SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 15
EROZIJA ZEMLJISTA
► RADILE:
► TEODORA  VUJICIC
► JOVANA JOVIC
Zemljiste

►    Zemljiste je osnova
    poljoprivredne
    proizvodnje, a time i
    opstanka ljudskog
    roda.Predstavlja
    izvanredno znacajno
    prirodno dobro ali koje
    se stvara i obnavlja
    veoma sporo.Da bi se
    formirao sloj zemljista
    debeo 2 do 3 cm,
    potrebno je 200 do
    1000 godina.
► Erozijazemljista predstavlja ispiranje i
 odnosenje najsitnijih i najplodnijih cestica iz
 rastresite podloge.Erozija zemljista je
 prirodan proces koji se moze ubrzati
 nekontrolisanom secom suma i pogresnim
 koriscenjem zemljista.Usled ovakvih
 postupka cesto dolazi do ubrzane erozije,
 koja je veoma ozbiljan i ponekada
 nepovratan proces.
Glavni oblici erozije su:
►   Erozija pomeranja mase –
    desava se kada dodje do
    velikog izlivanja kiše ili
    prilikom zemljotresa i tada
    dolazi do odronjavnja
    zemljišta. Sva brdovita
    područja pod nagibom
    vecim od 15 stepeni su
    podložna ovoj vrsti erozije
    Ovo je najčešći oblik
    erozije na brdovitim
    terenima.
►    Fluvijalna erozija – do fluvijalne
    erozije dolazi kada voda prodire
    duboko u zemljište uskim
    kanalima. Na brdovitim terenima
    ovi kanali mogu da budu vrlo
    duboki i da dođe do
    potkopavanja slojeva zemlje. Na
    ovaj način može doći i do
    spiranja sedimentskih slojeva i
    prodiranja u vodene tokove.
    Ovaj način erozije ne može da
    utiče na useve, ali može da
    utiče na stabilnost zemljišta i do
    otežanog kretanja u određenim
    regionima.
►    Površinska erozija - do
    ove vrste erozije vetar,
    zima ili mraz odvoje
    čestice zemlje od
    površine. Ova vrste
    erozije je
    karakteristična za bilo
    koju regiju izloženu
    vetru i kiši.
► Erozija  obale – ovo je
  specifična vrsta
  fluvijalne rozije.
  Nastaje kada se izvrši
  nekontrolisana seča
  šuma na obalama, i
  zemljište postane
  nestablino.
►   Decenije istraživanja su dovele
    do toga da se razviju razne
    metode sprečavanja erozije.
    Mere zaštite uključuju:
►   Održavanje odgovarajućeg
    vegetativnog pokrivača
►   Sađenje drveća
►   Nekorišćenje zemljišta za ispašu
►   Građenje brana
►   Građenje parcijalnih brana koje
    će sprečiti vodu da utiče u
    jarkove.
►   Osnovni razlog zbog koga
    se gubi i smanjuje
    prostranstvo obradivih
    povrsina je, pre svega
    erozija, zbog koje se
    godisnje prakticno gubi
    25.000 hektara samo na
    tlu Srbije, dok u svetu se
    smatra da erozija godisnje
    pojede vise od 50 miliona
    hektara, a ponekada i
    mnogostruko vise.
►   Borbu sa erozijom i bujicnim
    poplavama treba shvatiti ozbiljno,
    jer su u pitanju stete ogromnih
    razmera.Srbija i Crna Gora
    spadaju u red zemalja koje su
    veoma ugrozene erozijom.Ovo
    najbolje potvrdjuju cinjenice da su
    mnogi nasi krajevi potpuno stali
    bez rastresitog pokrivaca.Kao
    faktor koji bi trebalo ovo da
    spreci, jedan deo odgovorosti
    snose i mnogi objekti za odbranu
    od bujicnih poplava i erozije, koji
    su izgradjeni, pre vise od
    cetrdeset godina, i sa danasnjeg
    aspekta imaju neadekvatne
    konstrukcione elemente za
    zastitu, i sprecavanje erozije.
► Razvrstavanje    u kategorije se vrši prema
  sledećem kvalitativnom opisuerozionih
  kategorija i to:
► I kategorija erozije - Ekscesivna erozija
► II kategorija erozije - Jaka erozija - blaži
  oblik od ekscesivne erozije
► III kategorija erozije - Srednja erozija
► IV kategorija erozije - Slaba erozija
► Podzagadjivanjem zemljista podrazumevaju
 se promene fizickih, hemijskih I bioloskih
 svojstava zemljista, koje dovode do
 smanjenja njegove plodnosti I sposobnosti
 za normalno odvijanje procesa razlaganja, a
 samim tim I kruzenja materije u prirodi.
►   Znamo da je zemljiste za
    coveka jedan od osnovnih
    uslova zivota, odnosno jedan
    od najvaznijih prirodnih
    resursa.
►   Covek na zemljistu proizvodi
    hranu i bez zemljista ne moze
    opstati. Da bi dosao do
    obradivog zemljista, covek
    uklanja prirodni I stvara
    vestacki ekosistem –
    agroekosistem.
► Industrijski razvoj doneo je novi vid erozionog
  rizika. To je rizik erozije odrudokopa, u kojem
  značajno mesto zauzimaju površinski kopovi i
  jalovišta. Pojava industrijskih deponija je donela
  novi skup rizika od erozije. Naime, industrijske
  deponije obuhvataju širok spektar od deponija
  smeća do deponija toksičnih materija.Za razliku od
  klasične erozije zemljišta, erozija deponija nosi
  nove rizike, jer sa erodiranim materijalom sa
  deponija u vodotoke se unosi i zagađenje koje
  može biti biološko, hemijsko, a prema tome i
  toksično i radioaktivno.
Uzroci erozije

