6. osnove financija msp june 2012

Financijsko poslovanje MSP

Projekt: Razvoj infrastrukture u gospodarskoj zoni Bijelo Brdo (IPA IIIc)
Nositelj: Općina Erdut

Cilj:
Upoznati se s:
 ulogom i znaĉenjem upravljanja

financijama/financijskim poslovanjem
poduzeća
 osnovnim pojmovima vezanim za financijske
izvještaje poduzeća
 logikom izrade financijskih izvještaja

 meĊusobnom povezanošću financijskih
izvještaja poduzeća
Projekt: Razvoj infrastrukture u
28.8.2012 gospodarskoj zoni BB 2

Sadrţaj:
 Uvod u financijsko poslovanje poduzeća
 Financijski izvještaji poduzeća
 Raĉun dobiti/gubitka
 Kalkulacija
 Bruto profitna marţa
 Bilanca stanja
 Kauzalitet financijskih izvještaja
 Novaĉni tok
 Zakljuĉak i preporuke


Uvod
- Knjigovodstveni izvještaji i ostali izvještaji koji sluţe
za praćenje upješnosti poslovanja (performanca)
toĉni su koliko i podaci koji se u njih unose
- Sluţe za praćenje i kontrolu poslovanja
- Predaju se poreznim vlastima u obliku i dinamici koje
propisuje zakon
- Oblik poslovnih izvještaja razliĉit je za razliĉite tipove
poduzeća, ali im je logika uvijek ista


Uvod
• Ako ste društvo s ograniĉenom odgovornošću, morate voditi tzv.
dvojno knjigovodstvo i predavati poreznim vlastima raĉun
dobiti/gubitka (RDG) i bilanci stanja (BS)
• Ako ste obrtnik (OPG), onda vam je knjigovodstvo jednostavnije
(jednostavno knjigovodstvo) i predajete:
• Knjiga prometa - za naplate u gotovini
• Knjigu primitaka i izdataka
• Popis dugotrajne imovine
• Knjiga ulaznih i izlaznih raĉuna (evidencija PDV)
• Ako niste ništa od navedenog, ipak je moguće
definirati vašu bilancu stanja i RDG


Financijski izvještaji
 Raĉun dobiti/gubitka
 Bilanca stanja
 Novĉani tok
 Sve drugo što pomaţe u odrţavanju
prfitabilnosti i likvidnosti


Raĉun dobiti/gubitka (RDG)
 Raĉun dobiti i gubitka - spada u temeljna financijska izvješća tvrtke
 Sadrţi prihode, rashode i razliku izmeĊu njih koja moţe biti dobit ili gubitak
 Prikazuje uspjeh i uĉinkovitost poslovanja poduzeća koja se ostvaruje u
odreĊenom razdoblju, a sastavlja se na temelju evidencije prihoda i rashoda
obraĉunskog razdoblja
 Sadrţaj raĉuna dobiti i gubitka u materijalnom i formalnom smislu propisan je
Zakonom o raĉunovodstvu, a razlikuje se za male, srednje i velike poduzetnike.
 Temeljne sastavnice raĉuna dobiti i gubitka jesu:

 ukupan prihod,
 ukupni rashodi,
 dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i
 dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.


Prihod - definicija
 Prihod - je povećanje ekonomskih koristi tijekom obraĉunskog razdoblja u
obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjivanja obveza, što ima za posljedicu
povećanje kapitala. Ulaganja dioniĉara ili ĉlanova društva ne smatraju se
prihodima. Prof. Belak definira prihod kao novac ili ekvivalent novcu koji je
naplaćen ili će biti naknadno naplaćen temeljem isporuke dobara ili usluga
umanjen za PDV (lit.2., str.49.).
... a zapravo ...
 Iz navedene definicije dade se zakljuĉiti da se prihodi (bez obraĉunanog PDV)
obraĉunavaju na temelju isporuke dobara ili izvršenih usluga, odnosno
ispostavljenog raĉuna (fakture) kupcima, bez obzira što će naplata uslijediti
naknadno. Drugim rijeĉima, za priznavanje prihoda vrijedi naĉelo dogaĊaja
(isporuka robe ili usluge), a ne naĉelo blagajne (naplate).


Rashodi – definicija

 Rashodi - su smanjenja ekonomske koristi kroz obraĉunsko
razdoblje u obliku odljeva ili trošenja ili stvaranja obveza što za
posljedicu ima smanjivanje glavnice.

