
- Uprkos velikih količina i kukuruza - svinjogojstvo se nije znatnije razvilo
- Meso, vuna i koža – osnova za prehrambenu, tekstilnu i kožnu ind
- 46% od celokupnog argentinskog izvoza
- Šumarstvo – kebračovo drvo za železničke pragove, telefonske stubove, ostalu gradnju i gorivo, ali je
proizvodnja tanina od tog drveta velika
- Ona podmiruje potrebe domaće kožne industrije
32. RUDARSTVO
- Eksploatacija ruda u Argentini nije napredovala
- Manja nalazišta C otkrivena su na jugu Patagonije (Santa Cruz, Rio Turbio)
- Nemaju značaja za argentinsku industriju zbog udaljenosti
- Argentina ugalj uvozi iz Engleske i Čilea
- Od metalnih ruda dobija se Pb, Zn, Mn i tungsten na NW, u Andima i predandskim Sierama
- Nafta - jedino rudno bogatstvo koje se obilno eksploatiše
- Gl. nalazišta su u Patagoniji
(blizu Rivadavie i u dolini Rio Negra)
i u podgorju Anda (oko Mendoze i Salte)
- Uglavnom se troši u zemlji
- Proizvodnja elektroenergije,
na hidroenergetskoj osnovi
(na pl. rekama Anda)
34. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
- Laka ind. (veliki mlinovi i frigorifikosi, fabrike vunenog tekstila, kože i obuće, lanenog ulja i tanina) - dobro razvila
- Teška industrija (metalurgija, metalna ind. i mašinogradnja) - u zaostatku
- Nedostatak sirovina i investicionih kapitala
- 75% svojih potreba podmiruje uvozom
- Čeličane rade sa uvezenom sirovinom i sa uvezenim ugljem
- Neke grane industrije dobile poleta u modernim preduzećima za proizvodnju: gume, papira, nekih hemikalija,
manje komplikovanih mašina, brodova
35. SAOBRAĆAJ
- Najduža železnička (46 000 km) i drumska mreža (570 000 km) u S Am
- Plovni putevi – Parana - omogućuje plovidbu brodovima daleko na N
- Obalne pomorske linije povezuju velike argentinske luke sa najudaljenijim krajevima Patagonije
- To ne zadovoljava potrebe Argentine za dobrim povezivanjem njenih velikih prostranstava i proizvodnih područja
razbacanih po dalekoj periferiji
- Zadovoljavajuću saobraćajnu mrežu – imaju samo Pampe
- Železnička mreža povezana je, na W, sa Bolivijom i Čileom, na E sa Brazilom
- Ne podmiruje potrebe za brodskim prostorom velike izvozničke zemlje
37. SPOLJNE VEZE
- Struktura proizvodnje diktira Argentini povezivanje sa spoljnim tržištima
- Izvozi 1/3 proizvodnje
- Neprerađeni ili prerađeni agrarni proizvodi
- Na listi velikih svetskih izvoznika (1948) – 6. mesto
- Konjunktura za životne namirnice na tržištima ratom iscrpljene Evrope
- Evropske zemlje su i pre rata preuzimale skoro 70% argentinskog izvoza
- GB (33%), D, I i F
- SAD u izvozu pred rat - 12%
- Argentina uvozi: C, derivate nafte, mineralna ulja, pamuk, rude metala, mašine, saobraćajna sredstva i dr
- Najjači uvoznik pred rat bila je GB (20%), SAD (17%) i D, manje I i F
- Posle rata prilike su se promenile u korist SAD
- % udeo SAD u spoljnoj trgovini Argentine daleko niži nego dr. državama S Am
- Značajni su: D, Brazil, Venezuela i I
- Argentina nastoji da poveća trgovinske veze sa S Am (naročito sa Brazilom, Venezuelom, Čileom i Bolivijom)
39. REGIONALNI PREGLED
- Od visokih snežnih vrhova Anda na W do ravnica Gran Čaka, Pampa i Patagonije, sa dugim Atlantskim
primorjem na E
- Od tropskog pojasa na N do krajnjih delova Patagonije i Ognjene zemlje u subantarktičkoj zoni na S
- Razlike u geografskom položaju
- Razlike u nadmorskoj visini
- Razlike u klimatskim odnosima
- Razlike u prirodnom i kulturnom pejzažu
ARGENTINA
CENTAR NW NE JUG
41. ARGENTINSKI JUG ILI PATAGONIJA
- Južno od reke Kolorado pa do Magelanovog prolaza
- Zemlja vrlo prostranih visoravni - prosečne visine od 1 000 m
- Postepeno spuštaju sa podnožja južnih Anda prema Atlantiku
- Na Atlantiku se završavaju strmom odsečnom obalom - teško pristupačnom
- Primorske ravnice – samo uz ušća reka
- U klimatskom pogledu - sušna i hladna zemlja
- I primorje - zbog hladne morske struje sa polarnim vodenim masama
- Jaki hladni vetrovi duvaju kopnom i morem
- Dižu velike talase koji se razbijaju o strme obale - još teže pristupačne
- Ne primamljivo za ljude
- Patagonija - oko 650 000 km2, ali svega oko 400 000 st.
Površina Stanovništvo Gustina
Argentina 786,983 km2 1,738,251 2.2 st/km2
Čile 256,093 km2 261,289 1.0 st/km2
Ukupno 1,043,076 km2 1,999,540 1.9 st/km2
42.
43. ARGENTINSKI JUG ILI PATAGONIJA
- Sastav st: noviji doseljenici iz GB, Škoti i Velšani
- Doseljenici iz Čilea
- Gl. zanimanje – ovčarstvo - pase preko 12 miliona ovaca - daju ½ vune arg.
- Pašnjaci su siromašni - zato potrebne vel. površ. za ishranu golemih stada
- Stada 50 000 - 100 000 ovaca, 100 000 - 300 000 ha pašnjaka
- Najbolji su pašnjaci na podnožju Anda
- Vuna je po kvalitetu ravna australijskoj
- Hladna klima utiče povoljno na rast runa
- Zemljoradnja - po veštački navodnjavanim oazama uz neke reke
- U dolini Rio Negro - oaze pšenice, vinove loze, povrća, voća i sa poljima lucerke, na kojima se zasniva gajenje
goveda
- Manje izdašne oaze u dolini reke Čubut
- Na obali - oaze sa oskudnim kulturama i stočarstvo oko gradića i luka
- Rawsona i Commodoro Rivadavia
- U blizini Rivadavie - nafta i jaka ekstraktivna ind.
46. ARGENTINSKI JUG ILI PATAGONIJA
- E deo Ognjene zemlje (21 500 km2)
- U prirodnom pogledu - nastavak Patagonije
- I tamo pasu stada ovaca
- Gradić Ushuaia, na S obali Ognjene zemlje
- Izvozi vunu prema N
- To je najjužnije stalno naselje na svetu