- Korišćenjem zemljišta i drugih
  prirodnih resursa za potrebe
  društvenog I ekonomskog razvoja
  čovek može svojim aktivnostima da
  naruši ili ugrozi prirodno
  uspostavnjenu ravnotežu, ili da je
  očuva i unapredi. Zato je kao
  značajan antropogeni činilac erozije
  označen način korišćenja
  zemljišta.Način korišćenja i
  gazdovanja zemljištem i prostorom
  je jedini činilac erozije kojim čovek
  može da upravlja i da ga kontroliše.
  Neadekvatno korišćenje zemljišta je
  direktno povezano sa pojavom
  intenziteta erozionih procesa
  poznatih kao ”antopogena erozija”.

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Spoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemljeSpoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemlje
dusanjerkovic
 
Баре и језера, Ивона Дамљановић
Баре и језера, Ивона ДамљановићБаре и језера, Ивона Дамљановић
Баре и језера, Ивона Дамљановић
dvucen
 
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитетабиодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
Катарина Венгрин
 
Globalno zagrevanje
Globalno zagrevanjeGlobalno zagrevanje
Globalno zagrevanje
plavaplaneta
 

Was ist angesagt? (20)

Klimatske promene i efekat staklene bašte
Klimatske promene i efekat staklene bašteKlimatske promene i efekat staklene bašte
Klimatske promene i efekat staklene bašte
 
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvareEkosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
Ekosistemi kopnenih stajaćih voda; jezera, bare, močvare
 
Позитиван и негативан утицај човека на животну средину
Позитиван и негативан утицај човека на животну срединуПозитиван и негативан утицај човека на животну средину
Позитиван и негативан утицај човека на животну средину
 
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u SrbijiUgrožene biljke i životinje u Srbiji
Ugrožene biljke i životinje u Srbiji
 
Fluvijalna erozija
Fluvijalna erozijaFluvijalna erozija
Fluvijalna erozija
 
Spoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemljeSpoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemlje
 
Odrzivi razvoj
Odrzivi razvojOdrzivi razvoj
Odrzivi razvoj
 
Glacijalna erozija
Glacijalna erozijaGlacijalna erozija
Glacijalna erozija
 
Разарање стена, обликовање рељефа радом ветра, река и морских таласа
Разарање стена, обликовање рељефа радом ветра, река и морских таласаРазарање стена, обликовање рељефа радом ветра, река и морских таласа
Разарање стена, обликовање рељефа радом ветра, река и морских таласа
 
Kategorije zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara
Kategorije zaštićenih prirodnih i kulturnih dobaraKategorije zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara
Kategorije zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara
 
Covek i klima
Covek i klimaCovek i klima
Covek i klima
 
Kraska erozija
Kraska erozijaKraska erozija
Kraska erozija
 
Klimatske promene
Klimatske promeneKlimatske promene
Klimatske promene
 
Баре и језера, Ивона Дамљановић
Баре и језера, Ивона ДамљановићБаре и језера, Ивона Дамљановић
Баре и језера, Ивона Дамљановић
 
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитетабиодиверзитет и заштита биодиверзитета
биодиверзитет и заштита биодиверзитета
 
Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......
 