 Poznavanje rashoda od osobite je vaţnosti za poduzetnika.
Brojni poduzetnici su propali (bankrotirali) ne zato što su
precijenili prihode, već zato jer su podcijenili rashode.


 Primjer 1. Ledo d.d.

Financijska izvješća za 2011.


Da pojednostavimo stvari...

I. Poslovni prihodi vs poslovni rashodi
II. Financijski prihodi vs financijski rashodi
III. Izvanredni prihodi vs izvanredni rashodi

Ukupni prihodi (poslovni+financijski+izvanredni)
- (minus) Ukupni rashodi (poslovni+financijski+izvanredni)
_________________________________________
Dobit (profit) prije oprezivanja (+/-)


Što sve ĉini prihode i rashode poduzeća?!
I. Poslovni prihodi 250.000 200.000
II. Poslovni rashodi 188.000 206.000
Materijalni troškovi 85.000 85.000
Troškovi osoblja 36.000 36.000
Promjena vrijednosti zaliha PUT i GP +/- -10.000 0
Ostali troškovi 60.000 60.000
Amortizacija 17.000 25.000
Operativna dobit (I-II) 62.000 -6.000
III. Finacijski prihodi 0 0
IV. Finacijski rashodi 36.000 46.000
V. Izvanredni prihodi 0 0
VI. Izvanredni rashodi 0 0
UKUPNI PRIHODI (I+III+V) 250.000 200.000
UKUPNI RASHODI (II+IV+VI) 224.000 252.000
Dobit prije oporezivanja 26.000 -52.000
Porez na dobit - 20% 5.200
Neto dobit tekuće godine 20.800 -52.000


PROFITNE RAZINE - Vaţno za poduzetnike!!
 EBITDA (eng. Earnings Before Interest Taxes Depreciation and Amortization) što znaĉi :
 Poslovni prihod-( poslovni rashod-amortizacija) ili poslovni prihodi i poslovni rashodi
bez amortizacije (kao obraĉunske kategorije)
 EBIT ili Operating profit (OP) (eng. Earnings Before Interest and Taxes ili Operating profit)
što znaĉi:
 Poslovni prihod-poslovni rashod
 EAIBT ( eng. Earnings after interest before taxes) ili profit nakon financijskog rashoda, a
prije oporezivanja ili
 OP +financijski prihodi-financijski rashodi ili OP+neto financijske stavke
 EBT (eng. Earnings before taxation) znaĉi :
 EAIBT+izvanredni prihodi-izvanredni rashodi ili EAIBT+neto izvanredne stavke,
odnosno dobit prije oporezivanja
 NPAT ( eng. Net profit after taxation) što znaĉi neto dobit ( nakon oporezivanja).


Operativni profit (poslovni prihod-poslovni rashod)
 Ishodište ove razine profita jest KALKULACIJA po
jedinici proizvoda/usluge u BRUTO PROFITNA
MARŢA, dakle, PRODAJNA CIJENA – TROŠKOVI
(fiksni i varijabilni)
 Što je veći operativni profit, to je veća sposbnost

poduzeća za razvoj i rast!
 PROFIT= mjera za performancu (bez obzira je li ono

profitno ili neprofitno)


Rb. Stavka 2001 2002 2003 2004 2005 2006

1 Poslovni prihodi 18,579,544 22,152,054 25,836,243 31,308,860 31,822,400 35,131,625
Poslovni rashodi bez
2 (17,620,077) (20,293,661) (23,678,004) (28,696,883) (28,574,626) (32,141,340)
amortizacije
3 EBITDA (1-2) 959,467 1,858,393 2,158,239 2,611,977 3,247,774 2,990,285
4 Amortizacija (578,044) (646,817) (582,331) (729,932) (956,139) (1,020,346)
EBIT ili Operativni profit
5 381,423 1,211,576 1,575,908 1,882,045 2,291,635 1,969,939
(OP) (3-4)

Neto financijske stavke
6 (109,415) (376,865) (821,536) (722,281) (703,176) (619,208)
(FP-FR)
7 EAIBT (5-6) 272,008 834,711 754,372 1,159,764 1,588,459 1,350,731
Neto izvanredne
8 69,849 0 0 0 0 0
stavke(IP-IR)
9 EBT (7-8) 341,857 834,711 754,372 1,159,764 1,588,459 1,350,731
NPAT (9 minus porez na
10 240,673 584,715 530,975 866,420 1,231,208 1,054,549
dobit)