Биосфера - Јездовић Филип
Биосфера - Јездовић ФилипБиосфера - Јездовић Филип
Биосфера - Јездовић Филип
 
Globalno zagrevanje
Globalno zagrevanjeGlobalno zagrevanje
Globalno zagrevanje
 
Ekosistem kopnenih voda
Ekosistem kopnenih vodaEkosistem kopnenih voda
Ekosistem kopnenih voda
 
Antropogeni ekosistemi: agroekosistemi
Antropogeni ekosistemi: agroekosistemiAntropogeni ekosistemi: agroekosistemi
Antropogeni ekosistemi: agroekosistemi
 

Ähnlich wie Erozija zemljista jović, vujičić (10)

Zagađivanje i erozija zemljišta rnjak i bolić
Zagađivanje i erozija zemljišta   rnjak i bolićZagađivanje i erozija zemljišta   rnjak i bolić
Zagađivanje i erozija zemljišta rnjak i bolić
 
Zagađivanje i erozija zemljišta rnjak i bolić
Zagađivanje i erozija zemljišta   rnjak i bolićZagađivanje i erozija zemljišta   rnjak i bolić
Zagađivanje i erozija zemljišta rnjak i bolić
 
Posledice unistavanja prirodnih ekosistema
Posledice unistavanja prirodnih ekosistemaPosledice unistavanja prirodnih ekosistema
Posledice unistavanja prirodnih ekosistema
 
Erozija zemljista sirenje pustinja
Erozija zemljista sirenje pustinjaErozija zemljista sirenje pustinja
Erozija zemljista sirenje pustinja
 
утицај човека на природу физичко загађење
утицај човека на природу  физичко загађењеутицај човека на природу  физичко загађење
утицај човека на природу физичко загађење
 
Ekosistemi mora
Ekosistemi moraEkosistemi mora
Ekosistemi mora
 
загађивање копнених екосистема
загађивање копнених екосистемазагађивање копнених екосистема
загађивање копнених екосистема
 
Zagadjivanje zemljista
Zagadjivanje zemljistaZagadjivanje zemljista
Zagadjivanje zemljista
 
Negativan uticaj čoveka na životnu sredinu
Negativan uticaj čoveka na životnu sredinuNegativan uticaj čoveka na životnu sredinu
Negativan uticaj čoveka na životnu sredinu
 
Угроженост и заштита биодиверзитета
Угроженост и заштита биодиверзитетаУгроженост и заштита биодиверзитета
Угроженост и заштита биодиверзитета
 

Mehr von dusanjerkovic

šIrenje pustinja radivojević, sušić, pavičić
šIrenje pustinja   radivojević, sušić, pavičićšIrenje pustinja   radivojević, sušić, pavičić
šIrenje pustinja radivojević, sušić, pavičić
dusanjerkovic
 
Poreklo ozona1 dragičević
Poreklo ozona1   dragičevićPoreklo ozona1   dragičević
Poreklo ozona1 dragičević
dusanjerkovic
 
Podizanje nivo mora drljača, pavković, pećer
Podizanje nivo mora drljača, pavković, pećerPodizanje nivo mora drljača, pavković, pećer
Podizanje nivo mora drljača, pavković, pećer
dusanjerkovic
 
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta   miljković, milinkovićNestanak životinjskih vrsta   miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
dusanjerkovic
 
Nestajanje biljnih vrsta kovačević, uzelac, lukić
Nestajanje biljnih vrsta   kovačević, uzelac, lukićNestajanje biljnih vrsta   kovačević, uzelac, lukić
Nestajanje biljnih vrsta kovačević, uzelac, lukić
dusanjerkovic
 
Nacionalni parkovi zajec, mišić, jovanović
Nacionalni parkovi   zajec, mišić, jovanovićNacionalni parkovi   zajec, mišić, jovanović
Nacionalni parkovi zajec, mišić, jovanović
dusanjerkovic
 
Nacionalni parkovi vitas, milošev, đurić
Nacionalni parkovi   vitas, milošev, đurićNacionalni parkovi   vitas, milošev, đurić
Nacionalni parkovi vitas, milošev, đurić
dusanjerkovic
 
Kisele kise matijević, miljević
Kisele kise matijević, miljevićKisele kise matijević, miljević
Kisele kise matijević, miljević
dusanjerkovic
 
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanovićSta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
dusanjerkovic
 
Nestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijević
Nestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijevićNestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijević
Nestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijević
dusanjerkovic
 
Nestajanje biljnih vrsta despotović, kovačević, milojević
Nestajanje biljnih vrsta  despotović, kovačević, milojevićNestajanje biljnih vrsta  despotović, kovačević, milojević
Nestajanje biljnih vrsta despotović, kovačević, milojević
dusanjerkovic
 
Nacionalni parkovi srbije- gligorić sara i mihajlo
Nacionalni parkovi   srbije- gligorić sara i mihajloNacionalni parkovi   srbije- gligorić sara i mihajlo
Nacionalni parkovi srbije- gligorić sara i mihajlo
dusanjerkovic
 
Nacionalni parkovi momčilović, alfirović, petrović
Nacionalni parkovi   momčilović, alfirović, petrovićNacionalni parkovi   momčilović, alfirović, petrović
Nacionalni parkovi momčilović, alfirović, petrović
dusanjerkovic
 
Kisele kise ivaz, savić, marinković
Kisele kise   ivaz, savić, marinkovićKisele kise   ivaz, savić, marinković
Kisele kise ivaz, savić, marinković
dusanjerkovic
 
Efekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko tatic
Efekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko taticEfekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko tatic
Efekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko tatic
dusanjerkovic
 
Podizanje nivoa mora banić, smiljanić
Podizanje nivoa mora banić, smiljanićPodizanje nivoa mora banić, smiljanić
Podizanje nivoa mora banić, smiljanić
dusanjerkovic
 
Podizanje nivoa mora marinković
Podizanje nivoa mora   marinkovićPodizanje nivoa mora   marinković
Podizanje nivoa mora marinković
dusanjerkovic
 
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovicOštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
dusanjerkovic
 
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižićNestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
dusanjerkovic
 
Nacionalni parkovi vučenić, magdić
Nacionalni parkovi   vučenić, magdićNacionalni parkovi   vučenić, magdić
Nacionalni parkovi vučenić, magdić
dusanjerkovic
 

Mehr von dusanjerkovic (20)

šIrenje pustinja radivojević, sušić, pavičić
šIrenje pustinja   radivojević, sušić, pavičićšIrenje pustinja   radivojević, sušić, pavičić
šIrenje pustinja radivojević, sušić, pavičić
 
Poreklo ozona1 dragičević
Poreklo ozona1   dragičevićPoreklo ozona1   dragičević
Poreklo ozona1 dragičević
 
Podizanje nivo mora drljača, pavković, pećer
Podizanje nivo mora drljača, pavković, pećerPodizanje nivo mora drljača, pavković, pećer
Podizanje nivo mora drljača, pavković, pećer
 
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta   miljković, milinkovićNestanak životinjskih vrsta   miljković, milinković
Nestanak životinjskih vrsta miljković, milinković
 
Nestajanje biljnih vrsta kovačević, uzelac, lukić
Nestajanje biljnih vrsta   kovačević, uzelac, lukićNestajanje biljnih vrsta   kovačević, uzelac, lukić
Nestajanje biljnih vrsta kovačević, uzelac, lukić
 
Nacionalni parkovi zajec, mišić, jovanović
Nacionalni parkovi   zajec, mišić, jovanovićNacionalni parkovi   zajec, mišić, jovanović
Nacionalni parkovi zajec, mišić, jovanović
 