Stopa profita (%): 2001 2002 2003 2004 2005 2006
EBITDA 5.16% 8.39% 8.35% 8.34% 10.21% 8.51%
EBIT (OP) 2.05% 5.47% 6.10% 6.01% 7.20% 5.61%
EAIBT 1.46% 3.77% 2.92% 3.70% 4.99% 3.84%
EBT 1.84% 3.77% 2.92% 3.70% 4.99% 3.84%
NPAT 1.30% 2.64% 2.06% 2.77% 3.87% 3.00%

Profitne razine za 2001-2006

3,500,000

3,000,000

2,500,000

2,000,000

1,500,000

1,000,000
EBITDA
500,000 OP
EAIBT
0
EBT
2001 2002 2003 2004 2005 2006
NPAT


Kalkulacija
 Kalkulacija
 Prihod=proizvod x cijena (x SVI proizvodi)
 Trošak=varijabilni+fiksni troškovi (x SVI

proizvodi)
-------------------------------------------
Razlika prihoda i rashoda po jedinici
proizvoda X SVI proizvodi=dobit/gubitak
poduzeća

Kalkulacija
Primjer: OPG
Proizvodni proces na obiteljskom gospodarstvu

IZLAZI:
Naši gotovi
ULAZI U proizvodi:
PROIZVODNJU: mlijeko, svinje,
Gnojivo, gorivo, telad, pšenica,
sjeme POLJOPRIVREDNA povrće, voće
PROIZVODNJA


Kalkulacija
PROFITABILNA=ODRŽIVA PROIZVODNJA

ULAZ IZLAZ


DOBIT/GUBITAK OPG = ZBROJ DOBITI I GUBITAKA PO POJEDINIM
PROIZVODNJAMA NA GOSPODARSTVU, AKO IMAMO VIŠE PROIZVODA

POTREBA
ZA RAČUNANJEM PRIHODA I TROŠKOVA ZA SVAKU POJEDINAČNU
PROIZVODNJU

Kalkulacija
Obrazac za izračun pokrića varijabilnih troškova povrćarskih kultura

Površina: Sortiment:
Tip tla.

Opis Količina Jed.mjere Jed.cijena(HRK) Ukupno (HRK)
1 klasa
2. klasa
Ostali prihodi
Ukupni prihod
Sjeme/presadnice
Gnojiva:
Sredstva za zaštitu bilja
Ambalaža

Ostali troškovi
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI
POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA
1
Unajmljene mehanizirane operacije
Unajmljeni rad
Ukupno
POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA
2


Troškovi
VARIJABILNI TROŠKOVI

Obiljeţja:
 Direktno vezani za proizvodnu aktivnost

 Variraju s povećanjem/smanjenjem proizvodnje-raste

proizvodnja, rastu i oni/pada proizvodnja-padaju i oni
 Lako se mogu izraziti koliĉinski i vrijednosno


Troškovi
VATRIJABILNI TROŠKOVI
BILJNA PROIZVODNJA STOČARSKA PROIZVODNJA
sjemenski sadni materijal rasplodni podmladak
organska gnojiva vlastita stočna hrana
mineralna gnojiva kupljena stočna hrana
sezonska radna snaga lijekovi
unajmljene mehanizirane usluge i veterinarske usluge
oprema trošak selekcijsko-uzgojnog rada
operacije poslije berbe/žetve( sušenje, sezonska radna snaga
čišćenje, sortiranje) unajmljene mehanizirane usluge i
amablaža ( vreće, sanduci, vezivo) oprema


Troškovi
FIKSNI/STALNI TROŠKOVI

Obiljeţja:
• postoje i ako nema proizvodnje, a moraju se plaćati
• ne ovise o vrsti proizvodnje
• ne ovise o obimu proizvodnje
• traju više od godinu dana
• obraĉunavaju se na razini cijelog gospodarstva


Troškovi
 Troškovi osoblja -plaće... minimalna ili neka druga
(zakon/knjigovoĊa)
 Ostali troškovi: naknade (HPK, HGK, HOP, sl.)
 Amortizacija: umanjenje nabavne vrijednosti
osnovnih sredstava
 propisane stope/proizvoljne

 obraĉunska kategorija=rashod

 ne utjeĉe na likvidnost već na poslovni razultat

(dobit/gubitak)


Bruto profitna marţa

BPM = Prodaja - varijabilni troškovi
BPM% = BPM
x 100
Prodaja

Točka pokrića = fiksni troškovi
% BPM


Bilanca stanja
 Predstavlja pregled stanja imovine i obaveza
pojedinca/gospodarskog subjekta na dan
 Ona pokazuje vrijednost poduzeća (knjigovodstvenu!!)
koja predstavlja razliku izmeĊu stanja imovine i obaveza
na dan
 Bilanca stanja: aktiva (imovina)=pasiva (obveze i
kapital)
 Vratimo se na primjer LEDO d.d. Bez brige.. Mi
to nećemo
danas raditi