Nacionalni parkovi vitas, milošev, đurić
Nacionalni parkovi   vitas, milošev, đurićNacionalni parkovi   vitas, milošev, đurić
Nacionalni parkovi vitas, milošev, đurić
 
Kisele kise matijević, miljević
Kisele kise matijević, miljevićKisele kise matijević, miljević
Kisele kise matijević, miljević
 
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanovićSta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
Sta je efekat staklene baste bulatović, nedić, marjanović
 
Nestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijević
Nestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijevićNestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijević
Nestajanje zivotinjskih vrsta crnomarković, ralić, kadijević
 
Nestajanje biljnih vrsta despotović, kovačević, milojević
Nestajanje biljnih vrsta  despotović, kovačević, milojevićNestajanje biljnih vrsta  despotović, kovačević, milojević
Nestajanje biljnih vrsta despotović, kovačević, milojević
 
Nacionalni parkovi srbije- gligorić sara i mihajlo
Nacionalni parkovi   srbije- gligorić sara i mihajloNacionalni parkovi   srbije- gligorić sara i mihajlo
Nacionalni parkovi srbije- gligorić sara i mihajlo
 
Nacionalni parkovi momčilović, alfirović, petrović
Nacionalni parkovi   momčilović, alfirović, petrovićNacionalni parkovi   momčilović, alfirović, petrović
Nacionalni parkovi momčilović, alfirović, petrović
 
Kisele kise ivaz, savić, marinković
Kisele kise   ivaz, savić, marinkovićKisele kise   ivaz, savić, marinković
Kisele kise ivaz, savić, marinković
 
Efekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko tatic
Efekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko taticEfekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko tatic
Efekat staklene baste andrej krnjajic, mile milosevic, stanko tatic
 
Podizanje nivoa mora banić, smiljanić
Podizanje nivoa mora banić, smiljanićPodizanje nivoa mora banić, smiljanić
Podizanje nivoa mora banić, smiljanić
 
Podizanje nivoa mora marinković
Podizanje nivoa mora   marinkovićPodizanje nivoa mora   marinković
Podizanje nivoa mora marinković
 
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovicOštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
 
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižićNestajanje zivotinjskih vrsta   trivić, bobar, bižić
Nestajanje zivotinjskih vrsta trivić, bobar, bižić
 
Nacionalni parkovi vučenić, magdić
Nacionalni parkovi   vučenić, magdićNacionalni parkovi   vučenić, magdić
Nacionalni parkovi vučenić, magdić
 