Bilanca stanja
Aktiva 2008 2007
Skraćeni pregled
bilančnih stavki Dugotrajna imovina 375.000 400.000
Kratkotrajna imovina 70.000 36.000
Novac 15.000 1.000
Zalihe 30.000 15.000
Potraživanja 25.000 20.000
UKUPNO AKTIVA 445.000 436.000

Pasiva 2008 2007

Kapital i rezerve (neto vrijednost) 30.800 10.000
Upisani kapital 60.000 60.000
Dobit/gubitak proteklih razdoblja -50.000 2.000
Dobit/gubitak tekuće godine 20.800 -52.000

Dugoročne obveze 330.000 386.000
Kratkoročne obveze 84.200 40.000
UKUPNO PASIVA 445.000 436.000

Bilanca stanja
 Imovina (aktiva) se sastoji iz:
 Dugoroĉne imovine:
 Osnovna sredstva:
 Zemljište, šume, graĊevinsko
zemljište, strojevi, alati, zgrade, vozila
 Kratkoroĉne imovine:
 Novac na raĉunima i blagajni
 Zalihe
 Potraţivanja od kupaca

Bilanca stanja
 Pasiva se sastoji iz:
 Obveze (dugoroĉne i kratkoroĉne):
 Obveze prema dobavljaĉima
 Obveze prema kreditnim institucijama/zajmovi
 Kapital i rezerve (knjigovodstvena vrijednost
poduzeća)
1. Predstavlja zbroj upisanog kapitala (osnivaĉki) i
dobiti/gubitka iz tekuće i prethodnih godina
2. Predstavlja (takoĊer) razliku izmeĊu imovine i
obveza Projekt: Razvoj infrastrukture u

Bilanca stanja
Što je vaţno da poduzetnik zna o AKTIVI?!
 BITI SVJESTAN
 Da postoji razlika IZMEĐU STVARNE (trţišne) i
KNJIGOVODSTVENE (papirnate) vrijednosti
imovine (zalihe, potraţivanja, OS)
 Da postoji razlika izmeĊu knjigovodstvene i
stvarne vrijednosti OBVEZA.. Ono što je danas ne
znaĉi da će tako biti i sutra:
 Rast teĉaja CHF
 Rast %kte na postojeće zajmove i sl.

Bilanca stanja
Struktura aktive 2003-2006 u %

2006 25% 50% 22% 3%

2005 30% 39% 30% 1%
Pasiva 2003-2006
2004 31% 39% 29% 1%

2006 28.3% 39.3% 0.2% 32.3%
2003 29% 47% 22% 2%
2005 29.3% 35.4% 0.2% 35.1%
0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%

Dugotrajna imovina Zalihe Financijska Novac
2004 27.6% 40.2% 0.3% 31.9%

2003 32.8% 37.6% 0.2% 29.4%

0.0% 20.0% 40.0% 60.0% 80.0% 100.0% 120.0%

Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Vremenska razgraničenja Kapital i rezerve


Bilanca stanja
AKTIVA I PASIVA
 AKTIVA = imovina

 PASIVA= obveze + neto vrijednost poduzeća

(„kapital i rezerve”)
Pravilo 1: AKTIVA= PASIVA
Pravilo 2: NETO VRIJEDNOST= IMOVINA-OBVEZE
Pravilo 3: NETO VRIJEDNOST PODUZEĆA =
(upisani/temeljni kapital+rezerve) + dobit/gubitak iz
tekuće godine+ kumulirana dobit/gubitak iz prethodnih
razdoblja

Kauzalitet finacijskih izvještaja poduzeća

Veza izmeĊu RDG i BS

 Amortizacija vs dugotrajna imovina
 Dobit/gubitak (zadrţana) vs kapital i rezerve
 Promjena visine zaliha gotovih prizvoda i proizvodnje u
toku utjeĉe na poslovne rashode - povećanje zaliha
smanjuje trošak, a smanjenje ga povećava
 Izraĉun indikatora uspješnosti poslovanja (likvidnosti,
zaduţenosti, itd.)