Erozija zemljista jović, vujičić

  • 1. EROZIJA ZEMLJISTA ► RADILE: ► TEODORA VUJICIC ► JOVANA JOVIC
  • 2. Zemljiste ► Zemljiste je osnova poljoprivredne proizvodnje, a time i opstanka ljudskog roda.Predstavlja izvanredno znacajno prirodno dobro ali koje se stvara i obnavlja veoma sporo.Da bi se formirao sloj zemljista debeo 2 do 3 cm, potrebno je 200 do 1000 godina.
  • 3. ► Erozijazemljista predstavlja ispiranje i odnosenje najsitnijih i najplodnijih cestica iz rastresite podloge.Erozija zemljista je prirodan proces koji se moze ubrzati nekontrolisanom secom suma i pogresnim koriscenjem zemljista.Usled ovakvih postupka cesto dolazi do ubrzane erozije, koja je veoma ozbiljan i ponekada nepovratan proces.
  • 4. Glavni oblici erozije su: ► Erozija pomeranja mase – desava se kada dodje do velikog izlivanja kiše ili prilikom zemljotresa i tada dolazi do odronjavnja zemljišta. Sva brdovita područja pod nagibom vecim od 15 stepeni su podložna ovoj vrsti erozije Ovo je najčešći oblik erozije na brdovitim terenima.
  • 5. Fluvijalna erozija – do fluvijalne erozije dolazi kada voda prodire duboko u zemljište uskim kanalima. Na brdovitim terenima ovi kanali mogu da budu vrlo duboki i da dođe do potkopavanja slojeva zemlje. Na ovaj način može doći i do spiranja sedimentskih slojeva i prodiranja u vodene tokove. Ovaj način erozije ne može da utiče na useve, ali može da utiče na stabilnost zemljišta i do otežanog kretanja u određenim regionima.
  • 6. Površinska erozija - do ove vrste erozije vetar, zima ili mraz odvoje čestice zemlje od površine. Ova vrste erozije je karakteristična za bilo koju regiju izloženu vetru i kiši.
  • 7. ► Erozija obale – ovo je specifična vrsta fluvijalne rozije. Nastaje kada se izvrši nekontrolisana seča šuma na obalama, i zemljište postane nestablino.
  • 8. Decenije istraživanja su dovele do toga da se razviju razne metode sprečavanja erozije. Mere zaštite uključuju: ► Održavanje odgovarajućeg vegetativnog pokrivača ► Sađenje drveća ► Nekorišćenje zemljišta za ispašu ► Građenje brana ► Građenje parcijalnih brana koje će sprečiti vodu da utiče u jarkove.
  • 9. Osnovni razlog zbog koga se gubi i smanjuje prostranstvo obradivih povrsina je, pre svega erozija, zbog koje se godisnje prakticno gubi 25.000 hektara samo na tlu Srbije, dok u svetu se smatra da erozija godisnje pojede vise od 50 miliona hektara, a ponekada i mnogostruko vise.
  • 10. Borbu sa erozijom i bujicnim poplavama treba shvatiti ozbiljno, jer su u pitanju stete ogromnih razmera.Srbija i Crna Gora spadaju u red zemalja koje su veoma ugrozene erozijom.Ovo najbolje potvrdjuju cinjenice da su mnogi nasi krajevi potpuno stali bez rastresitog pokrivaca.Kao faktor koji bi trebalo ovo da spreci, jedan deo odgovorosti snose i mnogi objekti za odbranu od bujicnih poplava i erozije, koji su izgradjeni, pre vise od cetrdeset godina, i sa danasnjeg aspekta imaju neadekvatne konstrukcione elemente za zastitu, i sprecavanje erozije.
  • 11. ► Razvrstavanje u kategorije se vrši prema sledećem kvalitativnom opisuerozionih kategorija i to: ► I kategorija erozije - Ekscesivna erozija ► II kategorija erozije - Jaka erozija - blaži oblik od ekscesivne erozije ► III kategorija erozije - Srednja erozija ► IV kategorija erozije - Slaba erozija
  • 12. ► Podzagadjivanjem zemljista podrazumevaju se promene fizickih, hemijskih I bioloskih svojstava zemljista, koje dovode do smanjenja njegove plodnosti I sposobnosti za normalno odvijanje procesa razlaganja, a samim tim I kruzenja materije u prirodi.
  • 13. Znamo da je zemljiste za coveka jedan od osnovnih uslova zivota, odnosno jedan od najvaznijih prirodnih resursa. ► Covek na zemljistu proizvodi hranu i bez zemljista ne moze opstati. Da bi dosao do obradivog zemljista, covek uklanja prirodni I stvara vestacki ekosistem – agroekosistem.
  • 14. ► Industrijski razvoj doneo je novi vid erozionog rizika. To je rizik erozije odrudokopa, u kojem značajno mesto zauzimaju površinski kopovi i jalovišta. Pojava industrijskih deponija je donela novi skup rizika od erozije. Naime, industrijske deponije obuhvataju širok spektar od deponija smeća do deponija toksičnih materija.Za razliku od klasične erozije zemljišta, erozija deponija nosi nove rizike, jer sa erodiranim materijalom sa deponija u vodotoke se unosi i zagađenje koje može biti biološko, hemijsko, a prema tome i toksično i radioaktivno.
  • 15. Uzroci erozije - Korišćenjem zemljišta i drugih prirodnih resursa za potrebe društvenog I ekonomskog razvoja čovek može svojim aktivnostima da naruši ili ugrozi prirodno uspostavnjenu ravnotežu, ili da je očuva i unapredi. Zato je kao značajan antropogeni činilac erozije označen način korišćenja zemljišta.Način korišćenja i gazdovanja zemljištem i prostorom je jedini činilac erozije kojim čovek može da upravlja i da ga kontroliše. Neadekvatno korišćenje zemljišta je direktno povezano sa pojavom intenziteta erozionih procesa poznatih kao ”antopogena erozija”.