Zakljuĉak iz našeg primjera
 anomalije u kratkotrajnoj imovini u 2006. godini u

odnosu na 2005. u vidu snaţnog rasta zaliha što je
dovelo i do dodatnog angaţmana kapitala, odnosno
zaduţivanje kod dobavljaĉa radni kapital
likvidnost
 radni kapital= kratkoroĉna imovina - kratkoroĉna

obveze


Pregled radnog/obrtnog kapitala poduzeća XY d.o.o. za razdoblje 2003-2006
2001 2002 2003 2004 2005 2006
Radni (obrtni) kapital 3,859 6,837 8,992 7,052 8,157 9,098
Radni (obrtni) kapital-zalihe (1,770) (106) (3,847) (2,675) (1,189) (3,685)

Radni (obrtni) kapital-zalihe SiM 2,366 5,171 6,666 4,065 5,372 6,487

Iz tabele je vidljivo da, Iz analize pasive ističemo rast obveza prema dobavljačima u
ako iz kratkotrajne 2006. godini u odnosu na 2005. godinu sa 7,7 mil kn na 8,9
imovine izuzmemo mil. kuna što predstavlja rast od 1,2 milijuna ili za 16%.
zalihe, Istovremeno kreditne obveze su porasle za oko 0,4 mil. kuna
obrtni kapital postaje ili 5,45% u istom razdoblju. Indikativno je da se poduzeće
«negativan», tj. da počelo zaduživati kod dobavljača, uzimajući u obzir rast zaliha
poduzeće mora u istom razdoblju. Zapravo, radi se o povećanom zaduživanju
zahvatiti kod inozemnih dobavljača i to za 1,4 mil. kuna ili 23,65%, dok
u druge izvore radi je zaduženje kod domaćih dobavljača palo za oko 160 tisuća
osiguranja likvidnosti. kuna ili za 8,8% u istom razdoblju.


 Poduzetnik MORA ZNATI ĉitati financijske
izvještaje da bi znao KAKO DATI INPUTE za
njihovu izradu
 Ĉitanje financijskih izvještaja je moguće

najkasnije 20/04 za prethodnu godinu
(zakonska obveza)?!
...OSIM ako PODUZETNIK ne kaţe drugaĉije


Novĉani tok

 Prilivi i odlivi novca “NA” i “S” ţiro
raĉuna- PLANIRANJE!!!
 Nema metologije - SVE što moţe
pomoći u kontroli likvidnosti


Zakljuĉak
Tvrdnja:
 A. Profitablinim poslovanjem poduzetnik dokazuje da je
kompetentan u svojoj djelatnosti.. „znam proizvoditi, znam
prodati, profitabilno poslujem (RDG mi je u plusu)” upravljanje
poslovnim operacijama i marketingom
 B. Odrţavanjem likvidnosti poduzeća „mogu naplatiti sve što
prodam” pokazuje da zna upravljati financijama
 A+B = poduzetnik zna upravljati
poduzećem/situacijom u kojem se ono nalazi; situacija
ne upravlja njime, što se pokazalo kao neodrţivo na dulji rok
 Realna procjena poduzetnika o promjenama u
okruţenju poduzeća strateške odluke

Zakljuĉak
 Bez obzira na pravni (i zakonski ) oblik poslovnog
organizma, njegovo poslovanje na kraju dobiva financijski izgled tj.
pokaţe se u odreĊenom vremenskom periodu posluje li on
uspješno ili ne; ima li novaca ili ne; razvija li se ili ne
 Bez obzira na zakonsku obvezu, uredno voĊenje financijskog
poslovanja jedan je od preduvjeta za bolju kontrolu nad
poslovanjem, odnosno planiranjem i predviĊanjem donose se
odluke danas kako bi nas spasile od nelikvidnosti sutra
 Aţurno i uredno voĊenje financijskih izvještaja jedini je naĉin da
poduzetnik ima kontrolu nad poslovanjem; zakašnjeli i nepotpuni
podaci ne mogu biti u funkciji kontrole i razvoja
 Knjigovodstvo je utoliko toĉno, koliko su toĉni i podaci koji su
obraĊeni

Pitanja i odgovori

DISKUSIJA....


Tema:
„A” i „B”
varijanta poslovanja


Preporuka:
„A” + „B”= ukupno
poslovanje
I TAKO GA TREBA
PROMATRATI

6. osnove financija msp june 2012

Empfohlen

Empfohlen

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Was ist angesagt? (11)

Ähnlich wie 6. osnove financija msp june 2012

Ähnlich wie 6. osnove financija msp june 2012 (8)

Mehr von doxikus

Mehr von doxikus (20)

6. osnove financija msp june 2012